Šablon:U začetku

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.19</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Šablon:U začetku</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1867</id>
    <revision>
      <id>42684259</id>
      <parentid>41352668</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:38:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>nepotrebno</comment>
      <origin>42684259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="574" sha1="i5jckor8l8w7mq2mxou2rm5saxz6kjh" xml:space="preserve">{{clear}}&lt;div class=&quot;boilerplate metadata&quot; id=&quot;stub&quot;&gt;&lt;table cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;&gt;&lt;tr &gt;&lt;td &gt;[[File:Puzzle stub cropped.png|30px]]&lt;/td&gt;&lt;td&gt;''&amp;nbsp;Nedovršeni članak '''''{{PAGENAME}}''''' je [[Wikipedia:Članci u začetku|u začetku]]. Možete pomoći Wikipediji tako da ga &lt;span class=plainlinks&gt;[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} proširite]&lt;/span&gt;''.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/div&gt;&lt;noinclude&gt;

== Upotreba ==
{{tl|U začetku}}

[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>i5jckor8l8w7mq2mxou2rm5saxz6kjh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684260</id>
      <parentid>42684259</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:42:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="500" sha1="dk50rjynt7pk2kv4cchmpbhpkoi6kee" xml:space="preserve">{{clear}}&lt;div class=&quot;boilerplate metadata&quot; id=&quot;stub&quot;&gt;&lt;table cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td&gt;''&amp;nbsp;Ovaj članak je [[Wikipedia:Članci u začetku|u začetku]]. Poboljšajte ga &lt;span class=plainlinks&gt;[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} dodavanjem nedostajućih informacija]&lt;/span&gt;.''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/div&gt;&lt;noinclude&gt;

== Upotreba ==
{{tl|U začetku}}

[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dk50rjynt7pk2kv4cchmpbhpkoi6kee</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684261</id>
      <parentid>42684260</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:43:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="527" sha1="f0xnqk2cxg8ptm8hd592f3caqm0pgem" xml:space="preserve">{{clear}}&lt;div class=&quot;boilerplate metadata&quot; id=&quot;stub&quot;&gt;&lt;table cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td&gt;''&amp;nbsp;Ovaj članak je [[Wikipedia:Članci u začetku|u začetku]]. Poboljšajte ga &lt;span class=plainlinks&gt;[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} dodavanjem nedostajućih informacija]&lt;/span&gt;.''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/div&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija|sadržaj=
== Upotreba ==
{{tl|U začetku}}
}}
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>f0xnqk2cxg8ptm8hd592f3caqm0pgem</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista jugoslavenskih pjevačica narodne muzike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2046</id>
    <revision>
      <id>42684197</id>
      <parentid>42670462</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T19:15:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1566" sha1="my3jx9szflwwxwnbymkz322iekmdw22" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
{{spojiti|Lista jugoslavenskih pjevača narodne muzike}}

Ovo je nepotpun popis sadašnjih i nekadašnjih pjevačica [[narodna muzika|narodnih pjesama]] s područja bivše Jugoslavije. Složene su abecednim redom imena. Primijetite da su na popisu ipak i pjevači turbofolk muzike, često zvan narodnom.
----
Pjevači sa početnim slovom A
* [[Amela Zuković]]
* Ana Bekuta
* [[Azemina Grbic]]
* [[Beba Selimović]]
* Biljana Jevtić
* [[Branka Sovrlić]]
* [[Branka Stanarčić]]
* Danica Obrenić
* [[Dara Bubamara]]
* [[Dragana Mirković]]
* Dragoslava Genčić
* Dušica Bilkić
* [[Esma Redžepova]]
* [[Elvira Rahić]]
* [[Hanka Paldum]]
* Izvorinka Milošević
* Jasna Kočijašević
* Jovana Tipšin
* Keti Selimova
* Ksenija Cicvarić
* [[Lepa Brena]]
* [[Lepa Lukić]]
* Ljubica Polumirac
* Merima Kurtiš
* Merima Njegomir
* Midheta Handukić
* Milena Marković
* Milena Plavšić
* Mira Škorić
* Mira Vasiljević
* Nada Mamula
* Nada Topčagić
* [[Nedžmija Pagaruša]]
* Olivera Marković
* [[Sanela Sijerčić]]
* Silvana Armenulić
* Snežana Babić Sneki
* Snežana Berić - Ekstra Nena
* Snežana Đurišić
* [[Snežana Savić]]
* [[Šemsa Suljaković]]
* [[Usnija Redžepova]]
* Vasilija Radojčić
* Vera Matović
* [[Vera Svoboda]]
* Vesna Hadžić
* [[Vesna Pezo]]
* Vesna Popović
* Vesna Simić
* [[Vesna Zmijanac]]
* Zehra Deović
* [[Zorica Brunclik]]
* Zorica Marković
* Zorica Grba
* Zehra Barjaktarević
* Zora Dubljević
* Vida Pavlović
* Gordana Jovanović
[[Popis pjevača narodnih pjesama]]

[[Kategorija:Liste]]</text>
      <sha1>my3jx9szflwwxwnbymkz322iekmdw22</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIFA Svjetsko prvenstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4770</id>
    <revision>
      <id>42684103</id>
      <parentid>42657902</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:01:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42684103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="115641" sha1="s9yl510wse48oxzrw1v8vjhml92wilt" xml:space="preserve">{{Infokurija Sportsko natjecanje
| ime                    = FIFA Svjetsko prvenstvo
| izvorni naziv           = FIFA World Cup
| logo                    = FIFA WorldCup logo.svg
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1930.]]
| regija                   = 
| momčadi     = 48 &lt;small&gt;(završnica)&lt;/small&gt;
| aktualni prvak          = {{nowrap|{{flag|Španjolska}} &lt;small&gt;(drugi naslov)&lt;/small&gt;}}
| najuspješnija momčad   = {{nowrap|{{flag|Brazil}} &lt;small&gt;(pet naslova)&lt;/small&gt;}}
| geslo =
}}
'''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.&lt;ref name=&quot;2006coverage&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&amp;pg=PA235#v=onepage&amp;q&amp;f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote &quot;The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&amp;pg=PA407#v=onepage&amp;q&amp;f=false The Economics of Football], page 407, quote &quot;The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&amp;pg=PA144#v=onepage&amp;q&amp;f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote &quot;The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&amp;nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&amp;nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament.&quot;&lt;/ref&gt;

Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana.

Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom.

Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]] između 11. lipnja i 19. srpnja [[2026.]] godine, a pobjednik je bila [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je pobijedila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] nakon produžetaka. Treće su mjesto osvojili [[Engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], pobijedivši [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] u utakmici za treće mjesto rekordnim rezultatom 6:4. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|Španjolskoj, Portugalu i Maroku]] [[2030.]] godine.

Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine.

== Historija ==
{{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}}
=== Ranija međunarodna natjecanja ===
[[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]]
Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}&lt;/ref&gt; Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}&lt;/ref&gt;

Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u.

Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}&lt;/ref&gt; a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov.

Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao &quot;svjetsko nogometno prvenstvo amatera&quot; te se prihvatila njegove organizacije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}&lt;/ref&gt; Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba.

=== Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata ===
[[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]]
Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]].

Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].

Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].&lt;ref&gt;{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}&lt;/ref&gt; U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.&lt;ref name=&quot;origin&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010  }}&lt;/ref&gt;

Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&amp;nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva.

Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}&lt;/ref&gt; otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

=== Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata ===
[[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]]
Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}&lt;/ref&gt; članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.&lt;ref&gt;[[#glanville|Glanville]]&lt;/ref&gt; Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''.

U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.&lt;ref&gt;[[#glanville|Glanville]], str. 45&lt;/ref&gt; Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja:

* {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]]
* {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]]
* {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]]
* {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]]

=== Ekspanzija na 32 momčadi ===

Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,&lt;ref&gt;[[#glanville|Glanville]], str. 238&lt;/ref&gt; a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,&lt;ref&gt;[[#glanville|Glanville]], str. 359&lt;/ref&gt; omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje:

* {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]]
* {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]]
* {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]]
* {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]]
* {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]]
* {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]]
* {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]]
* {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]]

No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva.

Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Korupcijski skandal ===
{{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}}
[[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]]
Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,&lt;ref&gt;{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&amp;rref=sports/soccer&amp;module=ArrowsNav&amp;contentCollection=Soccer&amp;action=swipe&amp;region=FixedRight&amp;pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}&lt;/ref&gt; uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}&lt;/ref&gt; Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt;

Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}&lt;/ref&gt; Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: &quot;''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku.&quot;''&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}&lt;/ref&gt; Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}&lt;/ref&gt;

Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel  |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}&lt;/ref&gt; Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}&lt;/ref&gt;

Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}&lt;/ref&gt; Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]].

=== Ekspanzija na 48 momčadi ===

U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: &quot;''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu.&quot;''&lt;ref&gt;{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}&lt;/ref&gt;

Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].&lt;ref name=&quot;times-28-oct-2013&quot;&gt;{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}&lt;/ref&gt; Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: &quot;''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka.&quot;''&lt;ref name=&quot;times-28-oct-2013&quot;/&gt;

U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016&lt;/ref&gt; Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}&lt;/ref&gt;

== Trofej ==
{{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}}
{{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Entrega de la Copa Jules Rimet a Alemania, Estadio, 1954-07-17 (583).jpg|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Zapadnonjemački kapetan [[Fritz Walter]] prima [[Trofej Julesa Rimeta]] nakon pobjede u [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|finalu Svjetskog prvenstva 1954.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} 
Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.&lt;ref name=&quot;Trophy&quot;&gt;{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;  Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.&lt;ref name=&quot;Trophy&quot;/&gt; Gazzaniga je ovako napisao trofej: &quot;''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede.&quot;''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archivedate=4 November 2007}}&lt;/ref&gt;

Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.&lt;ref name=&quot;espnheroes&quot;&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&amp;cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&amp;cc=4716 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}&lt;/ref&gt;

== Format natjecanja ==
=== Kvalifikacije ===
{{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}}
[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija.

Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&amp;type=story&amp;cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&amp;type=story&amp;cc= |archivedate=16 December 2008  }}&lt;/ref&gt; Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010  }}&lt;/ref&gt;

=== Završni turnir ===

Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.&lt;ref name=&quot;FIFAformat&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48.

U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.&lt;ref&gt;Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})&lt;/ref&gt;

U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.&lt;ref&gt;Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})&lt;/ref&gt; Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda.

U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf|title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 }}&lt;/ref&gt;

# Bolja ukupna gol razlika u skupini
# Veći broj ukupno postignutih golova u skupini
# Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija:
## Veći broj bodova u međusobnim susretima
## Bolja gol razlika u međusobnim susretima
## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima
## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi:
### Žuti karton: minus 1 bod
### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda
### Direktni crveni karton: minus 4 boda
### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova
# Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom

Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.&lt;ref name=&quot;FIFAformat&quot; /&gt; U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik.

Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}&lt;/ref&gt; U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala.

== Izbor domaćina ==
{{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}}
[[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]]
Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}&lt;/ref&gt; Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}&lt;/ref&gt; [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}&lt;/ref&gt;

Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}&lt;/ref&gt;

FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.&lt;ref&gt;Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018&lt;/ref&gt;

[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.&lt;ref name=&quot;World Cup26&quot;&gt;{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US &amp; Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}&lt;/ref&gt; S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.&lt;ref name=&quot;World Cup26&quot;/&gt;

=== Uspjesi domaćina ===
{{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}}
Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm &quot;World Cup 1974 - West Germany win on home soil&quot;]. BBC. Retrieved 2 December 2017&lt;/ref&gt;

Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.&lt;ref&gt;Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm &quot;France 1-2 South Africa&quot;]. BBC. Retrieved 2 December 2017&lt;/ref&gt;

Situacija izgleda ovako:

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;60%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Godina
! width=&quot;15%&quot;| Domaćin
! width=&quot;15%&quot;| Plasman
! width=&quot;15%&quot;| Najbolji plasman&lt;br&gt;&lt;small&gt;(van domaćinstva)&lt;/small&gt;
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1930.]]
| {{flag|Urugvaj}}
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1934.]]
| {{flag|Italija|1861}} 
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1938.]]
| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]]
| {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1950.]]
| {{flag|Brazil|1889a}}
| {{center|2. mjesto (drugi krug)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1954.]]
| {{flag|Švicarska|size=16px}}
| {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}}
| {{center|6. mjesto (prvi krug)}}
|-
! [[1958.]]
| {{flag|Švedska}}
| {{center|2. mjesto (finale)}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
|-
! [[1962.]]
| {{flag|Čile}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
| {{center|5. mjesto (prvi krug)}}
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1966.]]
| {{flag|Engleska}}
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
|-
! [[1970.]]
| {{flag|Meksiko}}
| {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}}
| {{center|10. mjesto (osmina finala)}}
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1974.]]
| {{flag|Zapadna Njemačka}}
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1978.]]
| {{flag|Argentina}}
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1982.]]
| {{flag|Španjolska}}
| {{center|12. mjesto (drugi krug)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1986.]]
| {{flag|Meksiko}}
| {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}}
| {{center|10. mjesto (osmina finala)}}
|-
! [[1990.]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1994.]]
| {{flag|Sjedinjene Države}}
| {{center|14. mjesto (osmina finala)}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1998.]]
| {{flag|Francuska|1976}}
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
!rowspan=&quot;2&quot;| [[2002.]]
| {{flag|Japan}}
| {{center|9. mjesto (osmina finala)}}
| {{center|9. mjesto (osmina finala)}}
|-
| {{flag|Južna Koreja}}
| {{center|4. mjesto (polufinale)}}
| {{center|15. mjesto (osmina finala)}}
|-
! [[2006.]]
| {{flag|Njemačka}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[2010.]]
| {{flag|Južna Afrika}}
| {{center|20. mjesto (prvi krug)}}
| {{center|26. mjesto (šesnaestina finala)}}
|-
! [[2014.]]
| {{flag|Brazil}}
| {{center|4. mjesto (polufinale)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[2018.]]
| {{flag|Rusija}}
| {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}}
| {{center|18. mjesto (prvi krug)}}
|-
! [[2022.]]
| {{flag|Katar}}
| {{center|32. mjesto (prvi krug)}}
| {{center|41. mjesto (prvi krug)}}
|-
!rowspan=&quot;3&quot;| [[2026.]]
| {{flag|Kanada}}
| {{center|14. mjesto (osmina finala)}}
| {{center|24. mjesto (prvi krug)}}
|-
| {{flag|Meksiko}}
| {{center|9. mjesto (osmina finala)}}
| {{center|10. mjesto (osmina finala)}}
|-
| {{flag|Sjedinjene Države}}
| {{center|12. mjesto (osmina finala)}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
|-
|-
!rowspan=&quot;6&quot;| [[2030.]]
| {{flag|Maroko}}
| {{N/A|TBD}}
| {{center|4. mjesto (polufinale)}}
|-
| {{flag|Španjolska}}
| {{N/A|TBD}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
| {{flag|Portugal}}
| {{N/A|TBD}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
|-
| ''{{flag|Argentina}}''
| {{N/A|TBD}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
| ''{{flag|Paragvaj}}''
| {{N/A|TBD}}
| {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}}
|-
| ''{{flag|Urugvaj}}''
| {{N/A|TBD}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[2034.]]
| {{flag|Saudijska Arabija}}
| {{N/A|TBD}}
| {{center|12. mjesto (osmina finala)}}
|}

== Mediji i promocija==
[[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]]
FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;&lt;ref name=&quot;2006coverage&quot;/&gt; finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archivedate=30 April 2006}}&lt;/ref&gt;

Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove &quot;[[Wavin' Flag]]&quot; za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme &quot;[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]&quot; [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.&lt;ref&gt;{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Maskote ===
{{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}}
[[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]]
Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}&lt;/ref&gt; Maskote su sljedeće:

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Godina
! Domaćin
! Maskota
! Lik/Opis
|-
! [[1966.]]
| {{flag|Engleska}}
| [[World Cup Willie]]
| Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'')
|-
! [[1970.]]
| {{flag|Meksiko}}
| [[Juanito (maskota)|Juanito]]
| Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres
|-
! [[1974.]]
| {{flag|Zapadna Njemačka}}
| [[Tip i Tap]]
| Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima
|-
! [[1978.]]
| {{flag|Argentina}}
| [[Gauchito]]
| Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje
|-
! [[1982.]]
| {{flag|Španjolska}}
| [[Naranjito]]
| Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'')
|-
! [[1986.]]
| {{flag|Meksiko}}
| [[Pique (maskota)|Pique]]
| Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m
|-
! [[1990.]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
| [[Ciao (maskota)|Ciao]]
| Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave
|-
! [[1994.]]
| {{flag|Sjedinjene Države}}
| [[Striker (maskota)|Striker]]
| Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'')
|-
! [[1998.]]
| {{flag|Francuska|1976}}
| [[Footix]]
| Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'')
|-
! [[2002.]]
| {{flag|Japan}}&lt;br&gt;{{flag|Južna Koreja}}
| [[Ato, Kaz i Nik]]
| Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi
|-
! [[2006.]]
| {{flag|Njemačka}}
| [[Goleo i Pille]]
| Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori
|-
! [[2010.]]
| {{flag|Južna Afrika}}
| [[Zakumi]]
| Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'')
|-
! [[2014.]]
| {{flag|Brazil}}
| [[Fuleco]]
| Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'')
|-
! [[2018.]]
| {{flag|Rusija}}
| [[Zabivaka]]
| Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'')
|-
! [[2022.]]
| {{flag|Katar}}
| [[Laʼeeb]]
| Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]]
|-
! rowspan=3| [[2026.]]
| {{flag|Kanada}}
| [[Maple, Zayu i Clutch|Maple]]
| Antropomorfni [[los]] (''Alces alces'')
|-
| {{flag|Meksiko}}
| [[Maple, Zayu i Clutch|Zayu]]
| Antropomorfni [[jaguar]] (''Panthera onc'')
|-
| {{flag|Sjedinjene Države}}
| [[Maple, Zayu i Clutch|Clutch]]
| Antropomorfni [[bjeloglavi orao]] (''Haliaeetus leucocephalus'')
|-
! rowspan=3| [[2030.]]
| {{flag|Maroko}}
| rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;2&quot; {{N/A|TBD}}
|-
| {{flag|Portugal}}
|-
| {{flag|Španjolska}}
|-
! [[2034.]]
| {{flag|Saudijska Arabija}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/A|TBD}}
|}

== Rezultati ==
=== Pregled svih dosadašnjih prvenstava ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%; width:100%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=5%|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=12%|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot; width=31%|Finale
!colspan=&quot;3&quot; width=31%|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=12%|Pobjednik
!width=7%|Rezultat
!width=12%|Drugoplasirani
!width=12%|Trećeplasirani
!width=7%|Rezultat
!width=12%|Četvrtoplasirani
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Urugvaj}}
| '''{{flagicon|URU|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]'''
| '''4:2'''
| {{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
| {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
| {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|group=&quot;bilj.&quot;}}
| {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Italija|1861}}
| '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
| '''2:1'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|ČSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
| {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
| '''3:2'''
| {{flagicon|AUT|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]]
| '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
| '''4:2'''
| {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
| {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| '''4:2'''
| {{flagicon|ŠVE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|- style=&quot;background: #fcd3c7;&quot;
| ''[[1942.]]''
| rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]''
|- style=&quot;background: #fcd3c7;&quot;
| ''[[1946.]]''
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Brazil|1889a}}
| '''{{flagicon|URU|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]'''
| {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.&lt;ref name=&quot;wc1950&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group=&quot;bilj.&quot;|name=&quot;wc1950&quot;}}
| {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| {{flagicon|ŠVE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
| &lt;ref group=&quot;bilj.&quot; name=&quot;wc1950&quot; /&gt;
| {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Švicarska}}
| '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
| '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]'''
| {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
| {{flagicon|AUT|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]
| '''3:1'''
| {{flagicon|URU|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Švedska}}
| '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
| '''5:2'''
| {{flagicon|ŠVE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
| {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| '''6:3'''
| {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Čile}}
| {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| '''3:1'''
| {{flagicon|ČSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
| {{flagicon|ČIL|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]]
| '''1:0'''
| {{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Engleska}}
| '''{{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]'''
| '''4:2'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
| {{flagicon|POR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]
| '''2:1'''
| {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Meksiko}}
| '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
| '''4:1'''
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
| {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
| '''1:0'''
| {{flagicon|URU|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Zapadna Njemačka}}
| '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
| '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]'''
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
| {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
| '''1:0'''
| {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Argentina}}
| '''{{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''
| '''3:1'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
| {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| '''2:1'''
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Španjolska}}
| '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
| '''3:1'''
| {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
| {{flagicon|POLJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
| '''3:2'''
| {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Meksiko}}
| '''{{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''
| '''3:2'''
| {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
| {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| '''4:2'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|BEL|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
| '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
| '''1:0'''
| {{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
| '''2:1'''
| {{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Sjedinjene Države}}
| '''{{flagicon|BRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
| '''0:0'''&lt;br&gt;('''3:2''', pen.)
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
| {{flagicon|ŠVE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
| '''4:0'''
| {{flagicon|BUG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Francuska|1976}}
| '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
| '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]'''
| {{flagicon|BRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| {{flagicon|HRV|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
| '''2:1'''
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Japan}}&lt;br&gt;{{flag|Južna Koreja}}
| '''{{flagicon|BRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
| '''2:0'''
| {{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
| {{flagicon|TUR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]]
| '''3:2'''
| {{flagicon|JKO|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Njemačka}}
| '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
| [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''&lt;br&gt;('''5:3''', pen.)]]
| {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| {{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
| '''3:1'''
| {{flagicon|POR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}}
| '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]'''
| '''1:0'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
| {{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
| '''3:2'''
| {{flagicon|URU|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Brazil}}
| '''{{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''
| '''1:0'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
| '''3:0'''
| {{flagicon|BRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Rusija}}
| '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
| '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]'''
| {{flagicon|HRV|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
| {{flagicon|BEL|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
| '''2:0'''
| {{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Katar}}
| '''{{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''
| '''3:3'''&lt;br&gt;('''4:2''', pen.)
| {{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| {{flagicon|HRV|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
| '''2:1'''
| {{flagicon|MAR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Kanada}}&lt;br&gt;{{flag|Meksiko}}&lt;br&gt;{{flag|Sjedinjene Države}}
| '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]'''
| '''1:0'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
| {{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| '''6:4'''
| {{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.&lt;ref name=&quot;wc2030&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}&lt;/ref&gt;|group=&quot;bilj.&quot;}}
|style=&quot;text-align:left;&quot;| &lt;div style=&quot;-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2;  {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}&quot;&gt;{{flag|Maroko}}&lt;br&gt;{{flag|Portugal}}&lt;br&gt;{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}&lt;br&gt;''{{flag|Argentina}}''&lt;br&gt;''{{flag|Paragvaj}}''&lt;br&gt;''{{flag|Urugvaj}}''&lt;/div&gt;
| 
| 
| 
| 
| 
| 
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Saudijska Arabija}}
| 
| 
| 
| 
| 
|  
|}

;Bilješke
&lt;references group=&quot;bilj.&quot;/&gt;

=== Uspješnost reprezentacija ===

Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva.

S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8).

[[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]]

==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Rang
! Reprezentacija
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:gold;&quot; | Prvoplasirani
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:silver;&quot; | Drugoplasirani
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:#cc9966;&quot; | Trećeplasirani
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:#BFD7FF;&quot; | Četvrtoplasirani
|-
! 1
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}}
|bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}}
|-
! 2
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}}
|bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}}
|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]],  [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}}
|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}}
|-
! 3
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}}
|bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]{{sup|D}})}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}}
|-
! 4
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}}
|bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}}
|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|-
! 5
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}}
|bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]])}}
|-
! 6
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}}
|bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}}
|-
! 7
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}
|bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}}
|-
! 8
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}}
|bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]{{sup|D}})}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}}
|-
! 9
|{{NogRep|NIZ}}
|{{N/a|}}
|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]])}}
|-
!rowspan=2 | 10
|''{{NogRep|ČSSR}}''{{sup|b}}
|{{N/a|}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|-
|{{NogRep|MAĐ}}
|{{N/a|}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|-
! 12
|{{NogRep|ŠVE}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]{{sup|D}})}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]])}}
|-
! 13
|{{NogRep|HRV}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}}
|{{N/a|}}
|-
! 14
|{{NogRep|POL}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}}
|{{N/a|}}
|-
!rowspan=3 | 15
|{{NogRep|AUT}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]])}}
|-
|{{NogRep|POR}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}}
|-
|{{NogRep|BEL}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}}
|-
!rowspan=3| 18
|{{NogRep|SAD}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]])}}
|{{N/a|}}
|-
|{{NogRep|ČIL}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]{{sup|D}})}}
|{{N/a|}}
|-
|{{NogRep|TUR}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}}
|{{N/a|}}
|-
! 21
|''{{NogRep|Kraljevina Jugoslavija|ime=Kraljevina Jugoslavija}} / {{NogRep|SFRJ}}''{{sup|b}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}}
|-
!rowspan=&quot;4&quot;| 22
|''{{NogRep|SSSR}}''{{sup|b}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}}
|-
|{{NogRep|BUG}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}}
|-
|{{NogRep|JKO}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]{{sup|D}})}}
|-
|{{NogRep|MAR}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}}
|-
|}
'''Bilješke:'''
{{small|
: {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]).
: {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje.
: {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine.
}}

=== Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama ===

Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.&lt;ref&gt;Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.&lt;/ref&gt;

[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;60%&quot;
|+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama
|-
! scope=&quot;row&quot; | Konfederacija
! scope=&quot;col&quot; |[[AFC]]
! scope=&quot;col&quot; |[[Confédération Africaine de Football|CAF]]
! scope=&quot;col&quot; |[[CONCACAF]]
! scope=&quot;col&quot; |[[CONMEBOL]]
! scope=&quot;col&quot; |[[OFC]]
! scope=&quot;col&quot; |[[UEFA]]
! scope=&quot;col&quot; | Ukupno
|-
! Momčadi
| 43 || 49 || 46 || 89 || 4 || 258
! 489
|-
! Top 16 
| 9 || 11 || 15 || 37 || 1 || 98 
! 172
|-
! Top 8  
| 2 || 4 || 5 || 36 || 0 || 105 
! 152
|-
! Top 4  
| 1 || 1 || 1 || 23 || 0 || 62
! 88
|-
! Top 2  
| 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 
! 44
|- style=&quot;border-top:3px solid green&quot;
| style=&quot;background: #9acdff&quot; | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 16 || 23
|-
| style=&quot;background: #cc9966&quot; | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 19 || 23
|-
| style=&quot;background: silver&quot;  | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 6 || 0 || 17 || 23
|-
| style=&quot;background: gold&quot;    | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 13 || 23
|}

== Nagrade ==
{{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}}
[[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]]
Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su:

* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; 
* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; 
* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; 
* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; 
* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera.

U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade:

* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; 
* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor.

== Rekordi i statistike ==
{{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}}
Ukupno tri igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički golman [[Guillermo Ochoa]], portugalski reprezentativac [[Cristiano Ronaldo]] te argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] – svi koji su nastupili na šest prvenstava u periodu od [[2006.]] do [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}&lt;/ref&gt; Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 34.
Messi je također i drugi najbolji strijelac u historiji Svjetskih prvenstava s 21 postignutim golom. Raniji [[Miroslav Klose|Kloseov]] rekord od 16 golova prestigao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. Na istom prvenstvu, Klosea je na treće mjesto poslao i [[Kylian Mbappé]], koji je tijekom prvenstva prestigao i Messija, postigavši ukupno 22 gola, čime je postao najbolji strijelac u historiji natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}&lt;/ref&gt; [[Just Fontaine]], koji ima 13 golova, drži rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}&lt;/ref&gt; [[Cristiano Ronaldo]] jedini je igrač koji je postigao gol na čak šest različitih prvenstava, jednom više od Messija.

Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,&lt;ref&gt;{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archivedate = 26 February 2008}}&lt;/ref&gt; Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}&lt;/ref&gt; dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}&lt;/ref&gt; Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Najbolji strijelci ===
{{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}}
{{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}}
[[File:Kylian Mbappe France v Senegal 16 June 2026-354 (cropped).jpg|thumb|250px|Francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] prestigao je [[2026.]] godine i [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] i [[Lionel Messi|Lionela Messija]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 22 gola.]]
[[File:Hakan.jpg|250px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Rang
!Igrač
!Reprezentacija
!Gol.
!Uta.
!Omjer
!Prvenstva
|-
! 1
|align=left| '''[[Kylian Mbappé]]
|align=left| '''{{NogRep|FRA}}
|'''22'''
|'''22
|'''{{#expr:22/22 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|-
!2
|align=left| [[Lionel Messi]]
|align=left| {{NogRep|ARG}}
|'''21'''
|34
|{{#expr:21/34 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|-
!3
|align=left|[[Miroslav Klose]]
|align=left|{{NogRep|NJE}}
|'''16'''
|24
|{{#expr:16/24 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]]
|-
!4
|align=left| [[Ronaldo]]
|align=left| {{NogRep|BRA}}
|'''15'''
|19
|{{#expr:15/19 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]
|-
!rowspan=2|5
|align=left| [[Gerd Müller]]
|align=left| {{NogRep|ZNJE}}
|rowspan=2|'''14'''
|13
|{{#expr:14/13 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]
|-
|align=left| [[Harry Kane]]
|align=left| {{NogRep|ENG}}
|18
|{{#expr:14/18 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|-
! 7
|align=left| [[Just Fontaine]]
|align=left| {{NogRep|Francuska|1958}} 
|'''13'''
|6
|{{#expr:13/6 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]
|-
!8
|align=left| [[Pelé]]
|align=left| {{NogRep|BRA|1889a}} 
|'''12'''
|14
|{{#expr:12/14 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]]
|-
!rowspan=3|9
|align=left| [[Sándor Kocsis]]
|align=left| {{NogRep|MAĐ|1949}}
|rowspan=3|'''11'''
|5
|{{#expr:11/5 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]]
|-
|align=left| [[Jürgen Klinsmann]]
|align=left| {{NogRep|ZNJE}} / {{NogRep|NJE}}
|17
|{{#expr:11/17 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]
|-
|align=left| [[Cristiano Ronaldo]]
|align=left| {{NogRep|POR}}
|27
|{{#expr:11/27 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|-
!rowspan=6|12
|align=left| [[Helmut Rahn]]
|align=left| {{NogRep|ZNJE}} 
|rowspan=6|'''10'''
|10
|{{#expr:10/10 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]
|-
|align=left| [[Gary Lineker]]
|align=left| {{NogRep|ENG}}
|12
|{{#expr:10/12 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]
|-
|align=left| [[Gabriel Batistuta]]
|align=left| {{NogRep|ARG}}
|12
|{{#expr:10/12 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]
|-
|align=left| [[Teófilo Cubillas]]
|align=left| {{NogRep|PER}}
|13
|{{#expr:10/13 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
|-
|align=left| [[Thomas Müller]]
|align=left| {{NogRep|NJE}}
|16
|{{#expr:10/16 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]
|-
|align=left| [[Grzegorz Lato]]
|align=left| {{NogRep|POLJ|1928}}
|20
|{{#expr:10/20 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
|}

=== Najbrži golovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
!Prvenstvo
!Vrijeme&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(u sekundama)&lt;/small&gt;
!Igrač 
!Reprezentacija 
!Protivnik 

|- 
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]
|align=center|11
|[[Hakan Şükür]]
|{{NogRep|TUR}}
|{{NogRep|JKO|1997}}

|-
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]
|align=center|16
|[[Václav Mašek]]
|{{NogRep|ČSR}}
|{{NogRep|MEX|1934}}

|-
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]
|align=center|23
|[[Pak Sŭng-jin]]
|{{NogRep|SJK}}
|{{NogRep|POR}}

|-
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]
|align=center|24
|[[Ernst Lehner]]
|{{NogRep|NJE|1933}}
|{{NogRep|AUT}}

|-
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
|align=center|27
|[[Bryan Robson]]
|{{NogRep|ENG}}
|{{NogRep|FRA|1976}}

|- 
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]]
|align=center|30
|[[Clint Dempsey]]
|{{NogRep|SAD}}
|{{NogRep|GAN}}
|}

=== Kapetani i izbornici svjetskih prvaka ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! Prvenstvo
! Reprezentacija
! Kapetan
! Izbornik
|-
! [[1930.]]
| {{NogRep|URU}}
| [[José Nasazzi]]
| {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]]
|-
! [[1934.]]
| {{NogRep|ITA|1861}} 
| [[Gianpiero Combi]]
| {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]]
|-
! [[1938.]]
| {{NogRep|ITA|1861}}
| [[Giuseppe Meazza]]
| {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]]
|-
! [[1950.]]
| {{NogRep|URU}}
| [[Obdulio Varela]]
| {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]]
|-
! [[1954.]]
| {{NogRep|ZNJE}} 
| [[Fritz Walter]]
| {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]]
|-
! [[1958.]]
| {{NogRep|BRA|1889a}} 
| [[Hilderaldo Bellini]]
| {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]]
|-
! [[1962.]]
| {{NogRep|BRA|1960}} 
| [[Mauro Ramos|Mauro]]
| {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]]
|-
! [[1966.]]
| {{NogRep|ENG}}
| [[Bobby Moore]]
| {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]]
|-
! [[1970.]]
| {{NogRep|BRA|1968}} 
| [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]]
| {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]]
|-
! [[1974.]]
| {{NogRep|ZNJE}} 
| [[Franz Beckenbauer]]
| {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]]
|-
! [[1978.]]
| {{NogRep|ARG}}
| [[Daniel Passarella]]
| {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]]
|-
! [[1982.]]
| {{NogRep|ITA|1946}}
| [[Dino Zoff]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]]
|-
! [[1986.]]
| {{NogRep|ARG}}
| [[Diego Maradona]]
| {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]]
|-
! [[1990.]]
| {{NogRep|ZNJE}} 
| [[Lothar Matthäus]]
| {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]]
|-
! [[1994.]]
| {{NogRep|BRA}} 
| [[Dunga]]
| {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]]
|-
! [[1998.]]
| {{NogRep|FRA|1976}} 
| [[Didier Deschamps]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]]
|-
! [[2002.]]
| {{NogRep|BRA}}
| [[Cafu]]
| {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]]
|-
! [[2006.]]
| {{NogRep|ITA|2003}}
| [[Fabio Cannavaro]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]]
|-
! [[2010.]]
| {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}
| [[Iker Casillas]]
| {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]]
|-
! [[2014.]]
| {{NogRep|NJE}}
| [[Philipp Lahm]]
| {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]
|-
! [[2018.]]
| {{NogRep|FRA|1976}} 
| [[Hugo Lloris]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]]
|-
! [[2022.]]
| {{NogRep|ARG}}
| [[Lionel Messi]]
| {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]]
|-
! [[2026.]]
| {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}
| [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]
| {{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]
|-
! [[2030.]]
| colspan=3 {{N/A|TBD}}
|-
! [[2034.]]
| colspan=3 {{N/A|TBD}}
|}

== Povezano ==
{{Commons category|FIFA World Cup}}
* [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]]
* [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]]
* [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]]
* [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]]
* [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]]
* [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]]
* [[FIFA Kup konfederacija]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* {{Official website}}
* [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }}

{{svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{Međunarodni fudbal}}
{{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva]]
[[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]]
[[Kategorija:FIFA]]</text>
      <sha1>s9yl510wse48oxzrw1v8vjhml92wilt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Derventa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5396</id>
    <revision>
      <id>42684149</id>
      <parentid>42651485</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T15:29:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11134" sha1="ruca6kkwwmins4ajd9b6u9xgsrsgpc8" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
&lt;!--Opština Republika Srpska--&gt; 
| mjesto= Derventa 
| slika = Дервента.jpeg
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = Дервента (грб).svg
| centar = Derventa 
| površina = 517 
| populacija = 30.177 
| godina_stanovništvo = 2013
| stanovništvo_opština = 
| godina_opština = 2013
| gustina= 109 
| nadmorska_visina=110m 
| gšir= 44.983333
| gduž= 17.9
| pozivni_broj =+387 (053) 
| poštanski_kod =74400 
| website =www.derventa.ba 
|Gradonačelnik=[[Igor Žunić]]}}
'''Derventa''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Ima oko 10.000 stanovnika i nalazi se 30&amp;nbsp;km od [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanskog Broda]]. Rijeka koja teče kroz Derventu zove se [[Ukrina]].

== Geografija ==
Opština Derventa se graniči sa opštinama [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Brod]], [[Modriča]], [[Doboj]], [[Prnjavor]] i [[Srbac]], a na sjeveru je rijeka [[Sava]] koja predstavlja deset kilometara dugu granicu sa Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 kvadratnih kilometara u pedeset šest sela i gradu Derventi, prije rata živelo je 56.489 stanovnika.

== Stanovništvo ==
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.

2011: Procjena od strane same republike, kada je pravljen prostorni plan Republike Srpske do 2015. godine da u Derventi trenutno živi 32.000 stanovnika.
=== Popisi 1971. – 1991. ===
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background:lightblue
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Derventa'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''Godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991]].''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981]].'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971]].'''

 |-
|'''[[Srbi]]'''
|21.938 (38,60%) 
|22.840 (40,06%)
|23.124 (41,18%)
|-
|'''[[Hrvati]]'''
|22.952 (40,86%)
|23.629 (41,44%)
|25.228 (44,93%)
|-
|'''[[Muslimani]]'''
|7.086 (12,54%) 
|6.034 (10,58%)
|6.548 (11,66%)
|-
|'''[[Jugoslaveni]]'''
|3.348 (5,92%)
|3.752 (6,58%)
|575 (1,02%)
|-
|'''Ostali i nepoznato'''
|1.165 (2,06%)
|755 (1,32%)
|666 (1,18%)
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=lightblue|'''Ukupno'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=lightblue|'''56.489'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=lightblue|'''57.010'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=lightblue|'''56.141'''
|}

====Derventa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background:lightblue
|colspan =&quot;7&quot; | '''Derventa'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''Godina popisa'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1991]].'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1981]].'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[1971]].''' 
 |-
|'''[[Muslimani]]''' 
|5.558 (31,31%)
|4.593 (31,99%)
|5.065 (42,83%) 
|-
|'''[[Srbi]]''' 
|4.555 (25,66%)
|2.934 (20,43%)
|2.496 (21,10%) 
|-
|'''[[Hrvati]]'''
|4.317 (24,32%)
|3.727 (25,95%)
|3.439 (29,08%)
|-
|'''[[Jugoslaveni]]'''
|2.623 (14,77%)
|2.799 (19,49%)
|459 (3,88%)
|-
|'''Ostali i nepoznato'''
|695 (3,91%)
|304 (2,11%)
|365 (3,08%)
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=lightblue |'''ukupno'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=lightblue |'''17.748'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=lightblue |'''14.357'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=lightblue |'''11.824'''
|}

== Naseljena mjesta ==
[[Datoteka:Derventa-naselja.PNG|mini|thumb|420px|Položaj naselja u Općini Derventa]]

{|
|- valign =top
|
* [[Agići]]
* [[Babići]]
* [[Begluci (Derventa)|Begluci]]
* [[Bijelo Brdo (Derventa)|Bijelo Brdo]]
* [[Bišnja]] 
* [[Bjeličići]] 
* [[Bjeloševići]]
* [[Bosanski Dubočac]]
* [[Brezici (Derventa)|Brezici]]
* [[Bučani]]
* [[Bukovac (Derventa)|Bukovac]]
* [[Bukovica Mala (Derventa)|Bukovica Mala]]
* [[Bukovica Velika (Derventa)|Bukovica Velika]]
* [[Bunar (Derventa)|Bunar]]
* [[Cerani]] 
* [[Cerovi]]
* [[Crnča (Derventa)|Crnča]]
* [[Cvijanovići]]
* [[Cvjetkovići]]
* [[Čardaci]]
* [[Čardak]]
* [[Ćebedžije]]
* [[Ćorići]]
* [[Daradan]]
* [[Dažnica]]
* Derventa
* [[Donja Bišnja]]
* [[Donja Lupljanica]]
|
* [[Donji Cerani]]
* [[Donji Detlak]]
* [[Donji Višnjik]]
* [[Drijen (Derventa)|Drijen]]
* [[Drinići]]
* [[Dželinjak]]
* [[Đukića put]]
* [[Đurići]]
* [[Gakovac]]
* [[Gojkovići]]
* [[Gornja Bišnja]]
* [[Gornja Lupljanica]]
* [[Gornji Božinci]]
* [[Gornji Cerani]]
* [[Gornji Detlak]]
* [[Gornji Višnjik]]
* [[Gradac (Derventa)|Gradac]]
* [[Gradina (Derventa)|Gradina]]
* [[Ilova]] 
* [[Jasenci]]
* [[Jošika]]
* [[Kalenderovci Donji]]
* [[Kalenderovci Gornji]]
* [[Katanići]]
* [[Kladari]]
* [[Kostreš]]
* [[Kovačevci (Derventa)|Kovačevci]]
* [[Kukavice]]
* [[Kulina (Derventa)|Kulina]]
|
* [[Kuljenovci]]
* [[Lazarevići]]
* [[Lug (Derventa)|Lug]]
* [[Lužani (Derventa)|Lužani]]
* [[Lužani Bosanski]]
* [[Lužani Novi]]
* [[Mala Sočanica]]
* [[Marići]]
* [[Mikerevići]] 
* [[Mišinci (Derventa)|Mišinci]]
* [[Miškovci (Derventa)|Miškovci]]
* [[Modran (Derventa)|Modran]]
* [[Nagradići]] 
* [[Nikolići]]
* [[Novići]]
* [[Novo Naselje]]  
* [[Osinja]]
* [[Osojci]]
* [[Panzalovići]]
* [[Patkovača]]
* [[Petkovići]]
* [[Pjevalovac]] 
* [[Plehan]]
* [[Pojezna]]
* [[Poljari]]
* [[Polje (Derventa)|Polje]]
|
* [[Railići]]
* [[Rapćani]]
* [[Raščići]]
* [[Sajmište]]
* [[Sedlići]] 
* [[Skugrić]]
* [[Stančići]] 
* [[Stanići (Derventa)|Stanići]]
* [[Starčevići]]
* [[Šereg]]
* [[Šušnjari (Derventa)|Šušnjari]]
* [[Tatari]]
* [[Tetima (Derventa)|Tetima]]
* [[Trstenci]]
* [[Tunjestala]]
* [[Tunjići]]
* [[Ukrina]]
* [[Vasići]]
* [[Velika (Derventa)|Velika]]
* [[Velika Sočanica]]
* [[Vidići]] 
* [[Vrhovi]]
* [[Vukučevići]]
* [[Zelenike]]
* [[Žeravac]]
* [[Živinice (Derventa)|Živinice]]
* [[Žunići]]
|}
== Kultura ==
{{Glavni|Nacionalni spomenici u Derventi}}

== Značajne osobe ==          
* [[Sena Ordagić]], poznata folk pjevačica
* [[Milojko -&quot;Mile&quot; Kitić]], folk pjevač
* [[Andrija Bjelošević]], privrednik
* [[Azemina Grbić]], pjevačica
* [[Senad Lupić]], nogometaš  osvajač Kupa Maršala Tita 1988.   
* [[Ilija i Marko Begić]], poznati pjevači izvorne muzike
* [[Abas Arslanagić ili Abaz]], rukometni trener i golman
* [[Josip Glavaš]], rukometni trener 
* [[Dragan Đurić]], Predsjednik FK Partizan Beograd i vlasnik kompanije &quot;Zekstra Group&quot;.
* [[Mario Tokić]], nogometaš
* [[Muhamed Memić]], rukometaš osvajač olimpijske medalje
* [[Radovan Pazurević]], privrednik
* [[Affan Ramić]], bosanskohercegovački slikar
* [[Sredoje Nović]], političar
* [[Jahija Gračanlić]], poznati pjevač
* [[Zoran Dokić]], rukometaš i rukometni trener
* [[Slobodan Ćustić]], poznati glumac
* [[Slavica Tešendić]], manekenka i model
* [[Dobro Čečavac]], bivši rukometaš
* [[Branislav Živanić]], rukometni trener 
* [[Đulesma Bašić]], atletičarka
* [[Zvonimir Zubak]], poznati biznismen
* [[Mara i Derventske lole]], poznata izvorna grupa
* [[Krunoslav Šarić|Kruno Šarić]], dramski umjetnik
* [[Vedran Ćorluka]], nogometaš, prvak Hrvatske s NK Dinamo Zagreb
* Prof. dr. Dali Džonlagić, redovni profesor, bio rektor Univerziteta u Mariboru
* [[Goran Teofilović]], poznati tekvando trener
* [[Miro Vasić]], svestrani sportista Me-Ne-Ra-Li i član udruženja &quot;Sunce&quot; Derventa
* [[Fadil Pelesić]], slikar
* [[Zlatko Bašagić]], šahista i šahovski sudija
* [[Ifeta Jankelić]], poznata profesorica
* [[Miroslav Mikerević]], rukometaš
* [[Ilija Tolić]], hrvatski politički emigrant i revolucionar.
* Bojko Gatarić, privrednik
* Brano Teofilović, fudbaler
* Slaven Teofilović, poznati boks trener
* Petar A. Ćosić, magistar medicinskih znanosti, književnik

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Derventa}}
* [http://www.derventa.ba Zvanična stranica općine Derventa]
* [http://user.tninet.se/~kbe983b/ Derventa Dream] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070717090306/http://user.tninet.se/~kbe983b/ |date=2007-07-17 }}
* [http://www.derventacafe.com Derventa]
* [http://derventskilug.net Informacioni Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530084328/http://derventskilug.net/ |date=2013-05-30 }}
* [http://www.unis.rs.ba Tvornica cijevi Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130804101121/http://www.unis.rs.ba/ |date=2013-08-04 }}
* [http://www.mojaderventa.info Moja Derventa]
* [http://www.radioderventa.com Radio Derventa]
* [http://www.gataric.net Gatarić Group Derventa]
* [http://www.sanino.eu Sanino d.o.o.Tvornica obuće Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130621165948/http://sanino.eu/ |date=2013-06-21 }}
* [http://coderventa.org Srpska Pravoslavna Crkva Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305100450/http://coderventa.org/ |date=2016-03-05 }}
* [http://www.bracadjukic.info Braća Đukić - Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131026204706/http://www.bracadjukic.info/ |date=2013-10-26 }}
* [http://www.posavinatv.com/ Posavska Televizija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171006014659/http://www.posavinatv.com/ |date=2017-10-06 }}
* [http://www.posavskenovosti.info/ Posavske Novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821125216/http://posavskenovosti.info/ |date=2013-08-21 }}
* [http://www.derventasrcem.net Derventa Srcem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929001649/http://www.derventasrcem.net/ |date=2007-09-29 }}
* [http://hotelbiser.net Hotel Biser Derventa]{{Dead link|date=December 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.moteldvor.net Motel Dvor - Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111030543/http://moteldvor.net/ |date=2016-01-11 }}
* [https://www.facebook.com/olimp.derventa SRC&quot;OLIMP&quot;Derventa]
* [https://www.facebook.com/derventskilist Derventski list]
* [http://www.auto-planet.ba AUTO PLANET DERVENTA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190617002506/http://www.auto-planet.ba/ |date=2019-06-17 }}
* [http://poljoprivreda.e-bih.com/derventa/poljoprivrednik-ad-derventa/]
* [https://www.facebook.com/pages/KUDM-Bosiljak-Derventa/125563924129641 KUDM&quot;Bosiljak&quot;Derventa]
* [http://www.mapabih.com/info.php?id=67 Mandić komerc d.o.o. Derventa]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://ff.unibl.org Filozofski fakultet - Učiteljski odsjek Derventa]
* [http://www.studiram.ba Informacioni Portal o studiranju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130720193827/http://studiram.ba/ |date=2013-07-20 }}
* [http://obuca.e-bih.com/derventa/demos-a-d/ Demos a.d.]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Republika Srpska]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>ruca6kkwwmins4ajd9b6u9xgsrsgpc8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HNK Rijeka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6238</id>
    <revision>
      <id>42684324</id>
      <parentid>42469966</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:03:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34401" sha1="gve1mbisfmwznap7batnn89jwkkvgso" xml:space="preserve">{{Ažuriranje}}
{{Sređivanje}}
{{Nogometni klub 
| ime kluba = NK Rijeka
| slika    = [[File:HNK_Rijeka.svg|220px]]
| puno ime = Nogometni klub Rijeka
| nadimak = riječki bijeli
| godina osnivanja  = [[1906.]]. kao CS Olimpia
| igralište   = [[Stadion Rujevica]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]]
| kapacitet stadiona = 8.279
| predsjednik = {{ZD|HRV}}
| direktor = {{ZD|HRV}} [[Damir Mišković]]
| trener  = {{ZD|SLO}} [[Simon Rožman]]
| liga   = [[prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
| sezona  = 
| plasman = 
| pattern_la1 = _skyblueborder
| pattern_b1 = _Rijeka2122h
| pattern_ra1 = _skyblueborder
| leftarm1 = FFFFFF
| body1 = FFFFFF
| rightarm1 = FFFFFF
| shorts1 = FFFFFF
| socks1 = FFFFFF
| pattern_la2 = _skyblueborder
| pattern_b2 = _Rijeka2122a
| pattern_ra2 = _skyblueborder
| leftarm2 = AA0000
| body2 = AA0000
| rightarm2 = AA0000
| shorts2 = AA0000
| socks2 = AA0000
| pattern_la3 = 
| pattern_b3 = _Rijeka2122t
| pattern_ra3 = 
| pattern_sh3 = 
| pattern_so3 = 
| leftarm3 = 000000
| body3 = 000000
| rightarm3 = 000000
| shorts3 = 000000
| socks3 = 000000
}}

'''HNK Rijeka''' je [[:hr:Hrvatska|hrvatski]] [[:hr:Nogometni klub|nogometni klub]] iz [[:hr:Rijeka|Rijeke]]. Jedan je od najuspješnijih hrvatskih klubova po tradiciji i značenju u [[:hr:Nogomet u Hrvatskoj|hrvatskom nogometu]].

Klub je osnovan [[:hr:Šport u 1906.|1906.]] godine pod imenom '''''Club Sportivo Olimpia'''''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Kramarsich|first=Igor|title=Rijeka Bijelih Snova|publisher=Naklada Val d.o.o.|year=2020|isbn=9789538180149|location=Rijeka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/nova-monografija-o-rijeci-prvi-put-se-tvrdi-da-je-klub-zapravo-40-godina-stariji-nego-sto-se-mislilo-15037919|title=Sportske novosti - Nova monografija o Rijeci: Prvi put se tvrdi da je klub zapravo 40 godina stariji nego što se mislilo...|date=2020-12-18|work=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr|accessdate=2020-12-19}}&lt;/ref&gt;. Kasnije je u jeku burnih političkih i režimskih promjena koje su pogodile grad u više navrata prisilno mjenjao svoje ime&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2021-01-31|title=Istraživanje riječke nogometne povijesti: &quot;NK Rijeka sigurno nije osnovana 1946. godine, poveznica s Fiumanom je jako čvrsta&quot;|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/istrazivanje-rijecke-nogometne-povijesti-do-prije-30-ak-godina-puno-se-toga-o-rijeci-nije-smjelo-ni-pisati-ni-govoriti/|access-date=2021-09-12|website=Novi list|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title='Kome smeta rođendan Rijeke, jubilarni dres, ponosna povijest, svi trofeji i blistava tradicija?'|url=https://www.24sata.hr/sport/kome-smeta-rodendan-rijeke-jubilarni-dres-ponosna-povijest-svi-trofeji-i-blistava-tradicija-779370|access-date=2021-10-18|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;, da bi 1995. godine klub dobio sadašnje ime pri uspostavljanju demokratske [[:hr:Hrvatska|Hrvatsk]]&lt;nowiki/&gt;e. Domaće utakmice igra od 2015. na novom [[:hr:Stadion Rujevica|stadionu Rujevica]], dok je klupski povijesni [[:hr:Stadion Kantrida|stadion Kantrida]].

HNK Rijeka je osvojila jedan naslov [[:hr:Prva hrvatska nogometna liga|prvaka Hrvatske]] iz [[:hr:1. HNL 2016./17.|2017.]] godine dok je sedam puta bila doprvak. Osvajač je 8 nacionalnih kupova, 2 [[:hr:Kup maršala Tita|jugoslavenska kupa]] te 6 [[:hr:Hrvatski nogometni kup|Hrvatskih kupova]], jednog [[:hr:Hrvatski nogometni superkup|Hrvatskog nogometnog superkupa]], te [[:hr:Balkanski kup (klubovi)|Balkanskog kupa]] osvojenog [[:hr:1978.|1978.]] godine. Najveći rivali HNK Rijeke su momčadi [[:hr:Split|splitskog]] [[:hr:HNK Hajduk Split|Hajduka]] s kojim igra [[:hr:Jadranski derbi|Jadranski derbi]], [[:hr:Zagreb|zagrebačkog]] [[:hr:GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], [[:hr:Pula|pulske]] [[:hr:NK Istra 1961|Istre]] te gradskog rivala [[:hr:NK Orijent Rijeka|Orijenta]].

Prema istraživanjima iz 2010. godine za Rijeku navija 4% ljudi u Hrvatskoj čime je tada po popularnosti bio četvrti klub u državi.&lt;ref name=&quot;osijek031.com&quot;&gt;[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=27906 Za NK Osijek navija 5 % građana Hrvatske], osijek031.com, 6. listopada 2010., pristupljeno 18. srpnja 2020.&lt;/ref&gt; Navijačka skupina HNK Rijeke [[:hr:Armada|Armada]] je osnovana [[:hr:1987.|1987.]] godine, ali klub prate organizirani navijači barem od 20-ih godina prošlog stoljeća.[[Datoteka:Rijeka Fiesta Armada - panoramio.jpg|alt=|mini|203x203piksel]]

== Historija ==
[[Datoteka:Logo of US Fiumana.svg|alt=|lijevo|mini|123x123piksel|Grb US Fiumane u bojama gradske zastave.]]
  
==== '''1906-1926''' ====
[[Datoteka:Olimpia-Doria-Kantrida.png|veza=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Olimpia-Doria-Kantrida.png|mini|Jedna od najranijih utakmica između Olimpie i Glorie (Dorie) 10-tih godina XX. stoljeća.]]
1904. godine je u Rijeci osnovan '''[[:hr:Club Sportivo Olimpia|''Club Sportivo Olimpia'']]''' sa sekcijama za plivanje, biciklizam, laku atletiku i boks. Klub su osnovali braća Mitrović, Carlo Colussi, Antonio Marčić, Aristodemo Susmel i Agesilao Satti, dok je sjedište bilo na [[:hr:Brajda-Dolac|Brajdi]], na mjestu današnjeg ulaza u KBC Rijeka.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Moranjak|first=Zlatko|title=Rijeka nogometa|publisher=VSDR|year=2006|isbn=953-7070-10-7|location=Rijeka|pages=30}}&lt;/ref&gt; On nije odmah imao nogometnu sekciju nego će ona prvo zasjedanje imati tek 25. studenog 1906. godine. Taj se datum smatra službenim začetkom HNK Rijeke&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|title=Povijest|url=https://nk-rijeka.hr/klub/povijest/|access-date=2021-09-12|website=HNK RIJEKA|language=hr}}&lt;/ref&gt;, što ćini od kluba i najstarijeg dokumentiranog nogometnog kluba u Hrvatskoj. Klupske su boje prvih godina bijela i crna, ali će kroz sezone glavni dres postati bijeli.

Olimpiji će se uskoro pridružiti još nekoliko riječkih nogometnih klubova među kojima i '''[[:hr:Club Sportivo Gloria|''Doria'']]''' (od 1918. godine zvan '''''CS Gloria'')''', osnovana 1912. godine od strane radnika. Sama Olimpia je također preimenovana 9. siječnja 1918. u Olympia, i tih godina su ona i Gloria bili najveći gradski rivali, prvi kao predstavnik bogatijih slojeva društva i drugi kao predstavnik radničke klase.

U Rijeci je u isto doba nastao i talijanski sportski grb zvan [[:hr:Scudetto|Scudetto]] 1920. godine, kad je selekcija d'Annuzijeve Talijanske vojske igrala prijateljsku utakmicu protiv reprezentacije Rijeke, u kojoj su igrali najveću ulogu igrači Olympije. Tih se godina reprezentacija grada i njezinih najbolji igrača pojavljuje više puta, kao reprezentacija [[Slobodna Država Rijeka|Slobodne Države Rijeke]] i kao ostvarivanje lokalnih želja za ujedinje sila lokalnih klubova u jačeg predstavnika grada.

==== '''1926-1943''' ====
Reorganizacija [[:hr:FIGC|FIGC]] sa strane [[:hr:Benito Mussolini|Mussolinija]] upravo i zahtijeva da se u svakom većem gradu stvori jaku nogometnu ekipu koja će predstavljati grad na državnoj razini. Olympia i Gloria se 2. rujna 1926. g. spajaju u nogometni klub '''[[:hr:U.S. Fiumana|''Unione Sportiva Fiumana'']]''', koji je predstavljao sve najbolje gradske igrače i grad Rijeku u cjelini. Prvi predsjednik kluba je imenovan Pietro Pasquali. Fiumana već dvije godine kasnije igra u talijanskoj Serie A zahvaljujući čemu su na stadionu Kantrida gostovali najveći talijanski klubovi poput Ambrosiane (budući Inter), Juventusa i Napolija. Na otvaranju preuređene Kantride 1935. godine Fiumana je ugostila Romu, a u lipnju 1941. godine Fiumana je postala prvak novoosnovane talijanske Serie C.

==== 1943-1954 ====
[[Datoteka:Fiume_NT_1945.png|veza=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Fiume_NT_1945.png|mini|Reprezentacija Rijeke koja je 1945. pobjedila Dinamo, Akademičar i Metalac.]]
Nakon oslobađanja grada od nacista i naknadne uspostave [[:hr:Vojna uprava Jugoslavenske armije (VUJA)|Vojne uprave Jugoslavenske armije (VUJA)]] nad gradom do 1947. godine, te zbog neizvjesnog budućeg položaja grada za vrijeme [[:hr:Mirovna konferencija u Parizu|Pariške mirovne konferencije]] (postojala je opcija da Rijeka vrati status nezavisne države), ponovno je revitalizirana ideja o okupljanju reprezentacije Rijeke. U prijelaznoj poslijeratnoj godini do prvog izdanja [[:hr:Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Savezne lige Jugoslavije]], vojne su vlasti u gradu vratile također lokalno prvenstvo koje nije igrano još od pristupa riječkih klubova talijanskim ligama, i koje je za tu prigodu dobilo ime kapetana i rekordera po nastupima Fiumane, [[Giovanni Maras|Giovannija Marasa]], koji je poginuo u partizanskoj akciji na obližnjoj planini Risnjak. Unatoč bliskosti  partizanskom pokretu Marasa i većine suigrača iz Fiumane, nova je vlast smatrala Fiumanu nepoželjnim simbolom prethodnog režima i nije joj dozvolila da se sa drugim gradskim klubovima takmiče u riječkom prvenstvu [[:hr:Nogometno prvenstvo grada Rijeke 1945./46.|Kup Giovanni Maras]] '45.-'46. godine.

Dekretom jugoslavenskih vojnih vlasti su svi prijašnji sportski klubovi u državi ugašeni 1945, kako bi se na njihovom mjestu aktivirala opća fiskulturna društava. Kako je Fiumana bila formalno na teritoriji zone B [[:hr:Julijska krajina|Julijske krajine]] ona nije službeno ugašena tim dekretom, ali je umjesto nje počela igrati &quot;reprezentacija Rijeke&quot;. Zabranu isticanja klupskog branda su doživili i drugi klubovi u Hrvatskoj i Jugoslaviji koji su učestovali u takmićenjima prijašnjih država i nisu bili eksplicitno proleterske naravi, npr. [[:hr:1. HŠK Građanski Zagreb|Građanski]], [[:hr:NK Lokomotiva Zagreb|HŽŠK]], [[:hr:HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]], [[:hr:FK Bačka 1901 Subotica|HŠD Bačka]], [[:hr:OFK Beograd|OFK Beograd]], [[:hr:NK Koper|NK Koper]], [[:hr:NK Primorje|Burja]], [[:hr:FK Sutjeska Nikšić|Hercegovac]], [[:hr:NK Ljubljana|Hermes]], i mnogo drugih. Rijeka se tad susreće  u prijateljskim dvobojma sa svojim budućim velikim rivalima i tadašnjim najboljim jugoslavenskim klubovima, koji '45.-'46. igraju u lokalnim prvenstvima svako u svojoj republici, jer se federalno prvenstvo JUgsolavije još ne održava. Rijeka pobjeđuje sve domaće utakmice: zagrebački [[:hr:GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] sa 4-2, Akademičar Zagreb sa 7-2 i [[:hr:OFK Beograd|Metalac Beograd]] sa 2-0&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Riječani.com|title=Nogomet na ovim prostorima|url=https://rijecani.com/portal/povijest-hnk-rijeke-i-nogometa-u-rijeci/|access-date=2021-10-01|website=Rijecani.com|language=hr|accessdate=2021-10-18|archivedate=2020-09-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200929061548/https://rijecani.com/portal/povijest-hnk-rijeke-i-nogometa-u-rijeci/}}&lt;/ref&gt;.

1946. godine grad odlučuje i formalno ustrojiti dvojezično [[:hr:NK Kvarner|'''''Sportsko Društvo Kvarner''' / '''Società Cultura Fisica Quarnero''''']] kao nasljednika reprezentativnog gradskog kluba U.S. Fiumane.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=dš|date=2021-08-21|title=Kome smeta ponosna povijest NK Rijeke i blistava tradicija nogometa na Kvarneru?|url=https://www.rijekadanas.com/kome-smeta-ponosna-povijest-nk-rijeke-i-blistava-tradicija-nogometa-na-kvarneru/|access-date=2021-09-12|website=Rijeka Danas - riječki internetski dnevnik|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Njemu je odmah pristupila većina igrača, upravnika te navijača U.S. Fiumane, i klub nastavlja igrati na stadionu Kantrida. Sama ideja novog brenda za gradski klub je začeta po prijedlogu gradskog sportskog djelatnika i bivšeg upravnika Fiumane Ettorea Mazzierija, a predsjednikom je imenovan dr. Luigi Sošić, dok je za prvog poslijeratnog trenera riječkog kluba izabran Hans Bloch. Prvu utakmicu je SD Kvarner/Quarnero odigrao na domaćem terenu protiv splitskog [[:hr:HNK Hajduk Split|Hajduka]], pobjedivši ga 2:0 pogotcima [[:hr:Rinaldo Petronio|Petronija]] i [[:hr:Antonio Nori|Norija]]. Klubu je kao i svim ostalima u državi u tim godinama dodano nekoliko sportskih sekcija, svega 11 u riječkom slučaju, što je dovelo do izvrsnih rezultata u boksu, mačevanju, košarci i tenisu. Međunarodni teniski prvak [[:hr:Orlando Sirola|Orlando Sirola]] karijeru je započeo prije izgnaništva baš u Kvarneru. U rujnu 1946. klub sudjeluje u [[:hr:Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47.|prvom izdanju Jugoslavenske ligu]], poslije što je odigrao play-off sa Unione Sportiva Operaia iz Pule i postao gost-predstavnik Julijske krajine u prvenstvu. No na kraju godine ispada iz lige zbog političke odluke da se favorizira i pogura [[:hr:Circolo Sportivo Ponziana 1912|Ponziana]], koja je sezonu završila dva mjesta ispod Rijeke, jer je bilo potrebno zadržati interes tršćana u Jugoslavenski nogomet.

21 rujna 1948. s raskolom izmežu Staljina i Tita dolazi do nove reorganizacije fiskulturnih društava u Jugoslaviji, i stoga u samoj Rijeci koja je 1947. službeno postala dio [[:hr:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Tako sportsko društvo postaje ponovo isključivo nogometni klub i posljedično tome opet mjenja ime, ovaj put u '''''Nogometni Klub Kvarner / Club Calcio'' Quarnero''' i nastavljati igrati sa mješovitim rezultatima u drugoj i trećoj ligi Jugoslavenskog nogometa.

==== 1954-1991 ====
Godine [[1954.]] godine, u jeku međunarodnih tenzija nastale oko [[Tršćanska kriza|Tršćanske krize]], sukladno želji da se stvori bolji gradski brend, vlasti mjenjaju ime kluba u '''''NK Rijeka'''''.

Pod tim novim imenom klub će ostvariti neke od svojih najvećih uspjeha u domaćim ali i u europskim natjecanjima kada jednom dolazi do četvrtzavršnice, a jednom do osmine završnice europskih kupova. U sezoni 1986. Rijeka ostvaruje i treće mjesto u [[:hr:Mitropa kup|Mitropa]] kupu, pobjedom nad [[:hr:Sigma Olomouc|SK Sigma Olomouc]].

NK Rijeka se vratila u Prvu ligu 1958. godine i ostala u najvišem rangu 11 uzastopnih sezona do 1969. godine, kada je ponovno ispala u Drugu ligu Jugoslavije. Unatoč tome što je završila prva u četiri (od pet) sezona u drugom rangu, zbog tri neuspješna pokušaja u play-offu za prvu ligu, klub je napredovao tek u 1974. godini. Rijeka je ostala u prvoj ligi do raspada Jugoslavije godine. 1991. s različitim rezultatima.

Najveći uspjeh kluba u ovom razdoblju su 2 naslova Kupa Jugoslavije 1978. i 1979. godine. Rijeka je također bila viceprvak Kupa 1987. godine, kada je izgubila finale nakon izvođenja jedanaesteraca. Klub nikad nije završio bolje od četvrtog mjesta u Prvoj ligi Jugoslavije ali se [[:hr:Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1983./84.|1984. godine]] približio svom prvom naslovu prvaka, završivši samo dva boda iza pobjednika Crvene zvezde, iako je opet bio četvrta zbog gol razlike. Rijeka je također bila najbolje plasirani hrvatski klub u Prvoj ligi Jugoslavije u nekoliko navrata: 1965., 1984. i 1987.

==== 1991-danas ====
U novoj državi [[:hr:Hrvatska|Hrvatskoj]], od [[:hr:1991.|1991.]] godine, Rijeka je uvijek završavala u vrhu HNL. 1995. godine, u doba [[:hr:Domovinski rat|Domovinskog rata]], kao većina nogomentnih klubova u zemlji i NK Rijeka vrši manju promjenu imena u '''Hrvatski Nogometni Klub Rijeka''' i danas HNK Rijeka slijedi tradiciju CS Olimpije, CS Glorie, US Fiumane i NK Kvarner.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Posebno se ističu rezultati kada je [[:hr:1. HNL 2016./17.|2017.]] bila prva, [[:hr:Hrvatska nogometna liga - sezona 1998./99.|1999.]], [[:hr:Hrvatska nogometna liga - sezona 2005./06.|2006.]], [[:hr:1. HNL 2013./14.|2014.]] i [[:hr:1. HNL 2017./18.|2018.]] je bila druga, a [[:hr:Hrvatska nogometna liga - sezona 2003./04.|2004.]], [[:hr:Hrvatska nogometna liga - sezona 2008./09.|2009.]] i [[:hr:Hrvatska nogometna liga - sezona 2012./13.|2013.]] na trećem mjestu.

U sezoni [[:hr:Hrvatska nogometna liga - sezona 1998./99.|1998./99.]] je kontroverznim suđenjem u zadnjoj tekmi zaključnog dijela prvenstva, u Ligi za prvaka, HNK Rijeka ostala bez svog prvog naslova prvaka. U posljednjim minutama zadnjeg kola prvenstva, poništen je regularan pogodak HNK Rijeke protiv [[:hr:NK Osijek|Osijeka]], kojim bi Rijeka pobijedila Osijeka i postala prvakom. Rijeka se za naslov prvaka Hrvatske borila još i [[:hr:2005.|2005.]], te [[:hr:2006.|2006.]] godine u Hrvatskoj, te nekoliko puta u Jugoslaviji. HNK Rijeka je jedan od tri najveća hrvatska kluba, što potvrđuje i podatak da Rijeka konstantno igra u prvoj ligi još od [[:hr:1974.|1974.]] godine, kao i pet osvojenih nacionalnih kupova, jedan osvojeni superkup te brojni europski uspjesi.

Rijeka je u sezoni [[:hr:Hrvatska nogometna liga - sezona 2004./05.|2004./05.]], imala najboljeg strijelca Prve HNL, [[:hr:Tomislav Erceg|Tomislava Ercega]], sa 17 pogodaka. [[:hr:Leon Benko|Leon Benko]] bio je najbolji stijelac nacionalnog prvenstva [[:hr:Hrvatska nogometna liga - sezona 2012./13.|2012./13.]] U ligi bivše države najbolji strijelac prvenstva bio je [[:hr:Milan Radović|Milan Radović]] sa 26 postignutih golova [[:hr:1981.|1981.]] godine.

Tijekom siječnja [[:hr:2012.|2012.]] dogovoreno je da će [[:hr:Italija|talijanski]] poslovnjak Gabriele Volpi, ujedno i vlasnik fondacije Social Sport, preuzeti 70 % vlasničkog udjela HNK Rijeke. Ostatak od 30 % udjela ostao je u rukama [[:hr:Rijeka|Grada Rijeke]] (25 %), odnosno malih dioničara, navijača (5 %). Volpi je već vlasnik talijanskog nogometnog kluba &quot;La Spezie&quot; koja je izborila ulazak u [[:hr:Serie B|Seriu B]] za narednu sezonu te je bio i vlasnik vaterpolskih klubova Pro Recco i Primorje (prvaci i doprvaci Europe). Rijeka je osigurala trofej hrvatskog [[:hr:Prva hrvatska nogometna liga|prvaka]] sezone [[:hr:1. HNL 2016./17.|2016./17.]] pobijedivši [[:hr:HNK Cibalia|Cibaliju]] 21. svibnja [[:hr:2017.|2017.]], a zadnjih 5 utakmica su odigrane 27. svibnja [[:hr:2017.|2017.]] godine. Rijeka je te sezone osvojila i četvrti Hrvatski nogometni kup (ukupno 6 u povijesti) ostvarivši povijesnu duplu krunu.

== Stadion ==
[[Datoteka:Kantrida stadium, Rijeka, Croatia 7.1.2007 2.jpg|thumb|200px|desno|Stadion Kantrida]]
{{glavni|Stadion Kantrida}}
[[Kantrida]] se nalazi u zapadnom dijelu [[Rijeka (grad)|Rijeke]], na putu prema [[Opatija|Opatiji]]. [[Stadion Kantrida]] svoje prve dane bilježi još davne '''[[1911]].''' godine kada je na prostoru kave (kamenoloma za gradnju riječke luke) napravljeno atletsko i nogometno igralište propisanih dimenzija. Još uvijek postojeća glavna tribina gradi se [[1925]]. Ponovnim ulaskom ''Rijeke'' u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvu Jugoslavensku nogometnu ligu]] [[1958]]. godine (status izboren kontinuiranim igranjem domaćih utakmica na Kantridi), do tada lesnati teren dobio je travnati pokrivač, a sredinom [[1960-e|1960-ih]] godina uz postojeću tribinu iz 1925. dograđena je i produžena nova betonska tribina u smjeru zapada. Kasnijom dogradnjom istočne strane i detaljnom rekonstrukcijom atletske staze, koja je u to doba dobila najmoderniju tartansku podlogu, [[1970-e|1970-ih]] je godina nastavljeno moderniziranje i uređivanje stadiona. U toj etapi završena je dogradnja visokih tribina na polukružnim dijelovima istočne i zapadne strane stadiona čime je dobio sadašnji izgled.

== Klupski uspjesi ==
Najveće uspjehe u svojoj povijesti i jedine trofeje ''NK Rijeka'' je ostvarila u kup natjecanjima. [[1978]]. godine &quot;bijeli&quot; osvajaju pod vodstvom najuspješnijeg trenera ''Rijeke'' Dragutina Spasojevića svoj prvi trofej u svojoj povijesti, [[Kup maršala Tita]]. ''Rijeka'' je u beogradskom finalu golom [[Milan Radović|Milana &quot;Krlje&quot; Radovića]] pobijedila [[FK Trepča|Trepču]] i osvojila Kup. Na dočeku nogometašima u Rijeci bilo je preko šedeset milja ljudi. Sezonu kasnije Rijeka je obranila naslov pobjednika Kupa, i to protiv [[FK Partizan|Partizana]]. U prvoj utakmici u [[Beograd]]u bilo je 0-0, a u uzvratu na Kantridi pogocima [[Nikica Cukrov|Nikice Cukrova]] i [[Dragoljub Bursać|Dragoljuba Bursaća]] Rijeka pobjeđuje 2-1 za još jedno veliko slavlje u Rijeci. Rijeka je [[1980]]. godine igrala četvrtfinale [[Evropski Kup kupova|Kupa pobjednika kupova]] gdje ju je nadjačao talijanski [[Juventus F.C.|Juventus]]. dok je u [[UEFA Europska Liga|Kupu UEFA]] najveći uspjeh ostvarila [[1984]]. godine pobjedom nad [[madrid]]skim [[Real Madrid CF|''Realom'']] od 3-1, kada je za ''Rijeku'' igrala Ekipa snova na čelu s legendarnim [[Damir Desnica|Damirom Desnicom]]. U uzvratu u Madridu ''Rijeka'' je izgubila uz sudačku pristranost, te je Kraljevski klub prošao dalje.

Nakon 26 godina čekanja, [[2005]]. Rijeka osvaja svoj novi trofej, ovaj put u Hrvatskoj, Hrvatski nogometni kup. U dva susreta bijeli su ukupnim rezultatom 3-1 nadjačali [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], te su ponovno dočekani u centru Rijeke pred sličnim brojem ljudi kao i u predzadnjem kolu 1. HNL-a 1999. godine. Neki od najznačajnijih igrača Rijeke iz te sezone bili su [[Daniel Šarić]], [[Tomislav Erceg]], Dumitru Mitu i [[Siniša Linić]]. Godine [[2006]]. Rijeka ponovno osvaja Kup, ovaj put protiv [[NK Varaždin|Varteksa]] iz [[Varaždin]]a. Ključni igrači te momčadi bili su [[Davor Vugrinec]], [[Dario Knežević]], [[Ahmad Sharbini]] i [[Igor Novaković]]. Riječki nogometaši još jednom su dočekani u središtu svoga grada pred impresivnim brojem svojih navijača. Rijeka je osvojila i [[Balkanski kup]] [[1978]]. te je igrala u finalima nacionalnih kupova [[1987]]. i [[1994]]. godine. Ovi uspjesi svrstavaju ''Rijeku'' na sam vrh najtrofejnijih i najvećih jugoslavenskih i, naravno, hrvatskih klubova.

''Rijeka'' je u svojoj povijesti igrala s najvećim nogometnim klubovima svijeta, poput [[Real Madrid CF|Real Madrida]], [[Juventus F.C.|Juventusa]], [[Arsenal F.C.|Arsenala]], [[Bayern]]a...

== Najpoznatiji igrači ==
{{Div col|colwidth=12em}}
* {{ZD|HRV}} [[Pero Radaković]]
* {{ZD|HRV}} Mario Zadel
* {{ZD|HRV}} [[Josip Skoblar]]
* {{ZD|HRV}} [[Mladen Mladenović]]
* {{ZD|HRV}} [[Mauro Ravnich]]
* {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Radin]]
* {{ZD|HRV}} Enio Machin
* {{ZD|HRV}} [[Daniel Šarić]]
* {{ZD|HRV}} [[Davor Vugrinec]]
* {{ZD|HRV}} [[Damir Desnica]]
* {{ZD|HRV}} [[Miloš Hrstić]]
* {{ZD|HRV}} [[Nenad Gračan]]
* {{ZD|HRV}} [[Nikica Cukrov]]
* {{ZD|HRV}} [[Srećko Juričić]]
* [{{ZD|HRV}} [Boško Balaban]]
* {{ZD|HRV}} [[Igor Budan]]
* {{ZD|HRV}} [[Nikica Milenković]]
* {{ZD|HRV}} [[Dario Knežević]]
* {{ZD|HRV}} [[Đoni Tafra]]
* {{ZD|HRV}} [[Damir Milinović]]
* {{ZD|HRV}} [[Danko Matrljan]]
* {{ZD|HRV}} [[Fabijan Komljenović]]
* {{ZD|HRV}} [[Milan Ružić]]
* {{ZD|HRV}} [[Zoran Škerjanc]]
* {{ZD|HRV}} [[Janko Janković]]
* {{ZD|HRV}} [[Robert Rubčić]]
* {{ZD|HRV}} [[Ive Jerolimov]]
* {{ZD|HRV}} [[Davor Radmanović]]
* {{ZD|HRV}} [[Jasmin Agić]]
* {{ZD|HRV}} [[Tomislav Erceg]]
* {{ZD|HRV}} [[Dubravko Pavličić]]
* {{ZD|HRV}} [[Zlatko Papec]]
* {{ZD|HRV}} [[Leon Benko]]
* {{ZD|HRV}} [[Mate Brajković]]
* {{ZD|HRV}} [[Davor Dželalija]]
* {{ZD|HRV}} [[Zoran Vujčić]]
* {{ZD|HRV}} [[Zlatko Dalić]]
* {{ZD|HRV}} [[Boris Tičić]]
* {{ZD|HRV}} [[Mladen Cukon]]
* {{ZD|HRV}} [[Velimir Radman]]
* {{ZD|HRV}} [[Anas Sharbini]]
* {{ZD|HRV}} [[Ahmad Sharbini]]
* {{ZD|HRV}} [[Duško Devčić]]
* {{ZD|HRV}} [[Josip Ražić]]
* {{ZD|HRV}} [[Zoran Slavica]]
* {{ZD|HRV}} [[Željko Maretić]]
* {{ZD|HRV}} [[Igor Novaković]]
* {{ZD|HRV}} [[Robert Vladislavić]]
* {{ZD|HRV}} [[Andrej Mijatović]]
* {{ZD|HRV}} [[Antun Dunković]]
* {{ZD|HRV}} [[Edo Flego]]
* {{ZD|HRV}} [[Zoran Ban]]
* {{ZD|HRV}} [[Natko Rački]]
* {{ZD|HRV}} [[Manuel Pamić]]
* {{ZD|HRV}} [[Siniša Linić]]
* {{ZD|HRV}} [[Mario Prišć]] (Prišč)
* {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Rendulić]]
* {{ZD|HRV}} [[Andrej Kramarić]]
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Krstanović]]
* {{ZD|HRV}} [[Igor Musa]]
* {{ZD|HRV}} [[Elvis Scoria]]
* {{ZD|HRV}} [[Igor Tkalčević]]
* {{ZD|HRV}} [[Mladen Romić]]
* {{ZD|HRV}} [[Renato Pilipović]]
* {{ZD|HRV}} [[Mišo Krstičević]]
* {{ZD|HRV}} [[Mario Brnjac]]
* {{ZD|HRV}} [[Drago Čohar]]
* {{ZD|HRV}} [[Dario Smoje]]
* {{ZD|HRV}} [[Stjepan Skočibušić]]
* {{ZD|HRV}} [[Hrvoje Štrok]]
* {{ZD|HRV}} [[Zoran Zekić]]
* {{ZD|HRV}} [[Marin Leovac]]
* {{ZD|HRV}} [[Marko Lešković]]
* {{ZD|HRV}} [[Dragan Skočić]]
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Tomečak]]
* {{ZD|HRV}} [[Josip Mišić]]
* {{ZD|HRV}} [[Mato Jajalo]]
* {{ZD|HRV}} [[Marin Tomasov]]
* {{ZD|HRV}} [[Luka Vučko]]
* {{ZD|HRV}} [[Simon Sluga]]
* {{ZD|HRV}} [[Franko Andrijašević]]
* {{ZD|HRV}} [[Ante Bobić]]
* {{ZD|HRV}} [[Šime Miočić]]
* {{ZD|HRV}} [[Tihomir Silić]]
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Kocjančić]]
* {{ZD|HRV}} [[Josip Mohorović]]
* {{ZD|HRV}} [[Andrej Prskalo]]
* {{ZD|HRV}} [[Sergio Machin]]
* {{ZD|HRV}} [[Marko Vujković]]
* {{ZD|HRV}} [[Goran Brajković]]
* {{ZD|HRV}} [[Vedran Jugović]]
* {{ZD|HRV}} [[Mateo Bertoša]]
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Močinić]]
* {{ZD|HRV}} [[Mate Maleš]]
* {{ZD|HRV}} [[Dario Župarić]]
* {{ZD|HRV}} [[Fausto Budicin]]
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Vargić]]
* {{ZD|HRV}} [[Tomislav Turčin]]
* {{ZD|HRV}} [[Filip Bradarić]]
* {{ZD|HRV}} [[Dario Čanađija]]
* {{ZD|HRV}} [[Josip Elez]]
* {{ZD|HRV}} [[Mislav Oršić]]
* {{ZD|HRV}} [[Frane Ikić]]
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Nevistić]]
* {{ZD|HRV}} [[Marko Šarić]]
* {{ZD|HRV}} [[Dario Vizinger]]
* {{ZD|HRV}} [[Mato Miloš]]
* {{ZD|HRV}} [[Matej Mitrović]]
* {{ZD|HRV}} [[Mihael Rebernik]]
* {{ZD|HRV}} [[Filip Dangubić]]
* {{ZD|ITA}} [[Rodolfo Volk]]
* {{ZD|ITA}} [[Gino Gardassanich]]
* {{ZD|ITA}} [[Guido Gratton]]
* {{ZD|ITA}} [[Ezio Loik]]
* {{ZD|ITA}} [[Giovanni Varglien]]
* {{ZD|ITA}} [[Mario Varglien]]
* {{ZD|SVK}} [[Peter Lérant]]
* {{ZD|SLO}} [[Roman Bezjak]]
* {{ZD|SLO}} [[Sebastjan Cimirotič]]
* {{ZD|SLO}} [[Nastja Čeh]]
* {{ZD|SLO}} [[Matjaž Florjančič]]
* {{ZD|SLO}} [[Adriano Fegić]]
* {{ZD|SLO}} [[Miral Samardžić]]
* {{ZD|SLO}} [[Goran Cvijanović]]
* {{ZD|SLO}} [[Borut Škulj]]
* {{ZD|SLO}} [[Matic Črnic]]
* {{ZD|NJE}} [[Fredi Bobic]]
* {{ZD|ALB}} [[Bekim Balaj]]
* {{ZD|ARG}} [[Lucas Scaglia]]
* {{ZD|ARG}} [[Jonatan Miguel Germano|Jonatan Germano]]
* {{ZD|ARG}} [[Ramón Ignacio Fernández|Ramón Fernández]]
* {{ZD|AUS}} [[Alexander Gorgon]]
* {{ZD|BIH}} [[Elvir Bolić]]
* {{ZD|BIH}} [[Senad Brkić]]
* {{ZD|BIH}} [[Boško Bursać]]
* {{ZD|BIH}} [[Igor Čagalj]]
* {{ZD|BIH}} [[Amir Doksanaltić]]
* {{ZD|BIH}} [[Admir Hasančić]]
* {{ZD|BIH}} [[Zdenko Jedvaj]]
* {{ZD|BIH}} [[Zoran Kvržić]]
* {{ZD|BIH}} [[Sejad Halilović]]
* {{ZD|BIH}} [[Darko Nestorović]]
* {{ZD|BIH}} [[Alen Škoro]]
* {{ZD|BIH}} [[Borče Sredojević]]
* {{ZD|BIH}} [[Suad Beširević]]
* {{ZD|BIH}} [[Franjo Tomljenović]]
* {{ZD|BIH}} [[Mile Tomljenović]]
* {{ZD|BIH}} [[Branko Dragutinović]]
* {{ZD|BIH}} [[Mario Mataja]]
* {{ZD|BIH}} [[Murat Šaran]]
* {{ZD|BIH}} [[Ekrem Bradarić]]
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Kotur]]
* {{ZD|BIH}} [[Fuad Šašivarević]]
* {{ZD|BIH}} [[Nedžad Kuruzović]]
* {{ZD|BIH}} [[Tahir Jaganjac]]
* {{ZD|BIH}} [[Sinan Durkalić]]
* {{ZD|BIH}} [[Ermin Zec]]
* {{ZD|BIH}} [[Dušan Kerkez]]
* {{ZD|BIH}} [[Sead Seferović]]
* {{ZD|BIH}} [[Haris Handžić]]
* {{ZD|BIH}} [[Almir Hodžić]]
* {{ZD|BIH}} [[Jozo Špikić]]
* {{ZD|BIH}} [[Damir Zlomislić]]
* {{ZD|BIH}} [[Mehmed Alispahić]]
* {{ZD|BIH}} [[Davor Landeka]]
* {{ZD|BIH}} [[Fenan Salčinović]]
* {{ZD|BIH}} [[Ivan Božić]]
* {{ZD|BIH}} [[Kenan Čejvanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Tarik Cerić]]
* {{ZD|BIH}} [[Jasmin Čeliković]]
* {{ZD|BIH}} [[Nikola Totić]]
* {{ZD|AUS}} [[Jason Davidson]]
* {{ZD|BRA}} [[Héber Araujo dos Santos|Héber]]
* {{ZD|BRA}} [[Moisés Lima Magalhães|Moisés]]
* {{ZD|CG}} [[Marko Vešović]]
* {{ZD|CG}} [[Rade Vešović]]
* {{ZD|CG}} [[Aleksandar Šofranac]]
* {{ZD|GAN}} [[Boadu Maxwell Acosty|Maxwell Acosty]]
* {{ZD|GRČ}} [[Charalampos Mavrias]]
* {{ZD|KOSV}} [[Edmond Tomić]]
* {{ZD|KOSV}} [[Neshet Zhavelli]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Živadinović]]
* {{ZD|SRB}} [[Feriz Ćelović]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Radović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nebojša Malbaša]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Stevanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Žilić]]
* {{ZD|SRB}} [[Miodrag Kustudić]]
* {{ZD|SRB}} [[Radojko Avramović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Stojanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Mihalj Mesaroš]]
* {{ZD|SRB}} [[Mirsad Kahrović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Marjanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Punišić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Kljajić]]
* {{ZD|SRB}} [[Đura Horvatinović]]
* {{ZD|MAĐ}} [[Barnabas Stipanovics]]
* {{ZD|MAK}} [[Adis Jahović]]
* {{ZD|MAK}} [[Stefan Ristovski]]
* {{ZD|MAK}} [[Leonard Zuta]]
* {{ZD|NGR}} [[Goodness Ajayi]]
* {{ZD|NGR}} [[Jamilu Collins]]
* {{ZD|NGR}} [[Gerald Diyoke]]
* {{ZD|NGR}} [[Ayotunde Ikuepamitan]]
* {{ZD|NGR}} [[David Nwolokor]]
* {{ZD|NGR}} [[Solomon Theophilus]]
* {{ZD|POR}} [[Rúben Lima]]
* {{ZD|RUM}}[[Florentin Matei]]
* {{ZD|ŠVI}} [[Mario Gavranović]]
* {{ZD|ŠVI}} [[Ivan Martić]]
{{div col end}}

== Poznati treneri ==
* {{ZD|SFRJ}} [[Vladimir Beara]]
* {{ZD|SFRJ}} [[Dragutin Spasojević]]
* {{ZD|HRV}} [[Franjo Glaser]]
* {{ZD|SFRJ}} [[Frane Matošić]]
* {{ZD|SFRJ}} [[Luka Kaliterna]]
* {{ZD|HRV}} [[Ljubo Benčić]]
* {{ZD|HRV}} [[Zvonko Jazbec]]
* {{ZD|RUM}} [[Virgil Popescu]]
* {{ZD|JUG}} [[Stevan Vilotić]]
* {{ZD|HRV}} [[Mladen Vranković]]
* {{ZD|JUG}} [[Miroslav Blažević]]
* {{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]]
* {{ZD|JUG}} [[Milorad Ognjanov]]
* {{ZD|SFRJ}} [[Josip Skoblar]]
* {{ZD|SFRJ}} [[Marijan Brnčić]]
* {{ZD|HRV}} [[Antun Lokošek]]
* {{ZD|JUG}} [[Ratomir Čabrić]]
* {{ZD|SFRJ}} [[Stojan Osojnak]]
* {{ZD|JUG}} [[Ostoja Simić]]
* {{ZD|BIH}} [[Ilijas Pašić]]
* {{ZD|HRV}} [[Vladimir Lukarić]]
* {{ZD|HRV}} [[Milivoj Bračun]]
* {{ZD|JUG}} [[Gojko Zec]]
* {{ZD|HRV}} [[Ivica Šangulin]]
* {{ZD|HRV}} [[Željko Mudrovičić]]
* {{ZD|SFRJ}} [[Nenad Gračan]]
* {{ZD|HRV}} [[Srećko Juričić]]
* {{ZD|SFRJ}} [[Marijan Jantoljak]]
* {{ZD|HRV}} [[Ranko Buketa]]
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Kocjančić]]
* {{ZD|SFRJ}} [[Luka Bonačić]]
* {{ZD|HRV}} [[Elvis Scoria]]
* {{ZD|HRV}} [[Dragan Skočić]]
* {{ZD|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]]
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Katalinić]]
* {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Radin]]
* {{ZD|HRV}} [[Boris Tičić]]
* {{ZD|HRV}} [[Predrag Stilinović]]
* {{ZD|HRV}} [[Zlatko Dalić]]
* {{ZD|HRV}} [[Mladen Mladenović]]
* {{ZD|HRV}} [[Josip Kuže]]
* {{ZD|HRV}} [[Alen Horvat]]
* {{ZD|HRV}} [[Vjekoslav Lokica]]
* {{ZD|HRV}} [[Robert Rubčić]]
* {{ZD|HRV}} [[Zoran Vulić]]
* {{ZD|HRV}} [[Mladen Ivančić]]
* {{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]]

== Navijači ==
Sve je počelo daleke 1958. ponovnim ulaskom ''NK Rijeke'' u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvu Jugoslavensku ligu]] kada je za Rijeku živio čitav grad. Povratku navijača s kvalifikacijskih utakmica u [[Kruševac|Kruševcu]] i [[Subotica|Subotici]] na željezničkoj stanici prisustvovao je velik broj navijača, sa zastavama i transparentima u čast ''NK Rijeke''. Pjevalo se i čekalo sa sve većom nestrpljivošću. Kada je Rijeka stigla, nastao je opći juriš. Igrači, trener Ognjanon, maser Otmarich i ostali pratioci podignuti su na ramenima navijača i trijumfalno nošeni ulicama centra grada. Takve primjere nalazimo u cijeloj povijesti navijanja u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Sedamdesetih i početkom osamdesetih godina obilježile su prave navijačke fešte, cijela regija živjela je za utakmice. Po nekoliko stotina brodica okićenih zastavama znalo se naći na moru ispred [[Kantrida|Kantride]], pale se baklje, pojavljuju prvi transparenti. Iako se svaka utakmica doživljava kao derbi spomenut ćemo samo najveće fešte pod hridima [[Stadion Kantrida|Kantride]] i na ulicama [[Evropa|EVrope]]. Svi pamte odlazak 8000 Riječana na čelu sa zvončarima i Lovrnskom limenim glazbom u [[Beograd]] na finale kupa protiv [[FK Trepča Kosovska Mitrovica|Trepče]], kada je beogradska štampa proglasila tifoze ''Rijeke'' najtemperamentnijim i najoriginalnijim navijačima. Zatim je tu nekoliko stotina navijača u [[Torino|Torinu]], [[Madrid]]u, [[Liège|Liegeu]], [[Valladolid]]u... Rijeka je uz [[Hajduk]] i [[Dinamo]] uvjerljivo najpopularniji i najpraćeniji sportski klub u Hrvatskoj.

[[1987]]. grupica navijaća Rijeke odlučuje se nazvati [[Armada]] kako bi se organiziranije pristupilo navijanju, ali na žalost 90-ih godina radikalni desničari politiziraju tu skupinu i nameću promjenu imena kluba, vizualna rješenja i manifestacije koji nemaju nikakve veze sa poviješću kluba i grada Rijeke.

====== Zanimljivosti ======
Za vrijeme natjecanja u jugoslavenskim prvenstvima ''NK Rijeka'' je ostvarila rekord koji niti jedan drugi klub nije uspio oboriti sve do raspada države. Ona je imala najveći postotak osvojenih bodova u tadašnjoj drugoj ligi! Do ovog neobičnog rezultata se došlo u prvoj polovici sedamdesetih kada su postojale 4 druge lige i njihovi prvaci su igrali kvalifikacije za ulazak u prvu. ''NK Rijeka'' je tada tek u trećem pokušaju ušla u prvu ligu. Mit koji se stvorio oko tih rezultata je bio da su igrači bili motivirani novčanim bonusom da pobjeđuju. Ako bi ušli u prvu ligu imali bi puno manje pobjeda (i novčanih bonusa) pa su sabotirali kvalifikacije.

Sveukupno pod imenom ''NK Rijeka'' klub je proveo u tadašnjoj drugoj jugoslavenskoj ligi 7 godina (sezone 1954/55 - 1957/58 i 1970/71 - 1973/74) od kojih je 4 puta bila prvak i to tako da tijekom sedamdesetih godina nikada nije imala više od 3 poraza (kada je bila prvak).

Klub je dobio najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]], [[Trofej podmlatka]], i to u prvoj godini dodjeljivanja nagrade, [[1979]].

NK Rijeka je [[2008]]. godine izdala svoju monografiju pod nazivom ''Kantrida bijelih snova''. Autor monografije je [[Marinko Lazzarich]], a u njoj je detaljno opisana cijela povijest nogometnog kluba s Kantride, i to na 590 stranica, te s više od 830 fotografija.
&lt;!-- provjeriti 1983/84 ili 1984/85, Rijeka je bila &quot;proljetnim&quot; prvakom - osvojila je najviše bodova u proljetnom dijelu prvenstva --&gt;
&lt;!-- Zasluga književnika [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] pri dobijanju prostora na Kantridi za nogometni klub. --&gt;
== Povezano ==

* [[Nogomet u Rijeci]]
* [[Stadion Kantrida]]
* [[Rijeka (grad)|Rijeka]], ''Sport''
* [[Kantrida]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|HNK Rijeka}}
* [http://www.nk-rijeka.hr/ NK Rijeka]
* [http://www.armada-rijeka.hr/ Armada Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090801071501/http://www.armada-rijeka.hr/ |date=2009-08-01 }}
* [http://www.forza-fiume.com/ Forza Fiume]

{{Intertoto kup 2008}} 
{{1. HNL}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:HNK Rijeka| ]]
[[Kategorija:Nastanci 1946.]]
[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Hrvatskoj|Rijeka]]
[[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Rijeka]]
[[Kategorija:Sport u Rijeci]]</text>
      <sha1>gve1mbisfmwznap7batnn89jwkkvgso</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nedavne izmjene</title>
    <ns>10</ns>
    <id>6866</id>
    <revision>
      <id>42684092</id>
      <parentid>42682688</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:22:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3603" sha1="t60cs4rqtn7tymemuyy0odse5twy905" xml:space="preserve">&lt;div class=&quot;plainlinks rc-tools&quot; id=&quot;recentchangestext&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-row&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-label&quot;&gt;Tematski:&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-links&quot;&gt;[[Posebno:Povezane izmjene/Wikipedia:Istaknuti članci|Istaknuti članci]] – [[Posebno:Povezane izmjene/Kategorija:Žive osobe|Žive osobe]] – [https://hrwp.toolforge.org/patrol/sh Nepregledano] – [[wiktionary:sh:Posebno:Nedavne izmjene|Wikirječnik]] – [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=sh&amp;limit=500&amp;description=on&amp;labels=on&amp;sitelinks=on Wikipodaci]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div class=&quot;rc-tools-row&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-label&quot;&gt;Posebno:&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-links&quot;&gt;[[Posebno:Nove stranice|Nove]] – [[Posebno:Kratke stranice|Kratke]] – [[Posebno:Wantedpages|Potrebne]] – [[Posebno:Siročići|Siročići]] – [[Posebno:Mrtve stranice|Bez wikiveza]] – [[Posebno:Nekategorizirane stranice|Bez kategorija]] – [[Posebno:Withoutinterwiki|Bez međuwiki veza]] – [[Posebno:Najstarije stranice|Najstarije]] – [[Posebno:Evidencije|Dnevnici]]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div class=&quot;rc-tools-row&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-label&quot;&gt;Administracija:&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-links&quot;&gt;[[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje|Brzo brisanje ({{PAGESINCATEGORY:Kandidati za brzo brisanje}})]] – [[:Kategorija:Potreban bolji naslov|Premještanje ({{PAGESINCATEGORY:Potreban bolji naslov}})]] – [[:Kategorija:Članci predloženi za spajanje|Spajanje ({{PAGESINCATEGORY:Članci predloženi za spajanje}})]] – [[Wikipedia:Administratorska tabla|Administratorska tabla]] – [[Wikipedia:Zahtjevi za ovlaštenja|Zahtjevi za ovlaštenja]]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div class=&quot;rc-tools-row&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-label&quot;&gt;Održavanje:&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-links&quot;&gt;[[:Kategorija:Kandidati za brisanje|Za brisanje ({{PAGESINCATEGORY:Kandidati za brisanje}})]] – [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Bez izvora ({{PAGESINCATEGORY:Članci kojima nedostaju izvori}})]] – [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Sređivanje ({{PAGESINCATEGORY:Članci za sređivanje}})]] – [[:Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena|Neutralnost ({{PAGESINCATEGORY:Članci čija je neutralnost osporena}})]] – [[:Kategorija:Potreban prijevod|Prijevod ({{PAGESINCATEGORY:Potreban prijevod}})]] – [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje|Neažurno ({{PAGESINCATEGORY:Potrebno ažuriranje}})]] – [[:Kategorija:Članci predloženi za podjelu|Podjela ({{PAGESINCATEGORY:Članci predloženi za podjelu}})]] – [[:Kategorija:Izmjene u toku|Radovi ({{PAGESINCATEGORY:Izmjene u toku}})]] – [[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualno]]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div class=&quot;rc-tools-row&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-label&quot;&gt;Statistika:&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-links&quot;&gt;[https://stats.wikimedia.org/v2/#/sh.wikipedia.org Grafikoni i tabele] – [[Posebno:Sve stranice|{{NUMBEROFARTICLES}} član{{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|ak|ka|aka}}]] – [[Posebno:Spisak datoteka|{{NUMBEROFFILES}} datotek{{plural:{{NUMBEROFFILES}}|a|e|a}}]] – [[Posebno:Popis korisnika|{{NUMBEROFUSERS}} registriran{{plural:{{NUMBEROFUSERS}}|i korisnik|a korisnika|ih korisnika}}]] – [[Posebno:Aktivni korisnici|{{NUMBEROFACTIVEUSERS}} aktiv{{plural:{{NUMBEROFACTIVEUSERS}}|an korisnik|na korisnika|ih korisnika}}]] – [https://tools.wmflabs.org/topviews/?project=sh.wikipedia.org&amp;platform=all-access&amp;date=last-month Najposjećenije]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div class=&quot;rc-tools-row&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-label&quot;&gt;Opcije:&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;rc-tools-links&quot;&gt;[[Posebno:Uredi stranicu/Šablon:Nedavne izmjene|Uredi ovaj šablon]] – [[Posebno:Novi odeljak/Razgovor o šablonu:Nedavne izmjene|Započni razgovor]]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>t60cs4rqtn7tymemuyy0odse5twy905</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SectionStub</title>
    <ns>10</ns>
    <id>9083</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684231</id>
      <parentid>42555078</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:25:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dubrovnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9365</id>
    <revision>
      <id>42684216</id>
      <parentid>42513674</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:38:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52589" sha1="e8nzdrecim4a3mxfz27gl06o37xel20" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje|ime=Dubrovnik|tip_naselja=Grad|koordinate={{Coord|42|39|36|N|18|4|12|E}}|pushpin_mapa=Hrvatska|slika=Montage of major Dubrovnik landmarks.jpg|slika_grb=Dubrovnik grb.svg|podjela_vrsta=Država|podjela_ime={{flagcountry|Hrvatska}}|podjela_vrsta2=[[Županije Hrvatske|Županija]]|podjela_ime2=[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]|vođa_ime=Mato Franković|vođa_stranka=[[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]|vođa_titula=Gradonačelnik|registarska_oznaka=DU|pozivni_broj=20|poštanski_broj=20000|stanovništvo_godina=2021.|stanovništvo_blank1_titula=Grad|stanovništvo_blank2_titula=Naselje|stanovništvo_blank1=41562|stanovništvo_blank2=26922}}

'''Dubrovnik''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Ragusa'' — Raguza) je [[grad]] smješten na [[Jadransko more|Jadranskom moru]], u južnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Ime je dobio po hrastovoj šumi, [[dubravi]]. Ubraja se u jedan od najznačajnijih kulturnih i [[Turizam|turističkih]] centara u cijeloj Jugoistočnoj [[Evropa|Evropi]]. Poznat je po svojoj staroj gradskoj jezgri sa brojnim kulturnim i sakralnim spomenicima. Grad je [[1991]]. godine imao 49.728 stanovnika, a prema popisu iz [[2011]]. godine 42.615. Smješten je na {{coor dm|42|39|N|18|04|E|}}. Popularni naziv za Grad pod brdom [[Srđ]] je i &quot;biser Jadrana&quot;. Dubrovnik je i upravni centar [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]].

Grad Dubrovnik osnovan je na pomorskoj trgovini i trgovini sa Osmanskim Carstvom i svim drugim zemljama svijeta od Amerika do Indije tokom ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] i dosta vremena bio je jedini protivnik Mletačke republike [[Venecija|Venecije]] na istočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranu]]. Zbog bogatstva i vještih diplomatskih odnosa, grad Dubrovnik se znatno razvio posebice u [[15. vijek|XV]]. i [[16. vijek|XVI vijeku]]. Dubrovnik je bio centar razvoja hrvatskog jezika i [[hrvatska književnost|hrvatske književnosti]], te rodni grad mnogih značajnih pjesnika, pisaca, filologa, slikara, matematičara i fizičara.

== Historija ==
{{glavni|Povijest Dubrovnika}}
=== Počeci grada ===
Pretpostavlja se da je Dubrovnik nastao u VII vijeku, ali prema nekim novim nalazima i spoznajama čak i znatno ranije. Te nove spoznaje baziraju se na pronalasku ostataka ruševina katedrale koja se je nalazila na mjestu današnje katedrale. Stari osnivači Dubrovnika su, bježeći pred [[Avari]]ma iz razorenog Epidaurusa (današnji [[Cavtat]]) dosli na otočnu hrid Laus podno brda [[Srđ]] i tu su se odlučili nastaniti. Vremenom su otočnu hrid povezali sa kopnenim dijelom današnjeg Dubrovnika, u to vrijeme pod imenom Dubrava.
'''Dubrovnik''' je u početku bio u sastavu Dalmatinskog temata i priznaje vlast [[Византијско царство|Bizanta]]. Prvi se put u historijskim dokumentima spominje [[850]]. [[Opsada Dubrovnika (866)|Opsada Saracena 866.]] zaustavljena je zahvaljujući pomoći Bizanta. Oko [[992]]. g. spalio ga je [[Makedonija|makedonski]] car Samuilo. Krajem [[10. vijek|10. st.]] osniva se dubrovačka [[nadbiskupija]] i [[metropolija]]. Tada postaje crkveno nezavisan od [[Split]]a. Od [[1205]]. g. priznaje vlast [[Venecija|Venecije]], što traje do [[1358]]. g. U vrijeme mletačke vlasti Dubrovčani dižu tri bune, ali se nisu mogli osloboditi mletačkog gospodstva.

=== Razvoj buduće republike ===
Iako je priznavao vlast Venecije, [[Dubrovnik]] je uspio sačuvati autonomiju, jer je birao [[Malo vijeće|Malo]] i [[Veliko vijeće (Dubrovnik)|Veliko vijeće]], [[Senat]], te ostale organe gradske samouprave. Grad je [[1272]]. g. dobio [[statut]]. U Dubrovniku se vrlo rano razvija trgovina, posebno sa zaleđem i to ponajprije s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom]] u doba [[Kulin|Kulina bana]]. 

U vrijeme uspona [[Raška|Raške]] Dubrovnik se uspješno branio od njenih napadaja. U [[13. vijek|13. st.]] vlast Dubrovnika raste na šire gradsko područje i susjedne teritorije. Tako se [[Lastovo]] dobrovoljno priključuje Dubrovniku, a od [[1333]]. g. u sastavu [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] je i [[Stonski rat]] sa [[Ston]]om. [[1345]]. g. i [[Mljet]] ulazi u sastav Republike. 

[[Ston]] je imao veliko strateško značenje za Dubrovnik, jer je tako mogao kontrolirati plovidbu oko ušća rijeke [[Neretva|Neretve]] i u [[Mljetski kanal|Mljetskom kanalu]]. Prostor od Stona do [[Zaton]]a [[Dubrovačka Republika]] je osigurala kada je krajem [[14. vijek|14. st.]] od Bosne kupila [[Konavle]]. Tada su utvrđene granice Republike, koju od kraja 14. st. priznaju svi dubrovački susjedi. 

[[Zadarski mir|Zadarskim mirom]] [[1358]]. g. posjedi Venecije na našoj obali pripali su hrvatsko-ugarskoj državi, pa je Dubrovnik kao dio [[Dalmacija|Dalmacije]] došao pod vlast vladara. Dubrovnik je prihvatio kraljevo vrhovništvo ([[Ludovik I]]) i plaćao danak od 500 [[dukat]]a, čime se osigurao i od nasrtaja Venecije.
 
Od tog vremena Dubrovnik sve više izgrađuje svoju samostalnost i nezavisnost. [[Knez]]a biraju sami Dubrovčani, a nakon smrti Ludovika I [[1380]]. g. razvija se u samostalnu državu.

=== Procvat Dubrovačke Republike ===
U Dubrovačkoj Republici, koja je bila organizirana kao patricijska republika, vlast je imala vlastela sakupljena u [[Veliko vijeće (Dubrovnik)|Velikom vijeću]]. Veliko vijeće je biralo gradsko činovništvo - [[Vijeće umoljenih]] (vlada), koje se još zvala i [[Malo vijeće]]. Knez se birao na mjesec dana. Dubrovnik nije imao stalnu vojsku, već samo redare i stražu, a ako je bilo potrebno, uzimao je plaćenike. U [[15. vijek|15. st.]] imao je oko 40.000 stanovnika. 

Dubrovnik doživljava svoj procvat u [[16. vijek|16. st.]], kada Dubrovčani uspješno uspostavljaju trgovačke veze s [[Otomansko Carstvo|Osmanlijama]], kojima plaćaju danak u novcu i robi. Istovremeno zadržavaju slobodu, nezavisnost i povlastice slobodne trgovine na cijelom području [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Dubrovčani su već od ranije imali svoja uporišta na [[Balkan]]u i uspješno razvijaju trgovinu sa Portom, ali i [[Italija|Italijom]] i [[Španija|Španskom]].
 
Trguje se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljodjelskim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[natrijum-hlorid|solju]] i dr. U 16. st. Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]], sa oko 180 brodova. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more|Mediterana]] i stizali sve do [[Engleska|Engleske]].

Temelj privrednog razvoja Dubrovnika činili su [[pomorstvo]] i [[trgovina]] sa okolnim područjima (pogotovo srednjovjekovnom Bosnom), ali i [[zanat]]. U 15. st. organiziraju se prve radionice za proizvodnju [[sukno|sukna]], [[staklo|stakla]] i [[sapun]]a. U to vrijeme Dubrovnik je imao i prosvjetne, socijalne, komunalne i gospodarske ustanove. U 16. st. zahvaljujući trgovini i pomorstvu, u Dubrovniku se akumuliraju znatna financijska sredstva. Osnivaju se jača trgovačka i pomorska poduzeća, ali se produbljuju socijalne razlike između [[pučanin|pučana]], pa se bogatiji izjednačuju s [[vlastela|vlastelom]]. Grad [[Dubrovnik]] se izgrađuje prihodima od obrta i trgovine. 

U Dubrovniku je najviše na cijeni bila [[sloboda]]. Republika je imala svoju [[zastava|zastavu]], [[grb]] i [[vojska|vojsku]]. Uspostavila je razgranatu mrežu diplomatskih i trgovačkih predstavništava u mnogim [[Evropa|evropskim]] zemljama. Njihove interese na dvorovima evropskih vladara zastupaju [[poklisar]]i, dok [[konzulat]]i štite interese dubrovačkih pomoraca širom civiliziranog svijeta. 

Važan zaštitnik dubrovačke slobode bila je [[Španija]], a najveći neprijatelj njenoj nezavisnosti i slobodi vječiti konkurent - [[Venecija]]. 

U drugoj polovini 16. st. opada moć Dubrovnika. Uzroci su u velikim geografskim otkrićima i revoluciji cijena koja obezvrjeđuje [[novac]]. Dubrovački [[banka]]ri manje ulažu u brodarstvo i obrt, jer nedostaje kapitala, a konkurencija francuskih, engleskih i [[Holandija|holandskih]] pomoraca je sve veća.

=== Opadanje Grada i Republike ===
 
Godine [[1667]]. Dubrovnik je uništio snažan [[potres]], u kojem je stradao velik broj Dubrovčana, dok je mnogo zgrada porušeno.

Potres 1667. nije bio jedini događaj koji je uzrokovao opadanje moći Dubrovačke Republike. Naime otkrićem [[Amerika|Amerike]] trgovački su se putevi premjestili na [[Atlantik]], izgradnja [[split]]ske skele od strane Mlečana, te činjenica da više nisu imali monopol na trgovinu s Osmanlijama neki su od glavnih uzročnika. Potres, a nedugo zatim i požar, samo su kruna svih nedaća koje su u to doba zadesile Dubrovnik.

Nakon višestoljetnog uspješnog balansiranja između dviju velesila u svom okružju - Mletačke republike i Osmanskog carstva, opća evropska ofenziva protiv Osmanlija (poraz pod [[Beč]]om [[1683]]., kod [[Mohač]]a [[1687]].) odrazila se i na [[Dubrovnik]], jer su [[Mletačka Republika|Mlečani]] iskoristili slabost Osmanlija i uzimanjem [[Trebinje|trebinjskog kotara]] posve odrezali Dubrovnik od Osmanskog carstva i bosanskog zaleđa, te grad doveli u vrlo tešku situaciju. Međutim, [[karlovački mir|mirom u Sremskim Karlovcima]] [[1699]]. morala se Venecija povući iz [[Popovo polje|Popova polja]] i vratiti ga u osmanske ruke, a tom je prilikom provedeno i prvo sistematsko razgraničenje Osmanskog carstva i Venecije u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Dubrovčani su se još jednom, ponajprije vještom diplomacijom, oslobodili opasnosti, da ih Venecija okruži i odvoji od zaleđa.

=== Pad Dubrovačke Republike ===
[[Datoteka:Dubrovacka republika.png|thumb|right|300px|Mapa Dubrovačke republike do 1808.]]
[[Mir u Požarevcu|Mirom u Požarevcu]] [[1718]]. napravljen je [[koridor]] između [[Neum]]a i [[Klek (poluostrvo)|Kleka]], koji je ostao [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako su se Dubrovčani i fizički odvojili od mletačkih posjeda u Dalmaciji. Tokom ratovanja s Osmanlijama ([[1683]]-[[1699]].) Dubrovčani su se odlučili vratiti pod ugarsko-hrvatsku krunu i obnavljaju ugovor iz [[1358]]. g. U [[18. vijek|18. st.]] ponovno jača dubrovačku privredu i Dubrovnik izgrađuje jaku mornaricu. Orijentaciju velikih evropskih pomorskih sila na [[Atlantik]] Dubrovnik koristi za tranzit na Sredozemnom moru, ali su njegovi brodovi plovili i preko Atlantika do [[Amerika|Amerike]].
 
U 18. st. Dubrovnik ima više od 85 [[konzulat]]a. Najjači gospodarski činitelj bila je hrvatska vlastela kojoj je pripadalo skoro cijela plovidba s 750.000 tona i skoro cijela zemlja.

Dubrovačka Republika je nedugo nakon proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, zainteresirana za razvoj ekonomskih odnosa s tom velikom osamostaljenom državom, jednim svojim aktom uspostavila dijalog s vladom u Washingtonu, što se tumači kao ''de facto'' priznanje nezavisnosti i uspostava diplomatskih odnosa sa SAD.

Dana [[26. svibnja]] [[1806.]] vojska francuskog generala Lauristona nedopušteno je ušla na teritorij neutralne Dubrovačke Republike, a sljedećeg dana je na prijevaru ušla u Grad, tražeći da se samo odmori i okrijepi na putu za tadašnje francuske posjede u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Umjesto toga, odmah je okupirala Grad u ime Napoleona.{{sfn|Vojnović|2009|p=187-189}} Vrlo brzo nakon početka francuske okupacije, ruska i crnogorska vojska ušla je na dubrovački teritorij i počela se boriti s francuskom vojskom, pljačkajući i paleći sve na putu. To je kulminiralo opsadom okupiranog Grada (u kojoj je na njega palo 3000 topovskih kugla).{{sfn|Vojnović|2009|p=240-241,247}} [[31. siječnja]] [[1808.]] maršal [[Auguste Marmont|Auguste Frederic Louis Viesse de Marmont]] izdao je proglas da ukida Dubrovačku Republiku, unatoč protivljenju vlasti Republike, i da pripaja dubrovački teritorij [[Kraljevstvo Italija (1805.-1814.)|Kraljevstvu Italiji]] (marionetskoj državi [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]]), iz kojega je naknadno izdvojen te zajedno s [[Istra|Istrom]], [[Dalmacija|Dalmacijom]] te slovenskim zemljama udružen u Napoleonove [[Ilirske provincije]]. Marmontu je Napoleon dao novostvorenu titulu &quot;vojvoda dubrovački&quot; (''Duc de Raguse'').

Nakon sedam godina francuske okupacije, ohrabreni dezertiranjem francuskih trupa nakon propale [[Napoleonova invazija na Rusiju|invazije na Rusiju]] i ponovnog ulaska Austrije u rat, sve dubrovačke društvene klase, pod vodstvom vlastele, ustale su na opći ustanak protiv okupacije.{{sfn|Vojnović|2009|p=147}} 18. lipnja 1813. zajedno s britanskim saveznicima natjerali su na predaju francuski garnizon na otoku [[Šipan|Šipanu]], zatim i u [[Ston|Stonu]] te na [[Lopud|Lopudu]], nakon čega se ustanak proširio kopnom Republike, počevši s [[Konavle|Konavlima]].{{sfn|Vojnović|2009|p=150-154}}. Tada su počeli opsadu Grada, uz pomoć [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanske mornarice]] s brodovima HMS ''Bacchante'' i HMS ''Saracen'', pod zapovjedništvom kapetana Williama Hostea, a ubrzo se ustanku pridružilo i stanovništvo unutar opkoljenog Grada.{{sfn|Vojnović|2009|p=191}} Austrijsko Carstvo je poslalo svoje trupe pod zapovjedništvom generala Todora Milutinovića pod izlikom da su došli pomoći svojim dubrovačkim saveznicima, međutim, kao što se ubrzo pokazalo, zapravo su htjeli francusku okupaciju Dubrovnika zamijeniti vlastitom.{{sfn|Vojnović|2009|p=172-173}} Zaveli su jednog od privremenih guvernera Republike, Vlaha (sina Brnje) Kabogu, obećanjima moći i vlasti (koje nije dugo uživao, nego je umro u sramoti, od naroda otad zvan &quot;Traditur&quot; - izdajica), te su ga uspjeli uvjeriti da vrata s istočne strane ostanu zatvorena dubrovačkim ustanicima koji su se tamo okupili, a da kroz vrata na zapadu uđu austrijske snage (bez dubrovačkih vojnika) kako bi okupirale Grad, nakon što se predao francuski garnizon od 500 vojnika pod zapovjedništvom generala Montricharda.{{sfn|Vojnović|2009|p=194}}

Nakon toga, barjak svetoga Vlaha vijorio se uz austrijsku i britansku zastavu, ali samo dva dana, jer je 30. siječnja general Milutinović naredio gradonačelniku Sabu Giorgi da ga spusti. U patriotskom zanosu Giorgi, koji je bio zadnji knez Republike prije francuske okupacije, odbio je skinuti barjak, &quot;jer ga je pripeo (podigao) narod&quot;, i nijedan Dubrovčanin to nije htio učiniti, čak ni nakon što su im zaprijetili oružjem, nego su barjak skinuli austrijski vojnici.&lt;ref name=&quot;Cosic2000&quot;&gt;{{cite journal|last=Ćosić|first=Stjepan|year=2000|title=Dubrovnik Under French Rule (1810–1814)|url=http://hrcak.srce.hr/file/12648|format=PDF|journal=[[Dubrovnik Annals]]|issue=4|pages=141–142|accessdate=11 September 2009|archive-date=2012-03-04|access-date=2019-05-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20120304171710/http://hrcak.srce.hr/file/12648|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iako vlada Dubrovačke Republike nikad nije potpisala kapitulaciju niti se odrekla suvereniteta, što je po pravilima [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa von Metternicha]] koje je Austrija usvojila za [[Bečki kongres]] značilo da je trebala biti obnovljena, Austrijsko Carstvo je uspjelo uvjeriti druge saveznike da mu dopuste da zadrži teritorij Dubrovačke Republike{{sfn|Vojnović|2009|p=208-210}} Dok su mnogi manji i manje važni gradovi i bivše države bili primljeni na Kongres, to pravo je odbijeno predstavniku Dubrovačke Republike.{{sfn|Vojnović|2009|p=270-272}} Sve to je bilo u potpunoj suprotnosti sa svečanim ugovorima koje su austrijski carevi potpisali s Republikom: prvi potpisan 20. kolovoza 1684., u kojem car [[Leopold I.]] Republici obećava i jamči nepovredivu slobodu (&quot;inviolatam libertatem&quot;), te drugi iz 1772., u kojem carica [[Marija Terezija]] obećava zaštitu i poštovanje nepovredivosti teritorija i slobode Dubrovačke Republike.{{sfn|Vojnović|2009|p=217-218}}

== Klima ==
{{Infokutija vrijeme|Jan-Sij_sr_maks=12.2|Jan-Sij_sr_min=6.5|Feb-Velj_sr_maks=12.3|Mar-Ožu_sr_maks=14.4|Apr-Tra_sr_maks=16.9|Maj-Svi_sr_maks=21.3|Jun-Lip_sr_maks=25.2|Jul-Srp_sr_maks=28.3|Aug-Kol_sr_maks=28.7|Sep-Ruj_sr_maks=25.4|Okt-Lis_sr_maks=21.4|Nov-Stu_sr_maks=16.6|Dec-Pro_sr_maks=13.3|Mar-Ožu_sr_min=8.5|Feb-Velj_sr_min=6.4|Maj-Svi_sr_min=15.2|Apr-Tra_sr_min=10.9|Jun-Lip_sr_min=18.8|Jul-Srp_sr_min=21.5|Aug-Kol_sr_min=21.7|Sep-Ruj_sr_min=18.7|Okt-Lis_sr_min=15.2|Nov-Stu_sr_min=10.8|Dec-Pro_sr_min=7.8|Lokacija=Dubrovnik|izvor=[https://worldweather.wmo.int/en/city.html?cityId=74&amp;#124;worldweather]|Jan-Sij_pad=95.2|Feb-Velj_pad=89.2|Mar-Ožu_pad=97.7|Apr-Tra_pad=90.9|Maj-Svi_pad=76.1|Jun-Lip_pad=48.6|Jul-Srp_pad=24.1|Aug-Kol_pad=59.0|Sep-Ruj_pad=78.7|Okt-Lis_pad=109.9|Nov-Stu_pad=141.9|Dec-Pro_pad=125.3}}

== Ekonomija ==
[[Datoteka:View Dubrovnik-2.jpg|thumb|desno|200px|Dubrovačka luka u Gružu]]
U Dubrovniku su već u [[11. vijek|11. stoljeću]] postajala udruženja trgovaca i obrtnika razvrstanih po djelatnostima. Glavne gospodarske grane stoljećima su [[brodogradnja]], [[pomorstvo]], [[trgovina]], [[obrt]], a u novije vrijeme i [[turizam]]. Trgovalo se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljodjelskim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[natrijum-hlorid|solju]] i dr. Sol se dobivala u Gružu i Slanom te na otocima [[Šipan]]u i [[Mljet]]u, a najvažnije središte proizvodnje soli bio je [[Ston]]. U 16. stoljeću, Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]] (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i stizali sve do [[Engleska|Engleske]], a postoji i dokazani slučaj da je [[dubrovačka karaka]] došla do obale Sjeverne Amerike, gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom (Indijancima). 

U Dubrovniku je osnovana najstarija trgovačka komora u Hrvatskoj. Osnovali su je [[Francuzi]] [[1808]]. godine, nakon propasti Dubrovačke Republike, dok je Hrvatska gospodarska komora u [[Zagreb]]u osnovana tek [[1852]]. godine. Danas postoji Županijska komora Dubrovnik, a grad je gospodarsko središte [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]].

=== Velika poduzeća ===
* “Atlantska plovidba” - pomorski prijevoz
* “Atlas” - putnička agencija
* “Combis” - [[informatika|informatičko]] poduzeće
* “GP Dubrovnik” - građevinsko poduzeće
* “Libertas-Dubrovnik” - kopneni prijevoz
* “Dubrovnik-Babin kuk” - [[turizam]]
* “Hotel Dubrovnik Palace” - turizam
* “Grand Villa Argentina” - turizam
* “Hoteli Maestral” - turizam
* “Hotel Excelsior” - turizam

== Uprava i politika ==
Upravna tijela Grada Dubrovnika su: Gradsko vijeće i Gradonačelnik (vijećnici i gradonačelnik biraju se neposredno na četverogodišnji mandat). Grad Dubrovnik ima 7 upravnih odjela i 3 službe (pročelnike upravnih odjela, temeljem javnog natječaja, imenuje gradonačelnik).

=== Naselja u sastavu Grada Dubrovnika ===
Grad Dubrovnik bez Dubrovnika se sastoji od 31 naselja. To su:
{| width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot;
|-
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Bosanka (Dubrovnik)|Bosanka]]
* [[Brsečine]]
* [[Čajkovica]]
* [[Čajkovići]]
* [[Donje Obuljeno]]
* [[Dubravica (Dubrovnik)|Dubravica]]
* [[Gornje Obuljeno]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Gromača]]
* [[Kliševo]]
* [[Knežica]]
* [[Koločep (Dubrovnik)|Koločep]]
* [[Komolac]]
* [[Lopud (Dubrovnik)|Lopud]]
* [[Lozica]]
* [[Ljubač (Dubrovnik)|Ljubač]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Mokošica]]
* [[Mravinjac]]
* [[Mrčevo (Dubrovnik)|Mrčevo]]
* [[Nova Mokošica]]
* [[Orašac (Dubrovnik)|Orašac]]
* [[Osojnik]]
* [[Petrovo Selo]]
* [[Pobrežje]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Prijevor (Dubrovnik)|Prijevor]]
* [[Rožat]]
* [[Suđurađ]]
* [[Sustjepan]]
* [[Šipanska Luka]]
* [[Šumet (Dubrovnik)|Šumet]]
* [[Trsteno]]
* [[Zaton (Dubrovnik)|Zaton]]
|}

===Gradski kotari===
{{V. također|Lista ulica u Dubrovniku}}
Grad Dubrovnik (uže gradsko područje) sastoji se od osam [[gradski kotar|gradskih kotara]]:

{| width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot;
|-
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Ploče-Iza Grada]]
* [[Grad (Dubrovnik)|Grad]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Pile, Dubrovnik|Pile-Kono]]
* [[Lapad]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Montovjerna]]
* [[Gruž]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Komolac]]
* [[Mokošica]]
|}

===Mjesni odbori===
Područje Grada Dubrovnika izvan užega gradskoga područja čini 17 [[mjesni odbor|mjesnih odbora]]:

{| width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot;
|-
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Bosanka (Dubrovnik)|Bosanka]]
* [[Brsečine]]
* [[Dubravica (Dubrovnik)|Dubravica]]
* [[Gromača]]
* [[Kliševo]]
* [[Koločep (Dubrovnik)|Koločep]]
* [[Lopud (Dubrovnik)|Lopud]]
* [[Ljubač (Dubrovnik)|Ljubač]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Mravinjac]]
* [[Mrčevo (Dubrovnik)|Mrčevo]]
* [[Orašac (Dubrovnik)|Orašac]]
* [[Osojnik]]
* [[Riđica (Dubrovnik)|Riđica]]
* [[Suđurađ]]
* [[Šipanska Luka]]
* [[Trsteno]]
* [[Zaton (Dubrovnik)|Zaton]]
|}

== Demografija ==
=== Popis [[2001]]. ===
Područje Grada Dubrovnika, prema popisu stanovništva iz [[2001]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva 2001. |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census.htm |author=Državni zavod za statistiku |access-date=2009-06-03 |archive-date=2009-07-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090711184127/http://www.dzs.hr/hrv/censuses/Census2001/census.htm }}&lt;/ref&gt; ima 43.771 stanovnika (uključujući i radnike u inozemstvu). 

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz [[2001]].:
* [[Hrvati]]: 38.690 (88,39%)
* [[Srbi]]: 426 (1,26%)
* [[Crnogorci]]: 242 (0,55%)
* neizjašnjeni: 853 (1,95%)

S obzirom na materinski jezik, 42.232 ili 96,49% izjasnilo se, da im je materinski jezik [[hrvatski jezik|hrvatski]]. Prema vjeri, 37.015 ili 84,57% izjasnilo se kao [[katolička crkva|rimokatolici]], 2.310 ili 5,28% kao [[muslimani]], 1.697 ili 3,88% kao [[pravoslavlje|pravoslavci]], 1.430 ili 3,27% kao agnostici ili neizjašnjeni, te 935 ili 2,14% kao ateisti.{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Stari grad Dubrovnika
|image = Dubrovnik view 01.JPG
|godina = 1994 &lt;small&gt;(31. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/95
|država = {{flag|Hrvatska}}
|Mesto= [[Dubrovnik]]
}}
== Spomenici i znamenitosti ==
=== Svjetska baština ===
Stari dio grada Dubrovnika nalazi se na [[UNESCO]]-voj listi [[Svjetska baština|svjetske baštine]]. Biser Jadrana, smješten na dalmatinskoj obali, postao je važna mediteranska morska sila od 13. stoljeća nadalje. Iako je teško oštećen u potresu 1667. godine, Dubrovnik je uspio sačuvati svoje prekrasne [[Gotika|gotičke]], [[Renesansa|renesansne]] i [[barok]]ne crkve, samostane, palače i fontane.
=== Gradske zidine i utvrđenja ===
[[Datoteka:Dubrovnik-Lovrijenac.jpg|thumb|desno|200px|Tvrđava [[Lovrijenac]]]]
* ''[[Dubrovačke zidine|Gradske zidine]]'' - građene su od [[13. vijek|13.]] do [[17. vijek|17. stoljeća]] za potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 [[metar|m]], visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1,5-3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su utvrdama.
* ''Kula Minčeta'' - utvrda na [[sever|sjeveru]] gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je [[1464]]. godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i [[Juraj Dalmatinac]]. Povod za izgradnju bula je vijest o padu [[Istanbul|Carigrada]] [[1453|1453.]] godine.
* ''Kula Bokar'' - utvrda na [[zapad]]u gradskih zidina, naziva se i ''Zvjezdan'', građena je od [[1461]]. do [[1463]]. prema projektu [[Firenca|firentinskog]] graditelja Michelozza Michelozzija.
* ''Utvrda sv. Ivan'' - utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz [[16. vijek|16. stoljeća]]. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića.
* ''Tvrđava [[Lovrijenac]]'' - utvrda koja se nalazi kraj vanjskih [[zapad]]nih zidina grada, 37 m iznad razine mora. Tvrđava je poznata po svojim predstavama i vjenčanjima te najvažnije kao povijesni simbol otpora [[Mletačka Republika|Mletačkoj republici]]. šire poznata kao Gibraltar Dubrovnika.
* ''Tvrđava Revelin'' - utvrda na [[istok]]u gradskih zidina. Građena je [[1462]]. godine pred [[otomansko Carstvo|turskom]] opasnošću.
* ''Gradska vrata od Pila'' - zapadna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Sagrađena su [[1537]]. godine. Na njima je bio pokretni most, koji se svake noći zatvarao.
* ''Gradska vrata od Ploča'' - istočna vrata kroz koja se ulazilo u grad iz [[15. vijek|15. stoljeća]].

=== Crkve i samostani ===
[[Datoteka:Cathedral of the Assumption of the Virgin Mary.jpg|thumb|desno|200px|Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]
* ''[[Dubrovačka katedrala]]'' - posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo ([[Velika Gospa]]). Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale, koja je uništena u velikom potresu [[1667]]. godine. Sadašnja [[barok]]na katedrala građena je od [[1671]]. do [[1713]]. godine. Riznica katedrale čuva zlatne i srebrne relikvijare, [[krst|križeve]], crkveno posuđe i slike talijanskih ([[Tizian]], [[Rafael|Raffael]] i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara.
* ''[[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|Crkva sv. Vlaha]]'' - izgrađena je na mjestu [[romanika|romaničke]] crkve, koja je preživjela veliki potres 1667., ali je uništena u požaru [[1706]]. godine. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do [[1715]]. godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]] od pozlaćenog srebra rad dubrovačkih majstora iz [[15. vijek|15. stoljeća]]. U rukama drži maketu grada prije potresa 1667.
* ''[[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|Franjevački samostan i crkva Male braće]]'' - potječu iz [[14. vijek|14. stoljeća]]. Vrata crkve su nadsvođena raskošnim [[gotika|gotičkim]] portalom, koji se jedini preživio potres 1667. Kasnoromanički klaustar iz [[1360]]. godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz [[Bar (Crna Gora)|Bara]]. U sklopu samostana od [[1317]]. godine do danas djeluje [[apoteka|ljekarna]], treća po starosti u [[Evropa|Europi]].
* ''[[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika]]'' - građeni u [[14. vijek|14. stoljeću]]. Južni portal izradio je kipar Bonino iz [[Milano|Milana]] [[1419]]. godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]], [[Mihajlo Hamzić|Mihajla Hamzića]] i [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]], veliko oslikano raspelo [[Paolo Veneziano|Paola Veneziana]] iz 14. stoljeća i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550]]. godine.
* ''Isusovački samostan i [[Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku|crkva sv. Ignacija]] '' - [[barok]]ne građevine iz [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek|18. stoljeća]]. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište &quot;Collegium Ragusinum&quot;.
* ''Samostan sv. Klare'' - izgrađen je uz same gradske zidine u 13. i 14. stoljeću. U njemu je [[1434]]. godine otvoreno prihvatilište za napuštenu [[dete|djecu]].
* ''Crkva sv. Josipa'' - sagrađena je [[1667]]. godine na mjestu, u [[potres]]u, srušene crkve sv. Jakova.
* ''Crkva sv. Nikole'' - iz [[11. vijek|11. stoljeća]], jedna od najstarijih sačuvanih crkvi u gradu. Bila je pravoslavna u predtursko vrijeme.
* ''[[Crkva sv. Spasa u Dubrovniku|Crkva sv. Spasa]]'' - iz [[1520]]. godine, ostala je neoštećena u velikom [[potres]]u 1667. godine. Ova [[renesansa|renesansna]] crkva djelo je [[korčula]]nskog majstora Petra Andrijića. Sagrađena je kao zavjetna crkva nakon velikog potresa [[1520]]. godine.
* ''Crkva sv. Roka'' - renesansna crkva iz 16. stoljeća.
* ''[[Crkva sv. Marije na Dančama|Crkva sv. Marije]]'' - u njoj se čuvaju vrijedne slike dubrovačkih slikara &quot;Poliptih&quot; Lovre Dobričevića i &quot;Triptih&quot; Nikole Božidarevića.
* ''[[Dubrovačka sinagoga|Sinagoga]]'' - jedna od najstarijih u Europi s počecima u 14. stoljeću.
* ''Srpska pravoslavna crkva'' - izgrađena [[1877]]. godine
* ''Mesdžid'' - islamski vjerski objekt u ulici Mihe Pracata.

=== Palače ===
[[Datoteka:Rector's Palace Dubrovnik.jpg|thumb|desno|200px|Knežev dvor]]
* ''[[Knežev dvor]]'' - nekada je bio sjedište vlade i kneza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], danas je Kulturno-povijesni muzej.
* ''[[Palača Sponza|Palača Divona tj. Sponza]]'' - [[gotika|gotičko]]- [[renesansa|renesansna]] palača izgrađena prema projektu dubrovačkog majstora Paskoja Miličevića.
* ''Palača Skočibuha'' (Restićeva 1) - vrhunska patricijska palača, danas zanemarena.
* ''Palača Stay'' (ul. Između Polača 9-11) - pogođena u ratu [[1991]]., predviđena za obnovu.
* ''Palača Isusović-Braichi'' (Prijeko 24) - jedan je od najljepših primjera renesansne stambene arhitekture u gradu.
* ''Palača Ranjina'' (Ul. braće Andrijića 10) - gotičko-renesansa palača građena je krajem [[15. vijek|15. stoljeća]] i dio je velikog, devastiranog stambenog bloka.
* ''Palača Sorkočević'' (Držićeva poljana 3) - građena krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
* ''Palača Pucić'' (Od puča 1) - [[barok]]na palača iz 17. stoljeća, danas luksuzni hotel &lt;ref&gt;Palača Pucić http://www.thepucicpalace.com/&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;Vjesnik o obnovi Palače Pucić http://www.vjesnik.com/html/2002/09/08/Clanak.asp?r=kul&amp;c=3{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.
* ''Palača Trifoni-Đorđić'' (Od puča 17, Široka 5) - predviđena za obnovu.

=== Ljetnikovci ===
* ''[[Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu]]'' - izgrađen je u vremenu od [[1472]]. do [[1535]]. godine. Kombinacija je gotičko-renesansnog stila. Nalazi se na [[lapad]]skoj obali, okrenut prema zaljevu [[Gruž]].
* ''Ljetnikovac Bunić-Kabužić na Batahovini'' - izgrađen je u [[16. vijek|16. stoljeću]]. Značajan je po glavnom pročelju u prizemlju, koje cijelom dužinom ima trijem sa sedam arkada.
* ''Ljetnikovac Stay na Batahovini'' - obnovljeni ljetnikovac u kojem je sada Konzervatorski odjel.
* ''Ljetnikovac Rastić u Rožatu, Rijeka Dubrovačka'' - zapušteni ljetnikovac građen u drugoj polovici [[16. vijek|16. stoljeća]].
* ''Ljetnikovac Klementa Gučetića u Obuljenom'' - građen od [[1575]]. do [[1581]]. godine, danas zapušten &lt;ref&gt;Slobodna Dalmacija o ljetnikovcima u Rijeci Dubrovačkoj http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020621/feljton01.asp&lt;/ref&gt;.
* ''Ljetnikovac Vice Skočibuhe na Boninovu'' - ima odličan pogled na gruški zaljev i otoke. Obnavljan od [[1938]]. do [[1941]]. godine.
* ''Ljetnikovac Crijević-Pucić na Gradcu'' - s kraja 16. stoljeća, smješten je na Gradcu iznad Vrata od Pila.
* ''Ljetnikovac Pucić na Pilama'' - među najljepšim građevinama u gradu. Obnovljen je i sada je poslovni prostor.
* ''Ljetnikovac Bunić-Gradić u Gružu'' - gotičko-renesansni ljetnikovac.

=== Ostale znamenitosti ===
* ''[[Velika Onofrijeva česma|Velika]] i [[mala Onofrijeva česma]]'' - dvije [[fontana|fontane]] okruglog oblika i ujedno mogu služiti i kao spremnik za [[voda|vodu]]. Na većoj voda teče iz figura 16 maskiranih likova. Graditelj je Onofrio della Cava iz [[Napulj]]a.
* ''[[Orlandov stup]]'' - [[kamen]]i je prikaz legendardnog viteza Orlanda. Služio je kao mjesto na kojem su glasnici čitali obavijesti. Dugo vremena je bio jedini svjetovni [[spomenik]] u gradu.
* ''[[Gradski zvonik u Dubrovniku|Gradski zvonik]]'' - prvotni je izgrađen [[1444]]. godine, a današnji je iz [[1929]]. godine.
* ''Sklop gradske vijećnice sa žitnicom i arsenalom'' - u području gradske luke. U arsenalu su se gradile i održavale [[galija (brod)|galije]].
* ''Lazareti na Pločama'' - građevina koja je služila kao karantena, ispred gradskih zidina.
* ''Groblje Boninovo'' - glavno gradsko groblje.

== Kultura ==
[[Datoteka:Saint Blaise Saint patron Dubrovnik.JPG|thumb|desno|200px|[[Sveti Vlaho]], zaštitnik Dubrovnika]]

=== Festivali ===
==== Dubrovačke ljetne igre ====
[[Dubrovačke ljetne igre]] su [[festival]] utemeljen [[1949]]. godine. U jedinstvenom ambijentu zatvorenih i otvorenih scenskih prostora [[renesansa|renesansno]]-[[barok]]nog grada [[Dubrovnik]]a u vremenu od [[10. 7.|10. srpnja]] do [[25. 8.|25. kolovoza]] održavaju se brojne [[muzika|glazbene]], [[drama|dramske]] i [[ples]]ne priredbe. Okosnica festivala su djela [[Marin Držić|Marina Držića]], [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], [[Ivo Vojnović|Ive Vojnovića]], [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], [[Carlo Goldoni|Carla Goldonija]], grčkih tragičara i dr. Glazbeni dio programa predstavlja najboljih domaće skladatelje, soliste i orkestre te njihove strane goste. Prikazuju se i opere, naročito komične.

==== Festa Sv. Vlaha ====
{{glavni|Sveti Vlaho i Dubrovnik}}

Štovanje [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]] najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog blagdana [[3. 2.|3. veljače]], kada su ljudi masovno dolazili u grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se omogući svima sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 [[dan]]a prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad - tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]], da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.

==== Glazbeni festival &quot;Julian Rachlin i prijatelji&quot; ====
{{glavni|Julian Rachlin i prijatelji}}

To je festival komorne glazbe koji se od [[2000]]. godine tradicionalno, krajem ljeta odvija na pozornici u atriju [[Knežev dvor|Kneževog dvora]]. Na festivalu uz utemeljitelja festivala, poznatog [[violina|violinista]] i [[viola|violista]] Juliana Rachlina nastupaju brojni poznati svjetski glazbenici.

==== Filmski festival Libertas ====
'''Libertas [[Film]] Festival''' započeo je [[2005]]. s idejom, da se festivalska kulturna ponuda Dubrovnika proširi i filmskom. Festival se odvija tijekom ljeta, a na reportoaru se prikazuju igrani i dokumentarni filmovi nezavisnih produkcija posvećeni promociji slobode iz zemalja diljem svijeta. U natjecateljskom dijelu izabrani filmovi bore se za nagradu ''Dubravka'' koju dodjeljuje stručni [[žiri]] u kategorijama '''najbolji [[igrani film]]''', '''najbolji [[dokumentarni film]]''' i '''najbolji [[kratki film]]'''. Film najbolje ocijenjen od strane publike dobiva posebnu nagradu publike. 

Projekcije se održavaju u dubrovačkom kinu Sloboda, gradskom [[#Kazalište Marin Držić|kazalištu Marin Držić]], obnovljenom ljetnom kinu Jadran unutar dubrovačkih gradskih zidina i ljetnom kinu na krovu tvrđave [[Revelin]] &lt;ref&gt;Službena web stranica Libertas Film Festivala http://www.libertasfilmfestival.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229222742/http://www.libertasfilmfestival.com/ |date=2008-02-29 }}&lt;/ref&gt;. 

==== Dubrovački međunarodni filmski festival ====
'''Dubrovnik International Film Festival''' (DIFF) je međunarodni [[film]]ski [[festival]] koji se u [[Dubrovnik]]u održava od [[2003]]. godine. Projekt je započet kao inicijativa međunarodne organizacije Dubrovnik Film Institut. Festival je natjecateljskog karaktera. Stručni žiri dodjeljuje nagrade DIFF-a u kategoriji [[igrani film|igranog]], [[dokumentarni film|dokumentarnog]] i [[kratki film|kratkog]] filma. Osim tih nagrada dodjeljuju se i nagrada publike za najbolji film festivala, nagrada [[Libertas]] za životno djelo i nagrada [[Argosy]] za izvanredan pojedinačni doprinos u području filmskog stvaralaštva &lt;ref&gt;Službena web stranica Dubrovačkog međunarodnog filmskog festivala http://www.libertasfilmfestival.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229222742/http://www.libertasfilmfestival.com/ |date=2008-02-29 }}&lt;/ref&gt;. 

==== Karantena ====
'''Festival suvremenih scenskih umjetnosti Karantena''' iniciran je [[1997]]. od strane ''Art radionice [[Lazareti]]'', dubrovačke udruge koja u svojim kontinuiranim programima želi stvoriti kulturni centar u kojem bi se posjetioci mogli upoznati sa suvremenim umjetničkim izričajem.
Festival donosi različita oblike suvremenog alternativnog umjetničkog izražavanja od raznovrsnih performansa, multimedijalnih instalacija te suvremenih [[ples]]nih, [[muzika|glazbenih]] i scenskih radova. Festival od svog početka ima međunarodni karakter te pored domaćih umjetnika na njemu sudjeluju i brojni gosti iz inozemstva.

=== Kazalište Marin Držić ===
Dubrovnik je u svojoj povijesti imao bogatu kazališnu tradiciju, brojne pisce, glumce i pozornice. '''Gradsko kazalište [[Marin Držić]]''' s vlastitim umjetničkim ansamblom osnovano je krajem [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Na svom repertoaru teži uprizorenju djela starih dubrovačkih i drugih zavičajno, tematsko i jezično bliskih autora, uz povremene odmake u smjeru suvremenijih tema. 
Kazalište povremeno svoja djela prikazuje u sklopu [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] te gostovanja u drugim gradovima.

=== Dubrovačka književnost ===
[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|thumb|desno|200px|Naslovnica knjige [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] &quot;[[Suze sina razmetnoga]]&quot; iz [[1622]]. godine.]]
Književnost grada Dubrovnika u velikoj je mjeri utjecala je na razvoj [[hrvatski jezik|hrvatskog književnog jezika]]. [[Ljudevit Gaj]] i [[ilirci]] izabrali su jezik u djelima [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] i kasnijih dubrovačkih pisaca, za standardni jezik. Dubrovačka književnost bila je vrlo opsežna u odnosu na broj stanovnika. Sačuvan je mali dio, jer je [[štamparska mašina|tiskarski stroj]] bio teško dostupan i jer velik broj djela poput [[ljubav]]ne poezije nije bio namijenjen širokoj publici. Neke [[knjiga|knjige]] ostale su u rukopisima ili ih znamo samo po imenima. U [[16. vijek|16. stoljeću]], Dubrovčani su tiskali samo 12 knjiga, od kojih su 7 bile vjerske. Prva dva znamenita dubrovačka pisca su [[Šiško Menčetić]] i [[Džore Držić]], koji su pisali pod utjecajem [[Francesco Petrarca|Francesca Petrarce]]. Njihove pjesme su objavljene u [[Ranjinin zbornik|Ranjininom zborniku]], u kojem je bilo čak 820 pjesama, ali original nije sačuvan. Istaknut je bio [[Mavro Vetranović]], koji je pisao pjesme, drame i domoljubna djela. Jedan od najistaknutijih i najpopularnijih dubrovačkih književnika je [[Marin Držić]]. Napisao je velik broj vrijednih pastoralnih drama i [[komedija]], među kojiam se ističu &quot;[[Dundo Maroje]]&quot;, &quot;[[Skup (Držić)|Skup]]&quot; i &quot;[[Novela od Stanca]]&quot;. Već u Držićevo vrijeme, postojale su glumačke družine, koje su izvodile njegova djela. U Dubrovniku je postojala i humanističko-latinistička književnost čiji su predstavnici bii [[Ilija Crijević]], [[Jakov Bunić]] i dr. U [[17. vijek|17. stoljeću]] pojavio se [[Ivan Gundulić]], koji predstavlja vrhunac dubrovačke književnosti sa svojim epom &quot;[[Osman (Gundulić)|Osmanom]]&quot;, pastoralnom dramom &quot;[[Dubravka (Gundulić)|Dubravkom]]&quot; i religioznom poemom &quot;[[Suze sina razmetnoga]]&quot;. U &quot;Dubravki&quot; slavi ljubav prema [[sloboda|slobodi]]: “O lijepa, o draga, o slatka slobodo!”. Poslije Gundulića značajan je [[Ivan Bunić Vučić]], koji je pisao pastoralne i religiozne pjesme. Dramski pisac [[Junije Palmotić]] temeljio je pisanje na klasičnim uzorima, pokazivao je mentalitet društva u kojem je živio i obogatio je dubrovačko kazalište svoga vremena.

=== Muzeji ===
* ''Kulturno-povijesni muzej'' - nalazi se u sklopu [[Knežev dvor|Kneževa dvora]], ima stalne i povremene izložbe, preparatorsku radionicu, knjižnicu i [[muzej]]sku trgovinu.
* ''Muzej Dominikanskog samostana'' - sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća, veliko oslikano raspelo [[Paolo Veneziano|Paola Veneziana]] iz 14. stoljeća i oltarnu palu talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550]]. godine.
* ''Muzej Franjevačkog samostana'' - sadrži slike starih majstora, izvorni inventar ljekarne iz [[1317]]. i zlatarske predmete
* ''Dom Marina Držića'' - memorijalni muzej [[Marin Držić|Marina Držića]], ima kazališnu zbirku.
* ''Riznica Katedrale'' - čuva zlatne i srebrne relikvijare, [[krst|križeve]], crkveno posuđe i slike talijanskih ([[Tizian]], [[Rafael|Raffael]] i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara.
* ''Pomorski muzej'' - ima stalni postav i knjižnicu, osnivač je [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]].
* ''Akvarij i Institut za more i priobalje'' - nalazi se u tvrđavi sv. Ivana. U 27 [[akvarij]]a su [[riba|ribe]], [[spužva|spužve]], [[koral]]ji i ostale morske životinje. Zaštitni znak akvarija je [[morski konjic]].
* ''Arheološki muzej'' - ima prethistorijsku, [[antika|antičku]], ranosrednjovjekovnu zbirku, zbirku od [[13. vijek|13. stoljeća]] do [[1667]]., zbirku vaza, egipatsku zbirku i [[numizmatika|numizmatičku]] zbirku.
* ''Etnografski muzej'' - sadrži stalni etnografski postav, preparatorsku radionicu i knjižnicu.
* ''Muzej suvremene povijesti'' - ima povremene izložbe i knjižnicu.
* ''Muzej Sinagoge'' - religijski eksponati, arhivski materijal, zbirka [[Tora|Tori]] od 13. do [[17. vijek|17. stoljeća]].
* ''Muzej samostan Sigurata'' - sadrži zbirku sliku od [[16. vijek|16]]. do [[19. vijek|19. stoljeća]], pokaznice, procesijski [[krst|križ]] iz [[14. vijek|14. stoljeća]], crkveno posuđe, čipke itd.
* ''Memorijalna kuća Ronalda Browna'' - otvorena u spomen na tragičnu smrt [[sjedinjene Američke Države|američkog]] ministra trgovine [[Ronald Brown|Ronalda Browna]] i njegovih suradnika. Sadrži stalnu izložbu slike trojice dubrovačkih slikara: [[Ivo Dulčić|Ive Dulčića]], [[Antun Masle|Antuna Masle]] i [[Đuro Pulitika|Đure Pulitike]].

=== Dubrovački simfonijski orkestar ===
{{glavni|Dubrovački simfonijski orkestar}}

To je profesionalni glazbeni [[orkestar]] grada [[Dubrovnik]]a i glavni je nositelj glazbenih zbivanja u [[Dubrovnik]]u. U svom djelovanju nastavlja glazbenu tradiciju koja se počela razvijati još u vrijeme rane [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]]. 
Orkestar redovito nastupa u sklopu [[dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]]. Na svom repertoaru veliku pozornost posvećuje dubrovačkim klasicima iz 18. stoljeća, posebno skladateljima [[Luka Sorkočević|Luki Sorkočeviću]] i [[Ivan Mane Jarnović|Ivanu Mani Jarnoviću]]. 
Tijekom koncertne sezone nastupa na koncertima u atriju [[knežev dvor|Kneževog dvora]] i ljetnikovcu Crijević-Pucić, a ostvaruje i zapažena gostovanja po [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i inozemstvu.

== Sport ==
Dubrovnik je poznat kao [[vaterpolo|vaterpolski]] grad. [[VK Jug|Vaterpolski klub Jug]] 3 puta je bio prvak Europe, osvajač LEN kupa, europskog Superkupa, ima 21 naslov prvaka bivše Jugoslavije, 5 naslova prvaka Hrvatske, 2 kupa bivše Jugoslavije i 9 kupova Hrvatske. Više dubrovačkih vaterpolista osvajali su olimpijske medalje poput Veselina Đuhe, Gorana Sukna i dr. Dubrovačka plivačica [[Sanja Jovanović]] osvajala je medalje na svjetskim i europskim plivačkim prvenstvima i ima svjetski rekord na 50 m leđno. Ženski odbojkaški klub &quot;Dubrovačka banka&quot; bio je prvak Europe i proglašen je za [[Sportaši godine|najbolju hrvatsku žensku ekipu]] u [[1998]]. godini u izboru [[Sportske novosti|Sportskih novosti]].

Vaterpolo:
* &quot;[[VK Jug]]&quot;
* &quot;[[ženski vaterpolski klub Jug|ŽVK Jug]]&quot;
* &quot;[[vaterpolski klub Dubrovnik|VK Dubrovnik]]&quot;
* &quot;[[vaterpolski klub Dubrovački veterani|Dubrovački veterani]]&quot;
[[Divlja liga]] je prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu: Pobjednik 2008. je [[Solitudo]].

Nogomet:
* [[NK GOŠK Dubrovnik]]

Šah:
* [[Šahovski klub Dubrovnik]], osnovan [[1933|1933.]] godine.

Boćanje:
* Boćarski klub &quot;[[boćarski klub Signalizacija|Signalizacija]]&quot;
* Boćarski klub &quot; [[boćarski klub Strijelac|Strijelac]]&quot;
* Boćarski klub &quot;[[boćarski klub Gromača|Gromača]]&quot;
* Boćarski klub &quot;[[boćarski klub Dubank|Dubank]]&quot;

Ragbi:
* Ragbi klub &quot;[[ragbi klub Dubrovnik|Dubrovnik]]&quot;

Košarka: 
* &quot;[[košarkaški klub Dubrovnik|KK Dubrovnik]]&quot;
* &quot;[[Ženski košarkaški klub PGM Ragusa|ŽKK PGM Ragusa]]&quot;

Rukomet: 
* &quot;[[Rukometni klub Dubrovnik|RK Dubrovnik]]&quot;

Odbojka: 
* &quot;[[Odbojkaški klub Dubrovnik|OK Dubrovnik]]&quot;
* &quot;[[OK Nova Mokošica|Ženski odbojkaški klub Nova Mokošica]]&quot;

Plivanje: 
* &quot;[[PK Jug|Plivački klub Jug]]&quot;

== Obrazovanje ==
=== Osnovne škole ===
[[Datoteka:Dubrovnik Art School concert hall.jpg|thumb|desno|200px|Koncertna dvorana Umjetničke škole Luke Sorkočevića]]
* OŠ Marina Getaldića
* OŠ Lapad
* PŠ Montovjerna
* OŠ Marina Držića
* OŠ Ivana Gundulića
* OŠ Mokošica
* [[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetnička škola Luke Sorkočevića]]

=== Srednje škole ===
[[Datoteka:Klasična gimnazija Dubrovnik.jpg|thumb|desno|200px|Ulaz u Biskupijsku klasičnu gimnaziju Ruđera Boškovića]]
* Obrtnička škola Dubrovnik
* [[Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku|Klasična gimnazija Ruđera Boškovića]]
* Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik
* Gimnazija Dubrovnik
* Medicinska škola Dubrovnik
* Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik
* Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik
* [[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetnička škola Luke Sorkočevića]]

=== Sveučilište u Dubrovniku ===
{{glavni|Sveučilište u Dubrovniku}}

Povijest visokog obrazovanja u Dubrovniku je duga i započinje [[1624]]. godine, kada su [[isusovci|jezuiti]] osnovali &quot;Collegium Rhagusinum&quot;. Senat [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] [[1654]]. godine proglasuje ga javnim visokim učilištem na kojemu se izučavala umjetnost i prirodne znanosti. Na tom učilištu obrazovali su se mnogi Dubrovčani toga vremena, među njima i [[Ruđer Bošković]], najpoznatiji dubrovački znanstvenik onoga vremena, koji je obrazovanje poslije nastavio na poznatom &quot;Collegium Romanum&quot; u [[Rim]]u.

U moderno doba, visoko obrazovanje u Dubrovniku počinje s Višom pomorskom školom, Fakultetom za vanjsku trgovinu i turizam i Pomorskim fakultetom. Do osnivanja dubrovačkog Veleučilišta i Sveučilišta visokoobrazovne institucije bile su u sklopu [[sveučilište u Splitu|Sveučilišta u Splitu]].

Godine [[1994]]., [[hrvatski sabor|Sabor Republike Hrvatske]] donio je novi Zakon o visokim učilištima u kojem se razdvajaju dva smjera u visokom obrazovanju: znanstveni (sveučilišni) odvaja se od stručnog (veleučilišnog). 
U Dubrovniku se [[1996]]. osniva stručni veleučilišni studij. 
Nakon što su stvoreni uvjeti za osnivanje sveučilišta, [[16. 12.|16. prosinca]] [[2003]]. osnovano je Sveučilište u Dubrovniku. Danas sveučilište ima veći broj dodiplomskih i poslijediplomskih studija.

=== ACMT ===
American College of Management and Technology ([[ACMT]]) je visoko obrazovna institucija osnovana međunarodnom suradnjom [[sjedinjene Američke Države|američkog]] sveučilišta Rochester Institute of Technology, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Veleučilišta u Dubrovniku. Institucija je osnovana [[1997]]. godine i to je jedina obrazovna institucija u Republici hrvatskoj koja nudi završenim studentima diplome, koje su ravnopravno priznate u SAD-u i Hrvatskoj.

=== Udruge mladih ===
* [[Udruga hrvatske mladeži Hrvatski Front]]
* Udruga mladih Orlando

== Konzulati u Dubrovniku ==
* {{flag|Danska}}
* {{flag|Nizozemska}}
* {{flag|Austrija}}
* {{ZD|UK}} (Velika Britanija)

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==
* [[Datoteka:Flag of Germany.svg|28px]] [[Bad Homburg]] ([[Nemačka|Njemačka]]), od 2002.
* [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|28px]] [[Helsingborg]] ([[Švedska]]), od 1998.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|28px]] [[Graz]] ([[Austrija]]), od 1994.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px]] [[Vukovar]] ([[Hrvatska]]), od 1993.
* [[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Ravenna]] ([[Italija]]), od 1969.
* [[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Ragusa (grad u Italiji)|Ragusa]] ([[Italija]]), od 2000.
* [[Datoteka:Flag of the United States.svg|28px]] [[Monterey]] ([[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), od 2007.
* [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|28px]] [[Sarajevo]] ([[Bosna i Hercegovina]]), od 2006.

== Poznati Dubrovčani ==
* [[Ruđer Bošković]], naučnik i filozof
* [[Marin Držić]], književnik
* [[Marin Getaldić]], fizičar
* [[Ivan Gundulić]], pjesnik
* [[Vice Stjepović-Skočibuha]], dubrovački pučanin
* [[Luka Sorkočević]], kompozitor
* [[Ivo Vojnović]], književnik
* [[Tereza Kesovija]], pjevačica
* [[Šiško Menčetić]], dubrovački pjesnik
* [[Antonije Vučetić]], povjesničar, profesor i publicista
* [[Benedikt Kotruljević]], hrvatski trgovac, ekonomist, diplomat i humanist
* [[Džore Držić]], hrvatski pjesnik
* [[Junije Palmotić]], hrvatski barokni pjesnik i dramatičar
* [[Stjepan Gradić]], hrvatski filozof, znanstvenik, prevoditelj i diplomat
* [[Ignjat Đurđević]], hrvatski barokni pjesnik, prevoditelj, povjesničar, astronom, biograf
* [[Nikola Bunić]], hrvatski pjesnik, diplomat i državnik
* [[Dominko Zlatarić]], hrvatski renesansni pjesnik i prevoditelj
* [[Mario Kopić]], filozof
* [[Branko Bauer]], hrvatski redatelj
* [[Sanja Jovanović]], hrvatska plivačica bivša svjetska rekorderka na 50m leđno
* [[Vlado Georgiev]], pjevač i kantautor
* [[Andrija Prlainović]] , srpski vaterpolista
* [[Branko Radović]],  košarkaški trener
* [[Milo Hrnić]], hrvatski glazbenik
* [[Andro Knego]], košarkaš
* [[Ana Sršen]], plivačica paraolimpijka i osvajačica olimpijskih medalja
* [[Elvis Fatović]], bivši hrvatski vaterpolist
*  [[Cvijeta Zuzorić]], plemkinja, poeta i pjesnikinja iz renesansnog Dubrovnika
* [[Medo Pucić]], pesnik, književnik, naučnik i političar
* [[Emir Spahić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[Đelo Jusić]], skladatelj , gitarista i dirigent
* [[Andro Bušlje]], vaterpolist
* [[Lukrecija Brešković]], hrvatska glumica
* [[Maro Joković]], vaterpolist 
* [[Ivo Grbić]], slikar
* [[Frano Vićan]], vaterpolist
* [[Miše Martinović]], hrvatski glumac
* [[Ante Tomić]], hrvatski košarkaš
* [[Mavro Orbini]], dubrovački benediktinac, povjesničar i prevoditelj
* [[Nikica Marinović]], jugoslavenska manekenka i Miss Jugoslavije
* [[Mateo Beusan]], bivši međunarodni nogometni sudac
* [[Mišo Baričević]], hrvatski slikar
* [[Sandro Sukno]], hrvatski vaterpolist
* [[Lukša Andrić]], hrvatski košarkaš
* [[Milan Milišić]], književnik i prevoditelj
* [[Luko Paljetak]], hrvatski književnik akademik
* [[Hrvoje Perić]], hrvatski košarkaš 
* [[Mario Hezonja]], hrvatski košarkaš

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Dubrovnik by night.JPG|Dubrovnik noću
Datoteka:Walls of Dubrovnik.jpg|Dubrovačke gradske zidine
Datoteka:Pieta, Dubrovnik.JPG|Portal Franjevačke crkve iz 15. stoljeća
Datoteka:Port of Pile03516.JPG|Vrata od Pila
Datoteka:Dubrovnik-muralles laterals.jpg|Brdo Srđ iznad grada
Datoteka:Dubrovnic-orland column.JPG|Orlandov stup
Datoteka:Arboretum Trsteno, Kapelle.JPG|Arboretum Trsteno
Datoteka:Neptunova fontana Trsteno.jpg|Neptunova fontana u Trstenom
Datoteka:Dubrovnik-francisk1.JPG|Franjevački samostan
Datoteka:Panorama Dubrovnika 5057.JPG|noviji dio grada
Datoteka:Luka_Gruž.jpg|Luka Gruž gledana s mosta dr. Franje Tuđmana
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
*{{cite book|ref=harv|last=Vojnović|first=Lujo|title=Pad Dubrovnika (1797.-1806.)|publisher=Fortuna|isbn=978-953-95981-9-6|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&amp;id=YhlJAQAAMAAJ&amp;dq=&amp;redir_esc=y|year=2009}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Dubrovnik}}
* {{wikivoyage|Dubrovnik}}
* [http://www.dubrovnik.hr Službene stranice grada Dubrovnika]


{{Dubrovačko-neretvanska županija}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Dubrovnik| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>e8nzdrecim4a3mxfz27gl06o37xel20</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9367</id>
    <revision>
      <id>42684106</id>
      <parentid>42678796</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:02:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42684106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11980" sha1="h9wyto64chjocqd1u4ltkjr2763haff" xml:space="preserve">{{Infokutija jezik
|ime=Srpski
|porodicaboja=Indoevropski
|karta=
|region=[[Jugoistočna Evropa]] ili [[Zapadni Balkan]]
|govornici= 8,7 miliona
|fam1=[[Indoevropski jezici|Indoevropski]]
|fam2=[[Baltoslovenski jezici|Baltoslovenski]]
|fam3=[[Slovenski]]
|fam4=[[Južnoslovenski jezici|Južnoslovenski]]
|fam5=Zapadni
|fam6=[[Srpskohrvatski]]
|fam7=
|iso1=sr|iso2=srp|iso3=srp
|pismo= [[Srpska ćirilica]], [[Gajeva latinica|Srpska latinica]]
|nacija={{flag|Srbija}}&lt;br /&gt;{{flag|BiH}}&lt;br /&gt;{{flag|Crna Gora}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]]  [[Sveta Gora]] u [[Grčka|Grčkoj]]&lt;br /&gt;{{flag|Hrvatska}} &lt;small&gt;(regionalni)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_03/H01_02_03.html SAS Output]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{flag|Makedonija}} &lt;small&gt;(regionalni)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;{{flag|Rumunija}} &lt;small&gt;(regionalni)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.edrc.ro/recensamant.jsp?regiune_id=1832&amp;judet_id=1909&amp;localitate_id=1965 Structura Etno-demografică a României]&lt;/ref&gt;
----
Kao manjinski u:
&lt;br /&gt;{{flag|Slovenija}}&lt;ref&gt;http://ec.europa.eu/education/policies/lang/languages/langmin/euromosaic/slov4_en.html&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;{{flag|Mađarska}}&lt;ref&gt;http://ec.europa.eu/education/policies/lang/languages/langmin/euromosaic/hu_de.pdf&lt;/ref&gt;
|agencija=[[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]]
}}
{{shhsjezici}}

'''Srpski jezik''' je [[Standardni jezik|standardizovana varijanta]] [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] kojom uglavnom govore [[Srbi]].&lt;ref&gt;David Dalby, ''Linguasphere'' (1999/2000, Linguasphere Observatory), pg. 445, 53-AAA-g, &quot;Srpski+Hrvatski, Serbo-Croatian&quot;.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Benjamin W. Fortson IV, ''Indo-European Language and Culture: An Introduction'', 2nd ed. (2010, Blackwell), p. 431, &quot;Because of their mutual intelligibility, Serbian, Croatian, and Bosnian are usually thought of as constituting one language called Serbo-Croatian.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Václav Blažek, &quot;On the Internal Classification of Indo-European Languages: Survey&quot; [http://www.phil.muni.cz/linguistica/art/blazek/bla-003.pdf retrieved 20 Oct 2010] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204101748/http://www.phil.muni.cz/linguistica/art/blazek/bla-003.pdf|date=2012-02-04}}, pp. 15–16.&lt;/ref&gt; Službeni je jezik u [[Srbija|Srbiji]], jedan od tri [[Jezici Bosne i Hercegovine|službena jezika Bosne i Hercegovine]] i suslužbeni u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i na [[Kosovo|Kosovu]]. Priznat je kao manjinski jezik u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Severna Makedonija|Severnoj Makedoniji]], [[Rumunija|Rumuniji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]].

== Historija ==
=== Pisma ===
[[Datoteka:Scripts_in_Europe_(1901).jpg|thumb|desno|Pisma Evrope na početku 20. veka]]

Ako bismo zanemarili do sada jasno nepotvrđene naučne hipoteze (koje imaju osnova) o prethodnim slovenskim (pa time i srpskim) [[pismo|pismima]], može se reći da se, u različitim razdobljima srpski pisao [[latinica|latinicom]], [[glagoljica|glagoljicom]], [[ćirilica|ćirilicom]] i [[arapsko pismo|arapskim pismom]].

Do konačnog stvaranja srpske srednjovekovne feudalne države i definitivnog priklanjanja vizantijskom kulturnom prostoru za vreme [[Stefan Prvovenčani|Stefana Prvovenčanog Nemanjića]] i njegovog brata [[Sveti Sava|Svetog Save]] (Rastko Nemanjić), primorsko (jadransko) jezgro srpskog etničkog prostora je uslovno naporedo koristilo [[latinica|latinicu]], [[glagoljica|glagoljicu]] i [[ćirilica|ćirilicu]]. I to upravo tim redosledom: Kolonizujući nekada [[Rimsko Carstvo|rimske]] gradove po jadranskoj obali, prvobitno su prihvatili [[latinica|latinicu]] za svoje [[pismo]]. Postepenim i sve intenzivnijim okretanjem ka standardnom jeziku i pismu stvorenim za svoje potrebe, okrenuli su se korišćenju [[glagoljica|glagoljice]]. Da bi, na kraju, prihvatili [[ćirilica|ćirilicu]] kao efikasnije i u [[Vizantija|vizantijski]] kulturni prostor uklopljenije pismo.

Od [[11. vek]]a pa sve do prve polovine [[20. vek|20.]] jedino pismo u masovnoj kulturnoj upotrebi Srba bilo je [[ćirilica]]. Latinica je takođe bila u upotrebi, naročito u Austrougarskoj - u današnjoj Vojvodini i Vojnoj Krajini, kao i u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji.

Tokom vladavine [[Turci|Turaka]] posebnu potrebu su imali delovi srpskog i [[Hrvati|hrvatskog]] etniciteta koji su primili islamsku veroispovest. Oni su koristili [[arapsko pismo]] posebno prilagođeno dominantim jezičkim sistemima u [[Bosna|Bosni]].
[[Datoteka:Miroslavs_Gospel.jpg|thumb|right|[[Miroslavljevo jevanđelje]] (12. vek)]]
Od početka 19. veka i stvaranja srpsko-hrvatskog jezičkog dogovora, prvo mestimično, a potom sve intenzivnije, [[Srbi]] su počeli koristiti [[latinica|latinicu]]. Najznačajniji srpski kulturni radnik druge polovine [[19. vek]]a, [[Đura Daničić]], svoje najznačajnije delo, [[Rječnik JAZU|Rječnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] započeo je pisati (napomena: Đura Daničić je polovinom 19. veka započeo sa pisanjem [[Rječnik JAZU|Rječnika JAZU]], koji je dovršen tek sedamdesetih godina 20. veka), ali posebnom, [[Daničićeva latinica|reformisanom latinicom]] čiji su znakovi u potpunosti odgovarali [[ćirilica|ćiriličkim]] i delimično pravilu &quot;jedno slovo za jedan glas&quot;.

Danas su u svakodnevnoj upotrebi kod [[Srbi|Srba]] i [[ćirilica]] i [[latinica]], ravnopravno. Tako je i po pravopisu koji se danas koristi u Srbiji. A po ustavu iz 2006. u službenoj upotrebi u Republici Srbiji je srpski jezik i ćirilično pismo, a isto je i u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], dok su u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] u zvaničnoj upotrebi i ćirilica i latinica. Što se tiče dileme da li je nov ustav Republike Srbije propisao da je jedino pismo Srba ćirilica - nije. Ustav, i uopšte država može svojim aktom da odredi koji će jezik biti u službenoj upotrebi i razume se, ako taj jezik ima više pisama, koje će pismo biti u službenoj upotrebi. To znači da država određuje pismo ''zvanične korespondencije''.

=== Kodifikacija ===
[[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|right|Današnja rasprostranjenost triju izgovora srpskohrvatskog jezika]]
{{main|Istorija srpskohrvatskog jezika}}

Prvu implicitnu kodifikaciju načinio je [[Sveti Sava]]. Najizrazitije njegovo delo u tom smislu predstavlja ''[[Karejski tipik]]''. On je prvi napravio oštar rez od [[staroslovenski jezik|staroslovenske]] norme prema srpskoslovenskoj jezičkoj normi. Izbacio je iz upotrebe nazalne vokale, koji su do tog vremena već dali svoje nenazalne reflekse. Kako su se poluglasnici do tog vremena ujednačili, on je izbacio znak za poluglasnik zadnjeg reda (debelo jer) i ostavio samo znak za poluglasnik prednjeg reda (tanko jer), koje je označavalo poluglasnik srednjeg reda.

Sledeća reforma odvila se u [[Republika Srbija|Srbiji]] za vreme [[Stefan Lazarević|despota Stefana Lazarevića]]. Nju je obavio [[Konstantin Filosof]] (napomena: ovog Konstantina ne treba mešati sa [[Ćirilo i Metodije|Ćirilom]], koga su takođe zvali Konstantinom Filosofom), a ta je ortografija poznata kao resavska škola. Ovaj pravopisni model odlikuje nazadnost u odnosu na [[Sveti Sava|Savin]], što je, verovatno, bila posledica [[Bugari|bugarskog]] obrazovanja [[Konstantin Filozof|Konstantina Filosofa]]. Bez [[fonologija|fonoloških]] potreba uveden je ponovo znak za tvrdi poluglasnik, kao i određeni broj drugih pravopisnih pravila, čiji je cilj bio da se standardni srpskoslovenski jezik po svojim osobinama približi tadašnjoj [[bugarski jezik|bugarskoj]] normi.

Tokom razdoblja između [[16. vek|16.]] i [[18. vek]]a pismenost [[Srbi|Srba]] je gotovo zamrla, a jedini značajan ostatak stare srednjovekovne kulture nalazio se u [[Fruška gora|fruškogorskom]] [[manastir Beočin|manastiru Beočinu]]. Predstavnici te škole nazvani su ''[[Račani]]'', jer su tu prebegli pred [[Turci Osmanlije|Osmanlijama]] iz starijeg [[manastir Rača|manastira Rače]] u [[Užice|užičkom]] kraju. Najznačajniji predstavnik Račana bio je [[Gavril Stefanović Venclović]]. On je imao jasno izraženu dvojezičnost u svom pisanju: sakralne knjige je pisao po pravopisu resavske škole, dok je propovedi pisao narodnim jezikom, začuđujuće sličnim pravopisu i azbuci koje je sačinio [[Vuk Stefanović Karadžić]] više od veka posle njega.

U nedostatku srpskoslovenskih knjiga posle [[Velika seoba|Velike seobe]] u južne i istočne delove [[Austrija|Austrijskog carstva]] (pre svega u današnju [[Vojvodina|Vojvodinu]]), ali i u zabludi da je ruskoslovenski jezik stariji od srpskoslovenskog, sveštenstvo je prihvatanjem [[Rusi|ruske]] pomoći za svoj zvanični jezik uzelo ruskoslovenski jezik, odnosno rusku redakciju [[staroslovenski jezik|staroslovenskog jezika]]. Taj jezik je i danas ostao zvaničan jezik [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], a imao je velikog uticaja na tadašnji svetovni jezik. Danas se taj jezik naziva [[crkvenoslovenski jezik|crkvenoslovenskim jezikom]].

Kao odraz na zbivanja u sakralnoj jezičkoj normi nastao je svetovni književni [[jezik]] koji je bio mešavina [[vojvođanski dijalekti|vojvođanskih dijalekata]], ruskoslovenskog i [[ruski jezik|ruskog jezika]]: [[slavenosrpski jezik]]. Na tom je jeziku tokom 18. i 19. veka stvorena osnova za savremenu srpsku kulturu.

Tokom prve polovine 19. veka, uz pomoć tadašnjih vrhunskih filologa, kao što su [[braća Grim]], i austrijskih vlasti, [[Vuk Stefanović Karadžić]] je napravio reformu [[pismo|pisma]] i [[pravopis]]a, praveći veliki rez između dotadašnje slavenosrpske kulture i novog standarda. Uz neznatne izmene, ta je norma i danas standardna.

Dijalekatska osnova tog standarda je [[istočnohercegovački dijalekat|istočnohercegovačka]], [[ijekavski izgovor|ijekavska]]. Zamenom diftonga &quot;ie&quot; ekavskim &quot;e&quot;, u većem delu tadašnje [[Srbija|Srbije]] i u jugoistočnoj [[Austrija|Austriji]], centrima srpske kulture, stvorena je i druga, [[ekavski izgovor|ekavska]] norma.

Vukov Pravopis je [[1868]]. godine uveden zvanično u [[Srbija|Srbiji]]. Između dva svetska rata dogovorom hrvatskih i srpskih lingvista promenjena su dva pravopisa. [[1960]]. godine napisan je i ozvaničen Pravopis srpskohrvatskoga jezika, dok je [[1994]]. godine prerađeni Pravopis iz [[1960]]. godine objavljen kao Pravopis srpskoga jezika, a ozvaničen [[1995]]. godine. Pravopis iz [[1994]]. godine je i danas zvaničan u [[Srbija|Srbiji]], [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

Srpska jezička norma nema ''[[pravogovor]]'' (ortoepiju).

== Povezano ==

{{div col|cols=2}}
* [[gramatika srpskohrvatskog jezika]]
* [[fonologija srpskohrvatskog jezika]]
* [[pravopis srpskohrvatskog jezika]]
* [[historija srpskohrvatskog jezika]]
* [[Bečki književni dogovor]]
* [[Novosadski dogovor]]
* ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.)
* [[naziv srpskohrvatskog jezika]]
* [[južnoslavenski jezici]]
* [[serbokroatistika]]
* [[štokavski]]
* [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]]
* [[hrvatski|hrvatska varijanta]]
* [[bosanski|bosanska varijanta]]
* [[crnogorski|crnogorska varijanta]]
{{div col end}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Serbian language}}
* [http://www.vokabular.org Rečnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211025739/http://www.vokabular.org/ |date=2021-02-11 }}
* [http://www.vokabular.org/forum/ Forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029174525/http://www.vokabular.org/forum/ |date=2007-10-29 }}

{{Srpskohrvatski jezik}}
{{Slavenski jezici}}

[[Kategorija:Srpski jezik| ]]
[[Kategorija:Srbi|Jezik]]
[[Kategorija:Srpska kultura|Jezik]]
[[Kategorija:Standardne varijante srpskohrvatskog jezika]]
[[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Jezici Srbije]]
[[Kategorija:Jezici Crne Gore]]
[[Kategorija:Jezici Hrvatske]]
[[Kategorija:Jezici Mađarske]]
[[Kategorija:Jezici Makedonije]]
[[Kategorija:Jezici Rumunije]]</text>
      <sha1>h9wyto64chjocqd1u4ltkjr2763haff</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Antički Rim</title>
    <ns>14</ns>
    <id>10581</id>
    <revision>
      <id>42684225</id>
      <parentid>40986521</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:19:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>zastarelo</comment>
      <origin>42684225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="146" sha1="834su5wlecju8c7jkydbznjt7rj6h47" xml:space="preserve">{{Catmore}}
{{Commonscat|Ancient Rome}}

[[Kategorija:Historija Italije po periodima]]
[[Kategorija:Stare civilizacije]]
[[Kategorija:Antika|Rim]]</text>
      <sha1>834su5wlecju8c7jkydbznjt7rj6h47</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Common.css</title>
    <ns>8</ns>
    <id>11544</id>
    <revision>
      <id>42684194</id>
      <parentid>42670914</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T18:37:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684194</origin>
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="12402" sha1="ibizdldumvl4aunrfrpfey53ort19ca" xml:space="preserve">/* Blago zaobljava sve vrste kutija s porukom */
.ambox,
.cmbox,
.fmbox,
.imbox,
.ombox,
.tmbox {
	border-collapse: separate !important;
	border-spacing: 0;
	border-radius: 4px;
	overflow: hidden;
}

/* [[Posebno:Nedavne izmjene]] */
.mw-special-Recentchanges .rc-tools {
	background: transparent;
	clear: both;
	font-size: 90%;
	line-height: 1.6;
}

.mw-special-Recentchanges .rc-tools-row {
	display: flex;
	gap: 0.35em;
	margin: 0.15em 0;
}

.mw-special-Recentchanges .rc-tools-label {
	flex: 0 0 9em;
	text-align: right;
	font-weight: bold;
}

.mw-special-Recentchanges .rc-tools-links {
	flex: 1 1 auto;
	min-width: 0;
}

.mw-special-Recentchanges .rc-tools-links a {
	white-space: nowrap;
}

/* Mobilni prikaz */
@media screen and (max-width: 720px) {
	body.mw-special-Recentchanges .rc-tools-row {
		display: block;
		margin-bottom: 0.6em;
	}

	body.mw-special-Recentchanges .rc-tools-label {
		text-align: left;
		flex-basis: auto;
		margin-bottom: 0.1em;
	}
}

/* Smanjuje širinu legende u nedavnim izmenama, povezanim izmjenama i na listi praćenja */
.mw-changeslist-legend {
	width: 195px !important;
}

/* [[Glavna stranica]] */
body.page-Glavna_stranica #ca-current,
body.page-Glavna_stranica #ca-delete,
body.page-Glavna_stranica #t-cite,
body.page-Glavna_stranica #catlinks,
body.page-Glavna_stranica #lastmod,
body.page-Glavna_stranica #footer-info-lastmod,
body.page-Glavna_stranica.action-view .mw-indicators,
body.page-Glavna_stranica.action-view #siteSub,
body.page-Glavna_stranica.action-view #contentSub,
body.page-Glavna_stranica.action-view #contentSub2,
body.page-Glavna_stranica.action-view #mw-data-after-content,
body.page-Glavna_stranica.action-view .firstHeading,
body.page-Glavna_stranica.action-view .vector-page-titlebar {
	display: none !important;
}

/* Reset italic styling set by user agent */
cite,
dfn {
	font-style: inherit;
}

/* Straight quote marks for &lt;q&gt; */
q {
	quotes: '„' '”' &quot;’&quot; &quot;’&quot;;
}

/* Avoid collision of blockquote with floating elements by swapping margin and padding */
blockquote {
	overflow: hidden;
	margin: 1em 0;
	padding: 0 40px;
}

/* Consistent size for &lt;small&gt;, &lt;sub&gt; and &lt;sup&gt; */
small {
	font-size: 85%;
}

.mw-body-content sub,
.mw-body-content sup,
span[rel~='mw:referencedBy'] a::before /* for Parsoid */ {
	font-size: 80%;
}

/* Same spacing for indented and unindented paragraphs on talk pages */
.ns-talk .mw-body-content dd {
	margin-top: 0.4em;
	margin-bottom: 0.4em;
}

/* Reduce page jumps by hiding collapsed/dismissed content */
.client-js .mw-special-Watchlist #watchlist-message,
.client-js .collapsible:not( .mw-made-collapsible).collapsed &gt; tbody &gt; tr:not(:first-child),

/* Avoid FOUC/reflows on collapsed elements. */
/* This copies MediaWiki's solution for T42812 to apply to innercollapse/outercollapse (T325115). */
/* TODO: Use :is() selector at some reasonable future when support is good for Most Clients */
/* Reference: https://gerrit.wikimedia.org/g/mediawiki/core/+/ecda06cb2aef55b77c4b4d7ecda492d634419ead/resources/src/jquery/jquery.makeCollapsible.styles.less#75 */
.client-js .outercollapse .innercollapse.mw-collapsible:not( .mw-made-collapsible ) &gt; p,
.client-js .outercollapse .innercollapse.mw-collapsible:not( .mw-made-collapsible ) &gt; table,
.client-js .outercollapse .innercollapse.mw-collapsible:not( .mw-made-collapsible ) &gt; thead + tbody,
.client-js .outercollapse .innercollapse.mw-collapsible:not( .mw-made-collapsible ) tr:not( :first-child ),
.client-js .outercollapse .innercollapse.mw-collapsible:not( .mw-made-collapsible ) .mw-collapsible-content,

/* Hide charinsert base for those not using the gadget */
#editpage-specialchars {
	display: none;
}

/* Make the list of references smaller
 * Keep in sync with Template:Refbegin/styles.css
 * And Template:Reflist/styles.css
 */
ol.references {
	font-size: 90%;
	margin-bottom: 0.5em;
}

/* Styling for jQuery makeCollapsible, matching that of collapseButton */
.mw-parser-output .mw-collapsible-toggle:not(.mw-ui-button) {
	font-weight: normal;
	/* @noflip */
	text-align: right;
	padding-right: 0.2em;
	padding-left: 0.2em;
}

.mw-collapsible-leftside-toggle .mw-collapsible-toggle {
	/* @noflip */
	float: left;
	/* @noflip */
	text-align: left;
}

/* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */
.wikitable td ul,
.wikitable td ol,
.wikitable td dl {
	/* @noflip */
	text-align: left;
}

/* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */
.mw-parser-output table.mw-hiero-table td {
	vertical-align: middle;
}

/* System messages styled similarly to fmbox */
div.mw-warning-with-logexcerpt,
div.mw-lag-warn-high,
div.mw-cascadeprotectedwarning,
div#mw-protect-cascadeon,
div.titleblacklist-warning {
	clear: both;
	margin: 0.2em 0;
	background-color: var(--background-color-error-subtle, #fee7e6);
	border: 1px solid var(--border-color-error, #b32424);
	padding: 1em 1.5em;
	box-sizing: border-box;
}

@supports ((-webkit-mask-image: none) or (mask-image: none)) {
	*:not(.mw-contributions-blocked-notice-partial) &gt; .mw-warning-with-logexcerpt .cdx-message__icon,
	div.mw-lag-warn-high .cdx-message__icon,
	div.mw-cascadeprotectedwarning .cdx-message__icon,
	div#mw-protect-cascadeon .cdx-message__icon {
		background-color: var(--color-error, #d73333);
	}
}

.mw-warning-with-logexcerpt.cdx-message .cdx-message__icon {
	height: 2.66em;
}

.cdx-message--error {
	margin:0.2em 0;
}

/* default colors for partial block message */
.mw-contributions-blocked-notice-partial .mw-warning-with-logexcerpt {
	border-color: #fc3;
	background-color: var(--background-color-warning-subtle, #fef6e7);
}

/* Increase the height of the image upload box */
#wpUploadDescription {
	height: 13em;
}

/* Minimum thumb width */
.thumbinner {
	min-width: 100px;
}

/* Prevent floating boxes from overlapping any category listings,
   file histories, edit previews, and edit [Show changes] views. */
#mw-subcategories,
#mw-pages,
#mw-category-media,
#filehistory,
#wikiPreview,
#wikiDiff {
	clear: both;
}

/* Styling for Abuse Filter tags */
.mw-tag-markers {
	font-style: italic;
	font-size: 90%;
}

/* Hide stuff meant for accounts with special permissions. Made visible again in
   [[MediaWiki:Group-checkuser.css]], [[MediaWiki:Group-sysop.css]], [[MediaWiki:Group-abusefilter.css]],
   [[MediaWiki:Group-abusefilter-helper.css]], [[MediaWiki:Group-patroller.css]],
   [[MediaWiki:Group-templateeditor.css]], [[MediaWiki:Group-extendedmover.css]],
   [[MediaWiki:Group-extendedconfirmed.css]], and [[Mediawiki:Group-autoconfirmed.css]]. */
.checkuser-show,
.sysop-show,
.abusefilter-show,
.abusefilter-helper-show,
.patroller-show,
.templateeditor-show,
.extendedmover-show,
.extendedconfirmed-show,
.autoconfirmed-show,
.user-show {
	display: none;
}

/* Hide the redlink generated by {{Editnotice}},
   this overrides the &quot;.sysop-show { display: none; }&quot; above that applies
   to the same link as well. See [[phab:T45013]]

   Hide the images in editnotices to keep them readable in VE view.
   Long term, editnotices should become a core feature so that they can be designed responsive. */
.ve-ui-mwNoticesPopupTool-item .editnotice-redlink,
.ve-ui-mwNoticesPopupTool-item .mbox-image,
.ve-ui-mwNoticesPopupTool-item .mbox-imageright {
	display: none !important;
}

/* Remove bullets when there are multiple edit page warnings */
ul.permissions-errors {
	margin: 0;
}

ul.permissions-errors &gt; li {
	list-style: none;
}

/* larger inline math */
span.mwe-math-mathml-inline {
	font-size: 118%;
}

/* Make &lt;math display=&quot;block&quot;&gt; be left aligned with one space indent for 
 * compatibility with style conventions
 */
.mwe-math-fallback-image-display,
.mwe-math-mathml-display {
	margin-left: 1.6em !important;
	margin-top: 0.6em;
	margin-bottom: 0.6em;
}

.mwe-math-mathml-display math {
	display: inline;
}

@media screen {
	/* Gallery styles background changes are restricted to screen view.
	   In printing we should avoid applying backgrounds. */
	/* The backgrounds for galleries. */
	#content .gallerybox div.thumb {
		/* Light gray padding */
		background-color: #f8f9fa;
	}
	/* Put a chequered background behind images, only visible if they have transparency.
	   '.filehistory a img' and '#file img:hover' are handled by MediaWiki core (as of 1.19) */
	.gallerybox .thumb img {
		background: #fff url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5d/Checker-16x16.png) repeat;
	}
	/* But not on articles, user pages, or portals. */
	.ns-0 .gallerybox .thumb img,
	.ns-2 .gallerybox .thumb img,
	.ns-100 .gallerybox .thumb img {
		background-image: none;
	}
}

/* Hide FlaggedRevs notice UI when there are no pending changes */
.flaggedrevs_draft_synced,
.flaggedrevs_stable_synced,
/* &quot;Temporary&quot; to remove links in sidebar T255381 */
/* #t-upload, */
/* Hide broken download box on Special:Book pending T285400 */
.mw-special-Book #coll-downloadbox {
	display: none;
}

/* Infobox template style */
.infobox {
	border: 1px solid #a2a9b1;
	border-spacing: 3px;
	background-color: #f8f9fa;
	color: black;
	/* @noflip */
	margin: 0.5em 0 0.5em 1em;
	padding: 0.2em;
	/* @noflip */
	float: right;
	/* @noflip */
	clear: right;
	font-size: 88%;
	line-height: 1.5em;
	width: 22em;
}

.infobox-header,
.infobox-label,
.infobox-above,
.infobox-full-data,
.infobox-data,
.infobox-below,
.infobox-subheader,
.infobox-image,
.infobox-navbar,
/* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates  */
.infobox th,
.infobox td {
	vertical-align: top;
}

.infobox-label,
.infobox-data,
/* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates  */
.infobox th,
.infobox td {
	/* @noflip */
	text-align: left;
}

/* Remove .infobox when element selectors above are removed */
.infobox .infobox-above,
.infobox .infobox-title,
/* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates  */
.infobox caption {
	font-size: 125%;
	font-weight: bold;
	text-align: center;
}

.infobox-title,
/* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates  */
.infobox caption {
	padding: 0.2em;
}

/* Remove .infobox when element selectors above are removed */
.infobox .infobox-header,
.infobox .infobox-subheader,
.infobox .infobox-image,
.infobox .infobox-full-data,
.infobox .infobox-below {
	text-align: center;
}

/* Remove .infobox when element selectors above are removed */
.infobox .infobox-navbar {
	/* @noflip */
	text-align: right;
}

/* Normal font styling for wikitable row headers with scope=&quot;row&quot; tag */
.wikitable.plainrowheaders th[scope=row],
.wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] {
	font-weight: normal;
	/* @noflip */
	text-align: left;
}


/* Remove underlines from certain links */
.nounderlines a,
.IPA a:link,
.IPA a:visited {
	text-decoration: none !important;
}

/* Prevent line breaks in silly places where desired (nowrap)
   and links when we don't want them to (nowraplinks a) */
.nowrap,
.nowraplinks a {
	white-space: nowrap;
}

/* But allow wrapping where desired: */
.wrap,
.wraplinks a {
	white-space: normal;
}

/* texhtml class for inline math (based on generic times-serif class) */
span.texhtml {
	font-family: &quot;Nimbus Roman No9 L&quot;, &quot;Times New Roman&quot;, Times, serif;
	font-size: 118%;
	line-height: 1;
	white-space: nowrap;
	/* Force tabular and lining display for texhtml */
	-webkit-font-feature-settings: &quot;lnum&quot;, &quot;tnum&quot;, &quot;kern&quot; 0;
	font-feature-settings: &quot;lnum&quot;, &quot;tnum&quot;, &quot;kern&quot; 0;
	font-variant-numeric: lining-nums tabular-nums;
	font-kerning: none;
}

span.texhtml span.texhtml {
	font-size: 100%;
}

@media screen {
	.nochecker .gallerybox .thumb img {
		background-image: none;
	}
}

/* Put anything you mean to be a sitewide addition above the TemplateStyles
 * comment above.
 */

/* Sakriva „Naslov stranice” (odjeljak prvog stepena) u vizualnom uređivaču i uređivaču vikiteksta */
.oo-ui-tool-name-heading1 {
	display: none !important;
}

/* Sakriva „Naslov stranice” (odjeljak prvog stepena) i kategorije za stranice Čarobnjaka za izradu članaka */

.rootpage-Wikipedija_Čarobnjak_za_izradu_članaka #firstHeading,
.rootpage-Wikipedija_Čarobnjak_za_izradu_članaka #catlinks {
	display: none !important;
}

/* Sakriva Birač jezika (LanguageSelector) pri uređivanju stranice */
body.action-edit #p-lang-btn {
    display: none;
}

.client-js .calculatorgadget-fallback-nojs {
	display: none !important;
}</text>
      <sha1>ibizdldumvl4aunrfrpfey53ort19ca</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Istočno Novo Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12223</id>
    <revision>
      <id>42684116</id>
      <parentid>42678804</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:34:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Humljanin</username>
        <id>390632</id>
      </contributor>
      <origin>42684116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5327" sha1="eyjftkvie7isxfxs06snf5pengx1b7v" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini
| mjesto               = Istočno Novo Sarajevo
| slika                = Istočno Sarajevo Dvorana.jpg
| opis_slike           = Centar opštine Istočno Novo Sarajevo
| zastava              = Источно Ново Сарајево (застава).svg
| grb                  = Источно Ново Сарајево (грб).svg
| entitet              = Republika Srpska
| kanton               = 
| mapa                 = Lukavica municipality.svg
| centar               = Lukavica
| površina             = 37.92
| populacija           = 10642
| godina_stanovništvo  = 2013.
| nadmorska_visina     = 500
| gšir                 = 43.82000
| gduž                 = 18.35917
| pozivni_broj         = 057
| poštanski_kod        = 71123
| website              = opstinains.net
| načelnik             = Jovan Katić
}}
'''Istočno Novo Sarajevo''' (ćirilica: Источно Ново Сарајево), opština u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koja se nalazi južno od grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i jedna je od šest lokalnih zajednica koje čine sastav Grada [[Istočno Sarajevo]]. Sjedište opštinske uprave nalazi se u naselju [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]] &lt;ref name=&quot;OpstiINS&quot;&gt;{{Citiranje veba |url=https://opstinains.netlat/opsti-podaci/ |title=Opšti podaci – Opština Istočno Novo Sarajevo |work=Zvanična stranica opštine |accessdate=2026-09-09 }}&lt;/ref&gt;.

== Geografija ==
Opština Istočno Novo Sarajevo zauzima površinu od 37,92 km², što je teritorijalno svrstava među manje opštine u zemlji. Smještena je u južnom dijelu Sarajevskog polja, a njena teritorija se pruža od ravničarskog dijela prema gradskom naselju [[Dobrinja]], pa sve do padinskih dijelova planine [[Trebević]].

Graniči sa opštinama [[Istočna Ilidža]] na zapadu i jugu, [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] na jugoistoku, [[Pale (opština)|Pale]] na sjeveroistoku, [[Istočni Stari Grad]] na sjeveroistoku, dok na sjeveru graniči sa [[Kanton Sarajevo|Sarajevskim kantonom]] u Federaciji Bosne i Hercegovine (opštine [[Novo Sarajevo]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]).

== Istorija ==
Opština je formirana nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] pod nazivom '''Srpsko Novo Sarajevo''' od dijelova prijeratne sarajevske gradske opštine Novo Sarajevo koji su pripali Republici Srpskoj. 

Odlukom [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] od 22. septembra 2004. godine, naziv ''Srpsko Novo Sarajevo'' proglašen je neustavnim zbog pridjeva &quot;srpski&quot; u nazivu. Nakon toga, Ustavni sud je donio privremenu odluku da opština koristi ime '''Lukavica'''. Zakonom o izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske krajem 2005. godine, zvanični naziv opštine promijenjen je u ''Istočno Novo Sarajevo''.

== Stanovništvo ==
Prema konačnim podacima Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, opština je imala 10.642 stanovnika. Kao urbano središte i univerzitetski centar, opština u kasnijim godinama bilježi konstantan demografski rast i pozitivan migracioni saldo.

=== Nacionalni sastav (2013) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|- bgcolor=&quot;#ECECEC&quot;
! Narod !! Broj !! %
|-

| align=&quot;left&quot; | [[Srbi]] || 10.248 || 96,30%
|-

| align=&quot;left&quot; | [[Hrvati]] || 107 || 1,01%
|-

| align=&quot;left&quot; | [[Bošnjaci]] || 44 || 0,41%
|-

| align=&quot;left&quot; | Ostali i nepoznato || 243 || 2,28%
|-

| bgcolor=&quot;#ECECEC&quot; align=&quot;left&quot; | '''Ukupno''' || '''10.642''' || '''100%'''
|} &lt;ref name=&quot;StatistikaPopis&quot;&gt;{{Citiranje veba |url=http://statistika.ba |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |work=Statistika.ba |accessdate=2026-09-09 }}&lt;/ref&gt;

== Naseljena mjesta ==
U sastav opštine ulaze naseljena mjesta ili dijelovi naseljenih mjesta: [[Klek (Istočno Novo Sarajevo)|Klek]], [[Kozarevići]], [[Lukavica (Istočno Novo Sarajevo)|Lukavica]], [[Miljevići (Istočno Novo Sarajevo)|Miljevići]], [[Petrovići (Istočno Novo Sarajevo)|Petrovići]], [[Toplik (Istočno Novo Sarajevo)|Toplik]] i [[Tvrdimići]]. Urbanu okosnicu čini naselje Lukavica.

== Kultura, obrazovanje i sport ==
Opština Istočno Novo Sarajevo predstavlja kulturno, obrazovno i administrativno jezgro grada Istočnog Sarajeva. Na njenoj teritoriji smještene su ključne institucije:
* '''Narodno pozorište Istočno Sarajevo''', svečano otvoreno 2024. godine.
* '''Matična biblioteka Istočno Sarajevo''', koja raspolaže sa bogatim knjižnim fondom.
* Rektorat '''[[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Univerziteta u Istočnom Sarajevu]]''', kao i nekoliko fakulteta ovog univerzitetskog centra (Elektrotehnički, Mašinski, Muzička akademija).

Glavno urbano čvorište čine novoizgrađeni '''Trg Republike Srbije''' (koji čini jedinstvenu pješačku zonu sa'''Gradskim šetalištem dr Miodrag Lazić'''), te Gradski park &quot;Gavrilo Princip&quot;. U središtu trga nalazi se i moderna Sportska dvorana i reprezentativan spomenik porodici kao simbolu novog rađanja grada.

== Vanjske veze ==
* [https://opstinains.net Zvanična stranica opštine Istočno Novo Sarajevo]

[[Kategorija:Opštine Republike Srpske]]
[[Kategorija:Istočno Sarajevo]]</text>
      <sha1>eyjftkvie7isxfxs06snf5pengx1b7v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Djedkare Shemai</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18554</id>
    <revision>
      <id>42684184</id>
      <parentid>4980024</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:50:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="673" sha1="fslci24grg2t1o416rwu9k7kcyppijd" xml:space="preserve">'''Djedkare Shemai''' je kralj Sedme dinastije drevnog Egipta u doba [[Prvi prelazni period Egipta|Prvog prijelaznog perioda]]. Njegovo ime spominje samo na [[Abydoski popis kraljeva|Abydoskom popisu kraljeva]].

== Izvori ==
* [http://www.narmer.pl/indexen.htm VIIth Dynasty 2175 - 2165] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120516065027/http://www.narmer.pl/indexen.htm |date=2012-05-16 }}, 9.11. 2006.&lt;br /&gt;
* [http://www.phouka.com/pharaoh/egypt/history/KLAbydos.html Abydos King List], 9.11. 2006.&lt;br /&gt;

{{Faraon | Pret=[[Neferkare Neby]]? | Dinastija=[[Sedma i osma dinastija Egipta|Sedma dinastija]]? | Slij=[[Neferkare Khendu]]?}}

[[Kategorija:Faraoni]]</text>
      <sha1>fslci24grg2t1o416rwu9k7kcyppijd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Tačnost osporena</title>
    <ns>10</ns>
    <id>18920</id>
    <revision>
      <id>42684137</id>
      <parentid>42682844</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:25:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="576" sha1="abwki4r8dufozl2hm6q8m0zeuedny2h" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[File:Codex icon help color-orange.svg|40px|alt=|link=|Tačnost osporena]]
| problem     = '''Tačnost ovog članka je osporena.'''&lt;br /&gt;
| rješenje    = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] provjerom iznesenih tvrdnji i dodavanjem [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]].
| stil        = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
| all         = Članci kojima je osporena tačnost
}}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>abwki4r8dufozl2hm6q8m0zeuedny2h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dubrovačka Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19681</id>
    <revision>
      <id>42684213</id>
      <parentid>42513099</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:34:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25096" sha1="g6ye59apnmbgej0j1z06smsox6yc89r" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Dubrovačka Republika
|hr_ime             = Dubrovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Respublica Ragusina''  {{small|([[latinski|lat.]])}}&lt;br&gt;''Repubblica di Ragusa''  {{small|([[italijanski|ita.]])}}
|genitiv            = Dubrovačke Republike
|kontinent          = Evropa 
|regija             = Balkan
|država             = Hrvatska
|status             = [[Republika]]

|era                = [[srednji vijek]] / [[renesansa]] / [[Novi vijek|rani novi vijek]]
|godina_start       = 1358.
|godina_kraj        = 1808.
|datum_start        = [[1358.]]
|datum_kraj         = [[31. siječnja]] [[1808.]]
|događaj_start      = Osnivanje
|događaj_kraj       = [[Kraljevina Italija (napoleonska)|Ukidanje]]
|događaj_prije      = Osnivanje [[Dubrovnik|grada]]
|datum_prije        = cca. [[614.]]
|događaj1           = [[Zadarski mir]]
|datum_događaj1     = [[27. veljače]] [[1358.]]
|događaj2           = [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] zaštita
|datum_događaj2     = od [[1458.]]
|događaj3           = [[Prvo Francusko Carstvo|Francuska invazija]]
|datum_događaj3     = [[26. svibnja]] [[1806.]]
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Mletačka Republika
|flag_p1            = Flag of Republic of Venice (1659-1675).svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Kraljevina Italija (napoleonska)
|flag_s1            = Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg
|s2                 = Ilirske pokrajine
|flag_s2            = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg
|s3                 = Hercegovački sandžak
|flag_s3            = Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.svg
|zastava_i          = Zastava Dubrovnika
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Ragusan Republic Coat of Arms.png
|grb_i              = Grb Dubrovnika
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''Non bene pro toto libertas venditur auro''&lt;br&gt;{{small|([[Srpskohrvatski|sh.]] ''Sloboda se ne prodaje za sve zlato svijeta'')}}
|himna              =

|mapa               = Ragusa hr.png
|mapa_opis          = Mapa iz [[1808.]] godine

|glavni_grad        = [[Dubrovnik]] 
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[latinski]], [[italijanski]]
|vjera              = [[katolicizam]]

|vlada_tip          = [[Aristokracija|Aristokratska]] [[republika]]
|titula_vođa        = [[Knez (Dubrovačka Republika)|Knez]]
|vođa1              = [[Nikša Sorgo]] {{small|(prvi)}}
|godina_vođa1       = [[1358.]]
|vođa2              = [[Sabo Giorgi]] {{small|(posljednji)}}
|godina_vođa2       = [[1807.]] – [[1808.]]
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = 
|zamjenik1          = 
|godina_zamjenik1   = 
|zamjenik2          =
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = Dvodomna
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = Velje vijeće 
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = Senat (Vijeće umoljenih)

|stat_godina1       = [[1500.]]
|stat_površina1     = 
|stat_pop1          = 90,000
|stat_godina2       = [[1550.]]
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 50,000
|stat_godina3       = [[1630.]]
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 40,000
|stat_godina4       = [[1674.]]
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 26,000
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = &lt;div&gt;
*libertina&lt;ref&gt;http://hrvatski-novac-kroz-povijest.blogspot.com/2012/10/hrvatski-novac.html&lt;/ref&gt;
*[[dukat]]&lt;ref&gt;http://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika/2006/05/1621114522/rijedak-dvostruki-otkov-dubrovackoga-dukata-iz-1797-godine.html&lt;/ref&gt; (1 lib = 2 duk)
*[[dubrovački dinar|dinar]] (1 duk = 40 din)&lt;/div&gt;
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{nowrap|{{flag|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{flag|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{flag|Crna Gora}}}}

|fusnote            = 
}}
'''Dubrovačka Republika''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Respublica Ragusina''; [[Italijanski jezik|ital]]. ''Repubblica di Ragusa'') bila je patricijska republika na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]] i jedna od prvih samostalnih južnoslavenskih država. Po svom je uređenju bila [[republika]], prva takve vrste u regiji, gdje je vlast imala vlastela okupljena u [[Veliko vijeće (Dubrovnik)|Velikom vijeću]]. Središte Dubrovačke Republike bio je grad [[Dubrovnik]] (slav. dubrava = šuma), a zauzimala je područje današnje južne [[Hrvatska|Hrvatske]], obližnje otoke i susjedne teritorije. U [[15. vijek|15. st.]] imala je oko 40.000 stanovnika.

Na [[HRT|HRT-u]] se [[18. travnja]] [[2016.]] godine počeo prikazivati igrano-dokumentarni serijal [[Republika (serija)|''Republika'']] o Dubrovačkoj Republici.&lt;ref&gt;[http://www.telegram.hr/kultura/na-hrt-u-uskoro-krece-novi-povijesni-serijal-republika-i-izgleda-da-ce-biti-dosta-spektakularan/ www.telegram.hr], &quot;Na HRT-u uskoro kreće novi povijesni serijal Republika i izgleda da će biti dosta spektakularan&quot;, pristupljeno 18. travnja 2016.&lt;/ref&gt;

=== Počeci grada ===
Dubrovnik je u početku bio u sastavu Dalmatinskog temata i priznaje vlast [[Византијско царство|Bizanta]]. Prvi se put u historijskim dokumentima spominje [[850]]. g. Oko [[992]]. g. spalio ga je [[Makedonija|makedonski]] car Samuilo. Krajem [[10. vijek|10. st.]] osniva se dubrovačka [[nadbiskupija]] i [[metropolija]]. Tada postaje crkveno neovisan od [[Split]]a. Od [[1205]]. g. priznaje vlast [[Venecija|Venecije]], što traje do [[1358]]. g. U vrijeme mletačke vlasti Dubrovčani dižu tri bune, ali se nisu mogli osloboditi mletačkog gospodstva. U 13. vijeku osnovan je [[Dubrovački arhiv]].

=== Razvoj Republike ===
[[Datoteka:Ragusa.png|thumb|300px|Teritorija koju je obuhvaćala Dubrovačka republika prije 1808.]]

Iako je priznavao vlast Venecije, [[Dubrovnik]] je uspio sačuvati autonomiju, jer je birao [[Malo vijeće|Malo]] i [[Veliko vijeće (Dubrovnik)|Veliko vijeće]], [[Senat]], te ostale organe gradske samouprave. Grad je [[1272]]. g. dobio [[statut]]. U Dubrovniku se vrlo rano razvija trgovina, posebno sa zaleđem i to ponajprije s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom]] u doba [[Kulin|Kulina bana]]. Svjedok dobrih odnosa je i kolonija dubrovačkih trgovaca koja je bila smještena u [[Podvisoki|Podvisokom]].

U vrijeme uspona [[Raška|Raške]] Dubrovačka Republika se uspješno branila od njenih napadaja. U [[13. vijek|13. st.]] vlast Dubrovnika raste na šire gradsko područje i susjedne teritorije. Tako se [[Lastovo]] dobrovoljno priključuje Dubrovniku, a od [[1333]]. g. u sastavu Dubrovačke Republike je i [[Pelješac]] sa [[Ston]]om.&lt;ref name=&quot;ćorović&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_12_l.html |title= Svetozar Ćorović: Istorija srpskog naroda - Bosna kao stožer nove srpskohrvatske države |work= INTERNET IZDANJE IZVRŠNI PRODUCENT I POKROVITELJ Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus Beograd, novembar 2001 |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;stonski&quot;&gt;{{Cite web |url= http://istorijska-biblioteka.wikidot.com/art:tributi-dubrovacke-republike-u-srednjem-veku |title= Danak Dubrovačke Republike u srednjem vijeku |work= Istorijska biblioteka, 2021. |accessdate= 9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; Godine [[1345]]. i [[Mljet]] ulazi u sastav Republike.

[[Ston]] je imao veliko strateško značenje za [[Dubrovnik]], jer je tako mogao kontrolirati plovidbu oko ušća rijeke [[Neretva|Neretve]] i u [[Mljetski kanal|Mljetskom kanalu]]. Prostor od Stona do [[Zaton]]a Dubrovačka Republika je osigurala kada je početkom [[15. vijek|15. st.]] od Bosne kupila [[Konavle]]. Tada su utvrđene granice Republike, koju od kraja 14. st. priznaju svi dubrovački susjedi.&lt;ref name=&quot;zilić&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.academia.edu/44904440/Uspje%C5%A1ni_i_neuspje%C5%A1ni_poku%C5%A1aji_%C5%A1irenja_Dubrovnika_na_bosanske_teritorije_Successful_and_unsuccessful_expansion_attempts_of_the_Republic_of_Ragusa_onto_the_Bosnian_territory |title= Adis Zilić: Uspješni i neuspješni pokušaji širenja Dubrovnika na bosanske teritorije |work=  
UNIVERZITET U SARAJEVU – INSTITUT ZA HISTORIJU, Sarajevo, 2019 |accessdate= 9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;desanka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 |title= Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni - Privredni planovi Tvrtka I, s.37 |work= ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961. |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-10-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231030093416/https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 }}&lt;/ref&gt;

[[Zadarski mir|Zadarskim mirom]] [[1358]]. g. posjedi Venecije na istočnoj obali Jadrana pripali su hrvatsko-ugarskoj državi, pa je Dubrovnik kao dio [[Dalmacija|Dalmacije]] došao pod vlast vladara. Dubrovnik je prihvatio kraljevo vrhovništvo ([[Ludovik I. Veliki]]) i plaćao danak od 500 [[dukat]]a, čime se osigurao i od nasrtaja Venecije.
 
Od tog vremena Dubrovnik sve više izgrađuje svoju samostalnost i nezavisnost. [[Knez]]a biraju sami Dubrovčani, a nakon smrti Ludovika I. [[1380]]. g. razvija se u samostalnu državu

=== Procvat Dubrovačke Republike ===
U Dubrovačkoj Republici, koja je bila organizirana kao patricijska republika po uzoru na Mletke, vlast je imala vlastela sakupljena u [[Veliko vijeće (Dubrovnik)|Velikom vijeću]]. U Veliko vijeće je ulazila punoljetna vlastela. Postojalo je i [[Malo vijeće (Dubrovnik)|Malo vijeće]] od 11 članova koji su zajedno sa najistaknutijim pripadnicima Velikog vijeća činili [[Vijeće umoljenih]] od 45 članova. Knez se birao na mjesec dana. Dubrovnik nije imao stalnu vojsku iako je stalno ratovao zbog svog specifičnog položaja koji je bio interesna sfera jačih sila zbog kontrole plovidbe prema istoku i njegove jake posredničko trgovačke aktivnosti, time je postao težnja vladara iz zaleđa ili pomorski jakih sila kao što su Mletci. Postojali su stalni redari i straža, a ako je bilo potrebno, uzimao je plaćenike, a nadasve se oslanjao na svoju diplomaciju. U [[15. vijek|15. st.]] imao je oko 40.000 stanovnika.

Dubrovačka Republika doživljava svoj procvat u [[16. vijek|16. st.]], kada Dubrovčani uspješno uspostavljaju trgovačke veze s [[Otomansko Carstvo|Osmanlijama]], kojima plaćaju danak u novcu i robi. Istovremeno zadržavaju slobodu, nezavisnost i povlastice slobodne trgovine na cijelom području [[Otomansko Carstvo|Osmanlijskog carstva]]. Dubrovčani su već od ranije imali svoja uporišta na [[Balkan]]u i uspješno razvijaju trgovinu sa Portom, ali i [[Italija|Italijom]] i [[Španija|Španijom]].
 
Trguje se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljodjelskim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[natrijum-hlorid|solju]] i dr. U 16. st. Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]], sa oko 180 brodova. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more|Mediterana]] i stizali sve do [[Engleska|Engleske]].

Temelj privrednog razvoja Dubrovačke Republike činili su [[pomorstvo]] i [[trgovina]] sa okolnim područjima ([[Bosna u srednjem vijeku|pogotovo srednjovjekovnom Bosnom]]), ali i [[zanat]]. U 15. st. organiziraju se prve radionice za proizvodnju [[sukno|sukna]], [[staklo|stakla]] i [[sapun]]a. U to vrijeme Dubrovnik je imao i prosvjetne, socijalne, komunalne i ekonomske ustanove. U 16. st. zahvaljujući trgovini i pomorstvu, u Dubrovniku se akumuliraju znatna financijska sredstva. Osnivaju se jača trgovačka i pomorska poduzeća, ali se produbljuju socijalne razlike između [[pučanin|pučana]], pa se bogatiji izjednačuju s [[vlastela|vlastelom]]. Grad [[Dubrovnik]] se izgrađuje prihodima od obrta i trgovine.

U Dubrovniku je najviše na cijeni bila [[sloboda]], pružanje utočišta čime su izrazito ponosili, postoji i izreka &quot;''čak i zec kad ga gone se sklanja u Dubrovnik''. Republika je imala svoju [[zastava|zastavu]], [[grb]] i [[vojska|vojsku]]. Uspostavila je razgranatu mrežu diplomatskih i trgovačkih predstavništava u mnogim [[Evropa|evropskim]] zemljama. Njihove interese na dvorovima europskih vladara zastupaju [[poklisar]]i, dok [[konzulat]]i štite interese dubrovačkih pomoraca diljem civiliziranog svijeta.

Važan zaštitnik dubrovačke slobode bila je [[Španija]], a najveći neprijatelj njenoj nezavisnosti i slobodi vječiti konkurent - [[Venecija]]. 
U drugoj polovici 16. st. opada moć Dubrovnika. Uzroci su u velikim geografskim otkrićima i revoluciji cijena koja obezvrjeđuje [[novac]]. Dubrovački [[banka]]ri manje ulažu u brodarstvo i obrt, jer nedostaje kapitala, a konkurencija francuskih, engleskih i [[Holandija|holandskih]] pomoraca je sve veća.

=== Opadanje Dubrovačke Republike ===
 
Godine [[1667]]. Dubrovnik je uništio snažan [[potres|zemljotres]], u kojem je stradao velik broj Dubrovčana, dok je mnogo zgrada porušeno.

Potres 1667. nije bio jedini događaj koji je uzrokovao opadanje moći Dubrovačke Republike. Naime otkrićem [[Amerika|Amerike]] trgovački su se putevi premjestili na [[Atlantik]], izgradnja [[split]]ske skele od strane Mlečana, te činjenica da više nisu imali monopol na trgovinu s Osmanlijama neki su od glavnih uzročnika. Potres, a nedugo zatim i požar, samo su kruna svih nedaća koje su u to doba zadesile Dubrovnik.

Nakon višestoljetnog uspješnog balansiranja između dviju velesila u svom okruženju - Mletačke republike i Osmanlijskog carstva, opća evropska ofanziva protiv Osmanlija (poraz pod [[Beč]]om [[1683]]., kod [[Mohač]]a [[1687]].) odrazila se i na [[Dubrovnik]], jer su [[Mletačka Republika|Mlečani]] iskoristili slabost Osmanlija i uzimanjem [[Trebinje|trebinjskog kotara]] posve odrezali Dubrovnik od Osmanlijskog carstva i bosanskog zaleđa, te grad doveli u vrlo tešku situaciju. Međutim, [[karlovački mir|mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699]]. morala se Venecija povući iz [[Popovo polje|Popova polja]] i vratiti ga u osmanlijske ruke, a tom je prilikom provedeno i prvo sistematsko razgraničenje Osmanlijskog carstva i Venecije u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Dubrovčani su se još jednom, ponajprije vještom diplomatijom, oslobodili opasnosti, da ih Venecija okruži i odvoji od zaleđa.

=== Pad Dubrovačke Republike ===
 
[[Mir u Požarevcu|Mirom u Požarevcu]] [[1718]]. napravljen je [[koridor]] između [[Neum]]a i [[Klek (poluostrvo)|Kleka]], koji je ostao [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako su se Dubrovčani i fizički odvojili od mletačkih posjeda u Dalmaciji. Tokom ratovanja Austrije s Osmanlijama ([[1683]]-[[1699]].) Dubrovčani obnavljaju ugovor koji su [[1358]]. g potpisali s ugarskim kraljevima i otad su pod dvojnim pokroviteljstvom Austrije te Osmanskog Carstva. U [[18. vijek|18. st.]] ponovno jača dubrovačka ekonomija i Dubrovnik izgrađuje jaku mornaricu. Orijentaciju velikih evropskih pomorskih sila na [[Atlantik]] Dubrovnik koristi za tranzit na Sredozemnom moru, ali su njegovi brodovi plovili i preko Atlantika do [[Amerika|Amerike]].
 
U 18. st. Dubrovnik ima više od 85 [[konzulat]]a. Najjači ekonomski činitelj bilo je [[građanin|građanstvo]], jer se vlastela nakon zemljotresa [[1667]]. prorijedila.

Nakon sloma Mletačke Republike [[1797.]] dalmatinski obalni pojas dolazi pod jurisdikciju [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. [[Požunski mir|Požunskim mirom]] [[1805.]] svu [[Dalmacija|Dalmaciju]] i [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] dobivaju Francuzi, a jedino je teritorij Dubrovačke Republike prekidao kopnenu vezu među njima.&lt;ref name=&quot;Šišić&quot;&gt;{{Cite web |title=Ferdo Šišić, ''Hrvatska povijest'', Zagreb, 1913. |url=http://www.crohis.com/knjige/Sisic-Povijest3/11.%20Dubrovacka%20republika.PDF |access-date=2019-05-11 |archive-date=2008-11-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081120115025/http://www.crohis.com/knjige/Sisic-Povijest3/11.%20Dubrovacka%20republika.PDF }}&lt;/ref&gt; Pojavom [[Napoleon]]a s jedne, a slabošću Turske s druge strane, Dubrovačka Republika više nije bila sigurna u ustaljenom sustavu zaštite.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Međunarodni znanstveni skup: FRANCUSKA UPRAVA U DUBROVNIKU  (1808. – 1814.) |url=http://www.caas.unizg.hr/skupovi/skupovi/57/FRANCUSKA%20UPRAVA%20U%20DUBROVNIKU%20-%20PROGRAM.doc |access-date=2019-05-11 |archivedate=2014-09-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140903101956/http://www.caas.unizg.hr/skupovi/skupovi/57/FRANCUSKA%20UPRAVA%20U%20DUBROVNIKU%20-%20PROGRAM.doc |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Dana [[26. svibnja]] [[1806.]] vojska francuskog generala Lauristona nedopušteno je ušla na teritorij neutralne Dubrovačke Republike, a sljedećeg dana je na prijevaru ušla u Grad, tražeći da se samo odmori i okrijepi na putu za tadašnje francuske posjede u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Umjesto toga, odmah je okupirala Grad u ime Napoleona.{{sfn|Vojnović|2009|p=187-189}} Vrlo kratko nakon početka francuske okupacije, ruska i crnogorska vojska ušla je na dubrovački teritorij i počela se boriti s francuskom vojskom, pljačkajući i paleći sve na putu. To je kulminiralo opsadom okupiranog Grada (u kojoj je na njega palo 3000 topovskih kugla).{{sfn|Vojnović|2009|p=240-241,247}} [[31. siječnja]] [[1808.]] maršal [[Auguste Marmont|Auguste Frederic Louis Viesse de Marmont]] izdao je proglas da ukida Dubrovačku Republiku, unatoč protivljenju vlasti Republike, i da pripaja dubrovački teritorij [[Kraljevstvo Italija (1805.-1814.)|Kraljevstvu Italiji]] (marionetskoj državi [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]]), iz kojega je naknadno izdvojen te zajedno s [[Istra|Istrom]], [[Dalmacija|Dalmacijom]] te slovenskim zemljama udružen u Napoleonove [[Ilirske provincije]]. Marmontu je Napoleon dao novostvorenu titulu &quot;vojvoda dubrovački&quot; (''Duc de Raguse''). Goleme francuske kontribucije i nameti za izdržavanje brojnih trupa potpuno su iscrpili Republiku. Dubrovačko brodovlje bilo je uništeno ili uzapćeno u sredozemnim lukama, a trgovina sa zaleđem prekinuta.

Nakon sedam godina francuske okupacije, ohrabreni dezertiranjem francuskih trupa nakon propale [[Napoleonova invazija na Rusiju|invazije na Rusiju]] i ponovnog ulaska Austrije u rat, sve dubrovačke društvene klase, pod vodstvom vlastele, ustale su na opći ustanak protiv okupacije.{{sfn|Vojnović|2009|p=147}} 18. lipnja 1813. zajedno s britanskim saveznicima natjerali su na predaju francuski garnizon na otoku [[Šipan]]u, zatim i u [[Ston]]u te na [[Lopud]]u, nakon čega se ustanak proširio kopnom Republike, počevši s [[Konavle|Konavlima]].{{sfn|Vojnović|2009|p=150-154}}. Tada su počeli opsadu Grada, uz pomoć [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanske mornarice]] s brodovima HMS ''Bacchante'' i HMS ''Saracen'', pod zapovjedništvom kapetana Williama Hostea, a ubrzo se ustanku pridružilo i stanovništvo unutar opkoljenog Grada.{{sfn|Vojnović|2009|p=191}} Austrijsko Carstvo je poslalo svoje trupe pod zapovjedništvom generala Todora Milutinovića pod izlikom da su došli pomoći svojim dubrovačkim saveznicima, međutim, kao što se ubrzo pokazalo, zapravo su htjeli francusku okupaciju Dubrovnika zamijeniti vlastitom.{{sfn|Vojnović|2009|p=172-173}} Zaveli su jednog od privremenih guvernera Republike, Vlaha (sina Brnje) Kabogu, obećanjima moći i vlasti (koje nije dugo uživao, nego je umro u sramoti, od naroda otad zvan &quot;Traditur&quot; - izdajica), te su ga uspjeli uvjeriti da vrata s istočne strane ostanu zatvorena dubrovačkim ustanicima koji su se tamo okupili, a da kroz vrata na zapadu uđu austrijske snage (bez dubrovačkih vojnika) kako bi okupirale Grad, nakon što se predao francuski garnizon od 500 vojnika pod zapovjedništvom generala Montricharda.{{sfn|Vojnović|2009|p=194}}

Nakon toga, barjak svetoga Vlaha vijorio se uz austrijsku i britansku zastavu, ali samo dva dana, jer je 30. siječnja general Milutinović naredio gradonačelniku Sabu Giorgi da ga spusti. U patriotskom zanosu Giorgi, koji je bio zadnji knez Republike prije francuske okupacije, odbio je skinuti barjak, &quot;jer ga je pripeo (podigao) narod&quot;, i nijedan Dubrovčanin to nije htio učiniti, čak ni nakon što su im zaprijetili oružjem, nego su barjak skinuli austrijski vojnici.&lt;ref name=&quot;Cosic2000&quot;&gt;{{cite journal |title=Dubrovnik Under French Rule (1810–1814) |first=Stjepan |last=Ćosić |url=http://hrcak.srce.hr/file/12648 |format=PDF |journal=[[Dubrovnik Annals]] |year=2000 |issue=4 |pages=141–142 |accessdate=11 September 2009 |archive-date=2012-03-04 |access-date=2019-05-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120304171710/http://hrcak.srce.hr/file/12648 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Iako vlada Dubrovačke Republike nikad nije potpisala kapitulaciju niti se odrekla suvereniteta, što je po pravilima [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa von Metternicha]] koje je Austrija usvojila za [[Bečki kongres]] značilo da je trebala biti obnovljena, Austrijsko Carstvo je uspjelo uvjeriti druge saveznike da mu dopuste da zadrži teritorij Dubrovačke Republike{{sfn|Vojnović|2009|p=208-210}} Dok su mnogi manji i manje važni gradovi i bivše države bili primljeni na Kongres, to pravo je odbijeno predstavniku Dubrovačke Republike.{{sfn|Vojnović|2009|p=270-272}} Sve to je bilo u potpunoj suprotnosti sa svečanim ugovorima koje su austrijski carevi potpisali s Republikom: prvi potpisan 20. kolovoza 1684., u kojem car [[Leopold I.]] Republici obećava i jamči nepovredivu slobodu (&quot;inviolatam libertatem&quot;), te drugi iz 1772., u kojem carica [[Marija Terezija]] obećava zaštitu i poštovanje nepovredivosti teritorija i slobode Dubrovačke Republike.{{sfn|Vojnović|2009|p=217-218}}

Nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] [[1815.]] Habsburška Monarhija područje nekadašnje Republike pripaja svojoj krunovini [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevini Dalmaciji]] u čijem se sastavu nalazi sve do 1918. godine.

== Reference ==
{{izvori}}
* {{cite book|ref=harv|last=Vojnović|first=Lujo|title=Pad Dubrovnika (1797.-1806.)|publisher=Fortuna|isbn=978-953-95981-9-6|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&amp;id=YhlJAQAAMAAJ&amp;dq=&amp;redir_esc=y|year=2009}}

{{Commonscat|Republic of Ragusa}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Dubrovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Historija Dubrovnika]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]</text>
      <sha1>g6ye59apnmbgej0j1z06smsox6yc89r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Dopuniti odjeljak</title>
    <ns>10</ns>
    <id>22422</id>
    <revision>
      <id>42684124</id>
      <parentid>42682861</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:54:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="606" sha1="4mrfw59cwkj9u85t0dv78bxgjqq46s9" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[Datoteka:Puzzle stub cropped.png|40px]]
| tekst       = '''Ovaj dio članka je [[Wikipedia:Članci u začetku|u začetku]].'''&lt;br/&gt;Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom &lt;span class=plainlinks&gt;[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} proširenju]&lt;/span&gt;.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:{{{1|}}} članci sa sekcijama koje trebaju proširenje]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4mrfw59cwkj9u85t0dv78bxgjqq46s9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684126</id>
      <parentid>42684124</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:01:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Proširiti odjeljak]] na [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="606" sha1="4mrfw59cwkj9u85t0dv78bxgjqq46s9" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[Datoteka:Puzzle stub cropped.png|40px]]
| tekst       = '''Ovaj dio članka je [[Wikipedia:Članci u začetku|u začetku]].'''&lt;br/&gt;Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom &lt;span class=plainlinks&gt;[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} proširenju]&lt;/span&gt;.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:{{{1|}}} članci sa sekcijama koje trebaju proširenje]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4mrfw59cwkj9u85t0dv78bxgjqq46s9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684141</id>
      <parentid>42684126</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:45:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="510" sha1="9pyv1nidbbipmisei31jnvinv7pziww" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[Datoteka:Puzzle stub cropped.png|40px]]
| tekst       = '''Ovaj odjeljak je potrebno dopuniti.'''&lt;br /&gt;
| rješenje    = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] dodavanjem informacija koje nedostaju.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:{{{1|}}} članci sa sekcijama koje trebaju proširenje]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9pyv1nidbbipmisei31jnvinv7pziww</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684142</id>
      <parentid>42684141</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:46:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="510" sha1="fwzefna5fpmv367ieib58wo0facs1e9" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[Datoteka:Puzzle stub cropped.png|40px]]
| tekst       = '''Ovaj odjeljak potrebno je dopuniti.'''&lt;br /&gt;
| rješenje    = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] dodavanjem informacija koje nedostaju.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:{{{1|}}} članci sa sekcijama koje trebaju proširenje]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fwzefna5fpmv367ieib58wo0facs1e9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684143</id>
      <parentid>42684142</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:47:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="508" sha1="m8hpxzak8hdol6dslaw2w6s1x0914yb" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[Datoteka:Puzzle stub cropped.png|40px]]
| tekst       = '''Ovaj odjeljak potrebno je dopuniti.'''&lt;br /&gt;
| rješenje    = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] dodavanjem sadržaja koji nedostaje.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:{{{1|}}} članci sa sekcijama koje trebaju proširenje]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>m8hpxzak8hdol6dslaw2w6s1x0914yb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684145</id>
      <parentid>42684143</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:55:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="515" sha1="blh52xrib5cjj7u6wgwc88r9d9g2z9y" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[Datoteka:Puzzle stub cropped.png|40px]]
| tekst       = '''Ovaj odjeljak možda je potrebno dopuniti.'''&lt;br /&gt;
| rješenje    = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] dodavanjem sadržaja koji nedostaje.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:{{{1|}}} članci sa sekcijama koje trebaju proširenje]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>blh52xrib5cjj7u6wgwc88r9d9g2z9y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684148</id>
      <parentid>42684145</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T15:10:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="533" sha1="cjoeh9ag687y9rqrlpot4t4p8h4xaxi" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[Datoteka:Puzzle stub cropped.png|40px]]
| tekst       = '''Ovaj odjeljak možda je potrebno dopuniti.'''&lt;br /&gt;
| rješenje    = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] dodavanjem sadržaja koji nedostaje.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:{{{1|}}} članci sa sekcijama koje trebaju proširenje]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>cjoeh9ag687y9rqrlpot4t4p8h4xaxi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684193</id>
      <parentid>42684148</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T18:28:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="595" sha1="913b00nqiivgz58dwbh4gl2dpulelyi" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[Datoteka:Codex icon articleAdd color-orange.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Dopuniti odjeljak]]
| tekst       = '''Ovaj odjeljak možda je potrebno dopuniti.'''&lt;br /&gt;
| rješenje    = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] dodavanjem sadržaja koji nedostaje.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:{{{1|}}} članci sa sekcijama koje trebaju proširenje]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>913b00nqiivgz58dwbh4gl2dpulelyi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684203</id>
      <parentid>42684193</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:04:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="568" sha1="ikc82xugqrl3xz67qtkltqahu41pf3g" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[Datoteka:Codex icon articleAdd color-orange.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Dopuniti odjeljak]]
| tekst       = '''Ovaj odjeljak možda je potrebno dopuniti.'''&lt;br /&gt;
| rješenje    = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] dodavanjem sadržaja koji nedostaje.
| stil        = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
| all         = Članci sa sekcijama koje trebaju proširenje
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ikc82xugqrl3xz67qtkltqahu41pf3g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sectionstub</title>
    <ns>10</ns>
    <id>22423</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684232</id>
      <parentid>42555079</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:25:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1972.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23726</id>
    <revision>
      <id>42684217</id>
      <parentid>42601909</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:41:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Novembar/Studeni */</comment>
      <origin>42684217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78804" sha1="7g0h0w8t9f0pwobt8jba1mdnvx5vdn1" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima|1972}}
__NOTOC__
Godina '''1972''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXII]]''') je po gregorijanskom kalendaru [[prijestupna godina koja počinje u subotu]], do sada jedina godina sa dve [[prestupna sekunda|prestupne sekunde]].
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1972''': &lt;br /&gt; [[1972#Januar/Siječanj|1]] • [[1972#Februar/Veljača|2]] • [[1972#Mart/Ožujak|3]] • [[1972#April/Travanj|4]] • [[1972#Maj/Svibanj|5]] • [[1972#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1972#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1972#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1972#Septembar/Rujan|9]] • [[1972#Oktobar/Listopad|10]] • [[1972#Novembar/Studeni|11]] • [[1972#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1972#Rođenja|Rođenja]] • [[1972#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Kurt Waldheim]] postao novi generalni sekretar [[UN]] (do kraja 1981).
* 31. 12./1. 1. - Počelo emitovanje Drugog programa [[Radio-televizija Srbije|TV Beograd]] i to u boji; istog dana prva emisija sa špicom [[Radio-televizija Vojvodine|TV Novi Sad]] (u okviru novogodišnjeg programa TV Sarajevo).
* 1. 1. - Uspostavljena [[Federacija Arapskih Republika]] (Libija, Egipat i Sirija), jedan od [[Moamer Gadafi|Gadafijevih]] pokušaja ujedinjenja Arapa - odnosi između Gadafija i [[Anwar Sadat|Sadata]] se pokvarili već sledeće godine, federacija i formalno raspuštena [[1977]].
* [[2. 1.]] - LANSA Flight 508: devet dana nakon pada aviona u peruanskoj džungli, pronađena jedina preživela, Juliane Koepcke.
[[Datoteka:Hp-35 1972.jpg|mini|120px|left|[[HP-35]]]]
* [[4. 1.]] - Predstavljen prvi naučni džepni [[kalkulator]] [[HP-35]] (zamena za šiber tj. [[logaritmar]]).
* [[5. 1.]] - Od pošiljke-bombe u prostorijama &quot;Borbe&quot; u [[Zagreb]]u poginuo kurir Ivan Gluić.
* [[7. 1.]] - Premijera izuzetno gledane&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/11/12/archives/amid-trials-of-croatian-nationalists-a-satirical-musical-comedy-in.html Amid Trials of Croatian Nationalists, a Satirical Musical Comedy in Zagreb Evokes Laughter Through Tears]. nytimes.com NOV. 12, 1972&lt;/ref&gt; predstave &quot;[[Jalta, Jalta]]&quot; ([[Milan Grgić]] – [[Alfi Kabiljo]], praizvedba prošlog 28. 12.).
* [[8. 1.]] - [[Sheikh Mujibur Rahman]] oslobođen iz Pakistana, u novooslobođenom [[Bangladeš]]u je premijer, a zatim predsednik od ubistva 1975.
* [[11. 1.]] - Uhićeno deset (jedanaest?) sudionika &quot;[[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]&quot;, među kojima [[Franjo Tuđman]], [[Marko Veselica]], [[Šime Đodan]], [[Vlado Gotovac]], [[Vlatko Pavletić]], većinom povezanih sa [[Matica hrvatska|Maticom hrvatskom]] (ove godine zabranjena). Čistka se širi iz partijskih i intelektualnih i na neke druge sfere društva&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/02/07/archives/purge-goes-deep-into-croatian-life.html Purge Goes Deep Into Croatian Life]. nytimes.com FEB. 7, 1972&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/01/25/archives/croats-rebuked-by-tito-are-sullen-and-uneasy-about-the-future.html Croats, Rebuked by Tito, Are Sullen and Uneasy About the Future]. nytimes.com JAN. 25, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[13. 1.]] - Vojni udar u [[Gana|Gani]]: u odsustvu zbačen premijer [[Kofi Abrefa Busia]], dolazi [[Ignatius Kutu Acheampong|I.K. Acheampong]] (šef države do 1978).
* [[14. 1.]] - [[Ivo Perišin]] predstavlja novo Izvršno vijeće SR Hrvatske u Saboru.
* 14. 1. - Umro [[Danska monarhija|danski kralj]] [[Frederik IX]], nasleđuje ga kćerka [[Margareta II]].
[[Datoteka:Franjo Tuđman 1971.jpg|mini|250px|[[Franjo Tuđman]] 1971.]]
* januar? - [[Danilo Kiš]] dobio [[NIN-ova nagrada|NIN-ovu nagradu]] za roman &quot;Peščanik&quot;. 
* [[17.1.|17]] - [[19. 1.]] - Pojedini udari [[košava|košave]] u [[Beograd]]u dostižu 38&amp;nbsp;m/s tj 137&amp;nbsp;km/h.
* [[19. 1.]] - Na [[Tihi ocean|Tihom oceanu]] proglašena [[Libertarijanizam|libertarijanska]] [[Republika Minerva]] ([[Tonga]] prisvaja područje u junu i zauzima ga).
* [[20. 1.]] - Zasedanje CK [[SKH]], promene kadrova - [[Jakov Blažević]] napušta savezno partijsko predseništvo, u hrvatski CK dolaze, između ostalih, [[Stipe Šuvar]] i [[Ivica Račan]]&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-1-184.shtml Personnel Changes: In Croatian Party, Yugoslav Party Presidium, And State Presidency] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065238/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-1-184.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE&lt;/ref&gt;.
* 20. 1. - Broj nezaposlenih u [[UK]] prevazišao 1.000.000, prvi put od Drugog svetskog rata - konzervativni premijer [[Edward Heath]] će napraviti zaokret prema intervencionizmu.
* 20. 1. - Ženevski sporazum zalivske izvoznica nafte i stranih kompanija: nafta poskupela 8,49%, na 2,49$ za barel, kako bi se nadoknadili prihodi izgubljeni zbog [[Nixonov šok|devalvacije dolara]].
* 20. 1. - Novi statut o autonomiji [[Južni Tirol|Južnog Tirola]] u Italiji.
* [[21. 1.]] - U [[New York]]u održana prva konvencija fanova kultne serije ''[[Star Trek]]''.
* [[22. 1.]] - Potpisan ugovor o prvom proširenju [[Evropska zajednica|Evropske zajednice]]: Velika Britanija, Irska, Danska i Norveška (ali u Norveškoj pristupanje odbačeno referendumom).
* [[25. 1.|25]] - [[27. 1.]] - Druga konferencija SKJ u Beogradu - osuda &quot;kapital-odnosa&quot;, za prenos društvenih sredstava na organizacije udruženog rada (SKJ usvaja &quot;akcioni program&quot; protiv nacionalizma i &quot;tehnokratizma&quot; tj. liberalizma). Tito najavljuje reorganizaciju SK i ispravljanje slabosti, traži se . Izabran novi Izvršni biro, manji i s mlađim članovima, iz svih republika i pokrajina, sa zaduženjima po oblastima: [[Kiro Gligorov]], [[Jure Bilić]], [[Krsta Avramović]], [[Stane Dolanc]], [[Budislav Šoškić]], [[Todor Kurtović]], [[Stevan Doronjski]], [[Fadilj Hodža]]&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/01/30/archives/party-tightening-ordered-by-tito-better-administration-is-aim-of.html PARTY TIGHTENING ORDERED BY TITO]. nytimes.com JAN. 30, 1972&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:Debris of JAT367.jpg|mini|250px|[[JAT let 367]]: polje ostataka]]
* [[26. 1.]] - [[JAT let 367|Zrakoplovna nesreća JAT-a]] pri kojoj je eksplodirao [[zrakoplov]] [[McDonnell Douglas DC-9]] u vlasništvu JAT-a (Jugoslovenski Aerotransport) (Registracija: YU-AHT) eksplodirao na relaciji [[Stockholm]]-[[Kopenhagen]]-[[Zagreb]]-[[Beograd]] u blizini sela [[Srpska Kamenica]]. Od 28 osoba - 23 putnika i 5 članova posade - svi su poginuli osim stjuardese [[Vesna Vulović|Vesne Vulović]].
* [[27. 1.]] - Bomba eksplodirala u ekspresu Beč-Zagreb, šest povređenih.
* 27. 1. - [[Operacija Gemstone]]: operativac Bele kuće [[G. Gordon Liddy]] izlaže u kancelariji državnog tužioca [[John N. Mitchell|Mitchella]] planove za remećenje Demokratske konvencije i osiguranje Republikanske - sa još jednim sastankom 4. februara, to je geneza skandala [[Watergate]].
* [[28. 1.]] - Prvi jugoslovenski ambasador u [[Severna Koreja|Severnoj Koreji]], [[Bogdan Oreščanin]], predao akreditive.
[[Datoteka:Bloody Sunday Banner and Crosses.jpg|mini|left|220px|Sećanje na [[Krvava nedelja (1972)|Krvavu nedelju]]]]
* [[30. 1.]] - [[Krvava nedelja (1972)|Krvava nedelja]]: britanski vojnici ubili 13 demonstranata u [[Londonderry]]ju.
* 30. 1. - [[Pakistan]] napušta [[Komonvelt nacija]] zbog priznanja Bangladeša, vraća se 1989.
* [[31. 1.]] - Umro [[nepal]]ski kralj [[Mahendra]], nasleđuje ga sin [[Birendra]] (do 2001).

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - [[UK|Britanska]] [[ambasada]] u [[Dublin]]u uništena je u prosvjedima nakon [[Krvava nedjelja (1972)|Bloody Sunday]].
* 3 - [[9. 2.]] - Velike mećava s više od 3 m snega u Iranu odnosi oko 4.000 života.
* [[3.2.|3]] - [[13. 2.]] - [[Zimska Olimpijada 1972|Zimske olimpijske igre]] u japanskom [[Saporo]]u.
* [[4. 2.]] - [[Mariner 9]] šalje slike sa [[Mars]]ove orbite (moralo se čekati od novembra zbog tamošnje globalne peščane oluje), do oktobra snima 85% površine planete.
* 4. 2. - Predsednik [[Zambija|Zambije]] [[Kenneth Kaunda]] hapsi svog bivšeg potpredsednika  Simona Kapwepwea i zabranjuje njegovu novoosnovanu partiju - jednopartijska vlast do 1991.
* [[5. 2.]] - &quot;Crna subota&quot; u [[Tunis]]u: studentski revolt protiv jednopartijske vlasti, polcija upala na univerzitet i rasturila njihov kongres, veliki broj hapšenja.
* [[9. 2.]] - Vanredno stanje u Britaniji zbog rudarskog štrajka, ugrožena energetika i industrija.
* [[10. 2.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] zaokruženi pristupanjem [[Ras al-Khaimah|Ras al-Khaime]].
* [[13. 2.]] - Prikazan film ''[[Cabaret (film)|Cabaret]]''.
* februar - Izraelski general [[Ariel Sharon]] završio sedmomesečnu operaciju u kojoj je eliminisao 104 terorista u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], uz oštar stav prema stanovništvu&lt;ref&gt;Sharon: Israel's Warrior-Politician By Anita Miller, Jordan Miller, Sigalit Zetouni, pt102&lt;/ref&gt;.
* [[15. 2.]] - Predsednik [[Ekvador]]a [[José María Velasco Ibarra]] zbačen po četvrti put, sledi [[Guillermo Rodríguez Lara]] zvani Bombita (do 1976).
* [[21. 2.]] - Sovjetska [[Luna 20]] sletela na [[Mesec]] po uzorke tla.
[[Datoteka:President Richard Nixon and Premier Chou En-Lai Shake Hands at the Nixons' Arrival in Peking, China - DPLA - 315dbcc0e8b46e1bc678fde12bef9eb8.jpg|mini|270px|[[Nixonov posjet Kini 1972.]]]]
* [[21. 2.|21]] - [[28. 2.]] - [[Nixonov posjet Kini 1972.]] - [[Richard Nixon]] je prvi predsjednik [[SAD]] u posjetu [[Narodna Republika Kina|Narodnoj Republici Kini]].
* [[22. 2.]] - Emir [[Katar]]a [[Ahmad bin Ali Al Thani]] zbačen u odsustvu od strane svog rođaka [[Khalifa bin Hamad Al Thani]]ja (i sam zbačen [[1995]]).
* [[26. 2.]] - [[Edmund Muskie]], jak kandidat u demokratskim predizborima u SAD, navodno plakao držeći protestni govor pred zgradom novina koje su objavile &quot;[[Kanučko pismo]]&quot; (Muskie navodno vređao franko-kanadske Amerikance) i tvrdnje o ponašanju njegove žene - pismo je bilo falsifikat a kampanja mu je upropašćena. 
* 26. 2. - Pucanje brane izaziva izlivanje suspenzije uglja na Buffalo Creek u Zapadnoj Virdžiniji, stradalo 125 osoba.
* [[28. 2.]] - [[Sporazum u Adis Abebi]]: posle više od 16 godina se okončava [[Prvi sudanski građanski rat]], osnovan [[Autonomni region Južni Sudan]] - ukinut 1983., kada se [[Drugi sudanski građanski rat|rat nastavlja]] (1983-2005).
* 28. 2. - U [[Japan]]u okončan Asama-Sansō incident - u okršaju Ujedinjene crvene armije i policije poginula dva policajca i jedan civil.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:GPN-2000-001621-x.jpg|mini|240px|Ploča montirana na [[Pioneer 10]]]]
* [[1. 3.]] - Savezna skupština SFRJ odbila predlog zakona kojim bi se pojačala kontrola nad štampom i izdavaštvom&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-163.shtml Cosic's Book: a Case Study of Yugoslavia's Censorship] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307010213/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-2-163.shtml |date=2016-03-07 }} p. 3, Zdenko Antić, OSA - RFE&lt;/ref&gt;.
* 1. 3. - [[Rimski klub]] objavio studiju &quot;[[Granice rasta]]&quot;.
* 1. 3. - [[Juan María Bordaberry]] postaje predsednik [[Urugvaj]]a (do 1976, od 1973. na čelu civilno-vojne diktature); vojska ove godine razbila levičarsku urbanu gerilu [[Tupamaros]]e.
* mart - Pokrenut program [[Interrail]], propusnica za putovanje vozom mlađih od 21 godine u 21 zemlji Evrope, uključujući Jugoslaviju.
* [[2. 3.]] - Lansiran [[Pioneer 10]], prva sonda koja je stigla do Jupitera (1973) i napustila Sunčev sistem (1983).
* 2. 3. - [[Michael Manley]] prvi put premijer [[Jamajka|Jamajke]] (1972-80. i 1989-92).
* [[3. 3.]] - Na [[Stone Mountain]] u Georgiji, SAD, završen najveće bareljef na svetu (23 sa 48 m), prikazuje trojicu ličnosti [[Konfederalne Američke Države|Konfederacije]].
* [[4. 3.]] - Predsednik [[Centralnoafrička Republika|Centralnoafričke Republike]] [[Jean-Bédel Bokassa]] se proglasio za doživotnog predsednika (1976-79. je car).
* [[6. 3.]] - Dogovoren petogodišnji kredit od 100 miliona dolara između međunarodnog konzorcija banaka i Narodne banke Jugoslavije, najveći kredit za neku istočnoevropsku zemlju.
* 6. 3. - [[John Lennon|Johnu Lennonu]] povučena viza u SAD (Nixon se plaši da bi mogao uticati na njegov reizbor) - spor traje do 1975.
* [[8. 3.]] - U [[grenland]]skoj bazi [[Thule (baza)|Thule]] izmerena rekordna brzina vetra od 333&amp;nbsp;km/h (92.5&amp;nbsp;m/s).
* [[9. 3.]] - [[Volkswagen]] objavio da će u [[Vogošća|Vogošći]] kod Sarajeva napraviti pogon (→ [[Volkswagen Sarajevo|Tvornica Automobila Sarajevo]]). 
[[Datoteka:Godfather puppetmaster.svg|mini|150px|''[[The Godfather (film)|The Godfather]]'']]
* [[15. 3.]] - Premijera filma ''[[The Godfather (film)|The Godfather]]'' u New York City-ju.
* 15. 3. - Na beogradskom institutu &quot;Torlak&quot; potvrđena pojava velikih [[Boginje|boginja]] (u Beogradu prisutne od 9. 3.).
* 15. 3. - Dogovoreno prikazivanje &quot;[[Ulica Sezam|Ulice Sezam]]&quot; u Jugoslaviji i Poljskoj. (NYT)
* [[16. 3.]] - Srušena prva zgrada blokovskog kompleksa [[Pruitt–Igoe]] u [[Saint Louis (Missouri)|Saint Louisu, Missouri]], koji je postao simbol neuspešnog planiranja grada.
* [[17. 3.]] - Nakon povlačenja [[Luigi Longo|Luigija Longa]], novi generalni sekretar [[Italijanska komunistička partija|Italijanske KP]] je [[Enrico Berlinguer]] (do smrti 1984) - slijedi umjerenu liniju &quot;[[Eurokomunizam|eurokomunizma]]&quot;, partija dostiže najveći utjecaj.
* [[19. 3.]] - [[JAT]]-ov avion iznajmljen [[EgyptAir]]-u udario u brdo kod [[Aden]]a u [[Jemen]]u, poginulo svih 22 u avionu.
* 19. 3. - Indija i novoosnovani [[Bangladeš]] zaključili Ugovor o prijateljstvu, saradnji i miru - ali odnosi se hlade nakon [[Sheikh Mujibur Rahman|Mujiburovog]] ubistva 1975.
* [[22. 3.]] - Nakon što je izglasan i u Senatu SAD, [[Amandman o jednakim pravima]] žena (''Equal Rights Amendment'' - ERA), predat državama na ratifikaciju - do isteka roka 1982. ratifikovalo ga je 35 država od potrebnih 38. Uspešnu kampanju protiv amandmana je povela [[Phyllis Schlafly]]. 
[[Datoteka:Smallpox Tissue section containing variola orthopox viruses TEM PHIL 2291 lores.JPG|mini|250px|Virus [[Boginje|Variola]] u tkivu]]
* [[23. 3.]] - [[Epidemija velikih boginja u Jugoslaviji 1972.|Epidemija velikih boginja]]: dve beogradske bolnice u karantinu, naređena vakcinacija. U epidemiji koja se kretala od Kosova do Beograda zaraženo 175, umrlo 35 ljudi.
* 23. 3. - Valjaonica bakra Sevojno ušla u džoint venčr sa američkom firmom Bieler National Industries.
* [[25. 3.]] - [[Eurosong 1972|Pesma Evrovizije]]: prva [[Vicky Leandros]] (Après toi), [[Tereza Kesovija]] 9.
* 25. 3. - Neuspešni levičarski vojni udar u [[Salvador]]u u korist [[José Napoleón Duarte]]a, kome su prošlog meseca izgleda ukradeni predsednički izbori u korist [[Arturo Armando Molina|A. A. Moline]].
* [[26. 3.]] - Izvršen program vakcinacije protiv boginja u Beogradu i drugim gradovima, sutradan otkazani svi sportski događaji u SFRJ, naređeno da se sportisti vakcinišu. Jedan slučaj je zabeležen i u Zapadnoj Nemačkoj, uzbuna je i na graničnim prelazima u SAD&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/04/02/archives/a-new-threat-from-a-dread-disease-smallpox.html A New Threat From a Dread Disease; Smallpox:]. nytimes.com APRIL 2, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[30. 3.]] - Britanska vlada uvela direktnu upravu u Severnoj Irskoj (do 1998. i u nekoliko perioda nakon toga).
* [[30. 3.]] - [[22. 10.]] - [[Vijetnamski rat]]: severnovijetnamske snage izvode &quot;[[Uskršnja ofanziva|Uskršnju ofanzivu]]&quot; (ili Nguyen Hue ofanziva).

=== April/Travanj ===
* [[9. 4.]] - U Bagdadu potpisan ugovor o saradnji i prijateljstvu [[Irak]]a i [[SSSR]] - Irak ipak ostaje pri nesvrstanoj politici.
* [[10. 4.]] - Otvorena za potpisivanje [[Konvencija o biološkom oružju]], na snazi od 1975.
* 10. 4. - Zemljotres u iranskoj provinciji [[Fars]], 5.000 mrtvih.
* 10. 4. - [[44. dodjela Oscara]], najbolji film je &quot;[[The French Connection (film)|Francuska veza]]&quot;, ukupno pet nagrada od osam nominacija. [[Charlie Chaplin]] dobio počasnog oskara, zbog čega je prvi put nakon 20 godina posetio SAD.
* 10. 4. - [[Evropska monetarna zmija]]: Bazelski sporazum predviđa intervencioni mehanizam centralnih banaka za ograničenje fluktuacija kursa na 2,25%.
* [[12. 4.]] - Brazilska vojska započinje Operaciju Papagaj, prvu od tri protiv maoističke [[Aragvajska gerila|Aragvajske gerile]], uništene 1974.
* [[15. 4.]] - Šezdeseti rođendan [[Kim Il-sung]]a, podignut je [[Veliki spomenik na brdu Mansu]], njegova statua visoka 20 metara.
* april - Firma Hamilton pušta u prodaju prvi digitalni sat, ''Pulsar Time Computer'', sa LED displejom koji se pali po potrebi. Prva verzija je zlatna, košta 2.100 dolara; varijanta od rostfraja, kasnije tokom godine košta 275 dolara.
[[Datoteka:Apollo16.jpg|mini|250px|[[Apollo 16]]]]
* [[16. 4.|16]] - [[27. 4.]] - [[Apollo 16]] je peta misija na Mjesecu, prva na visočju.
* [[25. 4.]] - Predstavljena kamera [[Polaroid SX-70]]
* [[26. 4.]] - [[Širokotrupni avion|Širokotrupni]] tromotorac [[Lockheed L-1011 TriStar]] ima prvi komercijalni let (proizvodi se 1968-84).
* [[27. 4.]] - Glasanje o poverenju zapadnonemačkoj vladi [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] povodom njegove [[Ostpolitik]]e: lideru CDU/CSU [[Rainer Barzel|Raineru Barzelu]] nedostajala dva glasa da postane novi kancelar (uspešna intervencija [[Stasi]]ja&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/books/2020/jun/29/rigged-america-russia-and-100-years-of-covert-electoral-interference-by-david-shimer-review Rigged: America, Russia and 100 Years of Covert Electoral Interference by David Shimer - review]. theguardian.com 29 Jun 2020&lt;/ref&gt;).
* 27. 4. - [[Genocid u Burundiju]]: pobuna nekih [[hutu]]skih pripadnika žandarmerije [[Burundi]]ja dovodi do ubistva oko 1000 [[Tutsi]]ja, na šta ovi odgovaraju masakrom 80 - 210.000 Hutua.
* 27. 4. - Disident [[Mihajlo Mihajlov]] kaže da ga je vojvođanski sud osudio na 30 dana zatvora zbog članka i pisma u New York Timesu 1970-71.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Vijetnamski rat]]: okončana Prva bitka za Quảng Trị - Severnovijetnamci zauzimaju tu provinciju, ali gube je u septembru.
* [[2. 5.]] - [[J. Edgar Hoover]] umro nakon 37 godina na čelu FBI.
[[Datoteka:Josip Broz Tito, obilazak HE Đerdap I tokom puštanja u rad 1972. godine.jpg|mini|250px|Tito na Đerdapu]]
[[Datoteka:Maketa HE Đerdap I.jpg|mini|280px|[[Hidroelektrana Đerdap]] - maketa]]
* [[7. 5.]] - Izbori u [[Italija|Italiji]] - demohrišćani 38,7% glasova, komunisti 27,1% (slično kao i na prošlim).
* [[8. 5.]] - 28. sednica CK [[SK Hrvatske]] - iz članstva SK isključeni [[Savka Dabčević-Kučar]], [[Miko Tripalo]], [[Pero Pirker]] i [[Marko Koprtla]].
* [[9. 5.]] - Operacija Pocket Money: Amerikanci izručili mine u glavnu severnovijetnamsku luku [[Haiphong]] (aktivne pet dana kasnije); Nixon se istovremeno obraća naciji. Takođe i operacija Custom Tailor, bombardovanje okoline Haiphonga.
* [[9. 5.]] - [[23. 10.]] - [[Operacija Linebacker]] - vazdušne operacije protiv [[Severni Vijetnam|Severnog Vijetnama]], odgovor na Uskršnju ofanzivu.
* [[14. 5.]] - [[Romas Kalanta]] (19) se zapalio u [[Kaunas]]u kako bi postao mučenik za nezavisnost Litvanije, u kasnijim demonstracijama uhapšeno preko 400 ljudi.
* [[15. 5.]] - Guverner [[Alabama|Alabame]] i kandidat na demokratskim predizborima [[George Wallace]] upucan na mitingu, ostaje paralizovan.
* 15. 5. - [[Okinawa (prefektura)|Okinawa]] vraćena [[Japan]]u nakon 27 godina američke okupacije.
* [[16. 5.]] - [[Hidroelektrana Đerdap|HEPS Đerdap]] (hidroenergetski i plovidbeni sistem) svečano pušten u rad u prisustvu jugoslovenskog odn. rumunskog predsednika Tita i Čaušeskua, nakon osam godina izgradnje.
* 16. 5. - Negde u SFRJ: putnički voz iskočio iz šina i udario u teretni - sedam mrtvih, deseci povređenih.
* [[18. 5.]] - ''Rotaka'': suočen s neredima, nakon jednogodišnjeg niza protesta, predsednik [[Madagaskar]]a [[Philibert Tsiranana]] predaje ovlašćenja komandantu vojske a titula mu ostaje do oktobra.
* [[19. 5.]] - Eksplodirale tri od šest bombi u zgradi izdavačke firme [[Axel Springer AG]] - 17 povređenih, odgovornost preuzima [[Frakcija Crvene Armije]].
* [[21. 5.]] - Ludak oštetio [[Pietà (Michelangelo)|Michelangelovu Pietu]].
* [[22. 5.]] - {{flagicon|Šri Lanka}} Donošenjem novog ustava, Dominion [[Cejlon]] postaje Republika [[Šri Lanka]].
* [[22. 5.|22]] - [[30. 5.]] - [[Moskovski samit (1972)|Moskovski samit]]: Brežnjev i Nikson potpisali ugovore [[SALT I]] (o ograničenju strateškog oružja) i [[ABMT]] (o antibalističkim raketama); ovo je bila prva poseta nekog američkog predsednika Moskvi (→ [[Detant]]; SALT II dogovoren 1979, nije ratifikovan; SAD se povukle iz ABM ugovora 2002).
* [[24. 5.]] - Predsedniku Titu uručen [[Orden narodnog heroja]] i Povelja naroda i narodnosti Jugoslavije povodom 80. rođendana; 30. maja je promovisan u počasnog doktora nauka na Beogradskom univerzitetu. 
*   24. 5. - Bomba &quot;[[Frakcija Crvene Armije|Crvene armije]]&quot; u [[Heidelberg]]u ubila trojicu američkih vojnika.
* [[25. 5.]] - Kubanski pesnik i disident [[Pedro Luis Boitel]] umro u zatvoru posle 53 dana štrajka glađu.
* [[28. 5.]] - Prva provala u sedište [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke SAD]] u kompleksu [[Watergate]] - postavljeni prisluškivači u dva telefona, ali je zbog problema izvedena i druga provala sledećeg meseca.
* [[30. 5.]] - Tri člana [[Japanska Crvena armija|Japanske Crvene armije]] ubila 24 osobe na aerodromu Lod u [[Izrael]]u.
* 30. 5. - Predsednik SAD [[Richard Nixon]] stigao u posetu [[Pahlavi (dinastija)|Iranu]], sutradan u Teheranu eksplodiralo nekoliko bombi.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:KHL Medveščak Zagreb - Graz 99ers.jpg|mini|250px|Zagrebački [[Dom sportova]]]]
* [[1. 6.]] - [[Irak]] nacionalizovao [[Iraq Petroleum Company|Iračku naftnu kompaniju]].
* [[2. 6.]] - Novi ustav [[Kamerun]]a zamenjuje federativni sistem unitarnim.
* [[2.6.|2]]. i [[15. 6.]] - U Zapadnoj Nemačkoj uhapšeni [[Andreas Baader]], [[Ulrike Meinhof]] i još neki članovi Crvene armije.
* [[4. 6.]] - Vjesnik izabrao dnevnik [[Karlo Štajner|Karla Štajnera]] &quot;Sedam hiljada dana u Sibiru&quot; za knjigu godine&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-136.shtml Anti-Stalinist Work Chosen Book of the Year in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065129/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-136.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE&lt;/ref&gt;
* [[5.6.|5]] - [[10. 6.]] - Titova poseta SSSR-u&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/67-4-47.shtml Tito's Visit to Moscow; how Sincere is Friendship?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065222/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/67-4-47.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE&lt;/ref&gt;, prva od 1968, odlikovan je [[Orden Lenjina|Ordenom Lenjina]].
* [[5. 6.|5]] - [[16. 6.]] - U [[Stokholm]]u održana prva Konferencija [[UN]] o ljudskom okolišu. Na predlog jugoslovenske delegacije, 5. jun proglašen Svetskim danom čovekove okoline (Tanjug).
* [[6. 6.]] - Niz eksplozija u rudniku Wankie u [[Rodezija|Rodeziji]] odnosi 426 života.
* [[8. 6.]] - Južnovijetnamsko vazduhoplovstvo bacilo napalm na selo Trang Bang, slika nage opečene devojčice [[Phan Thi Kim Phuc]] postaje jedan od ikoničnih prikaza Vijetnamskog rata.
* [[9. 6.]] - Popustila brana kod [[Rapid City, South Dakota]], stradalo 238 ljudi.
* [[12. 6.]] - Prikazan film ''[[Deep Throat (film)|Deep Throat]]'' (→ [[Zlatno doba pornografije]]).
* [[14. 6.]] - Razoran zemljotres pogodio [[Ankona|Ankonu]], vrhunac roja potresa koji traju od januara.
* jun - U SFRJ raste zabrinutost zbog narkomanije: u Beogradu umrla devojka, deo grupe koja je provaljivala u apoteke - treća smrt od posledica droge za dve godine&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/07/25/archives/a-rise-in-drug-use-alarms-yugoslavs.html A RISE IN DRUG USE ALARMS YUGOSLAVS]. nytimes.com JULY 25, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[16. 6.]] - [[David Bowie]] izdao peti album, kao persona [[Ziggy Stardust]] - ''[[The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars]]'' (→ [[glam rock]]).
[[Datoteka:Watergate Complex interior.JPG|mini|180px|Kompleks ''[[Watergate]]'']]
* [[17. 6.]] - Skandal [[Watergate]]: petorica operativaca Bele kuće uhapšena tokom druge provale u Demokratski nacionalni komitet, skandal poprima veće razmere tek dogodine.
* 17. 6. - [[Čile]]: [[Salvador Allende]] formira novu vladu.
* 17. 6. - U Zagrebu otvoren [[Dom sportova]].
* [[18. 6.]] - U Belgiji okončan završni turnir [[UEFA Euro 1972]] - Zapadna Nemačka - SSSR 3:0.
* 18. 6. - Proglašen kraj Bitke kod An Lộca: Južnovijetnamci i Amerikanci zaustavili komunističku ofanzivu i potencijalni prodor do Sajgona.
* [[19.6.|19]] - [[23. 6.]] - [[Tito]] u poseti [[Poljska|Poljskoj]]&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/44-1-90.shtml On the Eve Of Tito's Visit to Warsaw] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065217/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/44-1-90.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE&lt;/ref&gt;.
* 19 - 25. 6. - U Zagrebu se održava 9. međunarodni festival animiranog filma - prvi [[Animafest]].
* 19 - 25. 6. - Uragan Agnes pogađa istočnu obalu SAD, izaziva do tada najveću materijalnu štetu.
* [[20. 6.]] - 19 pripadnika ekstremne hrvatske emigrantske organizacije [[Hrvatsko revolucionarno bratstvo]], kasnije poznatih kao [[Bugojanska grupa]], prelazi jugoslavensko-austrijsku granicu s ciljem dizanja ustanka koji bi srušio SFRJ i obnovio [[NDH]].
* [[24. 6.]] - Na ostrvu [[Krk]] otvoren &quot;[[Penthouse]] Adriatic&quot;, ''[[Pet of the Month]]'' je Nevenka Dundek&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/126-1-123.shtml La Dolce Vita: a Formula Against the Cold War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309125911/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/126-1-123.shtml |date=2016-03-09 }}, S.Stanković, OSA-RFE&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://yugoslavian.blogspot.com/2009/05/penthouse-adriatic-club-casino-in.html Penthouse Adriatic Club Casino in Yugoslavia, 1972], Yugoslavia - Virtual Museum&lt;/ref&gt;.
* [[27. 6.]] - U Kaliforniji osnovan [[Atari]].
* [[28. 6.]] - Predsednik [[Richard Nixon|Nixon]] objavljuje da regruti više neće biti slani u Vijetnam.
* [[29. 6.]] - U slučaju ''Furman v. Georgia'' [[Vrhovni sud SAD]] presudio da je [[smrtna kazna]] neustavna - moratorijum na istu u SAD će trajati do [[1976]].
* [[30. 6.]] - Prvi put primjenjena [[prijestupna sekunda]], i još jedna krajem godine.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Vintage Pulsar Model P2 Time Computer LED Watch (Stainless) with Original Band (10075198063).jpg|mini|180px|''Pulsar Time Computer'', model P2]]
* [[1. 7.]] - Na snazi je Zakon o oporezivanju proizvoda i usluga u prometu - uveden je porez na promet publikacijama koje su ocijenjene kao [[šund]] (&quot;porez na šund&quot;).
* [[2. 7.]] - Nakon [[Treći indijsko-pakistanski rat|prošlogodišnjeg sukoba]], [[Indija]] i [[Pakistan]] potpisuju [[Sporazum iz Simle]], kojim obećavaju da će nesporazume rešavati mirno. Pakistan je ove godine započeo [[Pakistanski nuklearni program|nuklearni program]]
* [[3. 7.]] - Na [[Pruga Beograd-Bar|pruzi Beograd-Bar]], predata u saobraćaj deonica [[Valjevo]] - [[Užice]] (cela pruga [[1976]]).
* [[7. 7.]] - [[Kakuei Tanaka]] novi japanski premijer (do 1974).
* [[8. 7.]] - SAD prodaju žita SSSR-u u vrednosti 750 miliona dolara.
* 8. 7. - Palestinski pisac i lider Narodnog fronta za oslobođenje Palestine [[Ghassan Kanafani]] ubijen u Bejrutu od strane Mosada (odmazda za masakr u Lodu).
* [[8. 7.|8]] - [[22. 7.]] - [[Jane Fonda]] u poseti Severnom Vijetnamu: istražuje gađanje nasipa, ostala je zloglasna fotografija na protivvazdušnom oružju. 
* [[9. 7.]] - Državni sekretar SAD [[William P. Rogers]] posetio SFRJ. 
* 9. 7. - Springhillski masakr: britanski snajperisti ubili petoro u Belfastu.
* [[11. 7.]] - [[Kuba]] postaje članica sovjetskog ekonomskog saveza [[Comecon]].
* [[12. 7.]] - Zajednička sednica Predsedništava CK SKJ i SFRJ na Brionima; [[Rato Dugonjić]] novi potpredsednik. Razgovaralo se o izazovu nacionalizma i potrebi da se u svim republikama i pokrajinama povrati kontrola partije za njegovo prevazilaženje&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/07/18/archives/yugoslavia-adopting-stronger-measures-to-dampen-nationalism-in-her.html Yugoslavia Adopting Stronger Measures to Dampen Nationalism in Her 8 Regions]. nytimes.com JULY 18, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[13. 7.]] - Britanski Donji dom odobrio ulazak u EZ sa 301:284 glasa.
* [[14. 7.]] - Senator [[George McGovern]] imenovan za demokratskog kandidata na izborima za predsednika SAD - zalaže se za neodložno i potpuno povlačenje iz Vijetnama. Govor je održao tek u 02:30 po istočnom vremenu.
* jul - Profesor [[Mihailo Đurić]] osuđen na dve godine zatvora zbog protivljenja amandmanima na ustav. Zbog kritike njegove osude biće zabranjivani brojevi [[Praxis (časopis)|Praxisa]] i časopisa Srpskog filozofskog društva (u septembru).
* jul - Strah od umornih Turaka na putevima, naročito između Beograda i bugarske granice, planira se gradnja dva motela za turske vozače - zemlja je već na vrhu evropske stope udesa&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/07/24/archives/an-increasingly-motorized-yugoslavia-has-new-headache-wild-turkish.html An Increasingly Motorized Yugoslavia Has New Headache: Wild Turkish Drivers Dashing Home]. nytimes.com JULY 24, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[16. 7.]] - Svečanost povodom (budućeg) početka radova na hidrosistemu Ibar - Lepenac u [[Gazivode|Gazivodama]], uključujući branu na [[Ibar|Ibru]] za veštačko jezero (1973-77).&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19720717|page:1 &quot;Borba&quot;, 17. jul 1972]&lt;/ref&gt;
* [[18. 7.]] - [[Anwar Sadat]] proterao 20.000 sovjetskih savetnika iz Egipta - moglo se raditi o varci&lt;ref&gt;[http://russiapedia.rt.com/on-this-day/july-18/ July, 18 in history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141113144417/http://russiapedia.rt.com/on-this-day/july-18/ |date=2014-11-13 }}. russiapedia.rt.com&lt;/ref&gt;, u svakom slučaju sledećeg oktobra Egipat i SSSR su sklopili ugovor o naoružanju&lt;ref name=&quot;Safran1988&quot;&gt;{{cite book|author=Nadav Safran|title=Saudi Arabia: The Ceaseless Quest for Security|url=http://books.google.com/books?id=zSkIi_1T1FsC&amp;pg=PA154|date=1 January 1988|publisher=Cornell University Press|isbn=0-8014-9484-2|pages=154–}}&lt;/ref&gt;. U SFRJ se pitaju hoće li Sovjetima postati zanimljivija jadranska obala (NYT 13.8.).
* [[19. 7.]] - [[Dofarski rat]] u Omanu: bitka kod Mirbata, grupa britanskih [[SAS]]-ovaca izdržala veliki napad pobunjenika.
* [[21. 7.]] - &quot;Krvavi petak&quot; u [[Belfast]]u - Privremena [[IRA]] detonirala 22 bombe, poginulo devet osoba.
* [[22. 7.]] - Sovjetska sonda [[Venera-8]] se spustila na tu planetu, radi 50 minuta pod surovim uslovima.
* [[23. 7.]] - Lansiran prvi satelit iz programa [[Landsat]] za istraživanje Zemlje.
* [[24. 7.]] - [[Jigme Singye Wangchuck]] je novi kralj [[Butan]]a (do abdikacije 2006).
* [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - 19. [[Filmski festival u Puli]], [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film ''[[Majstor i Margarita (film, 1972)|Maestro i Margarita]]''&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/19-pulski-filmski-festival/index.html 19. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180724032331/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/19-pulski-filmski-festival/index.html |date=2018-07-24 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[28. 7.]] - Jugoslavenska vojska i snage sigurnosti likvidiraju posljednjeg pripadnika Bugojanske grupe.
* [[29. 7.]] - Četiri planinara poginula od groma na Triglavu.
* [[31. 7.]] - Operacija Motorman: britanska armija rano izjutra ulazi u &quot;zabranjena područja&quot; gradova Severne Irske, što znatno smanjuje nasilje; kasnije tokom dana eksplodiraju tri auto-bombe u Claudy-ju, sa devet poginulih (kasnije se saznalo da je lokalni katolički sveštenik radio za IRA-u).
* leto - Najslabiji monsun u Indiji od 1918, glad u Afganistanu i Bangladešu; peta sušna godina u afričkom [[Sahel]]u&lt;ref name=&quot;Riley2017&quot;&gt;{{cite book|author=Barry Riley|title=The Political History of American Food Aid: An Uneasy Benevolence|url=https://books.google.com/books?id=5W8uDwAAQBAJ&amp;pg=PA335|year=2017|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-022887-3|pages=335–}}&lt;/ref&gt; (najoštrija suša sledi 1972-74).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:View towards south-west on Vjesnik skyscraper.jpg|mini|180px|[[Vjesnikov neboder]]]]
* [[1. 8.]] - Rotacija u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]]: [[Rato Dugonjić]] je potpredsjednik nakon [[Krste Crvenkovski|Krste Crvenkovskog]].
* 1. 8 - McGovernov kandidat za potpredsednika [[Thomas Eagleton]] prinuđen da se povuče zbog nekadašnjih hospitalizacija usled depresije, iako ga je McGovern pre neki dan podržavao &quot;1000%&quot;.
* &gt; 1. 8. - Preko 100.000 ljudi na sprovodu &quot;proljećara&quot; [[Pero Pirker|Pera Pirkera]].
* [[4. 8.]] - [[Idi Amin]] objavljuje da će proterati 50.000 Azijata sa britanskim pasošem - proterivanje i odlazak Azijaca i eksproprijacija njihovih preduzeća nanose veliku štetu ekonomiji [[Uganda|Ugande]]; nastavljaju se krvave represalije protiv [[Milton Obote|Oboteovih]] pristalica, koji su ove godine pokušali upasti u zemlju iz Tanzanije.
* 4. 8. - Ogromna [[sunčeva baklja]] preopteretila kablovske veze u SAD.
* [[6. 8.]] - [[Elizabeth Taylor]] i [[Richard Burton]] u poseti Vangi i Brionima. 
* 6. 8. - Prikazana komedija ''[[Everything You Always Wanted to Know About Sex* (*But Were Afraid to Ask)]]''.
* [[10. 8.]] - Meteor (''Earth-grazing fireball'') preleteo 57 kilometara iznad Severne Amerike.
* [[11. 8.]] - Iz Vijetnama povučene poslednje ''borbene'' kopnene američke trupe.
* [[13. 8.]] - Predsednik SIV [[Džemal Bijedić]] optužuje Australiju i Austriju da tolerišu obuku hrvatskih emigranata za terorizam i sabotažu.
* 13. 8. - JAT-ov avion za Rijeku probio ogradu njujorškog aerodroma Kennedy nakon što je pilot obustavio poletanje.
* [[14. 8.]] - [[Interflug]]ov avion pao blizu Berlina, 148 mrtvih.
[[Datoteka:Bobby Fischer 1972.jpg|mini|180px|[[Bobby Fischer]]]]
* kolovoz? - XIII. svjetski kongres naturista u [[Vrsar]]u.
* kolovoz - U tijeku je suđenje studentskim liderima Hrvatskog proljeća - [[Dražen Budiša]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], [[Goran Dodig]] i [[Ante Paradžik]]&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/08/30/archives/belgrade-cautious-in-trial-of-4-croats.html Belgrade Cautious in Trial of 4 Croats]. nytimes.com AUG. 30, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[16. 8.]] - Pokušaj puča u [[Maroko|Maroku]]: neki pripadnici vazduhoplovstva pucali na avion kralja [[Hasan II|Hasana II]].
* 16. 8. - Pored Kalabrije pronađene [[Bronze iz Riacea]], dva starogrčka bronzana kipa iz 5. st. pne.
* [[18. 8.]] - Iz najčuvanijeg švedskog zatvora pobeglo 15 od 18 zatvorenika, među kojima i [[Miro Barešić]] i Anđelko Brajković.
* [[19. 8.]] - Nabujale rijeke potopile tunel u rekonstrukciji blizu Dubrovnika, stradalo 12 radnika.
* [[22. 8.]] - [[Trelewski masakr]] u Argentini: sedam dana nakon masovnog pokušaja bekstva u kome je ubijen jedan stražar, pripadnici mornarice ubili 16 levičarskih političkih zatvorenika.
* [[26. 8.]] - [[11. 9.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[XX. Olimpijske igre - München 1972.|XX. olimpijske igre u Minhenu]], upamćene po napadu pripadnika terorističke palestinske organizacije „Crni septembar“ na Olimpijsko selo i ubistvu 11 izraelskih sportista. [[Mark Spitz]] osvojio sedam zlatnih medalja. Učinak Jugoslavije: 2 zlatne medalje ([[Mate Parlov]] i rukometaši), 1 srebrna i 2 bronzane.

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:Gedenken an die Opfer des Attentats von 1972 im Olympiapark München.jpg|220px|mini|Spomenik žrtvama [[Minhenski masakr|Minhenskog masakra]]]]
* [[1. 9.]] - [[Bobby Fischer]] pobedio [[Boris Spaski|Borisa Spaskog]] sa 12½–8½ u [[Reykjavík]]u i postao prvi Amerikanac svetski šahovski šampion (do 1975).
* 1. 9. - Počeo drugi &quot;[[Bakalarski rat]]&quot; između V. Britanije i [[Island]]a, koji je proširio granice ribarske zone.
* [[5. 9.|5]] - [[6. 9.]] - [[Minhenski masakr]]: upad [[Palestina|palestinskih]] terorista iz organizacije [[Crni rujan]] u olimpijsko selo i talačka kriza - ubijeno 11 izraelskih atleta, petorica gerilaca i jedan policajac. Izraelci će na to odgovoriti [[operacija Božji gnev|operacijom Božji gnev]].
* [[10. 9.]] - Tito otkrio [[Spomenik Revoluciji (Kozara)|Spomenik Revoluciji]] na Kozari, povodom 30. godišnjice [[Bitka na Kozari|bitke]]; Veliki narodni zbor Krajine i Potkozarja u Prijedoru. 
* [[14. 9.]] - Zapadna Nemačka i Poljska uspostavili diplomatske odnose.
* [[15. 9.]] - Prikazan film &quot;[[Diskretni šarm buržoazije]]&quot;.
* septembar - Kampanja protiv bogaćenja - u SFRJ ima 200.000 privatnika&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/10/29/archives/capitalism-is-alive-but-not-so-well-in-yugoslavia-future-of-private.html Capitalism Is Alive but Not So Well in Yugoslavia]. nytimes.com OCT. 29, 1972&lt;/ref&gt;.
* septembar - Prva [[igraća konzola]] ulazi u prodaju u Severnoj Americi - [[Magnavox Odyssey]].
* 15 - [[16. 9.]] - [[Otmica zrakoplova Scandinavian Airlines Systema, let br. 130]]: pripadnici [[Hrvatski narodni odpor|Hrvatskog narodnog odpora]] oteli avion u Švedskoj, traže puštanje kolega, uključujući Miru Barešića, predali se u Španiji. Događaj izaziva pojačanu osudu ustaštva u SFRJ, što je ranije bilo izbegavano zbog unutrašnjih odnosa&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/10/01/archives/yugoslavs-assail-croat-dissidents-denunciations-of-the-ustashi.html YUGOSLAVS ASSAIL CROAT DISSIDENTS;Denunciations of the Ustashi Resumed After Long Lull]. nytimes.com OCT. 1, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[16. 9.]] - Dve eksplozije u centru Sydneya, pretpostavlja se da je to delo ustaša.
* [[17. 9.]] - Prva epizoda serije ''[[M*A*S*H (TV serija)|M*A*S*H]]'' (11 sezona, 251 epizoda).
* [[18. 9.]] - Sednica Izvršnog biroa Predsedništva SKJ - ''Pismo'' poziva na beskompromisnu borbu protiv &quot;štetnih pojava&quot;. Kraj &quot;liberalnog&quot; perioda, partija želi povratak kontrole nad svim aspektima društva&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1973/01/02/archives/a-new-political-orthodoxy-is-asserting-itself-in-liberal-yugoslavia.html A New Political Orthodoxy Is Asserting Itself in Liberal Yugoslavia]. nytimes.com JAN. 2, 1973&lt;/ref&gt;.
* 18. 9. - 30. 10. - U Skoplju održana 20. [[šahovska olimpijada]].
* [[20. 9.]] - Jugoslovenska delegacija u Moskvi pregovara o uslovima sovjetskog kredita od 1,3 milijarde dolara&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/67-5-150.shtml Zagreb Daily Discusses Huge Soviet Credits to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065212/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/67-5-150.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE&lt;/ref&gt;.&lt;ref&gt;http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/67-5-150.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065212/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/67-5-150.shtml |date=2011-07-28 }}&lt;/ref&gt;
* [[21. 9.]] - Predsednik [[Ferdinand Marcos]] zaveo ratno stanje na [[Filipini]]ma (traje do 1981).
*   21. 9. - Džepni kalkulator TI-2500 Datamath ulazi u prodaju. 
* [[23. 9.]] - [[Filipini|Filipinski]] predsednik [[Ferdinand Marcos]] uveo vanredno stanje usled aktivnosti komunističkih pobunjenika (do 1981), sprovodi reforme Novog društva uz pomoć represije opozicije i stanovništva.
* [[25. 9.]] - [[Norveška]] na referendumu odbila ulazak u [[Evropska zajednica|Evropsku zajednicu]].
* [[29. 9.]] - Japan uspostavio diplomatske odnose sa [[NR Kina|NR Kinom]], nakon što ih je prekinuo sa Republikom Kinom (Tajvanom).
* septembar-oktobar - Napadi na dvojezične slovensko-njemačke table u austrijskoj Koruškoj (→ [[:sl:Napad na krajevne table|sl]]).

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Objavljen bestseler Alexa Comforta ''[[The Joy of Sex]]''.
* [[2. 10.]] - [[Danska]] odlučila ući u [[Evropska zajednica|Evropsku zajednicu]] (bez [[Farski Otoci|Farskih Otoka]]).
* [[5. 10.]] - Potpisan Generalni sporazum o učešću: [[Saudijska Arabija]], [[Kuvajt]], [[Katar]] i [[UAE]] će dobiti 25% učešća u naftnoj kompaniji [[Saudi Aramco|Aramco]] za 500 miliona dolara od 1973. i 51% učešća od 1983.
* 5. 10. - [[Jean-Marie Le Pen]] osnovao nacionalističku partiju [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] (prve evropske mandate dobijaju 1984, nacionalne 1986).
* [[6. 10.]] - Pokrenuta akcija &quot;Knjiga solidarnosti&quot; Prvog programa Radio Beograda.
* [[7. 10.]] - Anketa u Srbiji (okolini Beograda): 26% smatra da je SSSR najbolji prijatelj SFRJ, samo 4% da je to SAD; najpopularniji državnici Indira Gandi (31%), Willy Brandt (14%), Brežnjev (12%), Nixon i Mao Ce-tung po 7% (NYT).
* [[8. 10.]] - [[Henry Kissinger]] i [[Le Duc Tho]] se sastali u Parizu, pregovaraju o okončanju [[vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]].
* 8. 10. - [[Tito]]v intervju u &quot;[[Vjesnik (novine)|Vjesniku]]&quot;: &quot;nama treba avangardna partija&quot;, &quot;mi moramo očistiti našu partiju&quot; od karijerista, &quot;sa demokratijom smo išli u preveliku širinu&quot;, &quot;Nikakav liberalizam i nikakva bolećivost tu nemaju mjesta&quot; - &quot;moramo biti nemilosrdni&quot; u borbi za interese radničke klase. Partija mora biti kohezivna sila u svakoj republici, &quot;rado bih se odmorio, ali... moram raditi&quot; kako bi konsolidovao zemlju&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/10/14/archives/tito-at-80-tries-to-rebuild-party-ousters-in-the-6-yugoslav.html TITO, AT 80, TRIES TO REBUILD PARTY]. nytimes.com OCT. 14, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[10. 10.]] - Titov razgovor sa društveno-političkim aktivom SR Srbije: zamera im na nezavisnoj liniji, ignorisanju centralnih odluka i odupiranju naporima da SK ponovo bude neosporni autoritet, takođe kaže da je koncentracija kapitala, velikih banaka i trgovačkih kompanija u Srbiji izazvala nezadovoljstvo i nepoverenje u drugim republikama&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/10/26/archives/2-serbian-party-leaders-quit-in-wide-purge-by-tito.html 2 Serbian Party Leaders Quit in. Wide Purge by Tito]. nytimes.com OCT. 26, 1972&lt;/ref&gt;.
* 10. 10. - SIV odlučio da nakon višemesečnih nestašica podigne cene nekih prehrambenih artikala, uprkos protestima šefova sindikata (cene su prošlog novembra bile zvanično zamrznute).
*   10. 10. - U ponoć počeo štrajk kamiondžija u [[Čile]]u, zatim im se pridružuju i neke druge profesije i studenti&lt;ref name=&quot;Haslam2005&quot;&gt;{{cite book|author=Jonathan Haslam|title=The Nixon Administration and the Death of Allende's Chile: A Case of Assisted Suicide|url=http://books.google.com/books?id=cBcDJ34AJGMC&amp;pg=PA143|year=2005|publisher=Verso|isbn=978-1-84467-030-7|pages=143–}}&lt;/ref&gt; (inflacija ove godine je 140%, proizvodnja hrane je pala nakon agrarne reforme, pali su i cena i proizvodnja bakra, koji čini polovinu izvoza).
* [[11. 10.]] - Gen. [[Gabriel Ramanantsoa]] i formalno postaje predsednik [[Madagaskar]]a (do 1975), nakon što je ustavni referendum potvrdio pad preds. Tsiranane.
* 11. 10. - Po novom ustavu [[Panama|Paname]], [[Omar Torrijos]] uzima diktatorska ovlašćenja na šest godina, kao ''Líder Máximo'' Panamske revolucije.
* 11. 10.? - Soko [[Štark]] predstavio flips &quot;[[Smoki]]&quot;.
* [[12. 10.]] - Ubistvo studenta od strane tajne službe PIDE izaziva nemire među portugalskim studentima.
* 12/[[13. 10.]] - Antiratni i rasni neredi na američkom nosaču aviona ''[[USS Kitty Hawk (CV-63)|USS Kitty Hawk]]''.
[[Datoteka:Crash site.JPG|mini|250px|Mesto pada urugvajskog aviona]]
* [[13. 10.]] - [[Let 571 Fuerza Aérea Uruguaya]]: preživeli provode više od dva meseca na snežnim Andima, moraju pribeći kanibalizmu.
* 13. 10. - Aeroflot Flight 217: avion pao blizu Moskve, sa 174 mrtvih do tada najgora avionska nesreća.
* [[14. 10.]] - Prikazan &quot;[[Ultimo tango a Parigi|Poslednji tango u Parizu]]&quot;.
* [[15. 10.]] - Umro gen-puk. [[Viktor Bubanj]], načelnik generalštaba JNA, sledi gen-puk. [[Stane Potočar]] (do 1979).
* oktobar - [[Stane Kavčič]] odstupa s položaja predsednika Republičkog izvršnog veća Slovenije.
* oktobar - Na torinskom sajmu automobila predstavljen [[Fiat 126]] &quot;peglica&quot;, zamena za [[Fiat 500]].
* oktobar - Slučajno otkrivena [[Varnanska nekropola]] u Bugarskoj, sa najstarijim poznatim zlatnim nakitom na svetu (46-45. st. pne.).
* [[16. 10.]] - Hale Boggs, lider većine u Predstavničkom domu, i kongresmen Nick Begich nestali sa cesnom i još dve osobe leteći iznad Aljaske.
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Elizabeth II i Josip Broz Tito,1972, u Beogradu.jpg|mini|180px|[[Elizabeta II]] u Jugoslaviji]]
* [[17. 10.]] - Štampa objavljuje Titove optužbe rukovodstva SK Srbije za &quot;liberalizam&quot; i otpor jakoj, disciplinovanoj partiji&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/10/29/archives/tito-comes-to-the-aid-of-the-party-yugoslavia.html Tito Comes To the Aid of The Party; Yugoslavia]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* 17. 10. - Kraljica [[Elizabeta II]] stigla u posetu Jugoslaviji, njena prva poseta nekoj istočnoevropskoj zemlji.
* 17. 10. - [[Južna Koreja|Južnokorejski]] predsednik [[Park Chung-hee]] raspušta skupštinu i sledećeg meseca donosi novi ustav koji mu daje diktatorska ovlašćenja.
* [[18. 10.]] - U medijima objavljeno &quot;Pismo&quot; Tita i SKJ - poziv na borbeniju partiju, &quot;demokratski centralizam&quot; i veći nadzor SKJ nad društvom.
* 18. 10. - Američki rvač Richard Sanders poginuo blizu Skoplja na proputovanju prema Grčkoj.
* [[21. 10.]] - Prva epizoda &quot;[[Pozorište u kući|Pozorišta u kući]]&quot; (pet serijala i 84 epizode do 1984).
* 21. 10. - [[Nacionalna fronta oslobođenja Moro]] započinje pobunu na [[Filipini]]ma (do 1996).
* 21. 10. - Predsednik [[Siad Barre]] uvodi standardnu latinicu za pisanje [[Somalski jezik|somalskog jezika]].
* 21 - 25. 10. - Na srednjem Jadranu se održava združena vežba &quot;Podgora 72&quot;, nastavak [[Vojna vježba &quot;Sloboda 71&quot;|&quot;Slobode 71&quot;]]. 
{{Dvostruka slika|right|Marko Nikezic.jpg|150|Latinka Perović.jpg|150|[[Marko Nikezić]]|[[Latinka Perović]]}}
* [[25. 10.]] - Objavljeno da su visoki funkcioneri CK [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]] podneli ostavke (21. 10.): [[Marko Nikezić]] (predsednik) i [[Latinka Perović]] (sekretar), kao i Bora Pavlović (sekretar GK SK Beograda). U toku je čistka &quot;liberala&quot; u Srbiji&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:363217-Velika-cistka-kadrova Velika čistka kadrova]. novosti.rs 23. januar 2012&lt;/ref&gt; ali i drugim republikama. Novi šef srpske partije je profesor ekonomike [[Tihomir Vlaškalić]] (do 1982), sekretar metalski radnik Nikola Petronić.
* [[26. 10.]] - Državni sekretar SAD Kissinger sugeriše u vezi Vijetnamskog rata da je &quot;mir nadohvat ruke&quot;.
* 26. 10. - Vojni udar [[Mathieu Kérékou]]a u [[Dahomej]]u (dan. [[Benin]]), predsednik 1972-91. i opet 1996-2005.
* [[28. 10.]] - Poleteo [[Airbus A300]], prvi putnički avion te kompanije, prvi širokotrupni dvomotorac.
* 28. 10. - Kairskim sporazumom okončan [[Jemenski rat (1972)|kratak sukob]] između [[Sjeverni Jemen|Sjevernog]] i [[Južni Jemen|Južnog Jemena]], predviđeno ujedinjenje.
* [[29. 10.]] - Lufthansa Flight 615: Palestinci oteli avion kako bi oslobodili trojicu učesnika Minhenskog masakra - nemačke vlasti su ih predale u Zagrebu, odakle je avion odleteo u Libiju, gde su i taoci oslobođeni.
* [[31. 10.]] - Beogradski Filozofski fakultet odbio smeniti osmoro profesora&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/12/18/archives/repression-in-yugoslav-universities.html Repression in Yugoslav Universities]. nytimes.com DEC. 18, 1972&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-3-98.shtml Belgrade &quot;Anarcho-Liberal&quot; Professors Attacked] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065113/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-3-98.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE&lt;/ref&gt; praksisovaca.

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Midway - Winner IV (1973).jpg|mini|150px|[[Arkadne igre|Arkada]] sa igrom ''[[Pong]]'' (model iz 1973)]]
* [[1. 11.]] - [[Mirko Tepavac]], savezni sekretar inostranih poslova, daje ostavku (ili 28. 10.?).
* [[2. 11.]] - U Beogradu potpisan sporazum o sovjetskom kreditu Jugoslaviji - dve rate od 540 i 450 miliona dolara&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/81-1-256.shtml Tito's Foreign Policy Interview in &quot;Vjesnak&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160312012029/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/81-1-256.shtml |date=2016-03-12 }}, page 3, S.Stanković, OSA-RFE&lt;/ref&gt; u periodu 1973-76. i 1976-80&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-1-285.shtml Yugoslavia in 1977] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064406/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-1-285.shtml |date=2011-07-28 }}, page 12, S.Stanković, OSA-RFE&lt;/ref&gt;.
* 2. 11. - [[Koča Popović]] daje ostavku u saveznom [[Predsjedništvo SFRJ|Predsedništvu]] i povlači se iz političkog života.
* [[4. 11.]] - Radnici [[Ei Niš]] štrajkuju i šetaju gradom jer im kasne plate&lt;ref name=&quot;NYTEconCurbs&quot;&gt;[http://www.nytimes.com/1972/12/28/archives/yugoslavs-face-economic-curbs-wage-and-credit-freeze-due-tax-rise.html YUGOSLAVS FACE ECONOMIC CURBS]. nytimes.com DEC. 28, 1972&lt;/ref&gt;, kritikuju upravu i partijske zvaničnike, traže &quot;radikalne mere&quot; za poboljšanje rada fabrike&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/11/05/archives/yugoslav-workers-strike-a-factory.html Yugoslav Workers Strike a Factory]. nytimes.com NOV. 5, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[7. 11.]] - Ubedljiva pobeda [[Ričard Nikson|Ričarda Niksona]] na predsedničkim izborima - 41,2 prema 29,2 miliona glasova, [[George McGovern]] pobedio samo u Masačusetsu i Vašingtonu DC. Ovo su bili prvi izbori sa pragom starosti od 18 um. 21.
** Demokrati su povećali većinu u Senatu i zadržali je u Domu; među novim senatorima su [[Joe Biden]] i [[Jesse Helms]] a predstavnicima [[William Cohen]], [[Trent Lott]] i [[Barbara Jordan]] (prva južna crnkinja).
* [[8. 11.]] - Američka kablovska televizija ''[[HBO]]'' počinje emitovanje za 365 pretplatnika u [[Wilkes-Barre, Pennsylvania]].
* [[9. 11.]] - [[Mozambički rat za nezavisnost]]: [[FRELIMO]] pokreće ofanzivu protiv Portugalaca u provinciji Tete, na šta ovi odgovaraju represalijama.
* [[13. 11.]] - Orkan Quimburga pogađa područje od Engleske do severne Nemačke, stradalo je najmanje 73 ljudi, šteta preko milijardu maraka.
* [[14. 11.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] prelazi 1.000, ali će 1973-74 izgubiti 48% vrednosti.
* {{circa}} 15. 11. - Skupština SR Srbije zabranila prodaju vila, radnji i placeva do sledećeg marta - zbog glasina o konfiskaciji i povećanom porezu, skočila je njihova prodaja i prenošenje na rođake&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/11/19/archives/belgrade-shuns-new-stalinism-party-aide-says-this-is-goal-of.html BELGRADE SHUNS NEW ‘STALINISM’ Party Aide Says This Is Coal of Tighter Discipline]. nytimes.com NOV. 19, 1972&lt;/ref&gt;, takođe i anonimna pisma&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/11/18/archives/yugoslavias-welltodo-are-targets-of-informers.html Yugoslavia's Well‐to‐Do Are Targets of Informers]. nytimes.com NOV. 18, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[19. 11.]] - Prvi vanredni savezni izbori u Zapadnoj Nemačkoj, koji se smatraju referendumom o [[Willy Brandt|Brandtovoj]] politici [[Ostpolitik|prema Istoku]]: SPD 242 mandata (+5, prvi put najveća stranka od 1930), CDU/CSU 234 (-16), FDP, koalicioni partner SPD 42 (+11).
* [[22. 11.]] - Osnovana Banka Centralnoafričkih država (→ [[centralnoafrički CFA franak]], [[Ekonomska zajednica centralnoafričkih država]])
* [[24. 11.]] - Dr prof. [[Marko Veselica]] osuđen u Zagrebu na sedam godina zatvora za kontrarevolucinarne aktivnosti, takođe i Joze Ivičević-Bakulić (4 godine) i Zvonimir Komarica (2).
* [[27. 11.]] - Sednica CK [[SK BiH]]: [[Osman Karabegović]] isključen iz partije, [[Avdo Humo]], [[Čedo Kapor]] i [[Hajro Kapetanović]] &quot;upozoreni&quot;&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-3-89.shtml Purges in Bosnia and Hercegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065148/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-3-89.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković OSA-RFE&lt;/ref&gt; (rehabilitovani 1989&lt;ref&gt;&quot;Jednoglasno o rehabilitaciji&quot; Borba 1989-09-11, str. 1&lt;/ref&gt;).
* [[29. 11.]] - ''[[Atari]]'' predstavio [[arkadne igre|arkadnu]] verziju [[Pong]]a, čime je pokrenuo prvu generaciju [[Videoigra|video igara]].

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|thumb|250px|''[[The Blue Marble]]'']]
* [[2. 12.]] - [[Gough Whitlam]] postaje prvi laburistički premijer Australije posle 23 godine - prva odluka mu je da povuče ljudstvo iz Vijetnama.
* [[3. 12.]] - Spantax Flight 275: avion pao na Tenerifi, 155 mrtvih, uglavnom nemačkih turista.
* ca. 3. 12. - TV Beograd odlučila da od sledećeg proleća prekine prikazivanje &quot;[[Gradić Pejton (TV serija)|Gradića Pejton]]&quot; (bilo je kritika da serija podstiče &quot;sitnoburžoaske vrednosti&quot;).
* [[4. 12.]] - [[Honduras]]ki general [[Oswaldo López Arellano]] ponovo uzeo vlast (do 1975), sprovodi agrarnu reformu.
* 6. 12. - Čileanski predsednik Allende u poseti Moskvi, ne dobija očekivanu pomoć.
* [[6. 12.|6]] -[[8. 12.]] - Treća konferencija SKJ, tema je ideološko mobilizovanje omladine; Tito se žali da je 300.000 osoba vojničke starosti u inostranstvu i pod &quot;neprijateljskim&quot; ideološkim uticajima (NYT).
* [[7. 12.|7]] - [[19. 12.]] - [[Apollo 17]], poslednja misija programa i za sada (2019) poslednja sa posadom na Mesec.
* [[8. 12.]] - Završen [[Most iznad Male rijeke]] na budućoj pruzi Beograd-Bar&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/12/10/archives/yugoslav-bridge-completed.html Yugoslav Bridge Completed]. nytimes.com DEC. 10, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[12. 12.]] - Prikazan film ''[[The Poseidon Adventure]]''.
* [[15. 12.]] - [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumunija]] je prva članica [[MMF]] iz istočnog bloka (druga socijalistička, nakon SFRJ).
* [[16. 12.]] - Prekinuti mirovni pregovori između [[Severni Vijetnam|Severnog Vijetnama]] i [[SAD]].
* 16. 12. - Portugalski komandosi ubili 150 - 300 civila u mozambičkom selu Wiriyamu.
* [[17. 12.]] - Prikazan film ''[[Behind the Green Door]]''.
[[Datoteka:B-52Gs at Andersen AFB during Linebacker II 1972.JPEG|mini|250px|Avioni [[B-52]] tijekom &quot;Božićnog bombardiranja&quot;]]
* [[18.12.|18]] - [[29. 12.]] - [[Operacija Linebacker II]], nazvana i &quot;Božićno bombardovanje&quot; Severnog Vijetnama, najjači udari USAF od Drugog svetskog rata.
* [[14. 12.]] - Ljudi poslednji put hodaju Mesecom.
* decembar - Ostavke podneli [[Mirko Čanadanović]] (predsednik [[SK Vojvodine]]) i Miloš Radojčin (sekretar SKV).
* [[19. 12.]] - Austrijski kancelar [[Bruno Kreisky]] optužio Jugoslaviju za zveckanje oružjem nakon što je govor sekretara za odbranu Ljubičića shvaćen kao prikrivena pretnja.
* [[21. 12.]] - Osnovni ugovor (''Grundlagenvertrag''): dve Njemačke, [[Istočna Njemačka|Istočna]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadna]], priznale jedna drugu, uspostavljaju diplomatske odnose, omogućen njihov prijem u UN.
* 21. 12. - Počinje druga faza [[Rodezijski građanski rat|Rodezijskog građanskog rata]] između bele vlade i crnih ustanika (do 1979).
* 21 - 23. 12. - Spaseno svih 16 preživelih iz urugvajskog aviona palog na Andima.
* [[23. 12.]] - Razoran zemljotres pogodio [[Managva|Managvu]], glavni grad [[Nikaragva|Nikaragve]] - 5.000 mrtvih.
* [[24. 12.]] - [[švedska|Švedski]] premijer [[Olof Palme]] uporedio &quot;božićno bombardovanje&quot; sa nacističkim zločinima - SAD prekidaju diplomatske odnose (bombardovanje izaziva dosta kritika i u SAD).
* [[27. 12.]] - Demonstracije ispred američkog konzulata u Zagrebu zbog bombardiranja Vijetnama. (NYT)
* [[28. 12.]] - Ekonomske mere štednje u SFRJ: smanjenje plata u zaduženim fabrikama ili zamrzavanje u neproduktivnim sektorima; ograničenje kredita na najviše trećinu prihoda, otplata najduže 30 meseci za automobile (kreditna kupovina kola, televizora i druge robe je doprinela inflacionom pritisku)&lt;ref name=&quot;NYTEconCurbs&quot; /&gt;.
* 28. 12. - Premijer [[Severna Koreja|Severne Koreje]] [[Kim Il-sung]] postaje predsednik.
* [[29. 12.]] - Puštene u promet prve prave auto-ceste u Jugoslaviji, Zagreb-Karlovac i Vrhnika-Postojna. 
* 29. 12. - Eastern Air Lines Flight 401: pad aviona na Floridi je prva nesreća širokotrupne letelice, 101 žrtva i 75 preživelih.

=== Kroz godinu ===
[[Datoteka:Transamerica Pyramid from Columbus St. 1.JPG|mini|200px|[[Transamerica Pyramid]]]]
* Ekonomija SFRJ:
** U Jugoslaviju ušlo 21,5 miliona stranaca, od čega pet miliona turista, ukupna potrošnja blizu milijardu dolara&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 274-5&lt;/ref&gt;.
** Prema dokumentu sa Desetog kongresa SKJ iz 1974, nacionalni dohodak 1947-72 je povećan za 4,5 puta&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 289&lt;/ref&gt;.
** U prvih devet meseci, preduzeća su imala gubitke od 140 miliona dolara, od čega 58% u industriji i rudarstvu (električna energija 20 miliona dolara gubitaka); inflacija 17%&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1973/01/14/archives/yugoslavs-global-engineers.html Yugoslays: Global Engineers]. nytimes.com JAN. 14, 1973&lt;/ref&gt;. Gubici su 87% viši nego 1971&lt;ref name=&quot;NYTEconCurbs&quot; /&gt;.
** Po &quot;najboljim procenama&quot;, u SFRJ ima nekoliko stotina ljudi sa imovinom ili gotovinom i do pola miliona dolara, jedna trećina radnika zarađuje manje od 84 dolara mesečno, prosečna plata oko 100 dolara&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/09/10/archives/a-problem-karl-marx-didnt-foresee-yugoslavia.html A Problem Karl Marx Didn't Foresee; Yugoslavia]. nytimes.com SEPT. 10, 1972&lt;/ref&gt;, tj. 1.670 novih dinara (1 dolar iz 1972 = oko 5,9 dolara iz 2017).
** Polovina domaćinstava ima frižider, četvrtina veš-mašinu (u poređenju sa 1% pre 15 godina); mali automobil košta 24 plate, televizor 1,5, muško odelo pola&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/08/16/archives/diners-club-or-just-dinars-yugoslav-consumer-is-king.html Diners' Club or Just Dinars, Yugoslav Consumer Is King]. nytimes.com AUG. 16, 1972&lt;/ref&gt;.
* [[Branko Ćopić]] dobio &quot;[[Njegoševa nagrada|Njegoševu nagradu]]&quot; za &quot;Baštu sljezove boje&quot;. 
* Oko 8.000 stanovnika Kosova je zatvoreno u svojim domovima iz straha od [[krvna osveta|krvne osvete]] (u 1969. bilo je 100 ubistava iz 147 pokušaja)&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1972/12/01/archives/blood-feuds-plague-a-yugoslav-province.html Blood Feuds Plague a Yugoslav Province]. nytimes.com DEC. 1, 1972&lt;/ref&gt;.
* Jugoslaviju posetili [[Anwar Sadat]] (4 - 5. 2.), [[Jean-Bédel Bokassa]] (3 - 6. 5.), [[Haile Selasije]] (25 - 30. 6., proglašen je počasnim građaninom SFRJ), predsednik Indije [[V. V. Giri]] (5 - 9. 7.), [[Norodom Sihanouk]] (14 - 23. 7.), gen. sekr. UN [[Kurt Waldheim]] (1. 9.), predsednik Austrije [[Franz Jonas]] (13. 9.), holandska kraljica [[Juliana (Holandija)|Julijana]] i princ Bernard (20 - 23. 9.), kraljica [[Elizabeta II]] i princ Filip (17 - 21. 10.). 
* [[Huang Ho]] presušio prvi put u istoriji, usled pojačanog navodnjavanja njiva.
* Završen [[Transamerica Pyramid]], najviši neboder u San Franciscu.
* Objavljena knjiga ''Learning from Las Vegas'' trojice autora, veliki uticaj na [[Postmoderna arhitektura|postmodernu u arhitekturi]].
* [[DDT]] zabranjen u SAD nakon desetogodišnje kampanje u kojoj je stvoren moderni [[Ekološka svest|ekološki pokret]].
* Kreiran programski jezik [[Prolog (programski jezik)|Prolog]].

== 1972. u temama ==
* [[Televizija]]. TV Serije: &quot;[[Pozorište u kući]] 1&quot; (1972-73), &quot;Građani sela Luga&quot;, &quot;Izdanci iz opaljenog grma&quot;, &quot;Majstori&quot;, &quot;Selo bez seljaka&quot;, &quot;Ću, ćeš, će&quot;, &quot;Obraz uz obraz&quot; (1972-74), &quot;Ženski razgovori&quot;, &quot;Lutka opereta&quot;, &quot;Kako&quot;, &quot;Glumac je, glumac&quot; (TV Beograd); &quot;Klupa u Jurjevskoj&quot;.
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[I Bog stvori kafansku pevačicu]]&quot;, &quot;[[Pukovnikovica]]&quot;, &quot;[[Majstor i Margarita (film)|Majstor i Margarita]]&quot;, &quot;[[Valter brani Sarajevo]]&quot;, &quot;[[Vuk samotnjak]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1972.]]).

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1972.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Lilian Thuram]], fudbaler
* 1. 1. - [[Milena Pavlović]], glumica
* [[5. 1.]] - [[Sakis Ruvas]], kantautor, plesač, glumac...
* [[8. 1.]] - [[Boško Grubić]], hrvatski redatelj, producent, pjevač i skladatelj

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[Dejan Zečević]], filmski i TV režiser
* [[2. 2.]] - [[Dana International]], pevačica
* [[11. 2.]] - [[Steve McManaman]], fudbaler
* [[14. 2.]] - [[Drew Bledsoe]], igrač američkog fudbala
* 14. 2. - [[Saša Ćurčić]] Đani, fudbaler
* [[15. 2.]] - [[Gerasim (Popović)]], episkop gornjokarlovački
* [[16. 2.]] - [[Jerome Bettis]], ''The Bus'', igrač američkog fudbala
* [[17. 2.]] - [[Billie Joe Armstrong]], američki muzičar (''[[Green Day]]'')
* [[22. 2.]] - [[Michael Chang]], teniser
* [[26. 2.]] - [[Krešimir Mišak]], novinar, glazbenik, pisac
* 26. 2. - [[Dejan Mihajlov]], srpski političar
* [[29. 2.]] - [[Pedro Sánchez]], premijer Španije

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Jug Radivojević]], filmski i pozorišni reditelj
* [[2. 3.]] - [[Rene Bitorajac]], hrvatski glumac
* 2. 3. - [[Tvrtko Jakovina]], suvremeni hrvatski povjesničar
* [[3. 3.]] - [[Yasmine (pevačica)|Yasmine]], belgijska pevačica
* [[4. 3.]] - [[Jos Verstappen]], vozač F1
* [[6. 3.]] - [[Shaquille O'Neal]], košarkaš
* [[10. 3.]] - [[Timbaland]], reper, producent
* [[11. 3.]] - [[Tarik Filipović]], filmski i kazališni glumac, tv voditelj
* [[14. 3.]] - [[Stevan Pletikosić]], strelac
* [[15. 3.]] - [[Nina Violić]], hrvatska glumica
* [[25. 3.]] - [[Zrinka Blažević]], hrvatska povjesničarka
* [[29. 3.]] - [[Rui Costa]], fudbaler
* [[30. 3.]] - [[Karel Poborský]], fudbaler
* [[31. 3.]] - [[Alejandro Amenábar]], španski reditelj
* 31. 3. - [[Dejan Koturović]], srpski košarkaš

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - [[Jennie Garth]], glumica
* 3. 4. - [[Đula Mešter]], odbojkaš
* [[4. 4.]] - [[Maja Nekić]], hrvatska glumica
* 4. 4. - [[Marko Živić]], glumac († [[2021]])
* [[5. 4.]] - [[Ivan Jevtović]], glumac, rok-muzičar
* [[9. 4.]] - [[Željko Rebrača]], srpski košarkaš
* 9. 4. - [[Linda Begonja]], glumica
* [[10. 4.]] - [[Mario Stanić]], hrvatski nogometaš
* [[16. 4.]] - [[Conchita Martínez]], teniserka
* [[17. 4.]] - [[Jennifer Garner]], glumica
* [[18. 4.]] - [[Aco Pejović]], pevač
* [[19. 4.]] - [[Rivaldo]], fudbaler
* [[20. 4.]] - [[Carmen Electra]], američka glumica i pjevačica
* 20. 4. - [[Marko Kon]], srpski kompozitor, producent i pevač
* 20. 4. - [[Željko Joksimović]], srpski pevač
* [[21. 4.]] - [[Severina Vučković]], hrvatska pjevačica zabavne muzike

=== Maj/Svibanj ===
* [[2. 5.]] - [[Dwayne Johnson]], glumac, zabavni rvač
* [[7. 5.]] - [[Asgar Farhadi]], [[iran]]ski filmski režiser i scenarist
* [[9. 5.]] - [[Lisa Ann]], glumica
* [[10. 5.]] - [[Katja Seizinger]], skijašica
* [[16. 5.]] - [[Andrzej Duda]], predsednik Poljske
* [[20. 5.]] - [[Busta Rhymes]], reper, glumac
* [[21. 5.]] - [[The Notorious B.I.G.]], reper († [[1997]])
* [[23. 5.]] - [[Rubens Barrichello]], brazilski automobilist
* [[24. 5.]] - [[Greg Berlanti]], američki producent i scenarista
* [[25. 5.]] - [[Jules Jordan]], režiser, glumac
* [[31. 5.]] - [[Nikola Lončar]], srpski košarkaš
* 31. 5. - [[John Godina]], bacač kugle

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Wentworth Miller]], englesko-američki filmski i TV glumac
* [[3. 6.]] - [[Julie Gayet]], glumica
* [[4. 6.]] - [[Stojanka Novaković|Stoja]], pevačica
* [[10. 6.]] - [[Saša Dragin]], srpski političar
* [[23. 6.]] - [[Zinedine Zidane]], francuski nogometaš
* [[25. 6.]] - [[Sejf el Islam Gadafi]], drugi Moamerov sin († [[2026]])
* [[29. 6.]] - [[Samantha Smith]], mirovna aktivistkinja († [[1985]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Vladimir Kecmanović]], književnik
* 3. 7. - [[Maja Petrin]], glumica († [[2014]])
* [[4. 7.]] - [[Nina Badrić]], pjevačica
* [[10. 7.]] - [[Sofía Vergara]], glumica, model
* [[12. 7.]] - [[Nenad Jezdić]], glumac
* [[17. 7.]] - [[Andy Whitfield]], velški glumac († [[2011]])
* [[22. 7.]] - [[Nataša Ninković]], glumica
* [[28. 7.]] - [[Elizabeth Berkley]], glumica
* [[29. 7.]] - [[Wil Wheaton]], glumac

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[6. 8.]] - [[Geri Halliwell]], pevačica, glumica
* [[7. 8.]] - [[Goran Vlaović]], hrvatski nogometaš
* 7. 8. - [[Brad Patton]], australijsko-švedski porno glumac
* [[15. 8.]] - [[Ben Affleck]], glumac
* [[17. 8.]] - [[Ken Ryker]], američki porno glumac
* 17. 8. - [[Mirvad Kurić]], glumac
* [[22. 8.]] - [[Nikša Radovanović]], hrvatski operni pjevač
* [[24. 8.]] - [[Srdan Golubović]], filmski režiser
* [[25. 8.]] - [[Siniša Mali]], gradonačelnik Beograda
* [[30. 8.]] - [[Cameron Diaz]], glumica
* 30. 8. - [[Pavel Nedvěd]], fudbaler

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Sergej Trifunović]], glumac
* [[4. 9.]] - [[Anabela Basalo]], spisateljica
* [[9. 9.]] - [[Goran Višnjić]], hrvatski glumac
* [[15. 9.]] - [[Letizia Ortiz|Letizia]], kraljica-supružnica Španije
* 15. 9. - [[Jimmy Carr]], komičar
* [[16. 9.]] - [[Dejan Mirović]], srpski političar
* [[18. 9.]] - [[Ana Sofrenović]], glumica
* [[21. 9.]] - [[Liam Gallagher]], muzičar, kantautor
* 21. 9. - [[Milan Kalinić]], TV voditelj, glumac
* [[22. 9.]] - [[Matthew Rush (porno glumac)|Matthew Rush]], američki porno glumac
* [[27. 9.]] - [[Gwyneth Paltrow]], glumica
* [[28. 9.]] - [[Dita Von Teese]], ''burlesque'' umetnica
* [[29. 9.]] - [[Nedeljko Krsmanović]], novinar, direktor Novosti
* [[30. 9.]] - [[Aleksandra Kovač]], kompozitor, pevačica, aranžer, producent

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Katarina Rebrača]], manekenka
* [[2. 10.]] - [[Aleksandar Vulin]], srpski političar
* [[9. 10.]] - [[Etan Patz]], dečak nestao u New Yorku († 1979)
* [[17. 10.]] - [[Eminem]], reper, glumac, producent
* 17. 10. - [[Tarkan]], turski pevač
* [[24. 10.]] - [[Katarina Žutić]], srpska glumica
* [[27. 10.]] - [[Maria Mutola]], mozambička atletičarka
* [[29. 10.]] - [[Ksenija Mijatović]], pevačica

=== Novembar/Studeni ===
* [[4. 11.]] - [[Luís Figo]], fudbaler
* [[6. 11.]] - [[Rebecca Romijn]], američka glumica
* [[8. 11.]] - [[Maja Marijana]], pevačica
* [[11. 11.]] - [[Darijan Mihajlović]], pozorišni reditelj
* [[16. 11.]] - [[Missi Pyle]], glumica

=== Decembar/Studeni ===
* [[7. 12.]] - [[Hermann Maier]], skijaš
* [[9. 12.]] - [[Fabrice Santoro]], teniser
* [[12. 12.]] - [[Wilson Kipketer]], atletičar
* [[16. 12.]] - [[Slobodan G. Marković]], istoričar
* [[19. 12.]] - [[Alyssa Milano]], glumica
* 19. 12. - [[Warren Sapp]], igrač američkog fudbala
* [[22. 12.]] - [[Vanessa Paradis]], pevačica, glumica
* [[27. 12.]] - [[Branka Black Rose]], striptizeta
* [[28. 12.]] - [[Patrick Rafter]], teniser
* [[29. 12.]] - [[Jude Law]], glumac

=== Kroz godinu ===

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1972.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[1. 1.]] - [[Maurice Chevalier]], glumac, pevač, zabavljač (* [[1888]])
* [[6. 1.]] - [[Chen Yi (maršal)|Chen Yi]], maršal NR Kine, političar (* [[1901]])
* [[12. 1.]] - [[Mila Dimitrijević]], glumica (* [[1877]])
* [[14. 1.]] - [[Frederik IX (Danska)|Frederik IX]], kralj Danske (* [[1899]])
* [[27. 1.]] - [[Mahalia Jackson]], pevačica gospela (* [[1911]])
* [[28. 1.]] - [[Dino Buzzati]], književnik (* [[1906]])
* [[31. 1.]] - [[Mahendra]], kralj Nepala (* [[1920]])
* [[2. 2.]] - [[Natalie Clifford Barney]], američko-francuska spisateljica (* [[1876]].)
* [[7. 2.]] - [[Walter Lang]], filmski režiser (* [[1896]])
* [[9. 2.]] - [[Nikolaj Krilov]], maršal SSSR (* [[1903]])
* [[11. 2.]] - [[Živko Topalović]], srpski političar (* [[1886]])
* [[25. 2.]] - [[Abdurezak Hifzi Bjelavac]], bosanski književnik (* [[1886]])
* [[15. 3.]] - [[Ahmed Muradbegović]], književnik (* [[1898]])
* [[16. 3.]] - [[Franjo Lučić]], skladatelj, teoretičar (* [[1889]])
* [[20. 3.]] - [[Marilyn Maxwell]], glumica (* [[1921]])
* [[23. 3.]] - [[Cristóbal Balenciaga]], modni kreator (* [[1895]])
* [[24. 3.]] - [[Milko Kos]], slovenački istoričar (* [[1892]])
* 24. 3. - [[Dušica Spasić (medicinska sestra)|Dušica Spasić]], medicinska sestra umrla od variole (* [[1951]])
* [[27. 3.]] - [[M. C. Escher]], holandski grafički umetnik (* [[1898]])
* [[28. 3.]] - [[Vera Nikolić Podrinska]], hrvatska slikarica (* [[1886]].)

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 4.]] - [[Vladimir Popović Španac]], narodni heroj, političar, diplomata (* [[1914]])
* [[2. 4.]] - [[Franz Halder]], nemački general (* [[1884]])
* [[9. 4.]] - [[James F. Byrnes]], bivši državni sekretar SAD i sudija Vrhovnog suda (* [[1882]])
* [[22. 4.]] - [[Desanka Dugalić]], glumica (* [[1897]])
* [[25. 4.]] - [[George Sanders]], glumac (* [[1906]])
* [[27. 4.]] - [[Kwame Nkrumah]], prvi premijer i predsednik Gane (* [[1909]])
* [[28. 4.]] - [[Rastko Stojanović]], profesor BU, alpinista (* [[1926]])
* [[30. 4.]] - [[Gia Scala]], glumica, model (* [[1934]])
* [[2. 5.]] - [[J. Edgar Hoover]], direktor američkog [[FBI]] (* [[1895]].)
* [[6. 5.]] - [[Deniz Gezmiş]], turski levičarski revolucionar/militant (* [[1947]])
* [[14. 5.]] - [[Ilija Bašičević Bosilj]], slikar (* [[1895]])
* [[18. 5.]] - [[Imre Csepe]], književnik (* [[1914]])
* [[21. 5.]] - [[Fran Kušan]], botaničar (* [[1902]])
* [[22. 5.]] - [[Margaret Rutherford]], glumica (* [[1892]])
* [[25. 5.]] - [[Asta Nielsen]], [[danska]] filmska i kazališna glumica (* [[1882]].)
* [[28. 5.]] - [[Edvard VIII.]], bivši kralj UK, vojvoda od Windsora (* [[1894]])
* [[30. 5.]] - [[Branimir Jelić]], hrvatski emigrant (* [[1905]])
* [[12. 6.]] - [[Saul Alinsky]], pionir komunalnog organizovanja (* [[1909]])
* [[22. 6.]] - [[Vladimir Durković]], fudbaler (* [[1937]])
* [[25. 6.]] - [[Jan Matulka]], češko-američki slikar (* [[1890]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[7. 7.]] - [[Vaseljenski patrijarh Atinagora]] (* [[1886]])
* 7. 7. - [[Talal (Jordan)|Talal]], bivši kralj Jordana (* [[1909]])
* [[21. 7.]] - [[Jigme Dorji Wangchuck]], kralj Butana (* [[1929]])
* [[23. 7.]] - [[Velimir Piletić]], četnički vojvoda (* [[1906]])
* [[24. 7.]] - [[Lance Reventlow]], auto-trkač, preduzetnik, naslednik Woolwortha (* [[1936]])
* [[28. 7.]] - [[Severin Bijelić]], glumac (* [[1921]])
* [[30. 7.]] - [[Zdenka Pexidr-Srića]], hrvatska akademska slikarica (* [[1886]].)
* [[31. 7.]] - [[Paul-Henri Spaak]], bivši premijer Belgije, čelnik NATO i evropskih institucija (* [[1899]])
* [[1. 8.]] - [[Pero Pirker]], hrvatski političar (* [[1927]])
* [[2. 8.]] - [[Ilija Bašičević Bosilj]], slikar (* [[1895]])
* [[7. 8.]] - [[Aspasia Manos]], tašta Petra II Karađorđevića (* [[1896]])
* [[8. 8.]] - [[Andrea Feldman]], glumica (* [[1948]])
* [[14. 8.]] - [[Delfa Ivanić]], humanista, osnivač &quot;Kola srpskih sestara&quot; (* [[1881]])
* [[19. 8.]] - [[Tomislav Kronja]], bivši načelnik VMA u Beogradu (* [[1914]])
* [[29. 8.]] - [[Lale Andersen]], glumica, pevačica (* [[1905]])
* [[11. 9.]] - [[Max Fleischer]], animator (* [[1883]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[1. 10.]] - [[Louis Leakey]], paleontolog (* [[1903]])
* 1. 10. - [[Mladen Josić]], slikar (* [[1897]])
* [[8. 10.]] - [[Prescott Bush]], bankar, političar, otac i deda predsednika SAD (* [[1895]])
* [[13. 10.]] - [[Herman Affel]], pronalazač modernog koaksijalnog kabla (* [[1893]])
* [[15. 10.]] - [[Viktor Bubanj]], general-pukovnik JRV, narodni heroj (* [[1918]])
* [[17. 10.]] - [[Đorđe Karađorđević]], prvorođeni sin Petra I (* [[1887]])
* [[20. 10.]] - [[Harlow Shapley]], astronom (* [[1885]])
* [[24. 10.]] - [[Jackie Robinson]], igrač bejzbola (* [[1919]])
* [[26. 10.]] - [[Igor Sikorsky]], pionir aviona i helikoptera (* [[1889]])
* [[31. 10.]] - [[Beta Vukanović]], srpska slikarka (* [[1872]])
* [[1. 11.]] - [[Ezra Pound]], pjesnik (* [[1885]])
* [[17. 11.]] - [[Thomas C. Kinkaid]], admiral SAD (* [[1888]])
* [[22. 11.]] - [[Vladimir Filakovac]], slikar (* [[1892]])
* [[25. 11.]] - [[Henri Coandă]], pionir aerodinamike i avijacije (* [[1886]])
* [[27. 11.]] - [[Sergije Troicki]], teolog, istoričar (* [[1878]])
* [[28. 11.]] - [[Aleksandar Stojković (1915–1972)|Aleksandar Stojković]], glumac (* [[1915]])
* [[29. 11.]] - [[Carl Stalling]], kompozitor, aranžer (* [[1891]])
* [[6. 12.]] - [[Aleksandar Gavrić]], srpski glumac (* [[1932]])
* [[9. 12.]] - [[Milan Predić (književnik)|Milan Predić]], književnik i pozorišni kritičar (* [[1881]])
* 9. 12. - [[Louella Parsons]], trač-kolumnistkinja (* [[1881]])
* [[11. 12.]] - [[Jovan Hadži]], zoolog (* [[1884]])
* [[14. 12.]] - [[Miroslav Džaja]], književnik (* [[1885]])
* [[21. 12.]] - [[Paul Hausser]], nemački general (* [[1880]])
* [[23. 12.]] - [[Andrej Tupoljev]], konstruktor aviona (* [[1888]])
* [[26. 12.]] - [[Harry S. Truman]], 33. predsjednik SAD (* [[1884]].)
* [[27. 12.]] - [[Lester B. Pearson]], bivši premijer Kanade, nobelovac za mir (* [[1897]])
* 27. 12. - [[Nikola Škerović]], istoričar, novinar (* [[1884]])
* [[29. 12.]] - [[Joseph Cornell]], umetnik (* [[1903]])

=== Kroz godinu ===
* [[Ivo Kurtović]], arhitekta (* 1910)

== Nobelova nagrada za 1972. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[John Bardeen]], [[Leon Neil Cooper]] i [[John Robert Schrieffer]] (zajednički razvijena teorija [[superprovodnost]]i, obično nazvana [[BCS-teorija]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Christian B. Anfinsen]] (rad na [[Ribonukleaza|ribonukleazi]], naročito vezi između sekvence amino kiselina i biološki aktivne konformacije, → [[Anfinsenova hipoteza]]), [[Stanford Moore]] i [[William Howard Stein]] (doprinos razumevanju veze između hemijske strukture i katalitičke aktivnosti aktivnog centra molekula ribonukleaze)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Gerald Edelman]] i [[Rodney Robert Porter]] (otkrića u vezi hemijske strukture [[Antitelo|antitela]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Heinrich Böll]] (pisanje koje je putem kombinacije široke perspektive na svoje vreme i osećajne veštine u karakterizaciji doprinelo obnovi nemačke književnosti)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[John Hicks]] i [[Kenneth Arrow]] (pionirski doprinos [[teorija opšte ekonomske ravnoteže|teoriji opšte ekonomske ravnoteže]] i [[ekonomika blagostanja|teoriji blagostanja]])

== Reference ==
{{reference|2}}

; Literatura

* Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.

== Vanjske veze ==
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-3-189.shtml Crisis Between &quot;Hard-Liners&quot; and &quot;Soft-Liners&quot; in Yugoslav Party?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065206/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-3-189.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA - RFE (nagoveštaj čistke u SK Srbije).
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-112.shtml Survey of Yugoslavia's Manpower Export to Western Countries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065106/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-112.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA - RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-232.shtml National Structure of the Yugoslav Army Leadership] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100914070713/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-232.shtml |date=2010-09-14 }}, Zdenko Antić, OSA - RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-3-158.shtml Top Serbian Leadership Reshuffled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065232/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-3-158.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-3-127.shtml Yugoslavia Introduces Foreign Currency Market] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728063053/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-3-127.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/114-2-53.shtml Tito's Interview With &quot;Hova Makedonija&quot; and Yugoslavia-Bulgarian Relations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065122/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/114-2-53.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-1.shtml Serbian Marxist Attacks &quot;Stalinist Destalinization&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065136/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-1.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-2-40.shtml New Elements Of Nationalist Manifestations In Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065142/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-2-40.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/12-4-191.shtml Croatia's Economic Relations with China] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065252/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/12-4-191.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-2-87.shtml A Review Of Current Developments In Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728063020/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-2-87.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-105.shtml The Meaning of the Anti-Yugoslav Attack] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065228/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-105.shtml |date=2011-07-28 }}, lz, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-136.shtml Anti-Stalinist Work Chosen Book of the Year in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065129/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-2-136.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-1-217.shtml Skoplje Leader Against Macedonian Separatism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065200/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/80-1-217.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE

&lt;!-- internacionalni linkovi --&gt;
{{commonscat|1972}}

[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>7g0h0w8t9f0pwobt8jba1mdnvx5vdn1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članci u začetku/Spisak šablona</title>
    <ns>4</ns>
    <id>24009</id>
    <revision>
      <id>42684290</id>
      <parentid>41423655</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:32:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{tl|U začetku}} */</comment>
      <origin>42684290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11470" sha1="ii3j852ptifnhk98pg1rn1iiz1c6r6w" xml:space="preserve">Kao što je detaljno objašnjeno na [[Wikipedia:Članci u začetku|glavnoj stranici za članke u začetku]], šabloni za takve članke esencijalni su za njihovo normalno funkcioniranje. Ova stranica sadrži popis svih postojećih šablona za članke u začetku, grupiranih prema kategorijama radi lakšeg pretraživanja. Svi postojeći šabloni trebali bi biti na ovome mjestu, isto kao što bi i svaki novostvoreni šablon trebao biti dodan na ovaj popis, sukladno dogovorenoj kategorizaciji.

==Opći šabloni==

U ovu skupinu spadaju generalni šabloni koji nisu vezani ni uz jednu konkretnu temu. Zbog njihove ograničenosti, postoje samo dva ovakva šablona, jedan koji se odnosi na cijeli članak, a drugi koji se odnosi samo na njegov dio. Zbog tematske neodređenosti, korištenje ovih šablona trebalo bi biti ograničeno i opravdano. Dakle, šablon {{tl|U začetku}} trebao bi se koristiti samo onda kada ne postoji specifični tematski šablon, dok bi se šablon {{tl|Odlomak-začetak}} trebao koristiti samo u slučajevima kada je dio određenog članka prekratak. Šabloni izgledaju ovako:

==={{tl|U začetku}}===
{{center|{{U začetku}}}}

==={{tl|Odlomak-začetak}}===
&lt;br&gt;
{{Odlomak-začetak}}

==Biografije==

U ovu skupinu spadaju svi oni šabloni koji se odnose na biografske članke u začetku, odnosno one članke koje govore o stvarnim ličnostima. Ovaj šablon '''ne smije''' se koristiti u biografijama fiktivnih likova, već samo onih koje su doista postojale. Šablon {{tl|Biografija-začetak}} je glavni i generalni šablon za ovu skupinu, mada postoji cijela serija tematski specificiranih šablona koji bi se trebali koristiti kada je to moguće; opći šablon treba koristiti samo onda kada specificirani šabloni za konkretnu temu ne postoje. 

{{small|'''NAPOMENA:''' ''Moguće je da neke osobe po kategorizaciji spadaju u više tematskih slojeva. U tom slučaju treba primijeniti pravilo o što manjem broju šablona po članku tako da se u sam članak stavi onaj šablon koji najbolje opisuje dotičnu osobu. Korištenje dodatnih šablona mora biti svrhovito i obrazloženo.''}}

Šabloni iz ove skupine su:

&lt;center&gt;{{Biografija-začetak}}&lt;/center&gt;

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|Bend-začetak}}
|{{center|{{Bend-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Bendovi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Glumac-začetak}}
|{{center|{{Glumac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Glumci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Model-začetak}}
|{{center|{{Model-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Modeli, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Muzičar-začetak}}
|{{center|{{Muzičar-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Muzičari, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Pisac-začetak}}
|{{center|{{Pisac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Pisci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Režiser-začetak}}
|{{center|{{Režiser-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Filmski režiseri, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Svetac-začetak}}
|{{center|{{Svetac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Sveci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Umjetnik-začetak}}
|{{center|{{Umjetnik-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Umjetnici, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Umjetnost==

==Društvene nauke==

==Prirodne nauke==

==Tehničke nauke==

==Sport==

Članci u začetku sportske tematike idu u ovu kategoriju. Pravila o specifikaciji vrijede jednako kao i za prethodne kategorije. Temeljni šablon, {{tl|Sport-začetak}}, treba se koristiti kada ne postoji specificirani šablon za pojedinačni sport. U ovu kategoriju spadaju članci koji se tiču samih sportova, njihovih pravila ili događanja. Članci u začetku o sportašima i sportskim biografijama spadaju pod [[#Biografije|biografski dio]].

Šabloni iz ove skupine su:

&lt;center&gt;{{Sport-začetak}}&lt;/center&gt;

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|F1-začetak}}
|{{center|{{F1-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Formula 1, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Fudbalski klub-začetak}}
|{{center|{{Fudbalski klub-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Košarka-začetak}}
|{{center|{{Košarka-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Košarka, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Ostalo==

U ovu kategoriju spadaju svi oni šabloni koji se nisu ili ne mogu kategorizirati prema gore utvrđenim kriterijima. Ukoliko niste sigurni gdje svrstati neki šablon, ova kategorija je idealno mjesto za njega. Zbog pluralističke prirode, ova kategorija nema nikakav osnovni šablon, već sadrži sljedeće:

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|Aerodrom-začetak}}
|{{center|{{Aerodrom-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Aerodromi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Automobil-začetak}}
|{{center|{{Automobil-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Automobili, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Avijacija-začetak}}
|{{center|{{Avijacija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Avijacija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Ezoterija-začetak}}
|{{center|{{Ezoterija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Ezoterija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Grčka mitologija-začetak}}
|{{center|{{Grčka mitologija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Grčka mitologija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Hrana-začetak}}
|{{center|{{Hrana-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Hrana, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Mitologija-začetak}}
|{{center|{{Mitologija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Mitologija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Piće-začetak}}
|{{center|{{Piće-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Pića, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Wikipedia-začetak}}
|{{center|{{Wikipedia-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Vidi i==

* [[Šablon:Začetak/Jezgra]]
* [[Wikipedia:Članci u začetku]]

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot;
! Šablon
! Izgled
|-
| {{tl|Album-začetak}}
| {{Album-začetak}}
|-
| {{tl|Anatom-začetak}}
| {{Anatom-začetak}}
|-
| {{tl|Arheo-začetak}}
| {{Arheo-začetak}}
|-
| {{tl|Arhit-začetak}}
| {{Arhit-začetak}}
|-
| {{tl|Astro-začetak}}
| {{Astro-začetak}}
|-
| {{tl|Biljka-začetak}}
| {{Biljka-začetak}}
|-
| {{tl|Biol-začetak}}
| {{Biol-začetak}}
|-
| {{tl|Bitka-začetak}}
| {{Bitka-začetak}}
|-
| {{tl|Boć-začetak}}
| {{Boć-začetak}}
|-
| {{tl|CG-začetak}}
| {{CG-začetak}}
|-
| {{tl|Droga-začetak}}
| {{Droga-začetak}}
|-
| {{tl|Ekol-začetak}}
| {{Ekol-začetak}}
|-
| {{tl|Ekon-začetak}}
| {{Ekon-začetak}}
|-
| {{tl|Etno-začetak}}
| {{Etno-začetak}}
|-
| {{tl|Film-režiser-začetak}}
| {{Film-režiser-začetak}}
|-
| {{tl|Film-začetak}}
| {{Film-začetak}}
|-
| {{tl|Filoz-začetak}}
| {{Filoz-začetak}}
|-
| {{tl|Fiz-začetak}}
| {{Fiz-začetak}}
|-
| {{tl|Genetika-začetak}}
| {{Genetika-začetak}}
|-
| {{tl|Geog-začetak}}
| {{Geog-začetak}}
|-
| {{tl|Geol-začetak}}
| {{Geol-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-začetak}}
| {{Grad-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Argentina-začetak}}
| {{Grad-Argentina-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Austrija-začetak}}
| {{Grad-Austrija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Brazil-začetak}}
| {{Grad-Brazil-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Francuska-začetak}}
| {{Grad-Francuska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Hrvatska-začetak}}
| {{Grad-Hrvatska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Kanada-začetak}}
| {{Grad-Kanada-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Kolumbija-začetak}}
| {{Grad-Kolumbija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Libanon-začetak}}
| {{Grad-Libanon-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Libija-začetak}}
| {{Grad-Libija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Meksiko-začetak}}
| {{Grad-Meksiko-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Nizozemska-začetak}}
| {{Grad-Nizozemska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Njemačka-začetak}}
| {{Grad-Njemačka-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Rusija-začetak}}
| {{Grad-Rusija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-SAD-začetak}}
| {{Grad-SAD-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Slovenija-začetak}}
| {{Grad-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Srbija-začetak}}
| {{Grad-Srbija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Čile-začetak}}
| {{Grad-Čile-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Španija-začetak}}
| {{Grad-Španija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Vijetnam-začetak}}
| {{Grad-Vijetnam-začetak}}
|-
| {{tl|Hemija-začetak}}
| {{Hemija-začetak}}
|-
| {{tl|Hist-začetak}}
| {{Hist-začetak}}
|-
| {{tl|Hist-UK-začetak}}
| {{Hist-UK-začetak}}
|-
| {{tl|Islam-začetak}}
| {{Islam-začetak}}
|-
| {{tl|Jez-začetak}}
| {{Jez-začetak}}
|-
| {{tl|Knjiga-začetak}}
| {{Knjiga-začetak}}
|-
| {{tl|Komp-začetak}}
| {{Komp-začetak}}
|-
| {{tl|Kompan-začetak}}
| {{Kompan-začetak}}
|-
| {{tl|Krist-začetak}}
| {{Krist-začetak}}
|-
| {{tl|Kultura-začetak}}
| {{Kultura-začetak}}
|-
| {{tl|LGBT-začetak}}
| {{LGBT-začetak}}
|-
| {{tl|Ling-začetak}}
| {{Ling-začetak}}
|-
| {{tl|Lit-začetak}}
| {{Lit-začetak}}
|-
| {{tl|Mat-začetak}}
| {{Mat-začetak}}
|-
| {{tl|Medic-začetak}}
| {{Medic-začetak}}
|-
| {{tl|Metalur-začetak}}
| {{Metalur-začetak}}
|-
| {{tl|Mineral-začetak}}
| {{Mineral-začetak}}
|-
| {{tl|Moda-začetak}}
| {{Moda-začetak}}
|-
| {{tl|Muzika-začetak}}
| {{Muzika-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-BiH-začetak}}
| {{Naselje-BiH-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-Slovenija-začetak}}
| {{Naselje-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-Srbija-začetak}}
| {{Naselje-Srbija-začetak}}
|-
| {{tl|Nauka-začetak}}
| {{Nauka-začetak}}
|-
| {{tl|Obraz-začetak}}
| {{Obraz-začetak}}
|-
| {{tl|Odjeća-začetak}}
| {{Odjeća-začetak}}
|-
| {{tl|Op-BiH-začetak}}
| {{Op-BiH-začetak}}
|-
| {{tl|Op-Slovenija-začetak}}
| {{Op-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Otok-začetak}}
| {{Otok-začetak}}
|-
| {{tl|Pismo-začetak}}
| {{Pismo-začetak}}
|-
| {{tl|Polit-začetak}}
| {{Polit-začetak}}
|-
| {{tl|Pravo-začetak}}
| {{Pravo-začetak}}
|-
| {{tl|Psihol-začetak}}
| {{Psihol-začetak}}
|-
| {{tl|Ptica-začetak}}
| {{replace|{{Ptica-začetak}}|[[Kategorija:Ptice, članci u začetku]]|}}
|-
| {{tl|Put-začetak}}
| {{Put-začetak}}
|-
| {{tl|Radio-začetak}}
| {{Radio-začetak}}
|-
| {{tl|Rat-začetak}}
| {{Rat-začetak}}
|-
| {{tl|Relig-začetak}}
| {{Relig-začetak}}
|-
| {{tl|Rij-začetak}}
| {{Rij-začetak}}
|-
| {{tl|Seksol-začetak}}
| {{Seksol-začetak}}
|-
| {{tl|Statistika-začetak}}
| {{Statistika-začetak}}
|-
| {{tl|Svemir-začetak}}
| {{Svemir-začetak}}
|-
| {{tl|Svetac-začetak}}
| {{Svetac-začetak}}
|-
| {{tl|Tehnol-začetak}}
| {{Tehnol-začetak}}
|-
| {{tl|TV-emisija-začetak}}
| {{TV-emisija-začetak}}
|-
| {{tl|TV-začetak}}
| {{TV-začetak}}
|-
| {{tl|Ukrajina-začetak}}
| {{Ukrajina-začetak}}
|-
| {{tl|Umj-začetak}}
| {{Umj-začetak}}
|-
| {{tl|Životinja-začetak}}
| {{replace|{{Životinja-začetak}}|[[Kategorija:Životinje, članci u začetku]]|}}
|}

[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| ]]
[[Kategorija:Članci u začetku| T]]</text>
      <sha1>ii3j852ptifnhk98pg1rn1iiz1c6r6w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684291</id>
      <parentid>42684290</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:33:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{tl|Odlomak-začetak}} */</comment>
      <origin>42684291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11465" sha1="aqfl4se5yjpr102pwlinmdsh9899ent" xml:space="preserve">Kao što je detaljno objašnjeno na [[Wikipedia:Članci u začetku|glavnoj stranici za članke u začetku]], šabloni za takve članke esencijalni su za njihovo normalno funkcioniranje. Ova stranica sadrži popis svih postojećih šablona za članke u začetku, grupiranih prema kategorijama radi lakšeg pretraživanja. Svi postojeći šabloni trebali bi biti na ovome mjestu, isto kao što bi i svaki novostvoreni šablon trebao biti dodan na ovaj popis, sukladno dogovorenoj kategorizaciji.

==Opći šabloni==

U ovu skupinu spadaju generalni šabloni koji nisu vezani ni uz jednu konkretnu temu. Zbog njihove ograničenosti, postoje samo dva ovakva šablona, jedan koji se odnosi na cijeli članak, a drugi koji se odnosi samo na njegov dio. Zbog tematske neodređenosti, korištenje ovih šablona trebalo bi biti ograničeno i opravdano. Dakle, šablon {{tl|U začetku}} trebao bi se koristiti samo onda kada ne postoji specifični tematski šablon, dok bi se šablon {{tl|Odlomak-začetak}} trebao koristiti samo u slučajevima kada je dio određenog članka prekratak. Šabloni izgledaju ovako:

==={{tl|U začetku}}===
{{center|{{U začetku}}}}

==={{tl|Odlomak-začetak}}===
{{Odlomak-začetak}}

==Biografije==

U ovu skupinu spadaju svi oni šabloni koji se odnose na biografske članke u začetku, odnosno one članke koje govore o stvarnim ličnostima. Ovaj šablon '''ne smije''' se koristiti u biografijama fiktivnih likova, već samo onih koje su doista postojale. Šablon {{tl|Biografija-začetak}} je glavni i generalni šablon za ovu skupinu, mada postoji cijela serija tematski specificiranih šablona koji bi se trebali koristiti kada je to moguće; opći šablon treba koristiti samo onda kada specificirani šabloni za konkretnu temu ne postoje. 

{{small|'''NAPOMENA:''' ''Moguće je da neke osobe po kategorizaciji spadaju u više tematskih slojeva. U tom slučaju treba primijeniti pravilo o što manjem broju šablona po članku tako da se u sam članak stavi onaj šablon koji najbolje opisuje dotičnu osobu. Korištenje dodatnih šablona mora biti svrhovito i obrazloženo.''}}

Šabloni iz ove skupine su:

&lt;center&gt;{{Biografija-začetak}}&lt;/center&gt;

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|Bend-začetak}}
|{{center|{{Bend-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Bendovi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Glumac-začetak}}
|{{center|{{Glumac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Glumci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Model-začetak}}
|{{center|{{Model-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Modeli, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Muzičar-začetak}}
|{{center|{{Muzičar-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Muzičari, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Pisac-začetak}}
|{{center|{{Pisac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Pisci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Režiser-začetak}}
|{{center|{{Režiser-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Filmski režiseri, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Svetac-začetak}}
|{{center|{{Svetac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Sveci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Umjetnik-začetak}}
|{{center|{{Umjetnik-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Umjetnici, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Umjetnost==

==Društvene nauke==

==Prirodne nauke==

==Tehničke nauke==

==Sport==

Članci u začetku sportske tematike idu u ovu kategoriju. Pravila o specifikaciji vrijede jednako kao i za prethodne kategorije. Temeljni šablon, {{tl|Sport-začetak}}, treba se koristiti kada ne postoji specificirani šablon za pojedinačni sport. U ovu kategoriju spadaju članci koji se tiču samih sportova, njihovih pravila ili događanja. Članci u začetku o sportašima i sportskim biografijama spadaju pod [[#Biografije|biografski dio]].

Šabloni iz ove skupine su:

&lt;center&gt;{{Sport-začetak}}&lt;/center&gt;

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|F1-začetak}}
|{{center|{{F1-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Formula 1, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Fudbalski klub-začetak}}
|{{center|{{Fudbalski klub-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Košarka-začetak}}
|{{center|{{Košarka-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Košarka, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Ostalo==

U ovu kategoriju spadaju svi oni šabloni koji se nisu ili ne mogu kategorizirati prema gore utvrđenim kriterijima. Ukoliko niste sigurni gdje svrstati neki šablon, ova kategorija je idealno mjesto za njega. Zbog pluralističke prirode, ova kategorija nema nikakav osnovni šablon, već sadrži sljedeće:

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|Aerodrom-začetak}}
|{{center|{{Aerodrom-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Aerodromi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Automobil-začetak}}
|{{center|{{Automobil-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Automobili, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Avijacija-začetak}}
|{{center|{{Avijacija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Avijacija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Ezoterija-začetak}}
|{{center|{{Ezoterija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Ezoterija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Grčka mitologija-začetak}}
|{{center|{{Grčka mitologija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Grčka mitologija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Hrana-začetak}}
|{{center|{{Hrana-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Hrana, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Mitologija-začetak}}
|{{center|{{Mitologija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Mitologija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Piće-začetak}}
|{{center|{{Piće-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Pića, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Wikipedia-začetak}}
|{{center|{{Wikipedia-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Vidi i==

* [[Šablon:Začetak/Jezgra]]
* [[Wikipedia:Članci u začetku]]

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot;
! Šablon
! Izgled
|-
| {{tl|Album-začetak}}
| {{Album-začetak}}
|-
| {{tl|Anatom-začetak}}
| {{Anatom-začetak}}
|-
| {{tl|Arheo-začetak}}
| {{Arheo-začetak}}
|-
| {{tl|Arhit-začetak}}
| {{Arhit-začetak}}
|-
| {{tl|Astro-začetak}}
| {{Astro-začetak}}
|-
| {{tl|Biljka-začetak}}
| {{Biljka-začetak}}
|-
| {{tl|Biol-začetak}}
| {{Biol-začetak}}
|-
| {{tl|Bitka-začetak}}
| {{Bitka-začetak}}
|-
| {{tl|Boć-začetak}}
| {{Boć-začetak}}
|-
| {{tl|CG-začetak}}
| {{CG-začetak}}
|-
| {{tl|Droga-začetak}}
| {{Droga-začetak}}
|-
| {{tl|Ekol-začetak}}
| {{Ekol-začetak}}
|-
| {{tl|Ekon-začetak}}
| {{Ekon-začetak}}
|-
| {{tl|Etno-začetak}}
| {{Etno-začetak}}
|-
| {{tl|Film-režiser-začetak}}
| {{Film-režiser-začetak}}
|-
| {{tl|Film-začetak}}
| {{Film-začetak}}
|-
| {{tl|Filoz-začetak}}
| {{Filoz-začetak}}
|-
| {{tl|Fiz-začetak}}
| {{Fiz-začetak}}
|-
| {{tl|Genetika-začetak}}
| {{Genetika-začetak}}
|-
| {{tl|Geog-začetak}}
| {{Geog-začetak}}
|-
| {{tl|Geol-začetak}}
| {{Geol-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-začetak}}
| {{Grad-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Argentina-začetak}}
| {{Grad-Argentina-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Austrija-začetak}}
| {{Grad-Austrija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Brazil-začetak}}
| {{Grad-Brazil-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Francuska-začetak}}
| {{Grad-Francuska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Hrvatska-začetak}}
| {{Grad-Hrvatska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Kanada-začetak}}
| {{Grad-Kanada-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Kolumbija-začetak}}
| {{Grad-Kolumbija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Libanon-začetak}}
| {{Grad-Libanon-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Libija-začetak}}
| {{Grad-Libija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Meksiko-začetak}}
| {{Grad-Meksiko-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Nizozemska-začetak}}
| {{Grad-Nizozemska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Njemačka-začetak}}
| {{Grad-Njemačka-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Rusija-začetak}}
| {{Grad-Rusija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-SAD-začetak}}
| {{Grad-SAD-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Slovenija-začetak}}
| {{Grad-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Srbija-začetak}}
| {{Grad-Srbija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Čile-začetak}}
| {{Grad-Čile-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Španija-začetak}}
| {{Grad-Španija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Vijetnam-začetak}}
| {{Grad-Vijetnam-začetak}}
|-
| {{tl|Hemija-začetak}}
| {{Hemija-začetak}}
|-
| {{tl|Hist-začetak}}
| {{Hist-začetak}}
|-
| {{tl|Hist-UK-začetak}}
| {{Hist-UK-začetak}}
|-
| {{tl|Islam-začetak}}
| {{Islam-začetak}}
|-
| {{tl|Jez-začetak}}
| {{Jez-začetak}}
|-
| {{tl|Knjiga-začetak}}
| {{Knjiga-začetak}}
|-
| {{tl|Komp-začetak}}
| {{Komp-začetak}}
|-
| {{tl|Kompan-začetak}}
| {{Kompan-začetak}}
|-
| {{tl|Krist-začetak}}
| {{Krist-začetak}}
|-
| {{tl|Kultura-začetak}}
| {{Kultura-začetak}}
|-
| {{tl|LGBT-začetak}}
| {{LGBT-začetak}}
|-
| {{tl|Ling-začetak}}
| {{Ling-začetak}}
|-
| {{tl|Lit-začetak}}
| {{Lit-začetak}}
|-
| {{tl|Mat-začetak}}
| {{Mat-začetak}}
|-
| {{tl|Medic-začetak}}
| {{Medic-začetak}}
|-
| {{tl|Metalur-začetak}}
| {{Metalur-začetak}}
|-
| {{tl|Mineral-začetak}}
| {{Mineral-začetak}}
|-
| {{tl|Moda-začetak}}
| {{Moda-začetak}}
|-
| {{tl|Muzika-začetak}}
| {{Muzika-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-BiH-začetak}}
| {{Naselje-BiH-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-Slovenija-začetak}}
| {{Naselje-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-Srbija-začetak}}
| {{Naselje-Srbija-začetak}}
|-
| {{tl|Nauka-začetak}}
| {{Nauka-začetak}}
|-
| {{tl|Obraz-začetak}}
| {{Obraz-začetak}}
|-
| {{tl|Odjeća-začetak}}
| {{Odjeća-začetak}}
|-
| {{tl|Op-BiH-začetak}}
| {{Op-BiH-začetak}}
|-
| {{tl|Op-Slovenija-začetak}}
| {{Op-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Otok-začetak}}
| {{Otok-začetak}}
|-
| {{tl|Pismo-začetak}}
| {{Pismo-začetak}}
|-
| {{tl|Polit-začetak}}
| {{Polit-začetak}}
|-
| {{tl|Pravo-začetak}}
| {{Pravo-začetak}}
|-
| {{tl|Psihol-začetak}}
| {{Psihol-začetak}}
|-
| {{tl|Ptica-začetak}}
| {{replace|{{Ptica-začetak}}|[[Kategorija:Ptice, članci u začetku]]|}}
|-
| {{tl|Put-začetak}}
| {{Put-začetak}}
|-
| {{tl|Radio-začetak}}
| {{Radio-začetak}}
|-
| {{tl|Rat-začetak}}
| {{Rat-začetak}}
|-
| {{tl|Relig-začetak}}
| {{Relig-začetak}}
|-
| {{tl|Rij-začetak}}
| {{Rij-začetak}}
|-
| {{tl|Seksol-začetak}}
| {{Seksol-začetak}}
|-
| {{tl|Statistika-začetak}}
| {{Statistika-začetak}}
|-
| {{tl|Svemir-začetak}}
| {{Svemir-začetak}}
|-
| {{tl|Svetac-začetak}}
| {{Svetac-začetak}}
|-
| {{tl|Tehnol-začetak}}
| {{Tehnol-začetak}}
|-
| {{tl|TV-emisija-začetak}}
| {{TV-emisija-začetak}}
|-
| {{tl|TV-začetak}}
| {{TV-začetak}}
|-
| {{tl|Ukrajina-začetak}}
| {{Ukrajina-začetak}}
|-
| {{tl|Umj-začetak}}
| {{Umj-začetak}}
|-
| {{tl|Životinja-začetak}}
| {{replace|{{Životinja-začetak}}|[[Kategorija:Životinje, članci u začetku]]|}}
|}

[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| ]]
[[Kategorija:Članci u začetku| T]]</text>
      <sha1>aqfl4se5yjpr102pwlinmdsh9899ent</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684292</id>
      <parentid>42684291</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:33:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografije */</comment>
      <origin>42684292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11448" sha1="m68vlxsn6vqlz3d3hdfnp5xa9h2rys9" xml:space="preserve">Kao što je detaljno objašnjeno na [[Wikipedia:Članci u začetku|glavnoj stranici za članke u začetku]], šabloni za takve članke esencijalni su za njihovo normalno funkcioniranje. Ova stranica sadrži popis svih postojećih šablona za članke u začetku, grupiranih prema kategorijama radi lakšeg pretraživanja. Svi postojeći šabloni trebali bi biti na ovome mjestu, isto kao što bi i svaki novostvoreni šablon trebao biti dodan na ovaj popis, sukladno dogovorenoj kategorizaciji.

==Opći šabloni==

U ovu skupinu spadaju generalni šabloni koji nisu vezani ni uz jednu konkretnu temu. Zbog njihove ograničenosti, postoje samo dva ovakva šablona, jedan koji se odnosi na cijeli članak, a drugi koji se odnosi samo na njegov dio. Zbog tematske neodređenosti, korištenje ovih šablona trebalo bi biti ograničeno i opravdano. Dakle, šablon {{tl|U začetku}} trebao bi se koristiti samo onda kada ne postoji specifični tematski šablon, dok bi se šablon {{tl|Odlomak-začetak}} trebao koristiti samo u slučajevima kada je dio određenog članka prekratak. Šabloni izgledaju ovako:

==={{tl|U začetku}}===
{{center|{{U začetku}}}}

==={{tl|Odlomak-začetak}}===
{{Odlomak-začetak}}

==Biografije==

U ovu skupinu spadaju svi oni šabloni koji se odnose na biografske članke u začetku, odnosno one članke koje govore o stvarnim ličnostima. Ovaj šablon '''ne smije''' se koristiti u biografijama fiktivnih likova, već samo onih koje su doista postojale. Šablon {{tl|Biografija-začetak}} je glavni i generalni šablon za ovu skupinu, mada postoji cijela serija tematski specificiranih šablona koji bi se trebali koristiti kada je to moguće; opći šablon treba koristiti samo onda kada specificirani šabloni za konkretnu temu ne postoje. 

{{small|'''NAPOMENA:''' ''Moguće je da neke osobe po kategorizaciji spadaju u više tematskih slojeva. U tom slučaju treba primijeniti pravilo o što manjem broju šablona po članku tako da se u sam članak stavi onaj šablon koji najbolje opisuje dotičnu osobu. Korištenje dodatnih šablona mora biti svrhovito i obrazloženo.''}}

Šabloni iz ove skupine su:

{{Biografija-začetak}}

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|Bend-začetak}}
|{{center|{{Bend-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Bendovi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Glumac-začetak}}
|{{center|{{Glumac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Glumci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Model-začetak}}
|{{center|{{Model-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Modeli, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Muzičar-začetak}}
|{{center|{{Muzičar-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Muzičari, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Pisac-začetak}}
|{{center|{{Pisac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Pisci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Režiser-začetak}}
|{{center|{{Režiser-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Filmski režiseri, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Svetac-začetak}}
|{{center|{{Svetac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Sveci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Umjetnik-začetak}}
|{{center|{{Umjetnik-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Umjetnici, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Umjetnost==

==Društvene nauke==

==Prirodne nauke==

==Tehničke nauke==

==Sport==

Članci u začetku sportske tematike idu u ovu kategoriju. Pravila o specifikaciji vrijede jednako kao i za prethodne kategorije. Temeljni šablon, {{tl|Sport-začetak}}, treba se koristiti kada ne postoji specificirani šablon za pojedinačni sport. U ovu kategoriju spadaju članci koji se tiču samih sportova, njihovih pravila ili događanja. Članci u začetku o sportašima i sportskim biografijama spadaju pod [[#Biografije|biografski dio]].

Šabloni iz ove skupine su:

&lt;center&gt;{{Sport-začetak}}&lt;/center&gt;

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|F1-začetak}}
|{{center|{{F1-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Formula 1, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Fudbalski klub-začetak}}
|{{center|{{Fudbalski klub-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Košarka-začetak}}
|{{center|{{Košarka-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Košarka, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Ostalo==

U ovu kategoriju spadaju svi oni šabloni koji se nisu ili ne mogu kategorizirati prema gore utvrđenim kriterijima. Ukoliko niste sigurni gdje svrstati neki šablon, ova kategorija je idealno mjesto za njega. Zbog pluralističke prirode, ova kategorija nema nikakav osnovni šablon, već sadrži sljedeće:

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|Aerodrom-začetak}}
|{{center|{{Aerodrom-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Aerodromi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Automobil-začetak}}
|{{center|{{Automobil-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Automobili, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Avijacija-začetak}}
|{{center|{{Avijacija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Avijacija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Ezoterija-začetak}}
|{{center|{{Ezoterija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Ezoterija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Grčka mitologija-začetak}}
|{{center|{{Grčka mitologija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Grčka mitologija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Hrana-začetak}}
|{{center|{{Hrana-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Hrana, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Mitologija-začetak}}
|{{center|{{Mitologija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Mitologija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Piće-začetak}}
|{{center|{{Piće-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Pića, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Wikipedia-začetak}}
|{{center|{{Wikipedia-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Vidi i==

* [[Šablon:Začetak/Jezgra]]
* [[Wikipedia:Članci u začetku]]

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot;
! Šablon
! Izgled
|-
| {{tl|Album-začetak}}
| {{Album-začetak}}
|-
| {{tl|Anatom-začetak}}
| {{Anatom-začetak}}
|-
| {{tl|Arheo-začetak}}
| {{Arheo-začetak}}
|-
| {{tl|Arhit-začetak}}
| {{Arhit-začetak}}
|-
| {{tl|Astro-začetak}}
| {{Astro-začetak}}
|-
| {{tl|Biljka-začetak}}
| {{Biljka-začetak}}
|-
| {{tl|Biol-začetak}}
| {{Biol-začetak}}
|-
| {{tl|Bitka-začetak}}
| {{Bitka-začetak}}
|-
| {{tl|Boć-začetak}}
| {{Boć-začetak}}
|-
| {{tl|CG-začetak}}
| {{CG-začetak}}
|-
| {{tl|Droga-začetak}}
| {{Droga-začetak}}
|-
| {{tl|Ekol-začetak}}
| {{Ekol-začetak}}
|-
| {{tl|Ekon-začetak}}
| {{Ekon-začetak}}
|-
| {{tl|Etno-začetak}}
| {{Etno-začetak}}
|-
| {{tl|Film-režiser-začetak}}
| {{Film-režiser-začetak}}
|-
| {{tl|Film-začetak}}
| {{Film-začetak}}
|-
| {{tl|Filoz-začetak}}
| {{Filoz-začetak}}
|-
| {{tl|Fiz-začetak}}
| {{Fiz-začetak}}
|-
| {{tl|Genetika-začetak}}
| {{Genetika-začetak}}
|-
| {{tl|Geog-začetak}}
| {{Geog-začetak}}
|-
| {{tl|Geol-začetak}}
| {{Geol-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-začetak}}
| {{Grad-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Argentina-začetak}}
| {{Grad-Argentina-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Austrija-začetak}}
| {{Grad-Austrija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Brazil-začetak}}
| {{Grad-Brazil-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Francuska-začetak}}
| {{Grad-Francuska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Hrvatska-začetak}}
| {{Grad-Hrvatska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Kanada-začetak}}
| {{Grad-Kanada-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Kolumbija-začetak}}
| {{Grad-Kolumbija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Libanon-začetak}}
| {{Grad-Libanon-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Libija-začetak}}
| {{Grad-Libija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Meksiko-začetak}}
| {{Grad-Meksiko-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Nizozemska-začetak}}
| {{Grad-Nizozemska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Njemačka-začetak}}
| {{Grad-Njemačka-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Rusija-začetak}}
| {{Grad-Rusija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-SAD-začetak}}
| {{Grad-SAD-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Slovenija-začetak}}
| {{Grad-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Srbija-začetak}}
| {{Grad-Srbija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Čile-začetak}}
| {{Grad-Čile-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Španija-začetak}}
| {{Grad-Španija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Vijetnam-začetak}}
| {{Grad-Vijetnam-začetak}}
|-
| {{tl|Hemija-začetak}}
| {{Hemija-začetak}}
|-
| {{tl|Hist-začetak}}
| {{Hist-začetak}}
|-
| {{tl|Hist-UK-začetak}}
| {{Hist-UK-začetak}}
|-
| {{tl|Islam-začetak}}
| {{Islam-začetak}}
|-
| {{tl|Jez-začetak}}
| {{Jez-začetak}}
|-
| {{tl|Knjiga-začetak}}
| {{Knjiga-začetak}}
|-
| {{tl|Komp-začetak}}
| {{Komp-začetak}}
|-
| {{tl|Kompan-začetak}}
| {{Kompan-začetak}}
|-
| {{tl|Krist-začetak}}
| {{Krist-začetak}}
|-
| {{tl|Kultura-začetak}}
| {{Kultura-začetak}}
|-
| {{tl|LGBT-začetak}}
| {{LGBT-začetak}}
|-
| {{tl|Ling-začetak}}
| {{Ling-začetak}}
|-
| {{tl|Lit-začetak}}
| {{Lit-začetak}}
|-
| {{tl|Mat-začetak}}
| {{Mat-začetak}}
|-
| {{tl|Medic-začetak}}
| {{Medic-začetak}}
|-
| {{tl|Metalur-začetak}}
| {{Metalur-začetak}}
|-
| {{tl|Mineral-začetak}}
| {{Mineral-začetak}}
|-
| {{tl|Moda-začetak}}
| {{Moda-začetak}}
|-
| {{tl|Muzika-začetak}}
| {{Muzika-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-BiH-začetak}}
| {{Naselje-BiH-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-Slovenija-začetak}}
| {{Naselje-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-Srbija-začetak}}
| {{Naselje-Srbija-začetak}}
|-
| {{tl|Nauka-začetak}}
| {{Nauka-začetak}}
|-
| {{tl|Obraz-začetak}}
| {{Obraz-začetak}}
|-
| {{tl|Odjeća-začetak}}
| {{Odjeća-začetak}}
|-
| {{tl|Op-BiH-začetak}}
| {{Op-BiH-začetak}}
|-
| {{tl|Op-Slovenija-začetak}}
| {{Op-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Otok-začetak}}
| {{Otok-začetak}}
|-
| {{tl|Pismo-začetak}}
| {{Pismo-začetak}}
|-
| {{tl|Polit-začetak}}
| {{Polit-začetak}}
|-
| {{tl|Pravo-začetak}}
| {{Pravo-začetak}}
|-
| {{tl|Psihol-začetak}}
| {{Psihol-začetak}}
|-
| {{tl|Ptica-začetak}}
| {{replace|{{Ptica-začetak}}|[[Kategorija:Ptice, članci u začetku]]|}}
|-
| {{tl|Put-začetak}}
| {{Put-začetak}}
|-
| {{tl|Radio-začetak}}
| {{Radio-začetak}}
|-
| {{tl|Rat-začetak}}
| {{Rat-začetak}}
|-
| {{tl|Relig-začetak}}
| {{Relig-začetak}}
|-
| {{tl|Rij-začetak}}
| {{Rij-začetak}}
|-
| {{tl|Seksol-začetak}}
| {{Seksol-začetak}}
|-
| {{tl|Statistika-začetak}}
| {{Statistika-začetak}}
|-
| {{tl|Svemir-začetak}}
| {{Svemir-začetak}}
|-
| {{tl|Svetac-začetak}}
| {{Svetac-začetak}}
|-
| {{tl|Tehnol-začetak}}
| {{Tehnol-začetak}}
|-
| {{tl|TV-emisija-začetak}}
| {{TV-emisija-začetak}}
|-
| {{tl|TV-začetak}}
| {{TV-začetak}}
|-
| {{tl|Ukrajina-začetak}}
| {{Ukrajina-začetak}}
|-
| {{tl|Umj-začetak}}
| {{Umj-začetak}}
|-
| {{tl|Životinja-začetak}}
| {{replace|{{Životinja-začetak}}|[[Kategorija:Životinje, članci u začetku]]|}}
|}

[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| ]]
[[Kategorija:Članci u začetku| T]]</text>
      <sha1>m68vlxsn6vqlz3d3hdfnp5xa9h2rys9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684293</id>
      <parentid>42684292</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:34:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sport */</comment>
      <origin>42684293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11431" sha1="iufb51kkghknymazhn9tfwtsin116h3" xml:space="preserve">Kao što je detaljno objašnjeno na [[Wikipedia:Članci u začetku|glavnoj stranici za članke u začetku]], šabloni za takve članke esencijalni su za njihovo normalno funkcioniranje. Ova stranica sadrži popis svih postojećih šablona za članke u začetku, grupiranih prema kategorijama radi lakšeg pretraživanja. Svi postojeći šabloni trebali bi biti na ovome mjestu, isto kao što bi i svaki novostvoreni šablon trebao biti dodan na ovaj popis, sukladno dogovorenoj kategorizaciji.

==Opći šabloni==

U ovu skupinu spadaju generalni šabloni koji nisu vezani ni uz jednu konkretnu temu. Zbog njihove ograničenosti, postoje samo dva ovakva šablona, jedan koji se odnosi na cijeli članak, a drugi koji se odnosi samo na njegov dio. Zbog tematske neodređenosti, korištenje ovih šablona trebalo bi biti ograničeno i opravdano. Dakle, šablon {{tl|U začetku}} trebao bi se koristiti samo onda kada ne postoji specifični tematski šablon, dok bi se šablon {{tl|Odlomak-začetak}} trebao koristiti samo u slučajevima kada je dio određenog članka prekratak. Šabloni izgledaju ovako:

==={{tl|U začetku}}===
{{center|{{U začetku}}}}

==={{tl|Odlomak-začetak}}===
{{Odlomak-začetak}}

==Biografije==

U ovu skupinu spadaju svi oni šabloni koji se odnose na biografske članke u začetku, odnosno one članke koje govore o stvarnim ličnostima. Ovaj šablon '''ne smije''' se koristiti u biografijama fiktivnih likova, već samo onih koje su doista postojale. Šablon {{tl|Biografija-začetak}} je glavni i generalni šablon za ovu skupinu, mada postoji cijela serija tematski specificiranih šablona koji bi se trebali koristiti kada je to moguće; opći šablon treba koristiti samo onda kada specificirani šabloni za konkretnu temu ne postoje. 

{{small|'''NAPOMENA:''' ''Moguće je da neke osobe po kategorizaciji spadaju u više tematskih slojeva. U tom slučaju treba primijeniti pravilo o što manjem broju šablona po članku tako da se u sam članak stavi onaj šablon koji najbolje opisuje dotičnu osobu. Korištenje dodatnih šablona mora biti svrhovito i obrazloženo.''}}

Šabloni iz ove skupine su:

{{Biografija-začetak}}

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|Bend-začetak}}
|{{center|{{Bend-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Bendovi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Glumac-začetak}}
|{{center|{{Glumac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Glumci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Model-začetak}}
|{{center|{{Model-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Modeli, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Muzičar-začetak}}
|{{center|{{Muzičar-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Muzičari, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Pisac-začetak}}
|{{center|{{Pisac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Pisci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Režiser-začetak}}
|{{center|{{Režiser-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Filmski režiseri, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Svetac-začetak}}
|{{center|{{Svetac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Sveci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Umjetnik-začetak}}
|{{center|{{Umjetnik-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Umjetnici, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Umjetnost==

==Društvene nauke==

==Prirodne nauke==

==Tehničke nauke==

==Sport==

Članci u začetku sportske tematike idu u ovu kategoriju. Pravila o specifikaciji vrijede jednako kao i za prethodne kategorije. Temeljni šablon, {{tl|Sport-začetak}}, treba se koristiti kada ne postoji specificirani šablon za pojedinačni sport. U ovu kategoriju spadaju članci koji se tiču samih sportova, njihovih pravila ili događanja. Članci u začetku o sportašima i sportskim biografijama spadaju pod [[#Biografije|biografski dio]].

Šabloni iz ove skupine su:

{{Sport-začetak}}

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|F1-začetak}}
|{{center|{{F1-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Formula 1, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Fudbalski klub-začetak}}
|{{center|{{Fudbalski klub-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Košarka-začetak}}
|{{center|{{Košarka-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Košarka, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Ostalo==

U ovu kategoriju spadaju svi oni šabloni koji se nisu ili ne mogu kategorizirati prema gore utvrđenim kriterijima. Ukoliko niste sigurni gdje svrstati neki šablon, ova kategorija je idealno mjesto za njega. Zbog pluralističke prirode, ova kategorija nema nikakav osnovni šablon, već sadrži sljedeće:

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|Aerodrom-začetak}}
|{{center|{{Aerodrom-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Aerodromi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Automobil-začetak}}
|{{center|{{Automobil-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Automobili, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Avijacija-začetak}}
|{{center|{{Avijacija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Avijacija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Ezoterija-začetak}}
|{{center|{{Ezoterija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Ezoterija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Grčka mitologija-začetak}}
|{{center|{{Grčka mitologija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Grčka mitologija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Hrana-začetak}}
|{{center|{{Hrana-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Hrana, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Mitologija-začetak}}
|{{center|{{Mitologija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Mitologija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Piće-začetak}}
|{{center|{{Piće-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Pića, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Wikipedia-začetak}}
|{{center|{{Wikipedia-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Vidi i==

* [[Šablon:Začetak/Jezgra]]
* [[Wikipedia:Članci u začetku]]

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot;
! Šablon
! Izgled
|-
| {{tl|Album-začetak}}
| {{Album-začetak}}
|-
| {{tl|Anatom-začetak}}
| {{Anatom-začetak}}
|-
| {{tl|Arheo-začetak}}
| {{Arheo-začetak}}
|-
| {{tl|Arhit-začetak}}
| {{Arhit-začetak}}
|-
| {{tl|Astro-začetak}}
| {{Astro-začetak}}
|-
| {{tl|Biljka-začetak}}
| {{Biljka-začetak}}
|-
| {{tl|Biol-začetak}}
| {{Biol-začetak}}
|-
| {{tl|Bitka-začetak}}
| {{Bitka-začetak}}
|-
| {{tl|Boć-začetak}}
| {{Boć-začetak}}
|-
| {{tl|CG-začetak}}
| {{CG-začetak}}
|-
| {{tl|Droga-začetak}}
| {{Droga-začetak}}
|-
| {{tl|Ekol-začetak}}
| {{Ekol-začetak}}
|-
| {{tl|Ekon-začetak}}
| {{Ekon-začetak}}
|-
| {{tl|Etno-začetak}}
| {{Etno-začetak}}
|-
| {{tl|Film-režiser-začetak}}
| {{Film-režiser-začetak}}
|-
| {{tl|Film-začetak}}
| {{Film-začetak}}
|-
| {{tl|Filoz-začetak}}
| {{Filoz-začetak}}
|-
| {{tl|Fiz-začetak}}
| {{Fiz-začetak}}
|-
| {{tl|Genetika-začetak}}
| {{Genetika-začetak}}
|-
| {{tl|Geog-začetak}}
| {{Geog-začetak}}
|-
| {{tl|Geol-začetak}}
| {{Geol-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-začetak}}
| {{Grad-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Argentina-začetak}}
| {{Grad-Argentina-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Austrija-začetak}}
| {{Grad-Austrija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Brazil-začetak}}
| {{Grad-Brazil-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Francuska-začetak}}
| {{Grad-Francuska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Hrvatska-začetak}}
| {{Grad-Hrvatska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Kanada-začetak}}
| {{Grad-Kanada-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Kolumbija-začetak}}
| {{Grad-Kolumbija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Libanon-začetak}}
| {{Grad-Libanon-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Libija-začetak}}
| {{Grad-Libija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Meksiko-začetak}}
| {{Grad-Meksiko-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Nizozemska-začetak}}
| {{Grad-Nizozemska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Njemačka-začetak}}
| {{Grad-Njemačka-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Rusija-začetak}}
| {{Grad-Rusija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-SAD-začetak}}
| {{Grad-SAD-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Slovenija-začetak}}
| {{Grad-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Srbija-začetak}}
| {{Grad-Srbija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Čile-začetak}}
| {{Grad-Čile-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Španija-začetak}}
| {{Grad-Španija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Vijetnam-začetak}}
| {{Grad-Vijetnam-začetak}}
|-
| {{tl|Hemija-začetak}}
| {{Hemija-začetak}}
|-
| {{tl|Hist-začetak}}
| {{Hist-začetak}}
|-
| {{tl|Hist-UK-začetak}}
| {{Hist-UK-začetak}}
|-
| {{tl|Islam-začetak}}
| {{Islam-začetak}}
|-
| {{tl|Jez-začetak}}
| {{Jez-začetak}}
|-
| {{tl|Knjiga-začetak}}
| {{Knjiga-začetak}}
|-
| {{tl|Komp-začetak}}
| {{Komp-začetak}}
|-
| {{tl|Kompan-začetak}}
| {{Kompan-začetak}}
|-
| {{tl|Krist-začetak}}
| {{Krist-začetak}}
|-
| {{tl|Kultura-začetak}}
| {{Kultura-začetak}}
|-
| {{tl|LGBT-začetak}}
| {{LGBT-začetak}}
|-
| {{tl|Ling-začetak}}
| {{Ling-začetak}}
|-
| {{tl|Lit-začetak}}
| {{Lit-začetak}}
|-
| {{tl|Mat-začetak}}
| {{Mat-začetak}}
|-
| {{tl|Medic-začetak}}
| {{Medic-začetak}}
|-
| {{tl|Metalur-začetak}}
| {{Metalur-začetak}}
|-
| {{tl|Mineral-začetak}}
| {{Mineral-začetak}}
|-
| {{tl|Moda-začetak}}
| {{Moda-začetak}}
|-
| {{tl|Muzika-začetak}}
| {{Muzika-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-BiH-začetak}}
| {{Naselje-BiH-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-Slovenija-začetak}}
| {{Naselje-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-Srbija-začetak}}
| {{Naselje-Srbija-začetak}}
|-
| {{tl|Nauka-začetak}}
| {{Nauka-začetak}}
|-
| {{tl|Obraz-začetak}}
| {{Obraz-začetak}}
|-
| {{tl|Odjeća-začetak}}
| {{Odjeća-začetak}}
|-
| {{tl|Op-BiH-začetak}}
| {{Op-BiH-začetak}}
|-
| {{tl|Op-Slovenija-začetak}}
| {{Op-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Otok-začetak}}
| {{Otok-začetak}}
|-
| {{tl|Pismo-začetak}}
| {{Pismo-začetak}}
|-
| {{tl|Polit-začetak}}
| {{Polit-začetak}}
|-
| {{tl|Pravo-začetak}}
| {{Pravo-začetak}}
|-
| {{tl|Psihol-začetak}}
| {{Psihol-začetak}}
|-
| {{tl|Ptica-začetak}}
| {{replace|{{Ptica-začetak}}|[[Kategorija:Ptice, članci u začetku]]|}}
|-
| {{tl|Put-začetak}}
| {{Put-začetak}}
|-
| {{tl|Radio-začetak}}
| {{Radio-začetak}}
|-
| {{tl|Rat-začetak}}
| {{Rat-začetak}}
|-
| {{tl|Relig-začetak}}
| {{Relig-začetak}}
|-
| {{tl|Rij-začetak}}
| {{Rij-začetak}}
|-
| {{tl|Seksol-začetak}}
| {{Seksol-začetak}}
|-
| {{tl|Statistika-začetak}}
| {{Statistika-začetak}}
|-
| {{tl|Svemir-začetak}}
| {{Svemir-začetak}}
|-
| {{tl|Svetac-začetak}}
| {{Svetac-začetak}}
|-
| {{tl|Tehnol-začetak}}
| {{Tehnol-začetak}}
|-
| {{tl|TV-emisija-začetak}}
| {{TV-emisija-začetak}}
|-
| {{tl|TV-začetak}}
| {{TV-začetak}}
|-
| {{tl|Ukrajina-začetak}}
| {{Ukrajina-začetak}}
|-
| {{tl|Umj-začetak}}
| {{Umj-začetak}}
|-
| {{tl|Životinja-začetak}}
| {{replace|{{Životinja-začetak}}|[[Kategorija:Životinje, članci u začetku]]|}}
|}

[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| ]]
[[Kategorija:Članci u začetku| T]]</text>
      <sha1>iufb51kkghknymazhn9tfwtsin116h3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684295</id>
      <parentid>42684293</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T01:42:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{tl|U začetku}} */</comment>
      <origin>42684295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11420" sha1="6ocayjk84al1i3q20zowsrlqz60g6i0" xml:space="preserve">Kao što je detaljno objašnjeno na [[Wikipedia:Članci u začetku|glavnoj stranici za članke u začetku]], šabloni za takve članke esencijalni su za njihovo normalno funkcioniranje. Ova stranica sadrži popis svih postojećih šablona za članke u začetku, grupiranih prema kategorijama radi lakšeg pretraživanja. Svi postojeći šabloni trebali bi biti na ovome mjestu, isto kao što bi i svaki novostvoreni šablon trebao biti dodan na ovaj popis, sukladno dogovorenoj kategorizaciji.

==Opći šabloni==

U ovu skupinu spadaju generalni šabloni koji nisu vezani ni uz jednu konkretnu temu. Zbog njihove ograničenosti, postoje samo dva ovakva šablona, jedan koji se odnosi na cijeli članak, a drugi koji se odnosi samo na njegov dio. Zbog tematske neodređenosti, korištenje ovih šablona trebalo bi biti ograničeno i opravdano. Dakle, šablon {{tl|U začetku}} trebao bi se koristiti samo onda kada ne postoji specifični tematski šablon, dok bi se šablon {{tl|Odlomak-začetak}} trebao koristiti samo u slučajevima kada je dio određenog članka prekratak. Šabloni izgledaju ovako:

==={{tl|U začetku}}===
{{U začetku}}

==={{tl|Odlomak-začetak}}===
{{Odlomak-začetak}}

==Biografije==

U ovu skupinu spadaju svi oni šabloni koji se odnose na biografske članke u začetku, odnosno one članke koje govore o stvarnim ličnostima. Ovaj šablon '''ne smije''' se koristiti u biografijama fiktivnih likova, već samo onih koje su doista postojale. Šablon {{tl|Biografija-začetak}} je glavni i generalni šablon za ovu skupinu, mada postoji cijela serija tematski specificiranih šablona koji bi se trebali koristiti kada je to moguće; opći šablon treba koristiti samo onda kada specificirani šabloni za konkretnu temu ne postoje. 

{{small|'''NAPOMENA:''' ''Moguće je da neke osobe po kategorizaciji spadaju u više tematskih slojeva. U tom slučaju treba primijeniti pravilo o što manjem broju šablona po članku tako da se u sam članak stavi onaj šablon koji najbolje opisuje dotičnu osobu. Korištenje dodatnih šablona mora biti svrhovito i obrazloženo.''}}

Šabloni iz ove skupine su:

{{Biografija-začetak}}

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|Bend-začetak}}
|{{center|{{Bend-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Bendovi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Glumac-začetak}}
|{{center|{{Glumac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Glumci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Model-začetak}}
|{{center|{{Model-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Modeli, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Muzičar-začetak}}
|{{center|{{Muzičar-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Muzičari, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Pisac-začetak}}
|{{center|{{Pisac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Pisci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Režiser-začetak}}
|{{center|{{Režiser-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Filmski režiseri, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Svetac-začetak}}
|{{center|{{Svetac-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Sveci, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Umjetnik-začetak}}
|{{center|{{Umjetnik-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Umjetnici, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Umjetnost==

==Društvene nauke==

==Prirodne nauke==

==Tehničke nauke==

==Sport==

Članci u začetku sportske tematike idu u ovu kategoriju. Pravila o specifikaciji vrijede jednako kao i za prethodne kategorije. Temeljni šablon, {{tl|Sport-začetak}}, treba se koristiti kada ne postoji specificirani šablon za pojedinačni sport. U ovu kategoriju spadaju članci koji se tiču samih sportova, njihovih pravila ili događanja. Članci u začetku o sportašima i sportskim biografijama spadaju pod [[#Biografije|biografski dio]].

Šabloni iz ove skupine su:

{{Sport-začetak}}

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|F1-začetak}}
|{{center|{{F1-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Formula 1, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Fudbalski klub-začetak}}
|{{center|{{Fudbalski klub-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Košarka-začetak}}
|{{center|{{Košarka-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Košarka, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Ostalo==

U ovu kategoriju spadaju svi oni šabloni koji se nisu ili ne mogu kategorizirati prema gore utvrđenim kriterijima. Ukoliko niste sigurni gdje svrstati neki šablon, ova kategorija je idealno mjesto za njega. Zbog pluralističke prirode, ova kategorija nema nikakav osnovni šablon, već sadrži sljedeće:

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot; width=100%
! Šablon
! Izgled
! Kategorija
|-
|{{tl|Aerodrom-začetak}}
|{{center|{{Aerodrom-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Aerodromi, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Automobil-začetak}}
|{{center|{{Automobil-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Automobili, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Avijacija-začetak}}
|{{center|{{Avijacija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Avijacija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Ezoterija-začetak}}
|{{center|{{Ezoterija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Ezoterija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Grčka mitologija-začetak}}
|{{center|{{Grčka mitologija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Grčka mitologija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Hrana-začetak}}
|{{center|{{Hrana-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Hrana, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Mitologija-začetak}}
|{{center|{{Mitologija-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Mitologija, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Piće-začetak}}
|{{center|{{Piće-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Pića, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|-
|{{tl|Wikipedia-začetak}}
|{{center|{{Wikipedia-začetak}}}}
|{{won|'''[[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|Stvorena]]'''&lt;br&gt;{{small|(sređena)}}}}
|}

==Vidi i==

* [[Šablon:Začetak/Jezgra]]
* [[Wikipedia:Članci u začetku]]

{| border=&quot;1&quot; class=&quot;wikitable&quot;
! Šablon
! Izgled
|-
| {{tl|Album-začetak}}
| {{Album-začetak}}
|-
| {{tl|Anatom-začetak}}
| {{Anatom-začetak}}
|-
| {{tl|Arheo-začetak}}
| {{Arheo-začetak}}
|-
| {{tl|Arhit-začetak}}
| {{Arhit-začetak}}
|-
| {{tl|Astro-začetak}}
| {{Astro-začetak}}
|-
| {{tl|Biljka-začetak}}
| {{Biljka-začetak}}
|-
| {{tl|Biol-začetak}}
| {{Biol-začetak}}
|-
| {{tl|Bitka-začetak}}
| {{Bitka-začetak}}
|-
| {{tl|Boć-začetak}}
| {{Boć-začetak}}
|-
| {{tl|CG-začetak}}
| {{CG-začetak}}
|-
| {{tl|Droga-začetak}}
| {{Droga-začetak}}
|-
| {{tl|Ekol-začetak}}
| {{Ekol-začetak}}
|-
| {{tl|Ekon-začetak}}
| {{Ekon-začetak}}
|-
| {{tl|Etno-začetak}}
| {{Etno-začetak}}
|-
| {{tl|Film-režiser-začetak}}
| {{Film-režiser-začetak}}
|-
| {{tl|Film-začetak}}
| {{Film-začetak}}
|-
| {{tl|Filoz-začetak}}
| {{Filoz-začetak}}
|-
| {{tl|Fiz-začetak}}
| {{Fiz-začetak}}
|-
| {{tl|Genetika-začetak}}
| {{Genetika-začetak}}
|-
| {{tl|Geog-začetak}}
| {{Geog-začetak}}
|-
| {{tl|Geol-začetak}}
| {{Geol-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-začetak}}
| {{Grad-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Argentina-začetak}}
| {{Grad-Argentina-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Austrija-začetak}}
| {{Grad-Austrija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Brazil-začetak}}
| {{Grad-Brazil-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Francuska-začetak}}
| {{Grad-Francuska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Hrvatska-začetak}}
| {{Grad-Hrvatska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Kanada-začetak}}
| {{Grad-Kanada-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Kolumbija-začetak}}
| {{Grad-Kolumbija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Libanon-začetak}}
| {{Grad-Libanon-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Libija-začetak}}
| {{Grad-Libija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Meksiko-začetak}}
| {{Grad-Meksiko-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Nizozemska-začetak}}
| {{Grad-Nizozemska-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Njemačka-začetak}}
| {{Grad-Njemačka-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Rusija-začetak}}
| {{Grad-Rusija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-SAD-začetak}}
| {{Grad-SAD-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Slovenija-začetak}}
| {{Grad-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Srbija-začetak}}
| {{Grad-Srbija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Čile-začetak}}
| {{Grad-Čile-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Španija-začetak}}
| {{Grad-Španija-začetak}}
|-
| {{tl|Grad-Vijetnam-začetak}}
| {{Grad-Vijetnam-začetak}}
|-
| {{tl|Hemija-začetak}}
| {{Hemija-začetak}}
|-
| {{tl|Hist-začetak}}
| {{Hist-začetak}}
|-
| {{tl|Hist-UK-začetak}}
| {{Hist-UK-začetak}}
|-
| {{tl|Islam-začetak}}
| {{Islam-začetak}}
|-
| {{tl|Jez-začetak}}
| {{Jez-začetak}}
|-
| {{tl|Knjiga-začetak}}
| {{Knjiga-začetak}}
|-
| {{tl|Komp-začetak}}
| {{Komp-začetak}}
|-
| {{tl|Kompan-začetak}}
| {{Kompan-začetak}}
|-
| {{tl|Krist-začetak}}
| {{Krist-začetak}}
|-
| {{tl|Kultura-začetak}}
| {{Kultura-začetak}}
|-
| {{tl|LGBT-začetak}}
| {{LGBT-začetak}}
|-
| {{tl|Ling-začetak}}
| {{Ling-začetak}}
|-
| {{tl|Lit-začetak}}
| {{Lit-začetak}}
|-
| {{tl|Mat-začetak}}
| {{Mat-začetak}}
|-
| {{tl|Medic-začetak}}
| {{Medic-začetak}}
|-
| {{tl|Metalur-začetak}}
| {{Metalur-začetak}}
|-
| {{tl|Mineral-začetak}}
| {{Mineral-začetak}}
|-
| {{tl|Moda-začetak}}
| {{Moda-začetak}}
|-
| {{tl|Muzika-začetak}}
| {{Muzika-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-BiH-začetak}}
| {{Naselje-BiH-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-Slovenija-začetak}}
| {{Naselje-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Naselje-Srbija-začetak}}
| {{Naselje-Srbija-začetak}}
|-
| {{tl|Nauka-začetak}}
| {{Nauka-začetak}}
|-
| {{tl|Obraz-začetak}}
| {{Obraz-začetak}}
|-
| {{tl|Odjeća-začetak}}
| {{Odjeća-začetak}}
|-
| {{tl|Op-BiH-začetak}}
| {{Op-BiH-začetak}}
|-
| {{tl|Op-Slovenija-začetak}}
| {{Op-Slovenija-začetak}}
|-
| {{tl|Otok-začetak}}
| {{Otok-začetak}}
|-
| {{tl|Pismo-začetak}}
| {{Pismo-začetak}}
|-
| {{tl|Polit-začetak}}
| {{Polit-začetak}}
|-
| {{tl|Pravo-začetak}}
| {{Pravo-začetak}}
|-
| {{tl|Psihol-začetak}}
| {{Psihol-začetak}}
|-
| {{tl|Ptica-začetak}}
| {{replace|{{Ptica-začetak}}|[[Kategorija:Ptice, članci u začetku]]|}}
|-
| {{tl|Put-začetak}}
| {{Put-začetak}}
|-
| {{tl|Radio-začetak}}
| {{Radio-začetak}}
|-
| {{tl|Rat-začetak}}
| {{Rat-začetak}}
|-
| {{tl|Relig-začetak}}
| {{Relig-začetak}}
|-
| {{tl|Rij-začetak}}
| {{Rij-začetak}}
|-
| {{tl|Seksol-začetak}}
| {{Seksol-začetak}}
|-
| {{tl|Statistika-začetak}}
| {{Statistika-začetak}}
|-
| {{tl|Svemir-začetak}}
| {{Svemir-začetak}}
|-
| {{tl|Svetac-začetak}}
| {{Svetac-začetak}}
|-
| {{tl|Tehnol-začetak}}
| {{Tehnol-začetak}}
|-
| {{tl|TV-emisija-začetak}}
| {{TV-emisija-začetak}}
|-
| {{tl|TV-začetak}}
| {{TV-začetak}}
|-
| {{tl|Ukrajina-začetak}}
| {{Ukrajina-začetak}}
|-
| {{tl|Umj-začetak}}
| {{Umj-začetak}}
|-
| {{tl|Životinja-začetak}}
| {{replace|{{Životinja-začetak}}|[[Kategorija:Životinje, članci u začetku]]|}}
|}

[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| ]]
[[Kategorija:Članci u začetku| T]]</text>
      <sha1>6ocayjk84al1i3q20zowsrlqz60g6i0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članci za brisanje</title>
    <ns>4</ns>
    <id>25082</id>
    <revision>
      <id>42684284</id>
      <parentid>42582333</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:23:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format C (umjetnička organizacija) */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42684284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7290" sha1="n24tawuq41b5rcszu7myq5bi9kkl7la" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Szczepan Sadurski]] ==
{{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao cross-wiki spam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 14:20 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiv članak o jednako zanimljivoj osobi, koja se čini dostojnom dobrog članka na Wikipediji. Ipak, uspoređujući obrazac članaka na različitim wikipedijama, čini mi se da je u sadašnjem stanju riječ o ''cross-wiki spamu''. U svakom slučaju, ono što je objavljeno na našem projektu ima sva obilježja promidžbenog ili samopromidžbenog članka. Pokušao sam ga izmijeniti i učiniti barem minimalno prihvatljivim, ali i dalje ima izgled onoga što jest: EPP. Predlažem brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. marta 2026. u 00:29 (CET)

:U ovoj formi mi djeluje trivijalno i reklamno. Bez sređivanja sam za brisanje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. marta 2026. u 00:54 (CET)
::Ako postoje barem tri vjerodostojna i nezavisna izvora koji nisu uspotno pominjanje već predmet članka obrađuju opširno, neka se navedu ovdje. Inače, za brisanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18. marta 2026. u 08:39 (CET)
::: Ovo zaista deluje kao cross-wiki spam. Predložiću brisanje i na drugim projektima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 00:47 (CET)
::::Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 01:19 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== [[Aiman Valoryn]] ==
Zanimljiv slučaj. Članak naizgled ima neku osnovnu strukturu, ali:
# postao je poznat početkom 2026. svojim debitantskim albumom i singlovima;
# od osobnih podataka (biografija) nemamo skoro ništa, nikakav razvoj, nula;
# o stilu imamo jednu generičnu rečenicu.
Mislim da je značaj upitan a i ostali detalji članka ukazuju na promociju. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2026. u 20:59 (CEST)

:Ovo je, čini mi se, riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:37 (CEST)

== [[Viktor Skumin]] ==

Nikakva potkrijepljenost vjerodostojnim izvorima. Kratki biografski zapis u časopisu ''To Health via Culture'' je potpuno preuzet s engleske Wikipedije (https://biblmdkz.ru/articles/j27_1.pdf#page=17). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:29 (CEST)

:Članak je obilato obrađen na enwikiju. Mislim da je prerada moguća. Plus interwikiji na 28 drugih jezika. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:34 (CEST)
::Prije nego što sam nominirao shwiki članak za brisanje, sagledao sam isti i na enwikiju. Obzirom na količinu referenci, malo je zahtjevnije sa sigurnošću utvrditi da se radi o temi bez enciklopedijske značajnosti. Međutim, može se primijetiti da apsulutna većina referenci vodi na nevjerodostojne izvore. Ono malo izvora što se može smatrati vjerodostojnim koristi se za potkrijepljivanje tvrdnji koje nemaju nikakve veze s gospodinom Skuminom (i nigdje ga se ne spominje u tim izvorima). Ovaj članak ne bi prošao AfD na enwikiju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:55 (CEST)
:::Mhm mhm, to se i meni čini. Možda bih rađe ovo u nacrt. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:57 (CEST)
::::Imam osjećaj da je ovo nekakav ''new age'' reklamni sadržaj, ali dobro. U svakom slučaju, mislim da se po pitanju značaja ne može apsolutno utvrditi da nije značajan pa bih to ostavio sa strane. S druge strane, članak je u groznom stanju, pravopis ne štima i čini mi se da je ovo nekakav brzinski strojni prijevod ili nešto slično. S obzirom '''da u istom obliku''' bez ikakvih izmjena i intervencija stoji već '''gotovo 10 godina''', ne vidim zašto bismo ovo prebacivali na nacrt. Ako se 10 godina nitko nije potrudio srediti ovo, neće ni za dodatna tri mjeseca, tako da sam '''za brisanje'''. Isto vrijedi i za članak [[Skuminljev sindrom]], koji se u formatu u kojem je naveden ne nalazi ni u jednom medicinskom priručniku (šifre na koje referira ne navode nijedan od naziva koji se koristi u članku tako da mislim da je ovo nekakva [samo]propaganda). – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. aprila 2026. u 14:10 (CEST)

== [[Format C (umjetnička organizacija)]] ==

Prolazio sam kroz sve članke koji su zadržani raspravom, ali mi se ne čini da je ovaj članak pravovaljano zadržan. Lokalna umjetnička organizacija osnovana 2014. ne zadovoljava novousvojene kriterije za udruge ([[WP:KRZNA]]): nije djelovala 35 godina, nema širok politički ili kulturni utjecaj i uglavnom je usmjerena na malu interesnu skupinu. Većina izvora u članku opisuje pojedinačne projekte ili samo potvrđuje da su se događaji održali. To nije značajna pokrivenost same organizacije. Iako postoji noviji izvor (Kulturpunktov razgovor o deset godina rada), jedan opširan izvor nije dovoljan za potvrdu značaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:23 (CEST)</text>
      <sha1>n24tawuq41b5rcszu7myq5bi9kkl7la</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684285</id>
      <parentid>42684284</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:26:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format C (umjetnička organizacija) */ odgovor</comment>
      <origin>42684285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7571" sha1="jswqgcx64beglqt1b0iosp6xtuz7kca" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Szczepan Sadurski]] ==
{{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao cross-wiki spam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 14:20 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiv članak o jednako zanimljivoj osobi, koja se čini dostojnom dobrog članka na Wikipediji. Ipak, uspoređujući obrazac članaka na različitim wikipedijama, čini mi se da je u sadašnjem stanju riječ o ''cross-wiki spamu''. U svakom slučaju, ono što je objavljeno na našem projektu ima sva obilježja promidžbenog ili samopromidžbenog članka. Pokušao sam ga izmijeniti i učiniti barem minimalno prihvatljivim, ali i dalje ima izgled onoga što jest: EPP. Predlažem brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. marta 2026. u 00:29 (CET)

:U ovoj formi mi djeluje trivijalno i reklamno. Bez sređivanja sam za brisanje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. marta 2026. u 00:54 (CET)
::Ako postoje barem tri vjerodostojna i nezavisna izvora koji nisu uspotno pominjanje već predmet članka obrađuju opširno, neka se navedu ovdje. Inače, za brisanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18. marta 2026. u 08:39 (CET)
::: Ovo zaista deluje kao cross-wiki spam. Predložiću brisanje i na drugim projektima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 00:47 (CET)
::::Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 01:19 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== [[Aiman Valoryn]] ==
Zanimljiv slučaj. Članak naizgled ima neku osnovnu strukturu, ali:
# postao je poznat početkom 2026. svojim debitantskim albumom i singlovima;
# od osobnih podataka (biografija) nemamo skoro ništa, nikakav razvoj, nula;
# o stilu imamo jednu generičnu rečenicu.
Mislim da je značaj upitan a i ostali detalji članka ukazuju na promociju. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2026. u 20:59 (CEST)

:Ovo je, čini mi se, riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:37 (CEST)

== [[Viktor Skumin]] ==

Nikakva potkrijepljenost vjerodostojnim izvorima. Kratki biografski zapis u časopisu ''To Health via Culture'' je potpuno preuzet s engleske Wikipedije (https://biblmdkz.ru/articles/j27_1.pdf#page=17). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:29 (CEST)

:Članak je obilato obrađen na enwikiju. Mislim da je prerada moguća. Plus interwikiji na 28 drugih jezika. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:34 (CEST)
::Prije nego što sam nominirao shwiki članak za brisanje, sagledao sam isti i na enwikiju. Obzirom na količinu referenci, malo je zahtjevnije sa sigurnošću utvrditi da se radi o temi bez enciklopedijske značajnosti. Međutim, može se primijetiti da apsulutna većina referenci vodi na nevjerodostojne izvore. Ono malo izvora što se može smatrati vjerodostojnim koristi se za potkrijepljivanje tvrdnji koje nemaju nikakve veze s gospodinom Skuminom (i nigdje ga se ne spominje u tim izvorima). Ovaj članak ne bi prošao AfD na enwikiju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:55 (CEST)
:::Mhm mhm, to se i meni čini. Možda bih rađe ovo u nacrt. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:57 (CEST)
::::Imam osjećaj da je ovo nekakav ''new age'' reklamni sadržaj, ali dobro. U svakom slučaju, mislim da se po pitanju značaja ne može apsolutno utvrditi da nije značajan pa bih to ostavio sa strane. S druge strane, članak je u groznom stanju, pravopis ne štima i čini mi se da je ovo nekakav brzinski strojni prijevod ili nešto slično. S obzirom '''da u istom obliku''' bez ikakvih izmjena i intervencija stoji već '''gotovo 10 godina''', ne vidim zašto bismo ovo prebacivali na nacrt. Ako se 10 godina nitko nije potrudio srediti ovo, neće ni za dodatna tri mjeseca, tako da sam '''za brisanje'''. Isto vrijedi i za članak [[Skuminljev sindrom]], koji se u formatu u kojem je naveden ne nalazi ni u jednom medicinskom priručniku (šifre na koje referira ne navode nijedan od naziva koji se koristi u članku tako da mislim da je ovo nekakva [samo]propaganda). – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. aprila 2026. u 14:10 (CEST)

== [[Format C (umjetnička organizacija)]] ==

Prolazio sam kroz sve članke koji su zadržani raspravom, ali mi se ne čini da je ovaj članak pravovaljano zadržan. Lokalna umjetnička organizacija osnovana 2014. ne zadovoljava novousvojene kriterije za udruge ([[WP:KRZNA]]): nije djelovala 35 godina, nema širok politički ili kulturni utjecaj i uglavnom je usmjerena na malu interesnu skupinu. Većina izvora u članku opisuje pojedinačne projekte ili samo potvrđuje da su se događaji održali. To nije značajna pokrivenost same organizacije. Iako postoji noviji izvor (Kulturpunktov razgovor o deset godina rada), jedan opširan izvor nije dovoljan za potvrdu značaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:23 (CEST)

:Označavam učesnike prošle rasprave ([[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Zblace|Zblace]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:26 (CEST)</text>
      <sha1>jswqgcx64beglqt1b0iosp6xtuz7kca</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684286</id>
      <parentid>42684285</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:26:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format C (umjetnička organizacija) */</comment>
      <origin>42684286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7570" sha1="n2e48dghx4t5whzp781a3ylpsorqrqi" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Szczepan Sadurski]] ==
{{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao cross-wiki spam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 14:20 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiv članak o jednako zanimljivoj osobi, koja se čini dostojnom dobrog članka na Wikipediji. Ipak, uspoređujući obrazac članaka na različitim wikipedijama, čini mi se da je u sadašnjem stanju riječ o ''cross-wiki spamu''. U svakom slučaju, ono što je objavljeno na našem projektu ima sva obilježja promidžbenog ili samopromidžbenog članka. Pokušao sam ga izmijeniti i učiniti barem minimalno prihvatljivim, ali i dalje ima izgled onoga što jest: EPP. Predlažem brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. marta 2026. u 00:29 (CET)

:U ovoj formi mi djeluje trivijalno i reklamno. Bez sređivanja sam za brisanje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. marta 2026. u 00:54 (CET)
::Ako postoje barem tri vjerodostojna i nezavisna izvora koji nisu uspotno pominjanje već predmet članka obrađuju opširno, neka se navedu ovdje. Inače, za brisanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18. marta 2026. u 08:39 (CET)
::: Ovo zaista deluje kao cross-wiki spam. Predložiću brisanje i na drugim projektima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 00:47 (CET)
::::Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 01:19 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== [[Aiman Valoryn]] ==
Zanimljiv slučaj. Članak naizgled ima neku osnovnu strukturu, ali:
# postao je poznat početkom 2026. svojim debitantskim albumom i singlovima;
# od osobnih podataka (biografija) nemamo skoro ništa, nikakav razvoj, nula;
# o stilu imamo jednu generičnu rečenicu.
Mislim da je značaj upitan a i ostali detalji članka ukazuju na promociju. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2026. u 20:59 (CEST)

:Ovo je, čini mi se, riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:37 (CEST)

== [[Viktor Skumin]] ==

Nikakva potkrijepljenost vjerodostojnim izvorima. Kratki biografski zapis u časopisu ''To Health via Culture'' je potpuno preuzet s engleske Wikipedije (https://biblmdkz.ru/articles/j27_1.pdf#page=17). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:29 (CEST)

:Članak je obilato obrađen na enwikiju. Mislim da je prerada moguća. Plus interwikiji na 28 drugih jezika. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:34 (CEST)
::Prije nego što sam nominirao shwiki članak za brisanje, sagledao sam isti i na enwikiju. Obzirom na količinu referenci, malo je zahtjevnije sa sigurnošću utvrditi da se radi o temi bez enciklopedijske značajnosti. Međutim, može se primijetiti da apsulutna većina referenci vodi na nevjerodostojne izvore. Ono malo izvora što se može smatrati vjerodostojnim koristi se za potkrijepljivanje tvrdnji koje nemaju nikakve veze s gospodinom Skuminom (i nigdje ga se ne spominje u tim izvorima). Ovaj članak ne bi prošao AfD na enwikiju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:55 (CEST)
:::Mhm mhm, to se i meni čini. Možda bih rađe ovo u nacrt. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:57 (CEST)
::::Imam osjećaj da je ovo nekakav ''new age'' reklamni sadržaj, ali dobro. U svakom slučaju, mislim da se po pitanju značaja ne može apsolutno utvrditi da nije značajan pa bih to ostavio sa strane. S druge strane, članak je u groznom stanju, pravopis ne štima i čini mi se da je ovo nekakav brzinski strojni prijevod ili nešto slično. S obzirom '''da u istom obliku''' bez ikakvih izmjena i intervencija stoji već '''gotovo 10 godina''', ne vidim zašto bismo ovo prebacivali na nacrt. Ako se 10 godina nitko nije potrudio srediti ovo, neće ni za dodatna tri mjeseca, tako da sam '''za brisanje'''. Isto vrijedi i za članak [[Skuminljev sindrom]], koji se u formatu u kojem je naveden ne nalazi ni u jednom medicinskom priručniku (šifre na koje referira ne navode nijedan od naziva koji se koristi u članku tako da mislim da je ovo nekakva [samo]propaganda). – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. aprila 2026. u 14:10 (CEST)

== [[Format C (umjetnička organizacija)]] ==

Prošao sam kroz sve članke koji su zadržani raspravom, ali mi se ne čini da je ovaj članak pravovaljano zadržan. Lokalna umjetnička organizacija osnovana 2014. ne zadovoljava novousvojene kriterije za udruge ([[WP:KRZNA]]): nije djelovala 35 godina, nema širok politički ili kulturni utjecaj i uglavnom je usmjerena na malu interesnu skupinu. Većina izvora u članku opisuje pojedinačne projekte ili samo potvrđuje da su se događaji održali. To nije značajna pokrivenost same organizacije. Iako postoji noviji izvor (Kulturpunktov razgovor o deset godina rada), jedan opširan izvor nije dovoljan za potvrdu značaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:23 (CEST)

:Označavam učesnike prošle rasprave ([[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Zblace|Zblace]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:26 (CEST)</text>
      <sha1>n2e48dghx4t5whzp781a3ylpsorqrqi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684287</id>
      <parentid>42684286</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:28:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format C (umjetnička organizacija) */ odgovor</comment>
      <origin>42684287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7730" sha1="3d7z7o5htcqg1jlqdnbrzpx937iy2np" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Szczepan Sadurski]] ==
{{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao cross-wiki spam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 14:20 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiv članak o jednako zanimljivoj osobi, koja se čini dostojnom dobrog članka na Wikipediji. Ipak, uspoređujući obrazac članaka na različitim wikipedijama, čini mi se da je u sadašnjem stanju riječ o ''cross-wiki spamu''. U svakom slučaju, ono što je objavljeno na našem projektu ima sva obilježja promidžbenog ili samopromidžbenog članka. Pokušao sam ga izmijeniti i učiniti barem minimalno prihvatljivim, ali i dalje ima izgled onoga što jest: EPP. Predlažem brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. marta 2026. u 00:29 (CET)

:U ovoj formi mi djeluje trivijalno i reklamno. Bez sređivanja sam za brisanje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. marta 2026. u 00:54 (CET)
::Ako postoje barem tri vjerodostojna i nezavisna izvora koji nisu uspotno pominjanje već predmet članka obrađuju opširno, neka se navedu ovdje. Inače, za brisanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18. marta 2026. u 08:39 (CET)
::: Ovo zaista deluje kao cross-wiki spam. Predložiću brisanje i na drugim projektima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 00:47 (CET)
::::Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 01:19 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== [[Aiman Valoryn]] ==
Zanimljiv slučaj. Članak naizgled ima neku osnovnu strukturu, ali:
# postao je poznat početkom 2026. svojim debitantskim albumom i singlovima;
# od osobnih podataka (biografija) nemamo skoro ništa, nikakav razvoj, nula;
# o stilu imamo jednu generičnu rečenicu.
Mislim da je značaj upitan a i ostali detalji članka ukazuju na promociju. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2026. u 20:59 (CEST)

:Ovo je, čini mi se, riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:37 (CEST)

== [[Viktor Skumin]] ==

Nikakva potkrijepljenost vjerodostojnim izvorima. Kratki biografski zapis u časopisu ''To Health via Culture'' je potpuno preuzet s engleske Wikipedije (https://biblmdkz.ru/articles/j27_1.pdf#page=17). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:29 (CEST)

:Članak je obilato obrađen na enwikiju. Mislim da je prerada moguća. Plus interwikiji na 28 drugih jezika. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:34 (CEST)
::Prije nego što sam nominirao shwiki članak za brisanje, sagledao sam isti i na enwikiju. Obzirom na količinu referenci, malo je zahtjevnije sa sigurnošću utvrditi da se radi o temi bez enciklopedijske značajnosti. Međutim, može se primijetiti da apsulutna većina referenci vodi na nevjerodostojne izvore. Ono malo izvora što se može smatrati vjerodostojnim koristi se za potkrijepljivanje tvrdnji koje nemaju nikakve veze s gospodinom Skuminom (i nigdje ga se ne spominje u tim izvorima). Ovaj članak ne bi prošao AfD na enwikiju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:55 (CEST)
:::Mhm mhm, to se i meni čini. Možda bih rađe ovo u nacrt. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:57 (CEST)
::::Imam osjećaj da je ovo nekakav ''new age'' reklamni sadržaj, ali dobro. U svakom slučaju, mislim da se po pitanju značaja ne može apsolutno utvrditi da nije značajan pa bih to ostavio sa strane. S druge strane, članak je u groznom stanju, pravopis ne štima i čini mi se da je ovo nekakav brzinski strojni prijevod ili nešto slično. S obzirom '''da u istom obliku''' bez ikakvih izmjena i intervencija stoji već '''gotovo 10 godina''', ne vidim zašto bismo ovo prebacivali na nacrt. Ako se 10 godina nitko nije potrudio srediti ovo, neće ni za dodatna tri mjeseca, tako da sam '''za brisanje'''. Isto vrijedi i za članak [[Skuminljev sindrom]], koji se u formatu u kojem je naveden ne nalazi ni u jednom medicinskom priručniku (šifre na koje referira ne navode nijedan od naziva koji se koristi u članku tako da mislim da je ovo nekakva [samo]propaganda). – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. aprila 2026. u 14:10 (CEST)

== [[Format C (umjetnička organizacija)]] ==

Prošao sam kroz sve članke koji su zadržani raspravom, ali mi se ne čini da je ovaj članak pravovaljano zadržan. Lokalna umjetnička organizacija osnovana 2014. ne zadovoljava novousvojene kriterije za udruge ([[WP:KRZNA]]): nije djelovala 35 godina, nema širok politički ili kulturni utjecaj i uglavnom je usmjerena na malu interesnu skupinu. Većina izvora u članku opisuje pojedinačne projekte ili samo potvrđuje da su se događaji održali. To nije značajna pokrivenost same organizacije. Iako postoji noviji izvor (Kulturpunktov razgovor o deset godina rada), jedan opširan izvor nije dovoljan za potvrdu značaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:23 (CEST)

:Označavam učesnike prošle rasprave ([[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Zblace|Zblace]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:26 (CEST)
:Predlažem i razmatranje nacrta kao alternative brisanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:28 (CEST)</text>
      <sha1>3d7z7o5htcqg1jlqdnbrzpx937iy2np</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684294</id>
      <parentid>42684287</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T01:15:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Format C (umjetnička organizacija) */ odgovor</comment>
      <origin>42684294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8353" sha1="b46mb1xrcu1kqk02z1cqtc9gvq9rffa" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Szczepan Sadurski]] ==
{{zaglavlje rasprave|Članak je izbrisan kao cross-wiki spam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 14:20 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiv članak o jednako zanimljivoj osobi, koja se čini dostojnom dobrog članka na Wikipediji. Ipak, uspoređujući obrazac članaka na različitim wikipedijama, čini mi se da je u sadašnjem stanju riječ o ''cross-wiki spamu''. U svakom slučaju, ono što je objavljeno na našem projektu ima sva obilježja promidžbenog ili samopromidžbenog članka. Pokušao sam ga izmijeniti i učiniti barem minimalno prihvatljivim, ali i dalje ima izgled onoga što jest: EPP. Predlažem brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. marta 2026. u 00:29 (CET)

:U ovoj formi mi djeluje trivijalno i reklamno. Bez sređivanja sam za brisanje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 18. marta 2026. u 00:54 (CET)
::Ako postoje barem tri vjerodostojna i nezavisna izvora koji nisu uspotno pominjanje već predmet članka obrađuju opširno, neka se navedu ovdje. Inače, za brisanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18. marta 2026. u 08:39 (CET)
::: Ovo zaista deluje kao cross-wiki spam. Predložiću brisanje i na drugim projektima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 00:47 (CET)
::::Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 01:19 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== [[Aiman Valoryn]] ==
Zanimljiv slučaj. Članak naizgled ima neku osnovnu strukturu, ali:
# postao je poznat početkom 2026. svojim debitantskim albumom i singlovima;
# od osobnih podataka (biografija) nemamo skoro ništa, nikakav razvoj, nula;
# o stilu imamo jednu generičnu rečenicu.
Mislim da je značaj upitan a i ostali detalji članka ukazuju na promociju. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2026. u 20:59 (CEST)

:Ovo je, čini mi se, riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:37 (CEST)

== [[Viktor Skumin]] ==

Nikakva potkrijepljenost vjerodostojnim izvorima. Kratki biografski zapis u časopisu ''To Health via Culture'' je potpuno preuzet s engleske Wikipedije (https://biblmdkz.ru/articles/j27_1.pdf#page=17). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:29 (CEST)

:Članak je obilato obrađen na enwikiju. Mislim da je prerada moguća. Plus interwikiji na 28 drugih jezika. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:34 (CEST)
::Prije nego što sam nominirao shwiki članak za brisanje, sagledao sam isti i na enwikiju. Obzirom na količinu referenci, malo je zahtjevnije sa sigurnošću utvrditi da se radi o temi bez enciklopedijske značajnosti. Međutim, može se primijetiti da apsulutna većina referenci vodi na nevjerodostojne izvore. Ono malo izvora što se može smatrati vjerodostojnim koristi se za potkrijepljivanje tvrdnji koje nemaju nikakve veze s gospodinom Skuminom (i nigdje ga se ne spominje u tim izvorima). Ovaj članak ne bi prošao AfD na enwikiju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:55 (CEST)
:::Mhm mhm, to se i meni čini. Možda bih rađe ovo u nacrt. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. aprila 2026. u 12:57 (CEST)
::::Imam osjećaj da je ovo nekakav ''new age'' reklamni sadržaj, ali dobro. U svakom slučaju, mislim da se po pitanju značaja ne može apsolutno utvrditi da nije značajan pa bih to ostavio sa strane. S druge strane, članak je u groznom stanju, pravopis ne štima i čini mi se da je ovo nekakav brzinski strojni prijevod ili nešto slično. S obzirom '''da u istom obliku''' bez ikakvih izmjena i intervencija stoji već '''gotovo 10 godina''', ne vidim zašto bismo ovo prebacivali na nacrt. Ako se 10 godina nitko nije potrudio srediti ovo, neće ni za dodatna tri mjeseca, tako da sam '''za brisanje'''. Isto vrijedi i za članak [[Skuminljev sindrom]], koji se u formatu u kojem je naveden ne nalazi ni u jednom medicinskom priručniku (šifre na koje referira ne navode nijedan od naziva koji se koristi u članku tako da mislim da je ovo nekakva [samo]propaganda). – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. aprila 2026. u 14:10 (CEST)

== [[Format C (umjetnička organizacija)]] ==

Prošao sam kroz sve članke koji su zadržani raspravom, ali mi se ne čini da je ovaj članak pravovaljano zadržan. Lokalna umjetnička organizacija osnovana 2014. ne zadovoljava novousvojene kriterije za udruge ([[WP:KRZNA]]): nije djelovala 35 godina, nema širok politički ili kulturni utjecaj i uglavnom je usmjerena na malu interesnu skupinu. Većina izvora u članku opisuje pojedinačne projekte ili samo potvrđuje da su se događaji održali. To nije značajna pokrivenost same organizacije. Iako postoji noviji izvor (Kulturpunktov razgovor o deset godina rada), jedan opširan izvor nije dovoljan za potvrdu značaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:23 (CEST)

:Označavam učesnike prošle rasprave ([[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Zblace|Zblace]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:26 (CEST)
:Predlažem i razmatranje nacrta kao alternative brisanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 02:28 (CEST)
::Brisati. Reklamni sadržaj. Nisam siguran ni zašto je zadržan tada (ja sam uklonio prijedlog, ali mislim da je to više bio nekakav osobni kompromis nego da je imalo ikakve veze s člankom). Nacrt nema smisla jer članak ne zadovoljava kriterij značaja, niti je i po čemu izvjesno da će ga steći ako u prethodnih 12 godina rada nije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 03:15 (CEST)</text>
      <sha1>b46mb1xrcu1kqk02z1cqtc9gvq9rffa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Neutralnost osporena</title>
    <ns>10</ns>
    <id>27812</id>
    <revision>
      <id>42684138</id>
      <parentid>42682842</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:27:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="760" sha1="h2ibl072o1xmrwbvpxb2mrm9qcu1i9v" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sadržaj
| slika       = [[File:Tabler-icons scale-orange.svg|40px|class=skin-invert|alt=|link=|Neutralnost osporena]]
| problem     = '''[[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralnost]] ovog članka je [[Wikipedija:Spor oko neutralnog gledišta|osporena]].'''&lt;br /&gt;
| rješenje    = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] preradom pristrasnih odlomaka i balansiranjem gledišta u skladu s [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]].
| stil        = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena]]&lt;/includeonly&gt;}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>h2ibl072o1xmrwbvpxb2mrm9qcu1i9v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrbanja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34971</id>
    <revision>
      <id>42684325</id>
      <parentid>42514280</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:04:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajne osobe */</comment>
      <origin>42684325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5314" sha1="nfvyreyvp4o70iqp97y4rihckseaclp" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Općina RH
| ime = Vrbanja
| slika = Crkva u Vrbanji.JPG
| opis_slike = Crkva u Vrbanji
| zastava = 
| grb = 
| grb = sin escudo.svg 
| županija = [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] 
| broj stanovnika = 5.174
| površina = 191
| naselja = Soljani, Strošinci, Vrbanja 
| načelnik = Ivica Sep
| poštanski broj = 32254 Vrbanja 
| pozivni broj = 
| registarska oznaka = 
| z. širina = 44.98
| z. dužina = 18.93
}}

'''Vrbanja''' je naselje i sjedište istoimene općine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].

== Geografija ==
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Vrbanja pripada županjskoj Posavini.

Općina Vrbanja nalazi se na jugu [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] i zauzima prostor od 191&amp;nbsp;km². Graniči s općinom [[Nijemci (općina)|Nijemci]] na sjeveru i sjeveroistoku, s općinom [[Drenovci]] na jugu i jugozapadu i s [[Srbija|Republikom Srbijom]] na istoku i jugoistoku.
&lt;br /&gt;54% općine zauzimaju šume.

== Stanovništvo općine ==
=== Prema spolu ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
!Naselje
!Muško
!Žensko
!Ukupno
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''Vrbanja'''
|1437
|1515
|2952
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''[[Soljani]]'''
|771
|783
|1554
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''[[Strošinci]]'''
|333
|335
|668
|- style=&quot;background-color:#AADDCC&quot;
|'''Ukupno'''
|2541
|2633
|5174
|}

=== Prema narodnosti ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Narodnost
!Stanovnika
!%
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''[[Hrvati]]'''
|4992
|94.48
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''[[Slovaci]]'''
|72
|1.39
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''[[Srbi]]'''
|45
|0.87
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''Ostali'''
|65
|1.26
|- style=&quot;background-color:#AADDCC&quot;
|'''Ukupno'''
|5174
|100.00
|}

=== Prema vjeri ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Vjera
!Stanovnika
!%
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''[[Katolici]]'''
|4969
|96.04
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''[[Evangelisti|Pripadnici evangeličke crkve]]'''
|72
|1.39
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''[[Muslimani]]'''
|41
|0.79
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''[[Agnostici]] i neizjašnjeni'''
|14
|0.27
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''[[Ateisti|Nisu vjernici]]'''
|4
|0.08
|- style=&quot;background-color:#AADDAA&quot;
|'''Ostale vjere'''
|74
|1.43
|- style=&quot;background-color:#AADDCC&quot;
|'''Ukupno'''
|5174
|100.00
|}

== Uprava ==
=== Vijeće Općine ===
* Željko M. Žaper, Vrbanja ([[HDZ]])
* Ivan Pavlek, Vrbanja (HDZ)
* Marinko Hrgovčić, Soljani (HDZ)
* Đuro Marušić, Strošinci (HDZ)
* Nikola Tufekčić, Soljani (HDZ)
* Ivica Žaper, Vrbanja ([[HSS]])
* Tomislav Pšenko, Soljani (HSS)
* Andrija Brčić, Vrbanja (HSP)
* Mirko Adam Purić, Strošinci ([[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]])

=== Poglavarstvo ===
* Ivica Sep, Vrbanja (HDZ)
* Jakob Ivkić, Strošinci (HDZ)
* Frano Marić, Vrbanja (HDZ)
* Željko Purić, Vrbanja (HDZ)
* Marko Miličević, Soljani (HDZ)
== Historija ==
Vrbanja se prvi put spominje [[1443]]. godine kao Possesio Werbanya što znači ''Posjed Vrbanja''. Vrbanju i okolna mjesta kroz povijest su pripadala raznim gospodarima. [[1536]]. godine ovaj kraj zaposjedaju [[Otomansko carstvo|Turci]]. Kada se [[Slavonija]] počela oslobađati turske vlasti, austrijske vlasti na rijeci [[Sava|Savi]] formiraju vojni kordun za obranu od Turaka. 
&lt;br /&gt;
Do [[1808]]. godine Vrbanja pripada pod [[Petrovaradin]]sku pukovniju a nakon toga ulazi u sastav Brodske regimente sa sjedištem u [[Vinkovci]]ma, odnosno u 12. kompaniju spomenute regimente sa sjedištem u Drenovcima. Od tada se područje tih sela koja su se nalazila u toj 12. kompaniji nazivaju ''[[Cvelferija]]'' (od njemačkog ''zwölf = cvelf'' što znači dvanaest).
[[1873]]. ukinuta je [[Vojna krajina]] i od tada se sela na ovom području počinju razvijati.

== Gospodarstvo ==
== Spomenici i znamenitosti ==
* Zvjezdangrad - turska utvrda na području uz rijeku [[Studva|Studvu]] u šumi kod Soljana. Ostaci utvrde još su vidljivi, ali put nije pristupačan i područje oko utvrde nije raskrčeno.
== Obrazovanje ==
Škola u Vrbanji osnovana je [[1831]]. godine po naredbi pukovnijskog zapovjedništva Brodske regimente. Od [[1873]]. godine vrbanjska općinska škola reformirana &quot;Pučku školu&quot; sa četiri razreda i s nastavom na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Škola u Soljanima utemeljena je [[1830]]. godine kao pučka učionica s jednim učiteljem, a početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prerasta u četverorazrednu školu. 
&lt;br /&gt;Škole koje sada djeluju na području općine su:
* OŠ &quot;[[Mara Švel-Garmišek]]&quot; Vrbanja
* OŠ &quot;[[Josip Kozarac]]&quot; Soljani
* OŠ &quot;Josip Kozarac&quot; Soljani, PŠ Strošinci
== Kultura ==
* KUD &quot;Posavac&quot; Vrbanja
* Udruga stvaratelja u kulturi &quot;Possesio Werbanya 1443&quot;
* Slovački KUD &quot;Andrija Pekar&quot; Soljani
* KUD &quot;Slavonija&quot; Soljani
* Udruga žena &quot;Poticaj&quot; Soljani
* ŠRU &quot;Štuka&quot; Soljani
* KUD &quot;Seljačka sloga&quot; Strošinci
== Sport ==
* NK &quot;Vrbanja&quot; Vrbanja
* NK &quot;Slavonija&quot; Soljani
* NK &quot;Srijemac&quot; Strošinci

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Vrbanja (Croatia)}}

{{Vrbanja}}
{{Vukovarsko-srijemska županija}}
{{Naselja Cvelferije}}

[[Kategorija:Vukovarsko-srijemska županija]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>nfvyreyvp4o70iqp97y4rihckseaclp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Julien Gracq</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36046</id>
    <revision>
      <id>42684347</id>
      <parentid>41819720</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:28:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2186" sha1="346mtjuese3c4v7o6a0nco3kui6gr9j" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Julien Gracq
| slika = 
| imagesize   = 
| caption     = 
| pseudonym   = 
| datum_rođenja = {{birth date|1910|7|27|df=y}}
| mjesto_rođenja = Saint-Florent-le-Vieil in [[Maine-et-Loire]], [[Francuska]]
| datum_smrti  = {{death date and age|df=yes|2007|12|22|1910|7|27}}
| mjesto_smrti = [[Angers]], Francuska
| zanimanje = romanopisac, kritičar, dramatičar, pjesnik
| nacionalnost ={{flagicon|Francuska}} Francuz
| period = 1938 &amp;ndash; 2002
| žanr = roman, esej, književna kritika
| subject     = 
| movement    = 
| znamenita_djela
* ''[[La Littérature à l'estomac]]'' ([[1950]])
* ''[[Le Rivage des Syrtes]]'' ([[1951]])
* ''[[Un balcon en forêt]]'' ([[1958]])
* ''[[Les eaux étroites]]'' ([[1976]])
* ''[[Carnets du grand chemin]]'' ([[1992]])
| influences  = 
| influenced  = 
| potpis = Signature julien gracq.png
| website     = 
| footnotes   = 
}}

'''Julien Gracq''' ([[27. 7.|27.7.]] [[1910]] - [[22. 12.|22.12.]] [[2007]]) je bio [[književni pseudonim]] francuskog pisca Louisa Poiriera. On je pisao romane, kritike, drame i poeziju. Djelo mu je pod utjecajem [[nadrealizam]] i [[njemački romantizam|njemačkog romantitzma]].

== Djela ==
* ''Au château d’Argol'', 1938 (roman)
* ''Un beau ténébreux'', 1945 (roman)
* ''Liberté grande'', 1947 (poezija)
* ''Le Roi pêcheur'', 1948 (drama)
* ''André Breton, quelques aspects de l’écrivain'', 1948 (kritika)
* ''Le Rivage des Syrtes'', 1951 (roman)
* ''Prose pour l’Etrangère'', 1952
* ''Penthésilée'', 1954
* ''Un balcon en forêt'', 1958 (roman)
* ''Préférences'', 1961
* ''Lettrines'', 1967
* ''La Presqu’île'', 1970
* ''Le Roi Cophetua'', 1970 (roman); inspirirao film ''[[Rendez-vous a Bray]]'' u režiji ''[[Andre Delvaux|Andrea Delvauxa]]''
* ''Lettrines II'', 1974
* ''Les Eaux Etroites'', 1976
* ''En lisant en écrivant'', 1980
* ''La Forme d’une ville'', 1985
* ''Autour des sept collines'', 1988
* ''Carnets du grand chemin'', 1992
* ''Entretiens'', 2002

{{Lifetime|1910|2007|Gracq, Julien}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Francuski pisci|Gracq]]
[[Kategorija:Dobitnici Prix Goncourt|Gracq, Julien]]
[[Kategorija:Pisci fantasyja|Gracq, Julien]]</text>
      <sha1>346mtjuese3c4v7o6a0nco3kui6gr9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Sekcija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>38217</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684233</id>
      <parentid>42555080</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nedostaju wikiveze</title>
    <ns>10</ns>
    <id>38416</id>
    <revision>
      <id>42684340</id>
      <parentid>42682816</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:15:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="579" sha1="8vtmhw7ohl7wlkiizh0ou6fu53mbmwm" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = stil
| slika       = [[File:Codex icon link color-warning.svg|40px|alt=|link=|Nedostaju wikiveze]]
| problem     = '''Ovom {{{1|članku}}} možda nedostaju [[Pomoć:Veza|wikiveze]].'''&lt;br/ &gt;
| rješenje    = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] dodavanjem veza do relevantnih članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji.
| stil        = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important;
| all         = Članci bez internih poveznica
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8vtmhw7ohl7wlkiizh0ou6fu53mbmwm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mala Subotica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40867</id>
    <revision>
      <id>42684341</id>
      <parentid>42513998</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:16:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5485" sha1="bq7fz9iyzrsusopg9vsx4h8qny65y5i" xml:space="preserve">{{Općina RH
| ime = Mala Subotica
| slika = Mala Subotica zupna crkva.JPG
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = 
| županija = [[Međimurska županija|Međimurska]] 
| broj stanovnika = 5.676
| površina = 34,36
| naselja = Mala Subotica, Držimurec, Strelec, Palovec, Piškorovec, Sveti Križ, Štefanec 
| načelnik =  Josip Šegović
| poštanski broj = 40321 Mala Subotica 
| pozivni broj = 
| registarska oznaka = 
| z. širina = 46.38
| z. dužina = 16.54
}}
'''Mala Subotica''' (lokalno '''Sobotica'''), naselje i sjedište istoimene općine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smještena je u [[Međimurska županija|Međimurskoj županiji]].

== Općinska naselja ==
U sastavu općine anlazi se 7 naselja: Mala Subotica, [[Držimurec]], [[Palovec]], [[Piškorovec]], [[Strelec]], [[Sveti Križ]] i [[Štefanec]].

== Geografija ==
== Stanovništvo ==
== Uprava ==
== Historija ==
Područje [[Međimurja]] bilo je naseljeno već u najranijim vremenima ljudske civilizacije. O tome svjedoče pronađeni arheološki ostaci iz kamenog doba nađeni na ovom području. Malosubotička općina još je skromno arheološki istražena. Kod Svetog Križa, pronađen je kameni poklopac antičke urne, a postoji još zanimljivih lokaliteta koje bi valjalo istražiti. Jedan od njih je i staro groblje ispod i uokolo župne crkve. Prema postojećim nalazima u [[Prelogu]] i [[Cirkovljanu]] zaključuje se da je Međimurje, pa i onda područje općine Mala Subotica, bilo naseljeno već oko pet tisuća godina prije Krista.Zbog svojih prirodnih bogatstava ovaj je kraj bio pogodan za sesilni način života. Područje Međimurja naseljavali su Serapilli, Panoni i Kelti. Oni su još i u vrijeme dolaska Rimljana živjeli u rodovskom društveno uređenju. Rimljani su ih pokorili tek početkom 1. stoljeća nakon Krista, poslije velike njihove pobune. Već u tom vremenu do izražaja dolazi izrazito povoljan prometni položaj Međimurja, smještenog na sjecištima putova Istoka i Zapada. Kroz njega prolaze veoma važne antičke ceste koje su povezivale euroazijske stepe sa zapadnoevropskim prostorima. Anđela Horvat naslućuje u latinskom nazivu imena Subotica, latinski Sabaria, odjeke antičkog, rimskog vremena, odnosno moglo bi se pretpostaviti da je na području današnje Male Subotice postojalo rimsko naselje.

== Povijest župe ==
{{wikiveze|odjeljku}}
Pisani tragovi povijesti župe Mala Subotica datiraju iz 1334. godine. U to se vrijeme u Međimurju spominju tri župe po mjestu postojanja i po zaštitnicima. Jedna od spomenutih župa je župa Blažene Djevice Marije u Sobotici (Ecclesia sanctae Mariae de Sabaria). Po arhivima tadašnjeg doba nailazimo na relativno oskudne podatke, što uvjetuje stvaranju određene praznine u kompletiranju preciznije povijesne slike onovremene župe. Tek se 1501. godine spominje župnik Valentin (Valentinus plebanus de Sabaria) i crkva posvećena Djevici Mariji (Sancta Maria de Sabaria). Uz spomen župe u Breztu (vjerojatno današnji Podbrest) i Belici, teško se može zaključiti kakvo je bilo teritorijalno ustrojstvo župe Sobotica. U starim se arhivima spominje 1640. godina. Od tada se u Sobočkoj župi provode redovite kontrole, kanonske vizitacije. Upravo se te godine spominje dotrajala župna crkva opremljena za bogoslužje, sa dva zvona, velikim lusterom, velikim drvenim križem i svetim slikama, te velikim oltarom.Po opisu stanja župne crkve naslućuje se da je dosta stara, pa postoje indicije da je sagrađena i prije 1334. godine. I sami vizitatori u svojim izvješćima navode da je nepoznata godina izgradnje. O izgledu župne crkve teško je govoriti, tek se 1660. godine preciznije opisuje vizualni izgled: većim je dijelom zidana kamenom opekom, krov je pokriven hrastovim daščicama (spominju se oštećenja).Postojao je neukrašen kor i jedna vrata s južne strane, dok je na sjevernoj strani bila sakristija, pored koje se nalazila drvena propovjedaonica. Na zapadnoj strani nalazio se zidani toranj sa dva zvona, iznad glavnog ulaza. Unutrašnjost je bila popločena duguljastom ciglom. Postojala su tri zidana oltara. Crkva je tada imala samo srednju lađu, a postojala je grobnica ispod poda. Sjeverno od crkve se nalazila trošna dvokatna kurija. Župnik toga vremena bio je Mihalj Zorešić. Nova župnička kurija sagrađena je 1713. godine. Potres koji je 1737. godine pogodio Međimurje oštetio je župnu crkvu, pa se milodarima župljana vršila sanacija, a u to je vrijeme započela i izgradnja crkve u Svetom Križu. Godine 1747. završena je crkva u Svetom Križu, a adaptirana je župna crkva u Sobotici. Tada je crkva dobila barokne svodove. Godine 1779. Mjesto se naziva Szoboticza. Groblje oko crkve se zapušta, novo se nalazi izvan sela. Značajne godine za župnu crkvu svakako su 1820/21. Te je godine nastao glavni ulaz u crkvu, crkva je popločena, uređeno je svetište...Nadogradnja župne crkve izvršena je 1900. godine, kada su izgrađene dvije pokrajnje lađe, što je župnu crkvu gotovo dvostruko proširilo. Današnji izgled i oblik ostao je nepromijenjen - jedino se do današnjih dana obavilo niz adaptacijskih zahvata.

== Gospodarstvo ==
== Značajne osobe ==
== Spomenici i znamenitosti ==
== Obrazovanje ==
== Kultura ==
== Sport ==
* [[NK Spartak Mala Subotica]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.opcina-mala-subotica.hr/ Službena stranica Općine Mala Subotica]

{{Međimurska županija}}
{{commonscat|Mala Subotica}}

[[Kategorija:Međimurska županija]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>bq7fz9iyzrsusopg9vsx4h8qny65y5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petar Luković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>43200</id>
    <revision>
      <id>42684219</id>
      <parentid>42423608</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:47:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42684219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2662" sha1="ix78up80hu6rvpmx3cuzfyu7tpkeei1" xml:space="preserve">[[Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|mini|Petar Luković]]
'''Petar Luković''' ([[Kraljevo]], [[21. januar]] [[1951]] – [[Beograd]], [[12. februar]] [[2024]]) je srpski i jugoslovenski novinar i bivši rok kritičar. Urednik je regionalnog medijskog portala [[E-novine]], koji pokriva dešavanja sa prostora [[Jugosfera|bivše Jugoslavije]].

Karijeru je započeo [[1976]]. kao novinar „Duge“. Kao politički i [[rok-en-rol]] kritičar pisao je za mnoge jugoslovenske novine i časopise, kao što su „[[Džuboks (časopis)|Džuboks]]“, „[[Mladost (časopis)|Mladost]]“, „[[Polet (časopis)|Polet]]“, „Nedelja“, „[[Nedjeljna Dalmacija]]“, „[[Politika (novine)|Politika]]“, „[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]“, „[[Vjesnik]]“, „[[Rok 82]]“, „[[Rok (časopis)|Rok]]“ i dr. Bio je glavni urednik časopisa „[[Tajne (časopis)|Tajne]]“, koje se bave paranormalnim pojavama, i časopisa „[[Seks klub (časopis)|Seks klub]]“, prvog [[porno]] časopisa u [[Srbija|Srbiji]].

U periodu od [[1991]]. do [[1996]]. godine radio je za beogradski nedeljnik „[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]“, gde je jedno vreme bio i zamenik glavnog urednika. Od [[1996]]. do [[1998]]. godine pisao je za „[[Naša Borba (novine)|Našu Borbu]]“. Od [[1996]]. do [[1999]]. bio je glavni urednik mesečnika [[X-Zabava]] orjentisanog najviše na rok i pop kulturu i nije imao nikakvih političkih sadržaja.

Za [[Hrvatska|hrvatski]] satirični nedeljnik „[[Feral Tribune]]“ piše od njegovog osnivanja [[1984.]] godine. Sarađuje sa časopisima „Reporter“ iz [[Beograd]]a, „Dani“ iz [[Sarajevo|Sarajeva]] i „Mladina“ iz [[Ljubljana|Ljubljane]].

Objavio je i tri knjige: „Bolja prošlost“ (1989),&lt;ref&gt;&quot;Novi prilozi o američkom mamcu&quot;, Borba 1989-09-11, str. 9&lt;/ref&gt; „Ćorava Kutija“ (1993) i „Godine raspada - hronika srpske propasti“ (2000).

Nagradu dnevnika Danas „Staša Marinković“ je dobio [[2001]].

Petar Luković se nalazio na izbornoj listi [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|LDP]], [[Građanski savez Srbije|Građanskog saveza Srbije]], [[Socijaldemokratska unija (Srbija)|Socijaldemokratske unije]], [[Liga socijaldemokrata Vojvodine|Lige socijaldemokrata Vojvodine]] za [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2007|parlamentarne izbore 2007]], a kasnije na listi LDP-a na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2008|izborima 2008]].

[[2010]]. godine je proglašen za počasnog građanina [[Sarajevo|Sarajeva]].

== Povezano ==
* [[E-novine]]

{{Lifetime|1951|2024|Luković, Petar}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Srpski novinari]]
[[Kategorija:Biografije, Kraljevo]]
[[Kategorija:Feralovci]]</text>
      <sha1>ix78up80hu6rvpmx3cuzfyu7tpkeei1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Djed Mraz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>43694</id>
    <revision>
      <id>42684183</id>
      <parentid>42675792</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:50:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39641" sha1="4fercc9d5eulimg7awfjrg3gsl1oh7s" xml:space="preserve">{{distinguish|Djed Božićnjak}}
{{izvor}}
[[Datoteka:Ded Moroz Snegurochka Christmas card.jpg|thumb|Deda Mraz na čestitki]]
[[Datoteka:Papai noel - santa claus from brazil.JPG|thumb|Dete u Deda Mrazovom krilu]]
'''Deda Mraz''' je [[izmišljeni lik]] koji donosi [[deca|deci]] poklone za [[Nova godina|Novu godinu]] (na [[Badnjak|Badnje veče]], [[Božić]] ili na dan [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]] u [[religija|religijskim]] zajednicama). Verzije i ime ovog lika variraju među različitim [[kultura]]ma, [[religija]]ma i [[narod]]ima.

Uobičajena predstava Deda Mraza je da je on stariji bradati čovek obučen u crveni kaput koji leti sa [[sanjke|saonicama]] koje vuku [[irvas]]i sa torbom punom poklona za dobru decu. Njegov dom se nalazi na [[Sjeverni pol|Severnom polu]] ili u [[Laponija|Laponiji]]. Ruska varijanta Deda Mraza obično nema irvase i saonice, a kao njegov pratilac i pomoćnik uzima se lik [[Snjeguročka|Snjeguročke]].

Poreklo ovog lika je verovatno iz starih religija [[Germani|germanskih]] i [[Slaveni|slovenskih]] naroda.

== Poreklo ==
=== Saturnalije ===
{{main|Saturnalije}}
[[Saturnalije|Saturnalija]] je bio rimski praznik u čast [[Saturn (planeta)|Saturna]], boga zemljoradnje. Ona se obeležavala nekoliko dana u decembru oko dana zimske [[kratkodnevnica|kratkodnevnice]]. Saturnalija je obeležavana pijanim [[orgija]]ma, glupiranjem i zamenom uloga, tako da su [[ropstvo|robovi]] tih dana postajali gospodari, a njihovi gospodari su ih služili. [[Tit Livije]] navodi da se Saturnalija počela slaviti [[217. pne.]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/saturnalia.html |title=Saturnalia |publisher=Penelope.uchicago.edu |date= |accessdate = 25. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt; kao način za održavanje morala koji je opao usled rimskih poraza od [[Hanibal]]a u [[Drugi punski rat|Drugom punskom ratu]].

Važna odlika ovog praznika je bilo darivanje, čime su hteli da obezbede bogatu letinu sledeće godine.

=== Rani hrišćanski uzori ===
[[Datoteka:Boyana Angel.jpg|thumb|right|Srednjovekovna freska sa likom svetog Nikole iz [[crkva Bojana|crkve Bojana]] kod [[Sofija|Sofije]].]]
[[Sveti Nikola]] je jedna od inspiracija za Deda Mraza. On je bio episkop [[Mira (Likija)|Mire]] u [[Likija|Likiji]], pokrajine [[Bizantsko Carstvo|vizantijske]] [[Mala Azija|Anadolije]].

Prema predanju, Nikola je vaskrsao troje dece, koje je lokalni mesar zaklao u vreme gladi, pa se otuda slavi kao zaštitnik dece. Pored toga je i zaštitnik mornara. Ali Nikola je najčuveniji po svojim poklonima sirotinji, a naročito davanjem [[miraz]]a trima osiromašenim kćerkama pobožnog hrišćanina da ne bi postale robinje i [[prostitucija|prostitutke]].&lt;ref name=msnbc&gt;{{cite news |author= |title=Santa Claus: The real man behind the myth |url=http://www.msnbc.msn.com/id/34525202/ns/technology_and_science-science/ |quote= |work=[[MSNBC]] |date = 22. 12. 2009. |accessdate = 27. 12. 2009. }}&lt;/ref&gt; Nikola je ubacio kroz prozor vreću sa zlatnicima. Tokom vekova, priča se menjala, tako da je u jednoj verziji Nikola ubacio vreću sa zlatnicima kroz dimnjak, koji su upali u čarape koje su se sušile.

U starosti se razboleo i umro 6. decembra 343. godine. Sveti Nikola se i slavi toga dana, što je ustvari 19. decembar po novom kalendaru.

=== Uticaji germanskog paganizma i foklora ===
[[Datoteka:Georg von Rosen - Oden som vandringsman, 1886 (Odin, the Wanderer).jpg|left|thumb|Slika [[Odin]]a koju je naslikao [[Georg von Rosen]] 1886. godine.]]
Brojne paralele su povučene između Deda Mraza i [[Odin]]a, glavnog božanstva [[germani|germanskih]] naroda pre njihovog pokrštavanja. Pošto su mnogi od ovih elemenata nevezani sa hrišćanstvo, postoje teorije o [[paganizam|paganskom]] poreklu raznih običaja.&lt;ref&gt;McKnight, George Harley. ''St. Nicholas - His Legend and His Role in the Christmas Celebration'' (1917) Available on-line: [http://books.google.com/books?id=S4MtGxqMEpEC&amp;dq]&lt;/ref&gt;

Odin je ponekad spominjan, kako predvodi veliku grupu lovaca kroz nebo tokom germanskog praznika Jola.&lt;ref name=&quot;AMERIODIN&quot;&gt;''[[The Encyclopedia Americana]]'' (1920) (page 307) Available online: [http://books.google.com/books?id=4hbhBsRAOAoC&amp;pg=PA307&amp;dq=odin+wild+hunt#PPA307,M1].&lt;/ref&gt; Dve knjige sa [[Island]]a, [[Poetska Eda]], sastavljena u 13. veku iz prethodnih izvora, i [[Prozna Eda]], koju je u 13. veku napisao [[Snori Sturluson]], opisuju Odina kako jašnje osmonogog konja po imenu [[Sleipnir]] koji može da preskoči velike razdaljine, što je podstaklo poređenja sa Deda Mrazovim [[irvas]]ima.&lt;ref name=&quot;COLLISLEIP&quot;&gt;''[[Collier's Encyclopedia]]'' (1986) (Page 414)&lt;/ref&gt; Dalje, Odin je nazivan brojnim imenima u skandinavskoj poeziji, od kojih neka opisuju njegov izgled ili ulogu. Među njima su ''Síðgrani'',&lt;ref name=&quot;Síðgrani&quot;&gt;''[[Alvíssmál]]'' (6)&lt;/ref&gt; ''Síðskeggr'',&lt;ref name=&quot;Síðskeggr&quot;&gt;''[[Gylfaginning]]'', ''[[Grímnismál]]'' (48), ''[[Nafnaþulur]]'', ''[[Óðins nöfn]]'' (6)&lt;/ref&gt; ''Langbarðr'',&lt;ref name=&quot;Langbarðr&quot;&gt;''Nafnaþulur'' i ''Óðins nöfn'' (7)&lt;/ref&gt; (sva znače „dugobradi“) i ''Jólnir''&lt;ref name=&quot;Jólnir&quot;&gt;''Óðins nöfn'' (7)&lt;/ref&gt; („Jolska figura“).

Prema Filis Siker, deca bi ostavila svoje čizme napunjene [[mrkva|šargarepama]], [[slama|slamom]] ili [[šećer]]om kod dimnjaka da ih pojede Slepnir. Odin bi zatim nagradio ljubaznost te dece zamenivši hranu za Slepnira poklonima ili slatkišima. Ona tvrdi da je ovaj običaj opstao u [[Nemačka|Nemačkoj]], [[Belgija|Belgiji]] i [[Holandija|Holandiji]] posle prihvatanja hrišćanstva i postao je povezan sa svetim Nikolom, a može se i danas videti kako deca u nekim kućama ostavljaju čarape kod dimnjaka.&lt;ref name=&quot;SIEFSLEIP&quot;&gt;Siefker, Phyllis. ''Santa Claus, Last of the Wild Men: The Origins and Evolution of Saint Nicholas, Spanning 50,000 Years '' (chap. 9, esp. 171-173) (2006) {{ISBN|0-7864-2958-5}}&lt;/ref&gt; Ovaj običaj je došao u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] kroz holandsku koloniju [[New York|Novi Amsterdam]], pre britanskog osvajanja u 17. veku u evoluirao je u kačenje čarapa na kamin.

U bivšim delovima Austro-Ugarske, deci se daju slatkiši na dan svetog Nikole (6. decembar po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Brojni drugi uticaji svetkovina paganskih Germana su se ugradili u moderno proslavljanje Božića i Nove godine, kao što su [[božićna šunka]], [[jolski balvan]] i [[novogodišnja jelka]].

=== Prethrišćanski običaji stanovnika Alpa ===
[[Datoteka:Krampus at Perchtenlauf Klagenfurt.jpg|thumb|right|Čovek u kostimu Krampusa]]
[[Krampus]] se predstavlja kao pratilac svetog Nikole. Njegovo poreklo je iz tradicija stanovnika [[alpe|alpskih]] oblasti iz predhrišćanskog perioda. Za razliku od svetog Nikole koji deli poklone, Krampus je [[demon]] koji upozorava i plaši nevaljalu decu. U obim oblastima, mladići se tradicionalno oblače u kostime Krampusa u prve dve nedelje decembra (posebno u veče 5. decembra, dan pre dana svetog Nikole po gregorijanskom kalendaru) i tumaraju ulicama plašeći decu sa zarđalim okovima i zvonima

=== Nemački uticaji ===
[[Datoteka:Christkindlesmarkt prolog 2009.jpg|thumb|left|Kristkind na nirnberškom božićnom vašaru 2009.]]
U 16. veku, reformacija [[Martin Luther|Martina Lutera]] izazvala je antikatolički pokret u Nemačkoj. Pošto [[protestantizam|protestanti]] ne slave svece, bila im je potrebna nova božićna tradicija, pa je [[Beba Isus]] (Christkind) postao taj koji donosi poklone. Ipak vremenom je postalo besmisleno da beba donosi poklone, pa je Isusa Hrista zamenila vila. Do 19. veka Kristkind je nosio zlatni plašt po ugledu na [[nürnberg|nirnberškog]] zlatnog anđela. U drugim nemačkim gradovima nosi belo odelo i zvezdani venac. Svakoj devojčici predstavlja veliki čast da je izaberu za Kristkinda.

Međutim, deca pevaju Kristikindu pesme posvećene svetom Nikoli, što ukazuje na preplitanje ove dve verske figure.

Otac Božić (Vajnahtman) se takođe pojavljuje u severnim evangelističkim delovima Nemačke. Zanimljivo je da se uprkos svom protestanskom poreklu, Kristkind više slavi među katoličkim stanovništvom, dok je Otac Božić rasprostranjeniji među protestantima.

=== Holandski uticaji ===
[[Datoteka:Sint in spanje.jpg|left|thumb|Holandski Sveti Nikola u odeći koje podseća na odeću [[biskup]]a i Crni Petar 2005. godine ]]
U [[Holandija|Holandiji]] i [[Belgija|Belgiji]], Sveti Nikola (''Sinterklaas'') ima pomoćnike koji se zovu Crni Petar (''Zwarte Piet'' na [[holandski jezik|holandskom]] ili ''Père Fouettard'' na [[francuski jezik|francuskom]]).

Njegov praznik 6. decembra uz davanje poklona se proširio na mnoge države. Međutim, u Holandiji slave u veče 5. decembra, na proslavi koja se zove ''pakjesavond''. Tokom [[reformacija|protestanske reformacije]] u 16. i 17. veku, mnogi [[Protestantizam|protestanti]] su zamenili donosioca poklona da Detetom Hristom (''Christkindl''), a datum za poklanjanje poklona se premestio sa 6. decembra na Badnje veče.&lt;ref&gt;Forbes, Bruce David, ''Christmas: a candid history'', University of California Press, 2007, {{ISBN|0-520-25104-0}}, pp. 68-79.&lt;/ref&gt;

Tradicija o svetom Nikoli ima mnogo paralela sa [[germanska mitologija|germanskom mitologijom]], posebno sa bogom Odinom. Ovo uključuje bradu, šešir i koplje (danas štap) i torbu koju drže njegove sluge da uhvate nestašnu decu. I Sveti Nikola jaše belog konja kao i Odinovog Sleipnira koji može da leti kroz vazduh. Pisma od slatkiša koje Crni Petar daje deci asociraju na Odinovo stvaranje [[Rune|runskih slova]]. Pesme koje se recituju tokom proslave i pesme koje pevaju deci se posvećene su Odinu kao bogu poezije.

Postoje razne objašnjenja o poreklu pomagača. Najstariji objašnjenje je da pomagači simbolizuju dva [[obični gavran|gavrana]] [[Huginn i Muninn|Hugina]] i [[Huginn i Muninn|Munina]] koji su bili Odinovi vesnici. U kasnijim pričama Odinovi pomagači predstavljaju pobeđenog đavola- Đavola su pobedili ili Odin ili njegov pomoćnik [[Norvi]], crni otac noći. Norvi je obično prikazan sa granom od [[breza|breze]] isto kao i Crni Petar.

Druga, savremenija priča je da je Sveti Nikola oslobodio [[etiopija|etiopskog]] dečaka-roba Petra sa [[Mira|mirske]] tržnice, i da je dečak bio toliko zahvalan da je odlučio da ostane sa Svetim Nikolom kao pomagač. Crni Petar imaju otprilike isti odnos prema holandskom Svetom Nikoli kao i američki vilenjaci prema Deda Mrazu. Prema predanju, Sveti Nikola ima svoje Crne Petre za svaki zadatak: postoje Crni Petri koji navode bord od [[Španija|Španije]] do Holandije i Crni Petri koji se penju na krovove i spuštaju poklone kroz dimnjak, ili se sami spuštaju kroz dimnjak. Crni Petar ima crno lica jer se spušta niz garav dimnjaci. On drži alate za čišćenje dimnjaka (platnenu torbu i granu breze).&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20071210085146/http://www.anno.nl/anno/anno/i002800.html Anno: Zwarte Pieten, Groene Pieten]; Retrieved on 2007-12-07&lt;/ref&gt; Tokom godina ovoj priči su pridodate i druge, tako na primer Crni Piter zadužen za navigaciju može da vodi u pogrešnom pravcu. Ovo pruža razloge za smeh na godišnjim paradama Svetih Nikola koji dolaze u Holandiju, ili se koristi da se pohvali napredak dece u školi tako što Crni Petar daje pogrešan odgovor, prosto pitanje kao što je „koliko je 2+2?“, tako da dete ima priliku da kaže tačan odgovor.

Pokloni koji se daju u toku praznika često praćeni pesmama, koja ismevaju događaje u poslednjih godinu dana koji su povezani sa primaocem.

[[Datoteka:Jan Steen – Het Sint-Nicolaasfeest (2).jpg|thumb|200px|Stenova slika „[[Praznik Svetog Nikole]] “.]]
Verovanje da Deda Mraz ulazi u kuće kroz [[dimnjak]] može poticati od priče o Svetom Nikoli kako baca novac kroz prozor, a u novijoj verziji priče, baca novac niz dimnjak ako naiđe na zaključane prozore. Na slici holandskog slikara [[Jan Sten|Jana Stena]] „Praznik svetog Nikole“, odrasle osobe i mala deca gledaju na dimnjak sa nevericom, dok se druga deca igraju sa svojim igračkama. [[Ognjište]] je poštovano kao svetinja i izvor dobročinstva, a u popularnom verovanju vilenjaci i [[vila (mitologija)|vile]] donose poklone kroz ovaj prolaz. Ulazak Deda Mraza u domove na Božićno veče je postalo deo američke tradicije kroz Murovo delu „Deda Mrazova poseta“, u kojem ga pisac opisuje kao vilenjaka.&lt;ref&gt;Walsh, Joseph J.. ''Were They Wise Men Or Kings?: The Book of Christmas Questions''. Westminster John Knox Press, 2001. {{ISBN|0-664-22312-5}}.&lt;/ref&gt;

=== Britanski uticaji ===
[[Datoteka:Scrooges third visitor-John Leech,1843.jpg|right|thumb|178px|Skrudžov drugi posetilac - Duh sadašnjeg Božića, obojena verzija originalne ilustracije [[Džon Lič|Džona Liča]] koji ju je naslikao za roman [[Charles Dickens|Čarlsa Dikensa]] „[[Božićna pesma]]“ (1843).]]

Starinske predstave darivaoca poklona iz crkvene istorije, među koje spada i Sveti Nikola, su spojene sa britanskim likom [[Otac Božić|Oca Božića]], da stvori lik poznat Britancima i Amerikancima kao ''Santa Claus'' (&quot;[[Djed Božićnjak|Santa Klaus]]&quot;). U Britaniji Otac Božić potiče najkasnije iz 17. veka, a njegove preživele slike iz tog doba ga prikazuju kao veselog debelog bradatog muškarca obučenog u dugu, zelenu odeću od krzna. On je predstavlja duh dobrog veselja za Božića, a u romanu [[Charles Dickens|Čarlsa Dikensa]] „Božićna pesma“ je predstavljen kao ''Duh sadašnjeg Božića'', kao veliki srdačni čovek u zelenom kaputu sa krznenim ivicama koji vodi Ebinezera Skrudža kroz uskomešane [[london]]ske ulice za sadašnje božićno jutro.

[[Datoteka:Gavle christmas goat 2006.jpg|left|thumb|Jolska koza u Švedskoj 2006.]]

I u drugim zemljama, lik svetog Nikole je, takođe pomešan sa lokalnim folklorom. Kao primer preživelog [[Nordijski paganizam|paganskog]] lika, u [[nordijskih zemalja|nordijskim zemljama]] prvobitni donosilac poklona u vreme Božića je bila [[Jolska koza]].

Međutim, tokom 1840-ih, u nordijskim pričama vilenjak pod imenu „[[Tomte]]“ ili „Nis“ je počeo da isporučuju božićne poklone u [[Danska|Danskoj]]. Tomte je bio predstavljen kao nizak, bradati muškarac obučen u sivu odeću i sa crvenim šeširom. Ova nova verzija vekovnog folklornih stvorenje je očigledno bio inspirisan Deda Mraza tradicije koje su sada širi i na Skandinaviju. Do kraja 19. veka ova tradicija se takođe proširila i na [[Norveška|Norvešku]] i [[Švedska|Švedsku]], gde je zamenila Jolsku kozu. Isto se dogodilo u [[Finska|Finskoj]], ali je ova više ljudska figura zadržalo ime Jolska koza. Iako je tradicija o Jolskoj kozi kao donosiocu poklona sada već izumrla, koza od slame još uvek čest božićni ukras u celoj Skandinaviji.

=== Američke varijacije ===
U britanskim kolonijama Severne Amerike i kasnije u Sjedinjenim Američkim Država, britanske i holandske verzije davaoca poklona su dalje objedinjene. Na primer, u „Istoriji Njujorka“ (1809) [[Vošington Irvin|Vošintona Irvina]] [Sinterklas] je preimenovan u [[Djed Božićnjak|Santa Klaus]]a (ovo ime je prvi put američka štampa koristila 1773. godine), ali je izgubio svoj biskupsku nošnju i bio je prvi put naslikan kao debeljuškati holandski mornar sa lulom u zelenom zimskom kaputu. Irvingova knjiga je bila satira holandske kulture u Njujorku, pa je veći deo nje šaljive prirode.

[[Datoteka:Jonathan G Meath portrays Santa Claus.jpg|thumb|right|Američki dečiji producent [[Džonatan Met]] u ulozi Deda Mraza]]
Godine 1821, knjiga Novogodišnji poklon „za one male od pet do dvanaest“ je objavljena u Njujorku. U njoj se nalazi Old Santeclaus, poema anonimnog autora koja opisuje starog čoveka u [[sanjke|saonicama]] koje vuku irvasi koji donosi poklone deci. Neke moderne ideje su naizgled postale kanonske posle objavljivanja poeme anonimnog autora „Posete od svetog Nikole“ (danas poznatija kao „Noć pre Božića“) u mestu [[Troj (Njujork)|Troj]] u državi [[New York (savezna država)|Njujork]] 23. decembra 1823. Pesma je kasnije pripisana [[Klement Klark Mur|Klementu Klarku Muru]]. Mnogi od Deda Mrazovih modernih atributa su ustanovljeni u ovoj pesmi, kao što su kao vožnja na sankama koje sleću na krovove, ulazak kroz dimnjak i puna torba igračaka. Sveti Nikola je opisan kao „bucmast i debeo, pravi veseli stari vilenjak“ sa „malim okruglim stomakom“ koji se „trese kao puna zdela želea kada se smeje“, uprkos tome što „minijaturne sanke“ i „mali irvasi“ još uvek pokazuju da je Deda Mraz takođe malen.

Kako su godine prolazile, Deda Mraz je u popularnoj kulturi evoluirao u veliku, krupnu osobu. Jedan od prvih umetnika koji je definisao moderni izgled Deda Mraza je [[Tomas Nast]], američki karikaturista iz 19. veka. Godine 1863, slika Deda Mraza koji je naslikao Nast pojavila se u nedeljniku Harpers vikli.

Priča da Deda Mraz živi na [[Sjeverni pol|Severnom polu]] takođe može biti Nastovo delo. Njegova slika Božića u izdanju [[Harper vikli]]ja od 29. decembra 1866. je bila kolaž gravira pod nazivom Deda Mraz i njegova dela, što je uključivalo i natpis „Santa Claussville, N.P“.

Knjiga za decu [[Lajman Frenk Bom|Lajmana Frenka Boma]] ''Život i avanture Deda Mraza'' iz 1902. je dalje popularisala Deda Mraza. Većina priča o Deda Mrazu nije bila ustaljena u to vreme, što je dozvolilo Baumu da dodeli svom Neklausu raznovrsne besmrtne pomoćnike, dom u Smejućoj dolini Hohaho i deset irvasa, koji ne mogu da lete, ali koji prelaze velike razdaljine skokom. Deda Mraz je stekao besmrtnost, zahvaljujući glasovima onih koji su bili prirodno besmrtni. Ova knjiga je takođe objasnila Deda Mrazove motive za njegov rad - srećno detinjstvo među besmrtnima. Kada mu je besmrtni Ak, glavni drvoseča sveta, pokazao jad i bedu dece u spoljašnjem svetu, Deda Mraz je tražio način da vrati radost u život sve dece, izmislivši igračke kao glavno sredstvo za postizanje tog cilja.

Izgled i pojava Deda Mraza je dodatno popularisana kroz crteže [[Hadan Sandblam|Hadana Sandblama]] na božićnim reklamnim posterima [[Koka-kola|Koka-Kole]] iz 1930ih. Ovo je podstaklo pogrešno verovanje da je Deda Mraza izmislila Koka-kola ili da Deda Mraz nosi crvenu i belu odeću jer su to boje Koka-kole. Koka-kola nije bila prvi proizvođač bezalkoholnih pića koja je koristila moderni izgled Deda Mraza u svojim reklamama. Vajt rok beveredžes je koristila Deda Mraza da prodaje [[kisela voda|kiselu vodu]] 1915. godine, a zatim u reklamama za svoje slatko piće začinjeno [[đumbir]]om iz 1923. godine.

[[Datoteka:Chicago Santa Claus 1902.jpg|thumb|left|Čovek obučen u kostim Deda Mraza prikuplja novac da [[Volonteri Amerike|Volontere Amerike]] na trotoaru u [[Chicago|Čikagu]] 1902. godine]]
Sliku o Deda Mrazu kao dobronamernom liku je ojačala njegova povezanost sa dobrotvorstvom i [[filantropija|čovekoljubljem]], posebno od organizacija kao što je [[Vojska spasa]]. Volonteri obučeni kao Deda Mraz su obično postali učesnici kampanja za prikupljanja sredstava za pomoć siromašnim porodicama u vreme Božića.

Ideja o supruzi Deda Mraza isto može delo američkih pisaca polovinom 19. veka. Pesnikinja [[Ketrin Li Bejts]] je 1889. godine popularisala gospođu Mraz u pesmi „Dobri Deda Mraz na vožnji sankama“ (''Goody Santa Claus on a Sleigh Ride''). Popularna pesma [[Džordž Melakrino|Džordža Melakrino]] „Gospođa Deda Mraz“ (''Mrs. Santa Claus'') iz 1956. godine i knjiga za decu „Kako je gospođa Deda Mraza spasila Božić“ (''How Mrs. Santa Claus Saved Christmas'') [[Filis Makginli]] su pomogle u standardizovanju lika i uloge ovog izmišljenog pratioca Deda Mraza.

U nekih slikama sa početka 20. veka, Deda Mraz je prikazivan kako on lično pravi svoje igračke maloj radionici. Na kraju, pojavila se ideja da je imao brojne [[vilenjaci|vilenjake]] koji su zaduženi za izradu igračaka, ali i dalje su igračke ručno izrađivali vilenjaci na tradicionalni način.

Koncept Deda Mraza je nastavio da inspiriše pisce i umetnike, kao što je romana [[Siberi Kvin|Siberija Kvina]] „Putevi“ (''Roads''), koja se oslanja na istorijske legende da ispriča priču o Deda Mrazu i poreklu Božića. Drugi savremeni dodacima priči i Deda Mrazu su „[[Rudolf, irvas crvenog nosa]]“, pesma koja je postala popularna po pesmi [[Džin Otri|Džina Otrija]], na tekst [[Montgomeri Vard|Montgomerija Varda]].

U današnjoj uobičajenoj američkoj verziji Deda Mrazove sanke po celom svetu vuku devet irvasa. Njihova najčešća imena su: Dešer (''Dasher'') - najbrži, Denser (''Dancer'') - plesač, Pranser (''Prancer'') - brz zadnjim nogama, Viksen (''Vixen'') - [[polarna lisica]], Kometa (''Comet'') - [[kometa]], Kupidon (''Cupid'') - [[Kupidon]], Doner (''Donner'') - [[grmljavina|grom]], Blicen (''Blitzen'') - [[munja]], Rudolf (''Rudolph'') - poznatiji kao irvas sa svetlećim crvenim nosem.

=== Slovenski uticaji ===
[[Datoteka:SnowDedMoroz.jpg|thumb|left|200pxx|Snežna figura Deda Mraza u [[Samara|Samari]].]]
Kod Slovena, Deda Mraz je nekada bio zli čarobnjak koji je voleo da zaleđuje ljude. Zajedničke osobine ovih bogova su odredile i početno verovanje u Deda Mraza - on je u početku otimao decu i odvodio ih u svom džinovskom džaku. Da bi otkupili decu, roditelji su morali da mu daju poklone. Ipak, sa protokom vremena, sve se okrenulo naopačke; pod uticajem hrišćanstva, lik Deda Mraza je izmenjen, postao je ljubazan i počeo je da daje poklone deci. Zatim je usvoji neke odlike holandskog Sinterklasa.&lt;ref name=&quot;Of Russian origin: Ded Moroz&quot;&gt;{{cite web
| url=http://russiapedia.rt.com/of-russian-origin/ded-moroz/
| title=Of Russian origin: Ded Moroz
| accessdate = 26. 11. 2010.
| publisher=RT.com
| language=en
}}&lt;/ref&gt;

Od 19. veka atribute i legende o Deda Mrazu su oblikovali književni uticaji. Deda Mraz je, zajedno sa [[Snjeguročka|Snjeguročkom]], bio je oblikovan od vilenjaka u ono što je danas. Bajka „[[Snjeguročka (bajka)|Snjeguročka]]“ ruskog pisca [[Aleksandar Ostrovski|Aleksandra Ostrovskog]] je u tom pogledu imala veliki uticaj, zajedno sa [[Snjeguročka (opera)|istoimenom operom]] [[Nikolaj Rimski-Korsakov|Nikolaja Rimskog-Korsakova]] zasnovanom na tom delu.&lt;ref name=&quot;Christmas Customs in Eastern Europe: Eastern Europe's Traditional Christmas Celebrations by Kerry Kubilius&quot;&gt;{{cite web
| url=http://goeasteurope.about.com/od/easterneuropeanculture/a/christmascustomseasterneurope.htm
| title=Christmas Customs in Eastern Europe:  Eastern Europe's Traditional Christmas Celebrations by Kerry Kubilius
| accessdate=26. 11. 2010.
| publisher=About.com
| language=en
| archive-date=2010-12-31
| archive-url=https://web.archive.org/web/20101231073239/http://goeasteurope.about.com/od/easterneuropeanculture/a/christmascustomseasterneurope.htm
| dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ded Moroz, the Russian Santa: Ded Moroz, or 'Grandfather Frost' is Russia's Santa Claus by Kerry Kubilius&quot;&gt;{{cite web
| url=http://goeasteurope.about.com/od/russianculture/a/dedmorozrussiansanta.htm
| title=Ded Moroz, the Russian Santa:  Ded Moroz, or 'Grandfather Frost' is Russia's Santa Claus by Kerry Kubilius
| accessdate=26. 11. 2010.
| publisher=About.com
| language=en
| archive-date=2011-07-07
| archive-url=https://web.archive.org/web/20110707075034/http://goeasteurope.about.com/od/russianculture/a/dedmorozrussiansanta.htm
| dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt;

Do kraja 19. veka Deda Mraz je postao najpopularniji među raznim mitskim figurama koje su bile zadužene za darivanje poklona za Novu godinu. Deda Mraz je savršeno odgovarao ruskoj tradiciji, tako da postoji rasprostranjeno pogrešno mišljenje da je on vekovima poznat Rusima.&lt;ref name=&quot;Of Russian origin: Ded Moroz&quot;/&gt;

[[Datoteka:Ded Moroz 72.jpg|thumb|right|Deda Mraz u plavom kaputu]]
Godine 1915. Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve je pozvao na bojkot novogodišnjih jelki, pošto je ova tradicija poticala iz Nemačke, sa kojom je [[Rusko Carstvo|Rusija]] bila u [[prvi svjetski rat|ratu]]. U [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] novogodišnje jelke su bile zabranjene do 1935. godine jer su smatrane „buržujskim i religioznim verovanjem“.&lt;ref name=&quot;Vzglyad&quot;&gt;{{ru icon}}[http://vz.ru/society/2005/11/29/14107.html Fir Markets]&lt;/ref&gt; Deda Mraz je 1928. bio proglašen za „saveznika popova i [[kulak]]a“.&lt;ref name=&quot;Petrone&quot;&gt;Karen Petrone, ''Life Has Become More Joyous, Comrades: Celebrations in the Time of Stalin'', Indiana University Press, 200, {{ISBN|0-253-33768-2}}, [http://books.google.com/books?vid=ISBN0253337682&amp;id=O_DSAvPZ7GAC&amp;pg=PA85&amp;lpg=PA85&amp;ots=VmH4K7zvZn&amp;dq=Postyshev+New+Year%27s+holiday&amp;sig=hJhRHf8ExeT0JMS8KXRIsNvYj2g Google Print, p.85]&lt;/ref&gt; I pored svega toga, slika Deda Mraza je svoj konačni oblik dobila u Sovjetskom Savezu. Deda Mraz je postao glavni simbol Nove godine koja je zamenila Božić kao najomiljeniji praznik predrevolucionarne Rusije. Ukrašavanje novogodišnje jelke je ponovo oživelo posle pisma [[Pavel Postišev|Pavela Postiševa]], objavljenog u [[Pravda (novine)|Pravdi]] 28. decembra 1935. u kojem je zatražio da se novogodišnje jele postave u škole, domove za decu, [[pionirska palata|pionirske palate]], dečje klubove, pozorišta i bioskope.&lt;ref name=&quot;Vzglyad&quot;/&gt; Postišev je verovao da je poreklo običaja, koje je u svakom slučaju poticalo iz predhrišćanskog perioda, manje važno od radosti koje on može pružiti sovjetskoj deci.&lt;ref name=&quot;Petrone&quot;/&gt; Deda Mraz je 1937. godine prvi put došao u [[moskva|moskovski]] [[Dom saveza]]. U potonjim godinama, pozivanje na ukrašavanje novogodišnje jelke u Domu saveza je postalo pitanje prestiža za sovjetsku decu. Izgled sovjetskog Deda Mraza su definisali sovjetski filmski radnici tokom 1930ih. Boja Deda Mrazove odeće se menjala nekoliko puta. Da ne bi bio poistovećivan sa Santa Klausom, boja odeće je često bila plava. [[Josif Staljin]] je naredio da Deda Mrazovi u Domu saveza nose samo plave kapute.&lt;ref name=&quot;9 Holiday Characters From Around the World by Ethan Trax, 4 Dec 2010&quot;&gt;{{cite web
| url=http://www.mentalfloss.com/blogs/archives/43013
| title=9 Holiday Characters From Around the World by Ethan Trex, 4 Dec 2010
| accessdate=07. 12. 2010.
| publisher=Mental Floss
| language=en
| archive-date=2011-06-15
| archive-url=https://web.archive.org/web/20110615073531/http://www.mentalfloss.com/blogs/archives/43013
| dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt;

I u drugim zemljama Sovjetskog Saveza, istočnog bloka i u SFRJ uveden je lik Deda Mraza umesto tadašnjih nesekularnih likova, a darivanje poklona se vršilo pred Novu godinu. Posle 1989. u [[Poljska|Poljskoj]], [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Bugarska|Bugarskoj]] ruska varijanta Deda Mraza je iščezla i zamenjena je njegovim predratnim ekvivalentima. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]] kao donosioci poklona paralelno postoje Djed Mraz (Dedek Mraz), Sveti Nikola (Miklavž) i [[Djed Božićnjak]] (Božiček).&lt;ref name=&quot;Slovenia's Christmas Traditions: Christmas in Slovenia by Kerry Kubilius&quot;&gt;{{cite web
| url=http://goeasteurope.about.com/od/othercountries/a/sloveniaschristmastraditions.htm
| title=Slovenia's Christmas Traditions:  Christmas in Slovenia by Kerry Kubilius
| accessdate=26. 11. 2010.
| publisher=About.com
| language=en
| archive-date=2011-12-03
| archive-url=https://web.archive.org/web/20111203114412/http://goeasteurope.about.com/od/othercountries/a/sloveniaschristmastraditions.htm
| dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Croatia Christmas Traditions: Christmas in Croatia by Kerry Kubilius&quot;&gt;{{cite web
| url=http://goeasteurope.about.com/od/bulgariaandthebalkans/a/christmastraditionscroatia.htm
| title=Croatia Christmas Traditions:  Christmas in Croatia by Kerry Kubilius
| accessdate=26. 11. 2010.
| publisher=About.com
| language=en
| archive-date=2011-07-07
| archive-url=https://web.archive.org/web/20110707075024/http://goeasteurope.about.com/od/bulgariaandthebalkans/a/christmastraditionscroatia.htm
| dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt;

== Dom ==
[[Datoteka:Uummannaq-santa-claus-turf-hut.jpg|thumb|right|Restaurisana tradicionalna grendlandska kuća na ostrvu Umanak koja za decu iz Danske prestavlja Deda Mrazov dvorac i gde oni njemu šalju pisma.]]

Deda Mrazov dom tradicionalno obuhvata i radionicu gde pravi poklone - često uz pomoć vilenjaka ili drugih natprirodnih bića - koje deli dobroj deci na Božić. Neke priče i legende spominju cela sela oko njegove kuće i radionice, koje naseljavaju njegovi pomoćnici.

U severnoameričkoj tradiciji, Deda Mraz živi na [[Sjeverni pol|Severnom polu]], koja prema Pošti Kanade leži unutar teritorije koja je njena nadležnost, sa kućom čiji je poštanski broj H0H 0H0.&lt;ref&gt;{{cite web |author=Canada Post |url=http://www.canadapost.ca/personal/corporate/about/jobs/traditions-e.asp |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080408034050/http://www.canadapost.ca/personal/corporate/about/jobs/traditions-e.asp |archivedate=2008-04-08 |title=Canada Post - Employment Opportunities - Traditions |publisher=Web.archive.org |date= |accessdate=21. 12. 2010. |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Takođe postoji grad pod imenom [[Nort Pol (Aljaska)|Nort Pol]] na [[Aljaska|Aljasci]], u kom se nalazi turistička atrakcija poznata kao „Deda Mrazova kuća“. Poštanska služba SAD koristi [[ZIP kod]] ovog grada 99705 kao svoj promotivni poštanski broj za Deda Mraza.

Svaka [[nordijska zemlja]] tvrdi da se dom Deda Mraza nalazi u granica njihove teritorije. Norveška tvrdi da Deda Mraz „živi“ u [[Drobak]]. U Danskoj se govori da on živi na [[Grenland]]u (u blizini ostrva [[Umanak]]a). U Finskoj planina [[Korvatunturi]] se dugo naziva Deda Mrazovim domom. Dva tematska park [[Deda Mrazovo selo]] i [[Dedin park]] se nalaze u blizini grada [[Rovaniemi]]ja. U Rusiji zvanični dom Deda Mraza se nalazi u gradu [[Veliki Ustjug]].

== Običaji ==
Širom sveta postoje različiti običaji vezani za Deda Mraza koji se izvode da bi deca dobila poklone. Neki običaji (kao što su poseta mestima gde se organizuje dodela poklona) vrše se u nedeljama ili danima koje prethode Božiću i Novoj godini, dok se drugi, kao što je priprema zakuske za Deda Mraza, su specifični samo za Badnje veče. Drugi običaji, kao što su kačenje čarapa koje treba da budu napunjene poklonima su starinski običaji, dok su [[radar]]sko „praćenje“ Deda Mrazovih sanki kroz noć koje vrše američki [[NORAD]] i ruski [[GLONASS]] novijeg datuma.

Deda Mraz se pojavljuje u nedeljama pred Božić u robnim kućama ili tržnim centrima, ili na veseljima. Zasluge za ovu praksu su pripisane Džejmsu Edgaru, koji je počeo da radi to 1890. u robnoj kući u [[Brokton (Masačusets)|Broktonu]]. Deda Mraza glumi gluma, često uz pomoć ostalih glumaca (često zaposlenih u tržnom centru) obučenih u vilenjake ili druga stvorenja iz priča vezanih za Deda Mraza. Deda Mrazova uloga je da promoviše prodavnicu koja deli male poklone deci, ili da obezbedi sezonski doživljaj deci slušajući njihove želje dok im ona sede u krilu, ponekad uz slikanje. Ako deca otkriju da je taj Deda Mraz lažan, glumci obično odgovore da oni samo pomažu pravom Deda Mrazu koji je izuzetno zauzet u to doba godine. Na porodičnim veseljima, Deda Mraza ponekad glumi muška glava kuće ili neki drugi odrasli član porodice.

Pisanje pisama Deda Mrazu je postao običaj kod dece. Ova pisma obično sadrže spisak željenih igračaka i potvrde o dobrom ponašanju Mnoge poštanske službe dozvoljavaju slanje pisama Deda Mrazu, a na njih odgovaraju radnici pošte ili spoljni saradnici, kao što su članovi dobrotovornih organizacija. Prema [[Svetski poštanski savez|Svetskom poštanskom savezu]], [[Poštanska služba SAD]] ima najstariji organizovani pokušaj odgovaranja na pisama Deda Mrazu od strane nekog nacionalnog poštanskog sistema. Ova praksa je počela 1912. godine, a od 1940. godine se naziva „Operacija Deda Mraz“ čiji je cilj da su pisma Deda Mrazu prosleđena dobrotvornim organizacijama, velikim korporacijama, lokalnim poslodavcima i pojedincima kako bi se ispunili dečji snovi.

== Kritike ==
[[Datoteka:FatherChristmastrial.jpg|thumb|200px| Izvod iz '''Ispitivanja i suđenje starom Ocu Božiću''(1686) [[Džosija Kinga|Džosije Kinga]], objavljeno ubrzo pošto je [[Božić]] je ponovo postao praznik [[Engleska|Engleskoj]].]]
Iako Deda Mraz ima svoje poreklo i u hrišćanstvu, on je vremenom postao [[sekularizam|sekularna]] predstava Božića. Stoga, neki protestanti ne vole sekularnu prirodu Deda Mraza i materijalističku prirodu koje poklanjanje poklona daje ovom prazniku. Ovakva osuda Božića nije fenomen vezan samo za 20. vek, već potiče od protestanskih grupa iz 16. veka i bila je dominantna među [[puritanci]]ma iz 17. veka u Engleskoj i kolonijalnoj Americi koji su zabranjivali praznik ili kao paganski ili kao katolički, jer se u Novom zavetu ne pominje tačan datum Hristovog rođenja. Božić je sa [[Engleska restauracija|Engleskom restauracijom]] postao legalan, ali puritanski otpor ovom prazniku je u [[Nova Engleska|Novoj Engleskoj]] opstao skoro dva veka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.apuritansmind.com/Christmas/DankoChristmasBanned.htm|title=When Christmas Was Banned - The early colonies and Christmas|access-date=2010-12-28|archivedate=2010-01-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100108033515/http://www.apuritansmind.com/Christmas/DankoChristmasBanned.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Posle [[Engleska restauracija|Restauracija]] monarhije i bez puritanaca koji više nisu imali uticaj u Engleskoj,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/history/society_culture/society/ten_ages_gallery_03.shtml |title=BBC - History - Ten Ages of Christmas |publisher=Web.archive.org |date=13. 03. 2005. |accessdate=21. 12. 2010. |archive-date=2005-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050313041241/http://www.bbc.co.uk/history/society_culture/society/ten_ages_gallery_03.shtml |dead-url= }}&lt;/ref&gt; zabrana Božića je satirično opisano u delima kao što je „Ispitivanje i suđenje starom Ocu Božiću“ [[Džosija Kinga|Džosije Kinga]].

Danski sveštenik Pol Nedergaard iz Kopenhagena je izazvao kontroverzu kada je 1958. godine izjavio da je Deda Mraz „paganski [[goblin]]“, jer se lik Deda Mraza koristio na materijalu za prikupljanje priloga jedne danske dobrotvorne organizacije. Još jedna istaknuta verska grupa koja iz sličnih razloga odbija da slavi Deda Mraza ili Božić su [[Jehovini svjedoci|Jehovini svedoci]]. Brojne druge hrišćanske grupe su istakle različita mišljenje o Deda Mrazu, koji se kreću od prihvatanja do odbacivanja.&lt;ref&gt;[http://www.av1611.org/othpubls/santa.html Santa Claus: The great imposter], Terry Watkins, [[Dial-the-Truth Ministries]].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.familiesonlinemagazine.com/christian-parenting/christian-santa.html To Santa or Not to Santa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110710223813/http://www.familiesonlinemagazine.com/christian-parenting/christian-santa.html |date=2011-07-10 }}, Sylvia Cochran, Families Online Magazine.&lt;/ref&gt;

Neki hrišćani vole da praznik usredsrede na stvarno rođenje [[Isus]]a, priznajući da Božić potiču iz paganskih festivala kao što su [[rimsko Carstvo|rimske]] [[Saturnalije]] i germanski [[Jol]] koje je asimiliralo [[rano hrišćanstvo]]. Deo protestanata iz istih razloga više praktikuje sekularizovanu verziju praznika, verujući da je potiskivanje Hristovog rođenja u Božić pogrešno.&lt;ref&gt;[http://apuritansmind.com/Christmas/WilliamsonChristmas.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101210031040/http://apuritansmind.com/Christmas/WilliamsonChristmas.htm|date=2010-12-10}}, G.I. Williamson, A Puritan's Mind.&lt;/ref&gt;

Među druge razloge za kritikovanje Deda Mraza su briga o komercijalnoj strani praznika i negativan uticaj na decu zbog laganja o postojanju Deda Mraza.

== Slični običaji ==
=== Španski običaji ===
{{main|Tri kralja}}
[[Datoteka:Reyes Magos en centro comercial.jpg|thumb|200pxx|Tri kralja u jednom tržnom centru u Španiji]]
U [[Španija|Španiji]] i nekadašnjim španskim kolonijama pokloni se deci daju na praznik [[Bogojavljenje]], dolazak [[biblijski magi|trojice mudraca]] (ili trojice kraljeva), koji pada 12 dana posle Božića, 6. januara po gregorijanskom kalendaru. Po Novom zavetu, trojica mudraca je došlo sa istoka na [[deva|kamilama]] prateći zvezdu i donelo malom Isusu poklone. U ovim zemljama, tri mudraca dobijaju pisma sa željama od dece i donose poklone deci noć pred ovaj praznik. U Španiji, svaki od mudraca predstavlja po jedan kontinent poznat u vreme Hristovog rođenja: [[Evropa|Evropu]] (Melkijor), [[Azija|Aziju]] (Kaspar) i [[Afrika|Afriku]] (Baltazar). U nekim krajevima, deca pripremaju piće za svakog mudraca i hranu za kamile, po verovanju da je ovo jedina noć u godini kada oni jedu.

=== Italija ===
{{main|Befana}}
[[Datoteka:Befane.jpg|thumb|left|150px|Lutke Befane]]
U Italiji deci poklone donosi veštica [[Befana]] svakog 6. januara, takođe na Bogojavljenje. Po legendi, trojica mudraca su pitala jednu staricu da im objasni kako da stignu do mesta Hristovog rođenja. Nije znala da im odgovori, ali im je ponudila prenoćište. Odbila da im se pridruži u potrazi, ali se kasnije predomislila, međutim nije mogla da ih stigne. Poklone koje je spremila za Isusa delila je deci koju je usput sretala.

Befana se takođe spušta niz dimnjak. Od nje se očekuje i da kazni decu koja su bila nevaljala tako što će im umesto poklona doneti [[ugljen|ugalj]]. Danas se umesto pravog uglja deci daju slatkiši koji podsećaju na ugalj, kao simbolični gest.

Zbog stranih uticaja, Befana je u Italiji postala i pratilac Deda Mraza.

=== Srpski običaji ===

U Srbiji, sve do kraja drugog svetskog rata, deci je poklone donosio Božić Bata. Pojava Deda Mraza vezuje se za period komunizma kada je, po ugledu na sovjetskog Ded Moroza nametnut Deda Mraz kao sekularni lik. U novije vreme Božić Bata postaje sve više popularan kao sinonim za Deda Mraza ili čak kao zasebna ličnost koja postoji uporedo sa Deda Mrazom (slično kao Božiček u Sloveniji).
Božić Bata u priličnoj meri liči na deda Mraza. Odelo mu je u etno stilu. Obučen je u karakteristične šumadijske tamnozelene čakšire, na nogama nosi opanke, vunene čarape a motiv koji se provlači kao bitan detalj na njegovoj nošnji je prepoznatljiva Pirotska šara. Na ramenu nosi platneni džak prepun raznih poklona: drvenih igračaka, pletenih prsluka, vunenih kapa, rukavica i sl.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Dedek Mraz.JPG|Dedek Mraz u Sloveniji
Datoteka:UK Santa.jpg|Otac Božić u Engleskoj
Datoteka:Coca-cola truck.jpg|Koka-kolin kamion sa likom Deda Mraza
&lt;/gallery&gt;

== Povezano ==
*[[Sinterklas]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Ded Moroz}}
* [http://www.santaclauslive.com/ Deda Mraz]
* [http://www.sonofthesouth.net/Original_Santa_Claus.htm Deda Mraz Tomasa Nasta, ilustracije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514223056/http://www.sonofthesouth.net/Original_Santa_Claus.htm |date=2011-05-14 }} 
* [http://www.colegiosaofrancisco.com.br/natal.html Istorija Deda Mraza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051212171233/http://www.colegiosaofrancisco.com.br/natal.html |date=2005-12-12 }}
* [http://www.brunnvalla.ch/e/santaclaus.htm Slike Deda Mraza]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.pismodedamraza.rs/ Deda Mraz, Božić Bata i Sveti Nikola]

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Popularna kultura]]
[[Kategorija:Praznici]]
[[Kategorija:Običaji]]
[[Kategorija:Mitološka bića]]</text>
      <sha1>4fercc9d5eulimg7awfjrg3gsl1oh7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eliot Spitzer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45747</id>
    <revision>
      <id>42684299</id>
      <parentid>42672755</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T02:09:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8565" sha1="hjlwuxa669q3x2bp1li7wpp9njkxm5o" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime             = Eliot Spitzer
| slika           = Eliot Spitzer (higher res).jpg|desno|250px
| širina_slike    = 250px
| opis            = Eliot Spitzer
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{Birth date and age|1959|6|10|df=y}}
| mjesto_rođenja  = 
| datum_smrti     = &lt;!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --&gt;
| mjesto_smrti    = 
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = 
| zanimanje       = 
| roditelji       = 
}}

'''Eliot Laurence Spitzer''' ([[10. 6.]] [[1959]].-) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] advokat i bivši [[Demokratska stranka SAD|demokratski]] političar. Na mjestu [[guverner New Yorka|guvernera New Yorka]] je služio od januara 2007. do ostavke [[17. 3.]] [[2008]]. izazvane otkrićem da se služio uslugama mreže elitnih prostitutki. Prije nego što je izabran za guvernera, Spitzer je služio kao [[Vrhovni advokat države New York]].

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Eliot Spitzer}}
'''Službeni sajtovi''':
* [http://www.ny.gov/governor/press/resignation.pdf Resignation Letter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080414160541/http://www.ny.gov/governor/press/resignation.pdf |date=2008-04-14 }}
* [http://www.spitzer2006.com/ Eliot Spitzer for Governor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040611093533/http://www.spitzer2006.com/ |date=2004-06-11 }} - Official gubernatorial campaign website
'''Nepristrrani''':
* [http://www.followthemoney.org/database/StateGlance/candidate.phtml?si=200634&amp;c=422598 Follow the Money - Eliot L Spitzer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429120329/http://www.followthemoney.org/database/StateGlance/candidate.phtml?si=200634&amp;c=422598 |date=2011-04-29 }} 2006 campaign contributions
* [http://www.ontheissues.org/Eliot_Spitzer.htm On the Issues - Eliot Spitzer] issue positions and quotes
* [http://votesmart.org/bio.php?can_id=BNY14465 Project Vote Smart - Governor Eliot Spitzer (NY)] profile
'''Biografije i profili''':
* [http://www.nga.org/portal/site/nga/menuitem.29fab9fb4add37305ddcbeeb501010a0/?vgnextoid=1f99417491fbf010VgnVCM1000001a01010aRCRD&amp;vgnextchannel=1af5c274eee62010VgnVCM1000001a01010aRCRD National Governors Association - New York Governor Eliot Spitzer]
* [http://www.time.com/time/archive/preview/0,10987,1003960,00.html &quot;TIME Crusader of the Year 2002: Eliot Spitzer&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050903221733/http://www.time.com/time/archive/preview/0,10987,1003960,00.html |date=2005-09-03 }}, by Adi Ignatius, [[21. 12.]] [[2002]] issue of ''[[Time Magazine]]''
* [http://slate.msn.com/id/2108509/fr/rss/ &quot;Eliot Spitzer - How New York's attorney general became the most powerful man on Wall Street&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080316051252/http://slate.msn.com/id/2108509/fr/rss/ |date=2008-03-16 }} - Profile by Daniel Gross from ''[[Slate (magazin)|Slate]]'''s &quot;Assessment&quot; column, [[21. 10.|21.10.]], [[2004]]
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3745334.stm &quot;Corruption probe hits US insurers&quot;] - BBC News, [[15. 10.]] [[2004]].
* [http://www.brookeamasters.com/ &quot;Spoiling for a Fight: The Rise of Eliot Spitzer&quot;] by Brooke A. Masters (Times Books, July 2006)
* [http://ssrn.com/abstract=877488 &quot;The Small Laws: Eliot Spitzer and the Way to Insurance Market Reform,&quot;] by Sean M. Fitzpatrick, 74 Fordham L. Rev. 3041 (2006)
* [http://www.02138mag.com/lists/PC/1105.html &quot;Power Couples&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080708200242/http://www.02138mag.com/lists/PC/1105.html |date=2008-07-08 }} profile in [[02138]], October 2006.
'''Intervjui''':
* [http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/wallstreet/interviews/spitzer.html ''Frontline: The Wall Street Fix''] - from the [[Public Broadcasting Service|PBS]]-series ''[[Frontline (PBS)|Frontline]]'', [[16. 4.|16.4.]], [[2003]].
* [http://www.pbs.org/now/politics/spitzer.html ''NOW with Bill Moyers'': New York Attorney General Eliot Spitzer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080430013302/http://www.pbs.org/now/politics/spitzer.html |date=2008-04-30 }} - Streaming video and transcripts of Spitzer's multiple interviews on the [[Public Broadcasting Service|PBS]] series ''[[NOW (series)|NOW with Bill Moyers]]''.
* [http://www.nrdc.org/onearth/04fal/briefings2.asp &quot;The Pollution Buster&quot;] - Interview with Elizabeth Kolbert in Fall 2004 issue of ''OnEarth Magazine'', publication of the [[Natural Resources Defense Council]].
'''Medijsko praćenje''':
* [http://topics.nytimes.com/top/reference/timestopics/people/s/eliot_l_spitzer/index.html New York Times - Eliot L. Spitzer] collected news stories and commentary
* [http://www.breakinglegalnews.com/search/spitzer Breaking Legal News - Eliot L. Spitzer] Collection of News of Eliot Spitzer
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3745334.stm &quot;Corruption probe hits US insurers&quot;] - [[BBC]] coverage of Spitzer's probe of insurance industry practices, [[15. 10.]] [[2004]].
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3945079.stm &quot;Spitzer targets music companies&quot;] - [[BBC]] coverage of Spitzer's prosecution of payola, [[22. 10.]] [[2004]]
* [http://www.gregpalast.com/elliot-spitzer-gets-nailed/ Greg Palast, ''Eliot's Mess'']
* [http://www.writersvoice.net/2008/03/podcast-64-greg-palast-on-spitzer-and-the-bank-bailout-also-field-report-on-narrative-journalism/ Greg Palast interview on Spitzer scandal timing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509135352/http://www.writersvoice.net/2008/03/podcast-64-greg-palast-on-spitzer-and-the-bank-bailout-also-field-report-on-narrative-journalism/ |date=2008-05-09 }}
'''Kritike''': Greg Palast
* [http://www.federalismproject.org/agwatch/ Attorney General Watch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705051909/http://federalismproject.org/agwatch/ |date=2008-07-05 }} - blog of the [[American Enterprise Institute]], a [[Conservatism|conservative]] [[trust mozgova|think tank]], critical of Eliot Spitzer and other state attorneys general.
* [http://www.cato.org/research/articles/reynolds-041022.html &quot;Not Spitzer's Job&quot;] - article by [[Alan Reynolds]], senior fellow of the [[Cato Institute]], a [[libertarian]] think-tank. Reprinted from ''[[The Wall Street Journal]]''
* [http://www.theroyalgazette.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20041203/BUSINESS/112030125 &quot;The unintended economic consequences of Spitzer&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070211043117/http://www.theroyalgazette.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20041203/BUSINESS/112030125 |date=2007-02-11 }} - Commentary by Mark Gilbert in ''The Royal Gazette'' of Bermuda (originally published by [[Bloomberg L.P.|Bloomberg]] News)
* [http://www.opinionjournal.com/editorial/feature.html?id=110008324 The Passion of Eliot Spitzer: Is he telling the truth as he tries to &quot;take people out&quot;?] by Kimberley A. Strassel, [[The Wall Street Journal]], May 2006
* [http://www.realclearpolitics.com/articles/2006/05/the_passion_of_eliot_spitzer.html Eliot Spitzer's Real Agenda... is Eliot Spitzer] By Kimberley A. Strassel, [[The Wall Street Journal]], May 2006
* [http://blog.kir.com/archives/003094.asp Houston attorney Tom Kirkendall's] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080313224723/http://blog.kir.com/archives/003094.asp |date=2008-03-13 }} collection of opinion and article references critical of the history of Eliot Spitzer as Attorney General.
* [http://www.cato-at-liberty.org/2008/03/11/power-corrupts-elliot-spitzers-record-as-ny-attorney-general/ &quot;Power Corrupts: Elliot &lt;nowiki&gt;[sic]&lt;/nowiki&gt; Spitzer’s Record as N.Y. Attorney General&quot;] By Alan Reynolds, Cato-at-liberty, Mar 8, 2008.
'''Izvještaji''':
* [http://www.oag.state.ny.us/press/2007/jul/FINAL%20REPORT_1.pdf Report of Investigation into the Alleged Misuse of New York State Aircraft and the Resources of the New York State Police (New York State Attorney General)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311184028/http://www.oag.state.ny.us/press/2007/jul/FINAL%20REPORT_1.pdf |date=2008-03-11 }}
* [http://www.thesmokinggun.com/archive/years/2008/0310082spitzer1.html FBI affidavit regarding the Emperor's Club VIP scandal]

{{s-start}}
{{s-legal}}
{{s-bef|before=[[Dennis Vacco]]}}
{{s-ttl|title=[[Vrhovni advokat države New York]]|years=1999 - 2006}}
{{s-aft|after=[[Andrew Cuomo]]}}
{{s-off}}
{{s-bef|before=[[George Pataki]]}}
{{s-ttl|title=[[Guverner New Yorka]]
|years=2007 - 2008
{{s-aft|after=[[David Paterson]]}}
}}
{{s-end}}

{{Lifetime|1959||Spitzer, Eliot Laurence}}
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Guverneri New Yorka]]</text>
      <sha1>hjlwuxa669q3x2bp1li7wpp9njkxm5o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emil Jannings</title>
    <ns>0</ns>
    <id>51523</id>
    <revision>
      <id>42684301</id>
      <parentid>42241856</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T02:35:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8774" sha1="m3rixkew79ckzxdzz8d4bg0j46qrcux" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| bgcolour = silver
| ime = Emil Jannings
| slika = Bundesarchiv Bild 102-07770, Berlin, Rückkehr Emil Jannings aus Amerika.jpg
| slikasize = 
| opis = Emil Jannings i supruga (maj 1929)
| datum_rođenja = {{birth date|1884|7|23|df=y}} 
| mjesto_rođenja = [[Rorschach]], [[Švajcarska|Švicarska]]
| datum_smrti = {{death date and age|1950|1|3|1884|7|23|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Strobl]], Austrija
| ime_po_rođenju = Theodor Friedrich Emil Janenz
| period = 1914 - 1945
| nagrade = '''[[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Najbolji glumac]]'''&lt;br /&gt;1928 ''[[The Last Command (film)|The Last Command]]'' i &lt;br /&gt; ''[[The Way of All Flesh (film)|The Way of All Flesh]]''
}}

'''Emil Jannings''' (23. jul 1884 &amp;ndash; 3. januar 1950) bio je [[nemci|njemački]] glumac i prvi dobitnik [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Oscara za najboljeg glumca]]. Njegova najpoznatija uloga je profesor u znamenitom njemačkom filmu ''[[Der blaue Engel|Plavi anđeo]]'' iz [[1930]]. godine.

Rođen u [[Švicarska|Švicarskoj]] kao dijete majke [[Švicarci|Švicarke]] i oca [[Amerikanci (nacija)|Amerikanca]], Jannings je filmsku slavu stekao glumeći u [[Njemačka kinematografija|njemačkim filmovima]], pri čemu se posebno istakla suradnja s [[F. W. Murnau]]om 1920-ih. Zahvaljujući njoj je postao svjetski poznati glumac, specijaliziran za uloge velikih historijskih ličnosti, odnosno osoba s autoritetom koje je sudbina spustila niz društvenu ljestvicu. Jannings je došao u Hollywood gdje je dobio Oscara.

Međutim, dolazak [[zvučni film|zvučnog filma]] je označio kraj njegove holivudske karijere, jer je publici bio odbojan Janningsov [[nemački jezik|njemački]] akcent. Jannings se vratio u domovinu gdje je snimio ''Plavog anđela'', a koji je kao svjetsku zvijezdu lansirao [[Marlene Dietrich]].

Jannings je u Njemačkoj ostao nakon dolaska [[Adolf Hitler|Hitlera]] na vlast, postavši bliski suradnik [[nacionalsocijalizam|nacističkog]] režima i glumeći u nizu filmova koji su veličali njemačku historiju. Zbog toga je primao brojne pohvale od [[Joseph Goebbels|Josepha Goebbelsa]]. Nakon završetka [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] i pada nacističkog režima, Jannings je postao predmetom [[denacifikacija|denacifikacije]]. Stavljen je na crnu listu i zabranjeni su mu svi javni, odnosno glumački angažmani. Nekoliko godina kasnije je umro od [[rak]]a.

== Filmografija ==
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot; 
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina
! Film
! Uloga
! Napomene
|-
|rowspan= 3|[[1914]]
| ''Arme Eva''
| 
| 
|-
| ''Im Schützengraben''
| 
|
|-
| ''Passionels Tagebuch''
| 
| 
|-
| rowspan=7|[[1916]]
| ''Aus Mangel an Beweisen''
| Dr. Langer
| 
|-
| ''Die Bettlerin von St. Marien''
| Baron Gelsburg
|
|-
| ''Frau Eva''
|
| 
|-
| ''Im Angesicht des Toten'’
| Paul Werner
| 
|-
| ''Das Leben ein Traum''
| 
| 
|-
| ''Nächte des Grauens''
| 
|
|-
| ''Stein unter Steinen''
| 
| 
|-
|rowspan=10|[[1917]]
| ''Das Fidele Gefängnis''
| Quabbe, tamničar
| ''The Merry Jail'' (Evropa: engleski naziv)
|-
| ''Wenn vier dasselbe tun''
| Segetoff
| 
|-
| ''Hoheit Radieschen''
| 
|
|-
| ''Die Ehe der Luise Rohrbach''
| Wilhelm Rohrbach
| 
|-
| ''Der Zehnte Pavillon der Zitadelle''
| 
| 
|-
| ''Das Geschäft''
| S. H. Haßler
| 
|-
| ''Lulu''
|
|
|-
| ''Der Ring der Giuditta Foscari''
| 
| 
|-
| ''Die Seeschlacht''
| 
| 
|-
| ''Unheilbar''
|
|
|-
|rowspan= 4|[[1918]]
| ''Teil Keimendes Leben 1''
| James Fraenkel, Börsenmarktler&lt;br /&gt;John Smith, amerikanischer Ingenieur
| 
|-
| ''Die Augen der Mumie Ma''
| Radu, Arap 
| aka The Eyes of the Mummy
|-
| ''Fuhrmann Henschel''
| 
| 
|-
| ''Nach zwanzig Jahren''
| Horst Lundin 'Korn'
| 
|-
| rowspan=6|[[1919]]
| ''Rose Bernd''
| Arthur Streckmann
| 
|-
| ''[[Madame DuBarry (film, 1919)|Madame DuBarry]]''
| [[Louis XV]]
| aka Passion
|-
| ''Vendetta''
| Tomasso 
| 
|-
| ''Die Tochter des Mehemed''
| Vaco Juan Riberda, Fabrikbesitzer
| 
|-
| ''Teil Keimendes Leben 2''
| 
|
|-
| ''Der Mann der Tat''
| Jan Miller
| 
|-
|rowspan= 6|[[1920]]
| ''Colombine''
| 
| 
|-
| ''[[Anna Boleyn (film)|Anna Boleyn]]''
| [[Henry VIII od Engleske|Henry VIII]] 
| aka ''Deception''
|-
| ''Der Schädel der Pharaonentochter''
| Osorkon, faraon Egipta
| 
|-
| ''[[Algol (film)|Algol - Tragödie der Macht]]''
| Robert Herne
| 
|-
| ''Das Große Licht''
| Lorenz Ferleitner
|
|-
| ''Kohlhiesels Töchter''
| Peter Xaver
| aka ''Kohlhiesel's Daughters''
|-
|rowspan=5|[[1921]]
| ''Die Ratten''
| Bruno
| 
|-
| ''Der Schwur des Peter Hergatz''
| 
| 
|-
| ''[[Danton (film, 1921)|Danton]]''
| [[Georges Danton|Danton]]
| aka ''All for a Woman''
|-
| ''Der Stier von Olivera''
| General François Guillaume
| 
|-
| ''[[Die Brüder Karamasoff (film, 1921)|Die Brüder Karamasoff]] ''
| Dimitri Karamasoff
| aka ''The Brothers Karamazov''
|-
|rowspan=4|[[1922]]
| ''[[Peter der Große]]''
| [[Petar Veliki|Peter der Große]]
| aka ''Peter the Great'' (USA)
|-
| ''[[Othello (film, 1922)|Othello]]''
| [[Othello (lik)|Othello]]
| 
|-
| ''[[Das Weib des Pharao]]'' 
| Pharao Amenes
| aka ''Loves of the Pharaoh''
|-
| ''Die Gräfin von Paris''
|
| aka The Countess of Paris (USA)
|-
| rowspan=2|[[1923]]
| ''Alles für Geld''
| S. I. Rupp
| aka ''All for Money'' (USA)| 
|-
| ''Tragödie der Liebe''
| Ombrade
| aka ''The Tragedy of Love'' (USA)
|-
|rowspan=3|[[1924]]
| ''[[Der Letzte Mann|The Last Laugh]]''
| Hotelportier (hotel porter)
| ''The Last Laugh'' (USA)
|-
| ''Nju - Eine unverstandene Frau''
| Ehemann
| aka ''Husbands or Lovers'' (USA)
|-
| ''[[Waxworks (film)|Das Wachsfigurenkabinett]]''
| Harun al Raschid
| aka ''Waxworks''
|-
|rowspan=3|[[1925]]
| ''[[Varieté]]''
| Boss Huller
| aka ''Jealousy'' (USA)
|-
| ''[[Quo Vadis (film, 1925)|Quo Vadis?]]''
| [[Neron]]e
|
|-
| ''Liebe macht blind''
| Emil Jannings
| aka ''Love Makes Us Blind''
|-
|rowspan=2|[[1926 in film|1926]]
| ''[[Herr Tartüff]]''
| Tartüff
|
|-
| ''[[Faust (1926 film)|Faust - Eine deutsche Volkssage]]''
| Mephisto
|
|-
|rowspan=1|[[1927]]
| ''[[The Way of All Flesh (film)|The Way of All Flesh]]''
| August Schilling
| [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Oscar za najboljeg glumca]]
|-
|rowspan=4|[[1928]]
| ''Sins of the Fathers''
| Wilhelm Spengler
|
|-
| ''The Patriot''
| Czar Paul I
|
|-
| ''Street of Sin'' 
| Basher Bill
|
|-
| ''[[The Last Command (film)|The Last Command]]''
| Gen. Dolgorucki / Grand Duke Sergius Alexander
| [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Oscar za najboljeg glumca]]
|-
|rowspan=2|[[1929]]
| ''Betrayal''
| Poldi Moser
|
|-
| ''Fighting the White Slave Traffic''
|
|
|-
|rowspan=2|[[1930]]
| ''Liebling der Götter''
| Albert Winkelmann
| aka ''Darling of the Gods''
|-
| ''[[Der blaue Engel|Der Blaue Engel]]''
| Prof. Immanuel Rath
| aka ''The Blue Angel'' (USA)
|-
|rowspan=1|[[1932]]
| ''Stürme der Leidenschaft''
| Gustav Bumke
| aka Storms of Passion aka Tempest
|-
|rowspan=2|[[1933]]
| ''Die Abenteuer des Königs Pausole''
| King Pausole
| aka ''The Adventures of King Pausole''
|-
| ''The Merry Monarch''
| King Pausole
| 
|-
|rowspan=1|[[1934]]
| ''Der Schwarze Walfisch''
| Peter Petersen
| aka ''The Black Whale'' (International: English title)
|-
|rowspan=1|[[1935]]
| ''Der Alte und der junge König - Friedrichs des Grossen Jugend''
| Friedrich Wilhelm I. König von Preussen
| aka ''The Making of a King'' (USA)
|-
|rowspan=1|[[1936]]
| ''Traumulus''
| Direktor Prof. Niemeyer
| aka ''[[The Dreamer]]''
|-
|rowspan=2|[[1937]]
| ''Der Zerbrochene Krug''
| Adam, Dorfrichter
| aka ''The Broken Jug''
|-
| ''[[Der Herrscher]]''
| Matthias Clausen
| aka ''The Ruler''
|-
|rowspan=2|[[1939]]
| ''Robert Koch, der Bekämpfer des Todes''
| Dr. Robert Koch
|
|-
| ''Der Trichter. (Nr. III)
|
| scenes deleted
|-
| ''Ohm Krüger''
| Ohm Krüger
| aka ''Uncle Kruger'' (International: engleski naslov)
|-
|rowspan=1|[[1942]]
| ''Die Entlassung''
| Bismarck
| aka ''Bismarck's Dismissal'' (UK)
|-
|rowspan=1|[[1943]]
| ''Altes Herz wird wieder jung''
| Fabrikdirektor Hoffmann
|
|-
|rowspan=1|[[1945]]
| ''Wo ist Herr Belling?''
| Firmenchef Eberhard Belling
| aka ''Where Is Mr. Belling?''
|-
|}

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{imdb ime|id=0417837|ime=Emil Jannings}}
* [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=673 Photographs of Emil Jannings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090214090009/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=673 |date=2009-02-14 }}

{{Lifetime|1884|1950|Jannings, Emil}}

{{Oscar za glavnog glumca}}
{{Volpi kup za najboljeg glumca}}

{{Commonscat}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Njemački glumci]]
[[Kategorija:Švicarski glumci]]</text>
      <sha1>m3rixkew79ckzxdzz8d4bg0j46qrcux</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eleven11</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62190</id>
    <revision>
      <id>42684298</id>
      <parentid>42406386</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T02:03:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2113" sha1="lw9pddj9tfoldlhhvjv9i0jeed149e9" xml:space="preserve">[[Eleven (Serbian band)|Eleven]] je [[alternativni rock|alternativni rok]] bend iz [[Šabac|Šapca]], [[Srbija]].

== Historija ==
Grupa je nastala krajem 2008 zajedničkim snagama četiri iskusna muzičara sa lokalne scene, uključujući bivsčg bubnjara [[Goblini|Goblina]] Milana Arnautovića Fircu, Predraga Daničića (vokal, [[electric guitar|gitara]]), Milana Stankovića ([[bass guitar|bas gitara]])i Miloša Cvetuljaca ([[electric guitar|gitara]]). Iako je muzika koju izvode najbliža alternativnom roku, njihove pesme odražavaju mnoge druge različite uticaje. Eleven su objavili prvi album &quot;A Moment of Silence&quot;, krajem 2009. Pesme na albumu su pisane na srpskom i engleskom jeziku.

== Diskografija ==
* ''[[A Moment Of Silence]]'' (2009)

== Reference ==
{{reflist}}
* [http://www.popboks.com/vest.php?ID=11776 http://www.popboks.com/vest.php?ID=11776] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100209142516/http://www.popboks.com/vest.php?ID=11776 |date=2010-02-09 }}
* [http://www.mtv.rs/koncerti/najave/eleven-u-klubu-zica http://www.mtv.rs/koncerti/najave/eleven-u-klubu-zica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130720225158/http://mtv.rs/koncerti/najave/eleven-u-klubu-zica |date=2013-07-20 }}
* [http://www.mikrofonija.com/vijesti/1/3342.htm http://www.mikrofonija.com/vijesti/1/3342.htm]{{Dead link|date=September 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.atastars.rs/muzika/849-debi-album-abake-grupe-eleven http://www.atastars.rs/muzika/849-debi-album-abake-grupe-eleven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091201092218/http://www.atastars.rs/muzika/849-debi-album-abake-grupe-eleven |date=2009-12-01 }}
* [http://www.youtube.com/user/officialeleven http://www.youtube.com/user/officialeleven]

== Vanjske veze ==
* [http://www.elevenmusic.net/ Official site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111002195957/http://www.elevenmusic.net/ |date=2011-10-02 }}
* [http://www.facebook.com/pages/Eleven11/106935208165 Facebook profile]
* [http://www.last.fm/music/Elevenmusic Eleven at last.fm]

[[Kategorija:Srpske muzičke grupe]]</text>
      <sha1>lw9pddj9tfoldlhhvjv9i0jeed149e9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obična aloja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63399</id>
    <revision>
      <id>42684348</id>
      <parentid>42251852</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:28:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5718" sha1="ohn8pru4d730fj2vyol1v33yl00xwzd" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|naziv= Obična aloja
|boja= lightgreen
|slika = Aloe_vera_flower_inset.png
|regnum = [[Biljka|Plantae]]
|_divisio = [[Angiosperms]]
|hclassis = [[Monocots]]
|ordo = [[Asparagales]]
|familia = [[Asphodelaceae]]
|genus = ''[[Aloe]]''
|species = '''''Aloe vera'''''
|dvoimeno = ''Aloe vera''
|dvoimeno_autorstvo = ([[Carolus Linnaeus|L.]]) [[Nicolaas Laurens Burman|Burm.f.]]
}}
'''Obična aloja''', '''prava aloja''', '''Aloje vera''', ''Aloe vera'' (lat. Aloë barbadensis Miller; A. vulgaris Lam.) je biljka iz porodice Asphodelaceae.

Ovo je relativno niska, zeljasta, biljka koja raste oko 80–100&amp;nbsp;cm u visinu.

== Istorija i ime ==
Obična aloja je od davnina poznata kao „eliksir dugovečnosti“. Zbog svoje hranjive vrednosti i lekovitih svojstava nazivaju je „Kraljicom lekovitih biljaka“. Ime je dobila po botaničaru Mileru koji ju je otkrio na ostrvu [[Barbados]] i uvrstio u registar [[ljekovite biljke|lekovitog bilja]]. Reč Aloe potiče iz latinske forme [[arapski jezik|arapskog]] naziva „Aloeh“, sirijskog „Alwai“ ili [[hebrejski jezik|hebrejskog]] „Halal“, čije je značenje „izuzetno gorka materija“, što ukazuje na izuzetno gorku žutu tečnost, mleko, odnosno sok, koju sadrži biljka a nalazi se neposredno ispod tankog kožastog tkiva (kore). Komercijalni naziv Aloje vera je latinskog porekla i znači „prava Aloja“. Žuti „lekoviti“ sok su u ove svrhe koristili još u 4 veku pne.

== Opis izgleda i sastav ==
Obična aloja ima rozetu sabljastih, špicastih listova sa testerastim ivicama, iz čije sredine izrasta cvetna drška koja se završava u vidu žutih ili crvenkastih cevolikih cvetova sakupljenih u grozdaste cvasti.

Naučnici su ustanovili da gel obične aloje sadrži preko 240 hranljivih i lekovitih sastojaka i među njima:
* [[Vitamin]]e: [[vitamin A|vitamine A]], [[vitamin B1|B1]], [[vitamin B2|B2]], [[vitamin B3|B3]], [[vitamin B6|B6]], [[vitamin B9|B9]], [[vitamin B12|B12]], [[vitamin C|C]], [[vitamin E|E]] i [[vitamin B9|folnu kiselinu]];
* [[minerali|Minerale]]: (više od 20); Gel sadrži magnezijum, mangan, cink, bakar, hrom, kalcijum, kalijum i gvožđe. 
* [[polisaharidi|Polisaharide]]: imunomodulatori, [[antioksidansi]], imaju protivupalno, antibakterijsko i antivirusno delovanje. 
* [[Aminokiselina|Aminokiseline]]: ljudskom organizmu su neophodne 22 aminokiseline koje su neophodne za izgradnju belančevina. Gel Aloe obezbeđuje 20 od ovih aminokiselina. Ono što je još važnije je da ovaj gel obezbeđuje svih osam esencijalnih amionokiselina koje nije moguće proizvesti u ljudskom organmizmu i koje se zbog toga moraju unositi hranom. 
* [[Enzim]]e: (16 enzima) iz grupe [[proteaza]], amilaza, lipaza i celulaza (pomažu varenje [[belančevine|belančevina]], [[ugljeni hidrati|ugljenih hidrata]], [[lipidi|masti]] i [[celuloza|celuloze]])

Obična aloja je: imunostimulans (jača opštu otpornost, prevencija bolesti - rak, [[psorijaza]], kolagenoze), detosikans (od [[otrov]]a, [[alkoholi|alkohola]], [[narkotik]]a), antioksidans (slobodni radikali), ima antivirusno dejstvo ([[herpes]]), baktericidno (uništava bakterije), fungicidno (uništava gljivice), antiflogistik (upalni procesi svih sistema), [[analgetik|analgetično]] (smanjuje bolove), adstrigentno (steže površinu kože i sluzokože), [[laksativ|laksantno]] (reguliše stolicu), stimulans (reguliše status psihe) i [[dijabetes|antidijabetično]] (smanjuje nivo šećera).

Aloja je hranljiva biljka za svaku ćeliju ljudskog organizma. Kada je [[ćelija]] zdrava, onda je otporna i sposobna da izvrši sve funkcije koje joj je priroda dala. Biljka je radi vlastitog opstanka razvila bogat sadržaj vitamina, aminokiselina, enzima i mineralnih materija da bi osigurala svoj opstanak u oskudnim životnim uslovima.

Sama lekovitost aloje se nalazi u komponentama koje imaju različite i specijalne energetske vrednosti. Aloja je biljka koja spada u porodicu ljiljana i u svetu je poznato preko 250 vrsta od kojih svega 4 imaju lekovito dejstvo, a najveće aloja. Sečenjem listova i njihovim presovanjem cedi se sok koji se stabilizuje [[papaja|papajom]], a ima hranljivi i lekoviti učinak koji daju preko 200 aktivnih sastojaka aloje potrebnih za svakodnevno funkcionisanje svake ćelije. Prirodno raste samo u područjima sa toplom i suvom klimom (najbolji uslovi su tamo gdje je prosečna godišnja temperatura iznad 22&amp;nbsp;°C npr. [[Južna Amerika]]). Od biljke najviše se upotrebljava njen gel, želatinasta masa koja se nalazi u unutrašnjosti lista.

== Toksičnost ==
[[Zavod za procenu rizika po javno zdravlje države Kalifornija]] ([[California Office of Environmental Health Hazard Assessment]]) uvrstio je neobezbojeni extrakt lista Aloja vere za oralno udisanje u spisak &quot;hemikalija koje izazivaju rak i ugrožavaju plodnost&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.oehha.ca.gov/prop65/CRNR_notices/list_changes/120415listAloeGoldenseal.html|title=Chemicals Listed Effective December 4, 2015, as Known to the State of California to Cause Cancer: Aloe Vera, Non-Decolorized Whole Leaf Extract, and Goldenseal Root Powder|publisher=California Office of Environmental Health Hazard Assessment|date=4 December 2015|access-date=21 February 2020}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Aloe vera}}
* [http://aloja-vera.com/ Aloja Vera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091214175200/http://aloja-vera.com/ |date=2009-12-14 }} Online prodavnica Aloe Vera
* [http://prirodnilek.rs/32-forever-living-products/ Aloja Vera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120602221043/http://prirodnilek.rs/32-forever-living-products |date=2012-06-02 }} Online prodavnica Aloe Vera proizvoda

[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>ohn8pru4d730fj2vyol1v33yl00xwzd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crvena vjeverica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63525</id>
    <revision>
      <id>42684349</id>
      <parentid>41037160</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:29:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4470" sha1="5j157ppz9beuv97tzteepwaxo9z46j4" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| naziv= Crvena vjeverica
| boja= pink
| status = LC
| status_system = iucn3.1
| trend = unknown
| slika = Eichhörnchen Düsseldorf Hofgarten edit.jpg
| slika_širina= 250px
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Chordate|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Glodavci|Rodentia]]
| familia = [[Sciuridae]]
| genus = ''[[Sciurus]]''
| subgenus = ''[[Sciurus (subgenus)|Sciurus]]''
| species = '''''S. vulgaris'''''
| dvoimeno = ''Sciurus vulgaris''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758
| karta_raspon = Sciurus vulgaris habitat.png
| karta_raspon_širina = 200px
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost crvene vjeverice
}}
'''Crvena vjeverica''' ({{jez-lat|Sciurus vulgaris}}) je jedina europska autohtona vrsta iz porodica Sciuridae, a kroz mnoga stoljeća je bila i jedina vrsta na starom kontinentu. Upravo zbog toga je uvijek nosila naziv samo &quot;vjeverica&quot;, bez bojazni da bi se mogla zamijeniti s bilo kojom drugom vrstom vjeverica (ima ih oko 200) koliko ih ima na Zemlji. No, posljednjih godina, [[zoologija|zoolozi]] su je počeli zvati crvena vjeverica. Neke žive na drveću, druge u podzemnim jazbinama. Podzemne vjeverice poste nekoliko dana [[zima|zimi]].

== Obilježja vjeverice ==
'''Rasprostranjenost:''' Europa, osim [[Island]]a i sredozemnih otoka. 

'''Životni prostor:''' stare bjelogorične, crnogorične i miješane [[šuma|šume]]. [[park]]ovi, [[vrt]]ovi; u [[Alpe|Alpama]] do visine 2000m. 

'''Obilježja:''' odozgo- crvenosmeđa poput [[lisica|lisice]], katkada crna (osobito planinska), odozdo- bijela; oči i uske velike (zimi s čupercima dlaka na vrhovima uski); rep dug, kitnjast. 

'''Način života:''' spretno i brzo se penje i skače, po deblima i glavom nadolje; daleko skače; veliko, loptasto [[gnijezdo]] od grančica i [[mahovina|mahovine]] gradi u krošnjama, dupljama; ne spava pravi [[zimski san]]; sprema zalihe hrane. 

'''Parenje:''' I—VII. koti 2-5 puta po 3-7 mladih (II-VIII). 

'''Glasanje:''' coktanje. Prehrana: sjemenke [[četinjača]], razni plodovi, orasi, lješnjaci, gljive, kora,. kukci, ptičja jaja, mlade ptice.

== Vjeverice danas ==
Naime, posljednjih desetljeća pojavila se velika prijetnja crvenoj vjeverici, a riječ je o sivoj vjeverici ''[[Sciurus carolinensis]]'' koja potječe iz [[Amerika|Sjeverne Amerike]]. Uvežena je u Europu, a prvi put u [[Engleska|Englesku]] krajem prošlog stoljeća. Posljednjih pedeset godina siva vjeverica se je nevjerojatno proširila na području Velike Britanije dok je crvena vjeverica postala sve rjeđa te je gotovo u potpunosti nestala s tog područja. Danas se još može pronaći u [[Škotska|Škotskoj]] i ponekim otocima.

Nestanak crvene vjeverice je znatno složeniji no što se mislilo. Pomišljalo se da je nestala zbog toga jer je siva vjeverica puno jača i veća od crvene pa je agresivnija prema njoj. Napravljena su brojna istraživanja i dokazano je da to nije pravi razlog. 

Pravi razlog povećanja brojnosti sive i smanjenja crvene vjeverice je taj što su sive vjeverice bolje prilagođene životu u listopadnim šumama. Crvene vjeverice prilagodile su se životu u crnogoričnim šumama u kojima se hrane pinjolima, plodovima koji se nalaze na vrhovima stabala. Iako ove hrane nema u izobilju barem je prisutna u svim godišnjim dobima i upravo zato su populacije crvenih vjeverica obično rijetke (manje od jedne jedinke po hektaru). Čak na mjestima gdje i ima dovoljno hrane ova vrsta obično ima jedno mlado, rijetko dva godišnje, za razliku od sivih vjeverica koji imaju po dva mlada godišnje. Prehrana im je raznolikija pa se na jednom hektaru mogu zateći i šest jedinki. Brojnije i krupnije sive vjeverice konzumiraju znatno više hrane od crvene vjeverice. Primjerice, obje vrste vjeverica vole jesti lješnjake, no kako su sive brojnije preostaje manje lješnjaka za crvenu vrstu. Najkritičniji faktor je što crvene vjeverice ne vole žireve jer ih ne mogu dobro probaviti što je velika nepovoljnost za njih jer su upravo oni glavni izvor jesenje hrane mnogim životinjama. Za razliku od njih, sive vjeverice obožavaju žireve i do zime uspiju bez muke napraviti masne zalihe. 

U [[Italija|Italiji]] su sive vjeverice gotovo u potpunosti istrijebile domicilnu crvenu pa su Talijani bili primorani rigoroznim mjerama (puškama) riješiti se stranca i jedna su od rijetkih zemalja koje su u tome uspjele.

{{Commonscat|Sciurus vulgaris}}

[[Kategorija:Vjeverice]]</text>
      <sha1>5j157ppz9beuv97tzteepwaxo9z46j4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pitoma metvica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63853</id>
    <revision>
      <id>42684350</id>
      <parentid>19510606</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:30:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3233" sha1="5m3q9z9yhbskr4qra3gdjfu3pbyouaz" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja= lightgreen
|naziv= Pitoma metvica
|slika = Mentha piperita - Pfefferminze.jpg
|slika_opis = Pitoma metvica
|regnum = [[Plantae]]
|nesvrstani_divisio = [[Angiosperms]]
|nesvrstani_classis = [[Eudicots]]
|nesvrstani_ordo = [[Asterids]]
|ordo = [[Lamiales]]
|familia = [[Lamiaceae]]
|genus = ''[[Mentha]]''
|dvoimeno = ''Mentha × piperita''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
|}}
'''Pitoma metvica''' (pepermint) lat. ''Mentha x piperita'', je ekonomski važnija od svih drugih vrsta [[metvica|metvice]] (rod Mentha), jer je sa najvećim sadržajem aktivnih ljekovitih materija.

== Opis biljke ==
[[Stabljika]] je visoka oko 50&amp;nbsp;cm, razgranata i četrovouglasta. Stabljika, lisne drške i nervi su modri ili su ljubičasto-crvenkasti, naročito u proljeće kad metvica niče iz zemlje. [[List]]ovi su dugački 3–9&amp;nbsp;cm, jajasto-kopljasti, tanki, s gornje strane tamnozeleni, a s donje bljeđi, pri dnu se sužavaju u drške dugačke do 1&amp;nbsp;cm. Po obodu su nejednako zupčasti. Glavni nerv je vrlo istaknut. [[Cvijet|Cvjetovi]] su sitni, ljubičasto-crveni i udruženi u višespratne pršljenove na gornjem dijelu stabljike i ogranka.

Metvica je vrlo mirisna, osobito list, jer u njemu ima najviše [[etarsko ulje|etarskog ulja]], od čega uglavnom i potiču ljekovitost i prijatan miris ove korisne biljke. Osim isparljivog (etarskog) ulja svojstvenog prijatnog mirisa koji osvježava i hladi (zbog prisutnog [[mentol]]a), u listu ima i malo tanina (oporih, štavskih materija), gorkih i drugih korisnih sastojaka, zbog čega je djelovanje ove biljke višestruko, raznovrsno, pa joj je i primjena tako široka.

=== Uzgajanje ===
Za uzgajivača ljekovitog bilja metvica je jedna od najkorisnijih biljaka. Ona je [[ljekovita biljka|ljekovita]], mirisna, medonosna, [[začin]]ska i industrijska biljka. Kao i ostali hibridi, i pitoma metvica se ne razmnožava sjemenom, nego samo vegetativnim putem: stalonima. Kad se jednom primi, metvica se, slično [[jagoda|jagodi]], brzo širi i pokrije zemlju mnogobrojnim izdancima izraslim iz razgranatih podzemnih stabala, rizoma. Svake godine metvicu obavezno treba presaditi na drugu njivu da se ne bi degenerisala i ulivadila. 

Metvica traži najbolju vrtnu zemlju. Rasađuje se u martu. Berbu metvice za destilaciju etarskog ulja treba vršiti po najljepšem vremenu. Suviše mlada metvica daje ulje slabog kvaliteta s malo mentola, a mnogo mentona. Precvjetala biljka daje manje ulja i lošijeg kvaliteta.

=== Upotreba ===
Metvica se upotrebljava kao prijatan, blag i neškodljiv lijek za umirivanje, protiv grčeva, teškog probavljanja i za liječenje [[žuč]]i. Metvičino ulje ima slaba anestetička svojstva i prijatan miris koji osvježava, zbog čega se upotrebljava i protiv gađenja i povraćanja. Rastvor ulja u alkoholu koristi izvana protiv bolova od neuralgije, [[reumatizam|reumatizma]] i nazeba.

Mentol, naime, draži nerve u koži, lako isparava i zbog toga hladi. Metvica se ne smije kuhati, već samo preliti ključalom vodom. Pitoma metvica je potpuno neškodljiva, korisna je protiv mučnine tokom putovanja, ovo je od posebnog značaja za osobe s poremećenim probavljanjem, grčevima itd.

[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>5m3q9z9yhbskr4qra3gdjfu3pbyouaz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Začetak/Jezgra</title>
    <ns>10</ns>
    <id>64251</id>
    <revision>
      <id>42684288</id>
      <parentid>42680398</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:31:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="488" sha1="a1w9p6lm3uj3i54lyhn7bltf5yzucfw" xml:space="preserve">&lt;div class=&quot;boilerplate metadata&quot; id=&quot;stub&quot;&gt;&lt;table cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin-top:0.5em;&quot;&gt;&lt;tr &gt;&lt;td &gt;{{{slika}}}&lt;/td&gt;&lt;td&gt;''&amp;nbsp;Ovaj članak o {{{govori o}}} je [[Wikipedia:Članci u začetku|u začetku]]. Poboljšajte ga &lt;span class=plainlinks&gt;[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} dodavanjem nedostajućih informacija]&lt;/span&gt;''.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/div&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>a1w9p6lm3uj3i54lyhn7bltf5yzucfw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684289</id>
      <parentid>42684288</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:31:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="488" sha1="jogupt3r82eq5ewy8vojhxz08m9fxo3" xml:space="preserve">&lt;div class=&quot;boilerplate metadata&quot; id=&quot;stub&quot;&gt;&lt;table cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin-top:0.5em;&quot;&gt;&lt;tr &gt;&lt;td &gt;{{{slika}}}&lt;/td&gt;&lt;td&gt;''&amp;nbsp;Ovaj članak o {{{govori o}}} je [[Wikipedia:Članci u začetku|u začetku]]. Poboljšajte ga &lt;span class=plainlinks&gt;[{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=edit}} dodavanjem nedostajućih informacija]&lt;/span&gt;.''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/div&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}
[[Kategorija:Šabloni za članke u začetku| *]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jogupt3r82eq5ewy8vojhxz08m9fxo3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivanjsko cvijeće</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64309</id>
    <revision>
      <id>42684351</id>
      <parentid>42250140</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:30:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3486" sha1="knafi32elu3qehk49pum1axpin4lgff" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja= lightgreen
|naziv= ''Galium verum''
|slika = Galium verum01.jpg
|regnum = Plantae
|nesvrstani_divisio = Angiosperms
|nesvrstani_classis = Eudicots
|nesvrstani_ordo = Asterids
|ordo = Gentianales
|familia = Rubiaceae
|genus = ''Galium''
|species = '''''G. verum'''''
|dvoimeno = ''Galium verum''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
|}}
'''Ivanjsko cvijeće''' (ivanjska broćika, broćac, broćika, jovandanče), lat. ''Galium verum'', je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice [[broć]]eva (Rubiaceae).

== Ime ==
Porijeklo imena:
* roda je iz grč. od ''gala'' = mlijeko (zato što se neke vrste koriste za zgrušavanje mlijeka); 
* vrste je iz lat. od ''verus'' = istinit, pravi.

Sinonim:

''Galium praecox'' Lang.

== Opis biljke ==
[[stabljika|Stabljike]] su četvrtaste, uspravne, dostižu visinu od 30&amp;nbsp;cm do 1 m i mogu biti malo dlakave ili gole. [[List]]ovi su linearni i raspoređeni pršljenasto od 8-12. Sa lica su tamnozeleni, goli i malo hrapavi, a sa naličja gusto dlakavi i završavaju se trnićem na vrhu. [[cvijet|Cvjetovi]] su sitni sakupljeni u metličaste vršne cvati čija je osovina gusto obrasla kratkim dlakama. Krunični listići su žute boje i mirišu na med. [[Plod]] je sitan, dužine oko 1,5&amp;nbsp;mm, i kada sazri crne je boje.

=== Rasprostranjenost i stanište ===
Ivanjsko cvijeće je veoma rasprostranjena [[Euroazija|euroazijsko]]-submediteranska vrsta koja je odatle prenijeta u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]]. Raste na brdskim i pretplaninskim livadama, pored puteva, listopadnih šuma i šibljaka.

=== Sastav ===
Kao droga se koristi gornji dio procvetale biljke (''Galii veri herba'') koji se sakuplja po suhom i sunčanom vremenu i bogat je flavonoidima (oko 2%), kvercetin-glikozidima (rutin, palustrozid, cinarozid i dr. ), eteričnim uljem, solima organskih kiselina i dr.

== Upotreba ==
Pretežno se koristi kao narodni lijek za liječenje [[upala jetre|upale jetre]], bubrežnih bolesti, vodene bolesti, kroničnih bolesti organa za disanje. Osim toga upotrebljava se i kod nervnih poremećaja kao što su histerija, uznemirenost, [[epilepsija]] i sl.

Osim ljekovitim pripada i medonosnim biljkama, a koristi se za bojenje sira i zgrušavanje mlijeka.

== Literatura ==
* Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979. 
* Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986. 
* Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005. 
* Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990. 
* Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004. 
* Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988. 
* Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998. 
* Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995. 
* Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004. 
* Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997. 
* Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990 
* Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac 
* Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.

== Vanjske veze ==
* [http://www.bionet-skola.com/w/Ivanjsko_cveće BioNet škola]{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>knafi32elu3qehk49pum1axpin4lgff</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šumska sirištara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64394</id>
    <revision>
      <id>42684352</id>
      <parentid>42268495</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:30:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1638" sha1="fi0wip8mnu3lsv08qm26edtrlk3pdqh" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja= lightgreen
|naziv= Šumska sirištara
|slika = Gentiana asclepiadea L ag1.jpg
|regnum = Plantae
|nesvrstani_divisio = Angiosperms
|nesvrstani_classis = Eudicots
|nesvrstani_ordo = Asterids
|ordo = Gentianales
|familia = Gentianaceae
|genus = ''Gentiana''
|species = '''''G. asclepiadea'''''
|dvoimeno = ''Gentiana asclepiadea''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
|}}
'''Šumska sirištara''' (takođe i encijan, gencijana; lat. ''Gentiana asclepiadea''), je biljka iz porodice [[lincure|lincura]] (Gentianaceae). [[Korijen]] (''radix asclepiadeae'') se koristi u narodnoj medicini. Naseljava planinske rudine, livade, svijetle šume i njihove obode. Veoma je lijepa biljka koja cvjeta krajem ljeta i početkom jeseni i predstavlja ukras planina. Cvjetovi se ujutro, između 8 i 9 sati, otvaraju da bi se između 5 i 6 sati popodne zatvorili.

== Literatura ==
* Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979. 
* Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990. 
* Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004. 
* Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988. 
* Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004. 
* Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990 
* Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.

== Vanjske veze ==
* [http://www.bionet-skola.com/w/šumska_sirištara BioNet škola]{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>fi0wip8mnu3lsv08qm26edtrlk3pdqh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kivi (voće)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64891</id>
    <revision>
      <id>42684353</id>
      <parentid>42419397</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:31:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4379" sha1="a65219zlq3kontsownllufqlqfguuo1" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv= Kivi
| status = 
| slika = Kiwi (Actinidia chinensis) 1 Luc Viatour.jpg
| slika_širina= 240px
| slika_opis = Plod kivija
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Ericales]]
| familia = [[Actinidiaceae]]
| genus = ''[[Actinidia]]''
| species = '''''A. deliciosa'''''
| dvoimeno = ''Actinidia deliciosa''
| dvoimeno_autorstvo = C.F.Liang.&amp; A.R.Ferguson.
| sinonimi = ''Actinidia chinensis deliciosa''
}}
{{Nutritivna vrednost
| ime = Kivi 
| kJ=260 
| proteini=1.14 g 
| masti=0.52 g 
| ugljenihidrati=14.66 g 
| šećer=8.99 g
| glukoza= 4.11 g
| fruktoza= 4.35 g 
| biljnavlakna=3.0 g 
| so_mg=4 
| kalijum_mg =312
| vitC_mg=
| vitB6_mg=92.7
| riboflavin_mg=0.025 
| niacin_mg=0.341
| tiamin_mg=0.027
| pantotenskakiselina_mg=.068
| opt1n=[[Magnezijum]] 0.098 mg 
| opt1v=
| folnakiselina_ug=
| gvožđe_mg=0.31 
| magnezijum_mg=17 
| fosfor_mg=34 
| cink_mg=0.14 
| kalcijum_mg=34 
| vitB6_mg=0.63 
| voda= g 
| right=1 
| source_usda=1 
| note=}}
'''Kivi''' ({{jez-lat|Actinidia deliciosa}}) je [[drvo|stablasta]] biljka iz porodice [[Actinidiaceae]]. Poreklom je iz [[Kina|Kine]], gde je njen plod proglašen za nacionalno povrce. U zavisnosti od mesta na kojem raste može da dostigne visinu i do 9 m. U narodu je popularna po svom plodu, koji se najviše koriste u ishrani, mada je sve ćešća upotreba ploda kivija i u [[kozmetika|kozmetičkoj]] svrhi.

== Ime ==
Ovo povrce je imalo dugu tradiciju pre nego što su evropljani saznali za njega. Shodno tome, u svojoj prapostojbini postoji mnogobrojni druga imena.

Na [[Kineski jezik|kineskom]]:
* [[Makaki]] [[breskva]] (獼猴桃 [[Pinjin]]: ''míhóu táo''): najčešći naziv
* Makaki [[kruška]] (猕猴梨 ''míhóu lí'')
* Vinska kruška (藤梨 ''téng lí'')
* Sunčana breskva (阳桃 ''yáng táo''), prvobitno se upotrebljavalo za kivi, mada je sve češća i upotreba za [[karambol]]u.
* Drvo bobića (木子 ''mù zi'')
* Dlakavo žbunasto voće (毛木果 ''máo mù guǒ'')
* Neobično ili Čudno voće (奇異果 [[Pinjin]]: ''qíyì guǒ'', [[Jyutping]]: ''kei4 ji6 gwo2''): najčešće se upotrebljuje na [[Tajvan]]u i u [[Hong Kong]]u.

== Karakteristike ==
Prirodna staništa Kivija su brežuljkasti prostori Kine, [[Japan]]a i [[Sibir]]a, gde raste ne visini između 600 i 2000 m nadmorske visine.

Listovi kivija su duguljasti ovalnog i kružnog oblika. Dominiraju veličine između 7.5 i 12.5&amp;nbsp;cm. Listovi starijih biljaka su tamnozelene boje, dok su kod mlaćih stabljika zeleniji sa crvenim tonovima.

Cvetovi kivija su žute i bele boje. Dvopolni su što znači da na jednoj jedinci mogu da se nađu i muški i ženski cvetovi, što doprinosi boljem i bržem razmnožavanju. Najčešće se radi o cvetu sa 5-8 latica. Drvo cveta tokom novembra Kivi je karakterističnog aromatičnog mirisa.

Plod kivija upotrebljava se u ishrani kao povrce, mada zahvaljujući savremenoj tehnologiji i novim naučnim otkrićima njegova upotreba je sve veća i u kozmetičkoj industriji. Pore svežeg ploda, koristi se i za pripremu poslastica.

== Uzgajanje ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;clear:left; float:left; margin:1 0 1 1;&quot;
|+Deset najvećih proizvođača kivija u 2025.&lt;br /&gt;(miliona tona)
|-
| {{flagcountry|ITA}} || align=&quot;left&quot; | 0.58
|-
| {{flagcountry|NZL}} || align=&quot;left&quot;| 0.28
|-
| {{flagcountry|COD}} || align=&quot;left&quot; | 0.15
|-
| {{flagcountry|FRA}} || align=&quot;left&quot;| 0.08
|-
| {{flagcountry|GRČ}} || align=&quot;left&quot; | 0.04
|-
| {{flagcountry|JAP}} || align=&quot;left&quot; | 0.04
|-
| {{flagcountry|IRN}} || align=&quot;left&quot; | 0.02
|-
| {{flagcountry|SAD}} || align=&quot;left&quot; | 0.02
|-
| {{flagcountry|KAN}} || align=&quot;left&quot; | 0.01
|-
| {{flagcountry|KAM}} || align=&quot;left&quot; | 0.01
|-
|'''Svetski prinos''' || align=&quot;left&quot; | '''1.14'''
|-
|colspan=2|''Izvori: &lt;br /&gt;[[UN]] [[Organizacija za hranu i poljoprivredu]] (FAO)''[http://faostat.fao.org/faostat/form?collection=Production.Crops.Primary&amp;Domain=Production&amp;servlet=1&amp;hasbulk=0&amp;version=ext&amp;language=EN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060619150659/http://faostat.fao.org/faostat/form?collection=Production.Crops.Primary&amp;Domain=Production&amp;servlet=1&amp;hasbulk=0&amp;version=ext&amp;language=EN |date=2006-06-19 }}
|}
[[Datoteka:Kiwi Fruit Orchard n.jpg|thumb|250px|right|plantaže kivija na Novom Zelandu.]]

[[Kategorija:Actinidiaceae]]
[[Kategorija:Voće]]</text>
      <sha1>a65219zlq3kontsownllufqlqfguuo1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kašikara (biljka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65467</id>
    <revision>
      <id>42684354</id>
      <parentid>42422805</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:31:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1709" sha1="27cwnqml0ecym9srzeky4p8gjp5x78d" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja= lightgreen
|naziv= ''Cochlearia officinalis''
|slika =Cochlearia_officinalis_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-186.jpg
|regnum = Plantae
|nesvrstani_divisio = Angiosperms
|nesvrstani_classis = Eudicots
|nesvrstani_ordo = Rosids
|ordo = Brassicales
|familia = Brassicaceae
|genus = ''Cochlearia''
|species = '''''C. officinalis'''''
|dvoimeno = ''Cochlearia officinalis''
|dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
|}}
'''Kašikara''' (''Cochlearia officinalis'') je 15–30&amp;nbsp;cm visoka dvogodišnja ili višegodišnja razgranata zeljasta biljka. Spontano raste u umerenom i hladnom klimatskom pojasu Zemlje, najviše u blizini morskih i [[okean]]skih obala Holarktika, i na pojedinim slanim terenima Zapadne i Srednje Evrope – npr. u vegetacijskim (biljnim) zajednicama klase Asteretea tripolii Westh. et Beeft. in Westh. et al. (1962). Cvetovi su bele boje, sitni, 3-5,5&amp;nbsp;mm u prečniku, sakupljeni u grozdaste cvasti. [[Plod]] je ljuščica. [[Seme]] je dužine 1,5mm. Broj hromozoma je 2n = 24.

U kulturi se javlja po celoj Evropi. Kašikara spada u istu botaničku, hemijsku i farmakodinamsku grupu kao i ren. Upotrebljava se sveža biljka, jer ako se ostavi da se osuši, izgubi ljutinu, koja se inače javlja kad se sveža biljka gnječi prstima i tada miriše kao slačica. Sadrži [[vitamin C]], [[mirozin]] i sumporni [[glikozid]] kohlearin, koji hidrolizom daje jednu vrstu slačičnog ulja. Etarsko ulje u homeopatiji služi kao sredstvo koje popravlja metabolizam i kao [[diuretik]]. Inače, kašikara je narodni lek protiv raznih bolesti.

[[Datoteka:Cochlearia officinalis Prague 2012 1.jpg|thumb|left|300px|Cochlearia officinalis]]

[[Kategorija:Ljekovito bilje]]</text>
      <sha1>27cwnqml0ecym9srzeky4p8gjp5x78d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gisekiaceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66133</id>
    <revision>
      <id>42684355</id>
      <parentid>19509282</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:31:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1542" sha1="gla1ncmj0di8i46zq4p7s9ch9mwgezn" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv= Gisekiaceae
| slika = Gisekia pharnacioides other version.jpg
| slika_širina= 250px
| slika_opis = ''Gisekia pharnacioides''
| regnum = [[Biljka|Plantae]]
| divisio = [[Skrivenosemenice|Magnoliophyta]]
| classis = [[Dikotiledone biljke|Magnoliopsida]]
| ordo = [[Caryophyllales]]
| familia = '''Gisekiaceae'''
| familia_autorstvo = [[Takenoshin Nakai|Nakai]]
| razdioba_stupanj = Rod
| razdioba = ''[[Gisekia]]''
}}
'''Gisekiaceae''' su mala familija [[zeljasta biljka|zeljastih biljaka]] iz reda [[Caryophyllales]]. Obuhvata jedan [[rod (taksonomija)|rod]] (''[[Gisekia]]'') sa pet [[vrsta (biologija|vrsta]], rasprostranjenih u [[Afrika|Africi]] i [[Azija|Aziji]]&lt;ref&gt;Stevens, P. F. (2001 onwards). [http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/orders/caryophyllalesweb.htm#Gisekiaceae Gisekiaceae]. Angiosperm Phylogeny Website. Dobavljeno: 30.09.2009.&lt;/ref&gt;.

[[Taksonomija|Taksonomski]] status familije je često osporavan (npr. ne postoji u klasifikaciji [[APG I|APG]] iz 2000. godine), a [[filogenija|filogenetski]] položaj familije u redu je neutvrđen. Postoje podaci koji ukazuju na srodnost sa familijom [[Phytolaccaceae]]&lt;ref&gt;Cuénoud P., Savolainen V., Chatrou L.W., Powell M., Grayer R.J., Chase M.W. 2002. Molecular phylogenetics of Caryophyllales based on nuclear 18S rDNA and plastid ''rbcL'', ''atpB'', and ''matK'' DNA sequences. American Journal of Botany. 89: 132-144.&lt;/ref&gt;.

== Literatura ==
{{reflist}}

{{klica-biljke}}
{{commonscat|Gisekiaceae}}

[[Kategorija:Caryophyllales]]</text>
      <sha1>gla1ncmj0di8i46zq4p7s9ch9mwgezn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Mineralogija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>68177</id>
    <revision>
      <id>42684248</id>
      <parentid>1504602</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>-</comment>
      <origin>42684248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="nk6dos4muis554kapho79fut95b7lnt" xml:space="preserve">{{Commonscat|Mineralogy}}

[[Kategorija:Geologija]]</text>
      <sha1>nk6dos4muis554kapho79fut95b7lnt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Šabloni za održavanje</title>
    <ns>4</ns>
    <id>71261</id>
    <revision>
      <id>42684095</id>
      <parentid>42683888</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:30:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stilska dorada i formatiranje */ dopuna</comment>
      <origin>42684095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14253" sha1="ff2qn051z34yrrzyit6jycgo6mkserx" xml:space="preserve">{{prečica|WP:ŠZO|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}}
Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovi su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. 

Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoću kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike.

==Stilska dorada i formatiranje==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. 

==={{tl|Sređivanje}}===
: {{see also|Wikipedia:Sređivanje}}
:Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu.

{{Sređivanje}}

==={{tl|Nedostaju afrikati}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju afrikati}}

==={{tl|Nedostaju wikiveze}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju wikiveze}}

==={{tl|Siroče}}===

:Šablon se koristi za označavanje članaka do kojih ne vodi nijedan drugi članak. Takvi članci nazivaju se &quot;siročićima&quot;, a problem se rješava dodavanjem veza do njih na drugim relevantnim člancima. Šablon se može ukloniti nakon što članak bude na odgovarajući način povezan s ostatkom Wikipedije.

{{Siroče}}

==={{tl|Poboljšati kategorije}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Poboljšati kategorije}}

==Ozbiljniji problemi sa sadržajem==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom.

==={{tl|Neutralnost osporena}}===

:Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Neutralnost osporena|bezkat=da}}

==={{tl|Originalno istraživanje}}===

:Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Originalno istraživanje}}

==={{tl|Tačnost osporena}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Točnost}}

==={{tl|Ažurirati}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci.

{{Ažurirati}}

==={{tl|Nedostaju izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Nedostaju izvori}}

==={{tl|Primarni izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Primarni izvori}}

==={{tl|Neprevedeno}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Neprevedeno|bezkat=da}}

==Pitanje brisanja==

Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom.

==={{tl|Brzo brisanje}}===

:Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Osporeno brisanje}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{brzo brisanje|bezkategorije=da}}

==={{tl|Brzo brisanje osporeno}}===

:Ovaj šablon koristi se kada urednik želi osporiti prijedlog za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] stranice. Pri postavljanju šablona potrebno je navesti razlog zbog kojeg se smatra da stranica ne ispunjava kriterije za brzo brisanje. Postavljanje šablona ne sprječava brisanje ako stranica jasno ispunjava kriterije za brzo brisanje, a šablon se ne smije uklanjati sa stranice dok administrator ne razmotri brisanje.

{{Brzo brisanje osporeno|Primjer razloga za osporavanje|bezkategorije=da}}

==={{tl|Članak za brisanje}}===
: Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome.

{{Članak za brisanje}}

==Reorganizacija==

Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi se problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom.

==={{tl|Spajanje}}===

:Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Spajanje|bezkat=da}}

==={{tl|Podjela}}===

:Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostalne važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Podjela|bezkat=da}}

==={{tl|Premještanje}}===

:Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. 

{{Premještanje|bezkat=da}}

==Obavijesti==

Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste onda kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom.

==={{tl|Radovi u toku}}===

:Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. 

{{Radovi u toku}}

==={{tl|Aktualni događaj}}===

:Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. 

{{Aktualni događaj}}

[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]]
[[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]]</text>
      <sha1>ff2qn051z34yrrzyit6jycgo6mkserx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684139</id>
      <parentid>42684095</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:28:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{tl|Brzo brisanje osporeno}} */</comment>
      <origin>42684139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14205" sha1="0itt6j5xy2pb2jmbhmi1flpl71ls26l" xml:space="preserve">{{prečica|WP:ŠZO|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}}
Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovi su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. 

Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoću kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike.

==Stilska dorada i formatiranje==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. 

==={{tl|Sređivanje}}===
: {{see also|Wikipedia:Sređivanje}}
:Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu.

{{Sređivanje}}

==={{tl|Nedostaju afrikati}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju afrikati}}

==={{tl|Nedostaju wikiveze}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju wikiveze}}

==={{tl|Siroče}}===

:Šablon se koristi za označavanje članaka do kojih ne vodi nijedan drugi članak. Takvi članci nazivaju se &quot;siročićima&quot;, a problem se rješava dodavanjem veza do njih na drugim relevantnim člancima. Šablon se može ukloniti nakon što članak bude na odgovarajući način povezan s ostatkom Wikipedije.

{{Siroče}}

==={{tl|Poboljšati kategorije}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Poboljšati kategorije}}

==Ozbiljniji problemi sa sadržajem==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom.

==={{tl|Neutralnost osporena}}===

:Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Neutralnost osporena|bezkat=da}}

==={{tl|Originalno istraživanje}}===

:Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Originalno istraživanje}}

==={{tl|Tačnost osporena}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Točnost}}

==={{tl|Ažurirati}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci.

{{Ažurirati}}

==={{tl|Nedostaju izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Nedostaju izvori}}

==={{tl|Primarni izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Primarni izvori}}

==={{tl|Neprevedeno}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Neprevedeno|bezkat=da}}

==Pitanje brisanja==

Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom.

==={{tl|Brzo brisanje}}===

:Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Osporeno brisanje}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{brzo brisanje|bezkategorije=da}}

==={{tl|Brzo brisanje osporeno}}===

:Ovaj šablon koristi se kada urednik želi osporiti prijedlog za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] stranice. Pri postavljanju šablona potrebno je navesti razlog zbog kojeg se smatra da stranica ne ispunjava kriterije za brzo brisanje. Postavljanje šablona ne sprječava brisanje ako stranica jasno ispunjava kriterije za brzo brisanje, a šablon se ne smije uklanjati sa stranice dok administrator ne razmotri brisanje.

{{Brzo brisanje osporeno}}

==={{tl|Članak za brisanje}}===
: Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome.

{{Članak za brisanje}}

==Reorganizacija==

Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi se problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom.

==={{tl|Spajanje}}===

:Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Spajanje|bezkat=da}}

==={{tl|Podjela}}===

:Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostalne važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Podjela|bezkat=da}}

==={{tl|Premještanje}}===

:Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. 

{{Premještanje|bezkat=da}}

==Obavijesti==

Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste onda kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom.

==={{tl|Radovi u toku}}===

:Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. 

{{Radovi u toku}}

==={{tl|Aktualni događaj}}===

:Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. 

{{Aktualni događaj}}

[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]]
[[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]]</text>
      <sha1>0itt6j5xy2pb2jmbhmi1flpl71ls26l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684155</id>
      <parentid>42684139</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:09:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ozbiljniji problemi sa sadržajem */ +</comment>
      <origin>42684155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14598" sha1="15vt0wlbm0aa3va0j82f7khpep9hf6m" xml:space="preserve">{{prečica|WP:ŠZO|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}}
Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovi su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. 

Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoću kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike.

==Stilska dorada i formatiranje==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. 

==={{tl|Sređivanje}}===
: {{see also|Wikipedia:Sređivanje}}
:Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu.

{{Sređivanje}}

==={{tl|Nedostaju afrikati}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju afrikati}}

==={{tl|Nedostaju wikiveze}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju wikiveze}}

==={{tl|Siroče}}===

:Šablon se koristi za označavanje članaka do kojih ne vodi nijedan drugi članak. Takvi članci nazivaju se &quot;siročićima&quot;, a problem se rješava dodavanjem veza do njih na drugim relevantnim člancima. Šablon se može ukloniti nakon što članak bude na odgovarajući način povezan s ostatkom Wikipedije.

{{Siroče}}

==={{tl|Poboljšati kategorije}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Poboljšati kategorije}}

==Ozbiljniji problemi sa sadržajem==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom.

==={{tl|Neutralnost osporena}}===

:Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Neutralnost osporena|bezkat=da}}

==={{tl|Globalizirati}}===

:Šablon se koristi kada članak određenu temu obrađuje iz pretjerano uske geografske perspektive, zanemarujući njen širi ili globalni kontekst. Problem se može otkloniti proširivanjem sadržaja tako da obuhvati relevantne podatke, primjere i gledišta iz drugih zemalja ili područja. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Globalizirati}}

==={{tl|Originalno istraživanje}}===

:Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Originalno istraživanje}}

==={{tl|Tačnost osporena}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Točnost}}

==={{tl|Ažurirati}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci.

{{Ažurirati}}

==={{tl|Nedostaju izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Nedostaju izvori}}

==={{tl|Primarni izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Primarni izvori}}

==={{tl|Neprevedeno}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Neprevedeno|bezkat=da}}

==Pitanje brisanja==

Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom.

==={{tl|Brzo brisanje}}===

:Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Osporeno brisanje}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{brzo brisanje|bezkategorije=da}}

==={{tl|Brzo brisanje osporeno}}===

:Ovaj šablon koristi se kada urednik želi osporiti prijedlog za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] stranice. Pri postavljanju šablona potrebno je navesti razlog zbog kojeg se smatra da stranica ne ispunjava kriterije za brzo brisanje. Postavljanje šablona ne sprječava brisanje ako stranica jasno ispunjava kriterije za brzo brisanje, a šablon se ne smije uklanjati sa stranice dok administrator ne razmotri brisanje.

{{Brzo brisanje osporeno}}

==={{tl|Članak za brisanje}}===
: Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome.

{{Članak za brisanje}}

==Reorganizacija==

Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi se problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom.

==={{tl|Spajanje}}===

:Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Spajanje|bezkat=da}}

==={{tl|Podjela}}===

:Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostalne važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Podjela|bezkat=da}}

==={{tl|Premještanje}}===

:Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. 

{{Premještanje|bezkat=da}}

==Obavijesti==

Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste onda kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom.

==={{tl|Radovi u toku}}===

:Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. 

{{Radovi u toku}}

==={{tl|Aktualni događaj}}===

:Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. 

{{Aktualni događaj}}

[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]]
[[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]]</text>
      <sha1>15vt0wlbm0aa3va0j82f7khpep9hf6m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684156</id>
      <parentid>42684155</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:11:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ozbiljniji problemi sa sadržajem */ +</comment>
      <origin>42684156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15030" sha1="pwksk6z6cnpy0y6d74swf8lcdnmd2jh" xml:space="preserve">{{prečica|WP:ŠZO|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}}
Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovi su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. 

Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoću kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike.

==Stilska dorada i formatiranje==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. 

==={{tl|Sređivanje}}===
: {{see also|Wikipedia:Sređivanje}}
:Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu.

{{Sređivanje}}

==={{tl|Nedostaju afrikati}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju afrikati}}

==={{tl|Nedostaju wikiveze}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju wikiveze}}

==={{tl|Siroče}}===

:Šablon se koristi za označavanje članaka do kojih ne vodi nijedan drugi članak. Takvi članci nazivaju se &quot;siročićima&quot;, a problem se rješava dodavanjem veza do njih na drugim relevantnim člancima. Šablon se može ukloniti nakon što članak bude na odgovarajući način povezan s ostatkom Wikipedije.

{{Siroče}}

==={{tl|Poboljšati kategorije}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Poboljšati kategorije}}

==Ozbiljniji problemi sa sadržajem==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom.

==={{tl|Promotivni sadržaj}}===

:Šablon se koristi kada je članak ili njegov dio napisan promotivnim ili reklamnim stilom umjesto neutralnim enciklopedijskim jezikom. Takav sadržaj treba se preraditi uklanjanjem promotivnih formulacija i nepotrebnih vanjskih veza te predstavljanjem teme s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnoga gledišta]]. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Promotivni sadržaj}}

==={{tl|Neutralnost osporena}}===

:Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Neutralnost osporena|bezkat=da}}

==={{tl|Globalizirati}}===

:Šablon se koristi kada članak određenu temu obrađuje iz pretjerano uske geografske perspektive, zanemarujući njen širi ili globalni kontekst. Problem se može otkloniti proširivanjem sadržaja tako da obuhvati relevantne podatke, primjere i gledišta iz drugih zemalja ili područja. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Globalizirati}}

==={{tl|Originalno istraživanje}}===

:Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Originalno istraživanje}}

==={{tl|Tačnost osporena}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Točnost}}

==={{tl|Ažurirati}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci.

{{Ažurirati}}

==={{tl|Nedostaju izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Nedostaju izvori}}

==={{tl|Primarni izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Primarni izvori}}

==={{tl|Neprevedeno}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Neprevedeno|bezkat=da}}

==Pitanje brisanja==

Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom.

==={{tl|Brzo brisanje}}===

:Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Osporeno brisanje}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{brzo brisanje|bezkategorije=da}}

==={{tl|Brzo brisanje osporeno}}===

:Ovaj šablon koristi se kada urednik želi osporiti prijedlog za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] stranice. Pri postavljanju šablona potrebno je navesti razlog zbog kojeg se smatra da stranica ne ispunjava kriterije za brzo brisanje. Postavljanje šablona ne sprječava brisanje ako stranica jasno ispunjava kriterije za brzo brisanje, a šablon se ne smije uklanjati sa stranice dok administrator ne razmotri brisanje.

{{Brzo brisanje osporeno}}

==={{tl|Članak za brisanje}}===
: Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome.

{{Članak za brisanje}}

==Reorganizacija==

Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi se problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom.

==={{tl|Spajanje}}===

:Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Spajanje|bezkat=da}}

==={{tl|Podjela}}===

:Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostalne važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Podjela|bezkat=da}}

==={{tl|Premještanje}}===

:Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. 

{{Premještanje|bezkat=da}}

==Obavijesti==

Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste onda kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom.

==={{tl|Radovi u toku}}===

:Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. 

{{Radovi u toku}}

==={{tl|Aktualni događaj}}===

:Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. 

{{Aktualni događaj}}

[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]]
[[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]]</text>
      <sha1>pwksk6z6cnpy0y6d74swf8lcdnmd2jh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684200</id>
      <parentid>42684156</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:00:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ozbiljniji problemi sa sadržajem */ +</comment>
      <origin>42684200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15449" sha1="6341w8h45r2r9xl5rtuiumgcdvgrmmb" xml:space="preserve">{{prečica|WP:ŠZO|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}}
Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovi su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. 

Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoću kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike.

==Stilska dorada i formatiranje==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. 

==={{tl|Sređivanje}}===
: {{see also|Wikipedia:Sređivanje}}
:Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu.

{{Sređivanje}}

==={{tl|Nedostaju afrikati}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju afrikati}}

==={{tl|Nedostaju wikiveze}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju wikiveze}}

==={{tl|Siroče}}===

:Šablon se koristi za označavanje članaka do kojih ne vodi nijedan drugi članak. Takvi članci nazivaju se &quot;siročićima&quot;, a problem se rješava dodavanjem veza do njih na drugim relevantnim člancima. Šablon se može ukloniti nakon što članak bude na odgovarajući način povezan s ostatkom Wikipedije.

{{Siroče}}

==={{tl|Poboljšati kategorije}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Poboljšati kategorije}}

==Ozbiljniji problemi sa sadržajem==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom.

==={{tl|Promotivni sadržaj}}===

:Šablon se koristi kada je članak ili njegov dio napisan promotivnim ili reklamnim stilom umjesto neutralnim enciklopedijskim jezikom. Takav sadržaj treba se preraditi uklanjanjem promotivnih formulacija i nepotrebnih vanjskih veza te predstavljanjem teme s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnoga gledišta]]. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Promotivni sadržaj}}

==={{tl|Lasičji govor}}===

:Šablon se koristi kada članak sadrži lasičji govor, odnosno neodređene ili nepripisane formulacije kojima se iznose pristrane, neprovjerljive ili nedovoljno potkrijepljene tvrdnje. Takve formulacije treba precizirati i pripisati odgovarajućem izvoru ili ih ukloniti ako ih nije moguće pouzdano potkrijepiti. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Lasičji govor}}

==={{tl|Neutralnost osporena}}===

:Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Neutralnost osporena|bezkat=da}}

==={{tl|Globalizirati}}===

:Šablon se koristi kada članak određenu temu obrađuje iz pretjerano uske geografske perspektive, zanemarujući njen širi ili globalni kontekst. Problem se može otkloniti proširivanjem sadržaja tako da obuhvati relevantne podatke, primjere i gledišta iz drugih zemalja ili područja. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Globalizirati}}

==={{tl|Originalno istraživanje}}===

:Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Originalno istraživanje}}

==={{tl|Tačnost osporena}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Točnost}}

==={{tl|Ažurirati}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci.

{{Ažurirati}}

==={{tl|Nedostaju izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Nedostaju izvori}}

==={{tl|Primarni izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Primarni izvori}}

==={{tl|Neprevedeno}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Neprevedeno|bezkat=da}}

==Pitanje brisanja==

Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom.

==={{tl|Brzo brisanje}}===

:Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Osporeno brisanje}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{brzo brisanje|bezkategorije=da}}

==={{tl|Brzo brisanje osporeno}}===

:Ovaj šablon koristi se kada urednik želi osporiti prijedlog za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] stranice. Pri postavljanju šablona potrebno je navesti razlog zbog kojeg se smatra da stranica ne ispunjava kriterije za brzo brisanje. Postavljanje šablona ne sprječava brisanje ako stranica jasno ispunjava kriterije za brzo brisanje, a šablon se ne smije uklanjati sa stranice dok administrator ne razmotri brisanje.

{{Brzo brisanje osporeno}}

==={{tl|Članak za brisanje}}===
: Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome.

{{Članak za brisanje}}

==Reorganizacija==

Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi se problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom.

==={{tl|Spajanje}}===

:Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Spajanje|bezkat=da}}

==={{tl|Podjela}}===

:Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostalne važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Podjela|bezkat=da}}

==={{tl|Premještanje}}===

:Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. 

{{Premještanje|bezkat=da}}

==Obavijesti==

Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste onda kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom.

==={{tl|Radovi u toku}}===

:Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. 

{{Radovi u toku}}

==={{tl|Aktualni događaj}}===

:Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. 

{{Aktualni događaj}}

[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]]
[[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]]</text>
      <sha1>6341w8h45r2r9xl5rtuiumgcdvgrmmb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684202</id>
      <parentid>42684200</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:02:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ozbiljniji problemi sa sadržajem */ +</comment>
      <origin>42684202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15806" sha1="fw50t1rcii2gdzdt70a91i039pskt9n" xml:space="preserve">{{prečica|WP:ŠZO|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}}
Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovi su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. 

Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoću kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike.

==Stilska dorada i formatiranje==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. 

==={{tl|Sređivanje}}===
: {{see also|Wikipedia:Sređivanje}}
:Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu.

{{Sređivanje}}

==={{tl|Nedostaju afrikati}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju afrikati}}

==={{tl|Nedostaju wikiveze}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju wikiveze}}

==={{tl|Siroče}}===

:Šablon se koristi za označavanje članaka do kojih ne vodi nijedan drugi članak. Takvi članci nazivaju se &quot;siročićima&quot;, a problem se rješava dodavanjem veza do njih na drugim relevantnim člancima. Šablon se može ukloniti nakon što članak bude na odgovarajući način povezan s ostatkom Wikipedije.

{{Siroče}}

==={{tl|Poboljšati kategorije}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Poboljšati kategorije}}

==Ozbiljniji problemi sa sadržajem==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom.

==={{tl|Promotivni sadržaj}}===

:Šablon se koristi kada je članak ili njegov dio napisan promotivnim ili reklamnim stilom umjesto neutralnim enciklopedijskim jezikom. Takav sadržaj treba se preraditi uklanjanjem promotivnih formulacija i nepotrebnih vanjskih veza te predstavljanjem teme s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnoga gledišta]]. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Promotivni sadržaj}}

==={{tl|Lasičji govor}}===

:Šablon se koristi kada članak sadrži lasičji govor, odnosno neodređene ili nepripisane formulacije kojima se iznose pristrane, neprovjerljive ili nedovoljno potkrijepljene tvrdnje. Takve formulacije treba precizirati i pripisati odgovarajućem izvoru ili ih ukloniti ako ih nije moguće pouzdano potkrijepiti. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Lasičji govor}}

==={{tl|Neutralnost osporena}}===

:Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Neutralnost osporena|bezkat=da}}

==={{tl|Globalizirati}}===

:Šablon se koristi kada članak određenu temu obrađuje iz pretjerano uske geografske perspektive, zanemarujući njen širi ili globalni kontekst. Problem se može otkloniti proširivanjem sadržaja tako da obuhvati relevantne podatke, primjere i gledišta iz drugih zemalja ili područja. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Globalizirati}}

==={{tl|Originalno istraživanje}}===

:Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Originalno istraživanje}}

==={{tl|Tačnost osporena}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Točnost}}

==={{tl|Dopuniti odjeljak}}===

:Šablon se koristi kada je pojedini odjeljak članka nepotpun ili nedovoljno razrađen te ga je potrebno dopuniti relevantnim sadržajem. Za razliku od šablona za dopunu cijelog članka, ovaj se postavlja neposredno u odjeljak na koji se odnosi. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Dopuniti odjeljak}}

==={{tl|Ažurirati}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci.

{{Ažurirati}}

==={{tl|Nedostaju izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Nedostaju izvori}}

==={{tl|Primarni izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Primarni izvori}}

==={{tl|Neprevedeno}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Neprevedeno|bezkat=da}}

==Pitanje brisanja==

Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom.

==={{tl|Brzo brisanje}}===

:Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Osporeno brisanje}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{brzo brisanje|bezkategorije=da}}

==={{tl|Brzo brisanje osporeno}}===

:Ovaj šablon koristi se kada urednik želi osporiti prijedlog za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] stranice. Pri postavljanju šablona potrebno je navesti razlog zbog kojeg se smatra da stranica ne ispunjava kriterije za brzo brisanje. Postavljanje šablona ne sprječava brisanje ako stranica jasno ispunjava kriterije za brzo brisanje, a šablon se ne smije uklanjati sa stranice dok administrator ne razmotri brisanje.

{{Brzo brisanje osporeno}}

==={{tl|Članak za brisanje}}===
: Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome.

{{Članak za brisanje}}

==Reorganizacija==

Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi se problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom.

==={{tl|Spajanje}}===

:Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Spajanje|bezkat=da}}

==={{tl|Podjela}}===

:Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostalne važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Podjela|bezkat=da}}

==={{tl|Premještanje}}===

:Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. 

{{Premještanje|bezkat=da}}

==Obavijesti==

Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste onda kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom.

==={{tl|Radovi u toku}}===

:Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. 

{{Radovi u toku}}

==={{tl|Aktualni događaj}}===

:Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. 

{{Aktualni događaj}}

[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]]
[[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]]</text>
      <sha1>fw50t1rcii2gdzdt70a91i039pskt9n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684319</id>
      <parentid>42684202</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T08:48:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{tl|Brzo brisanje}} */</comment>
      <origin>42684319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15811" sha1="fsmlml6iow95ze8io300tsrt7m5skxc" xml:space="preserve">{{prečica|WP:ŠZO|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}}
Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovi su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. 

Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoću kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike.

==Stilska dorada i formatiranje==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. 

==={{tl|Sređivanje}}===
: {{see also|Wikipedia:Sređivanje}}
:Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu.

{{Sređivanje}}

==={{tl|Nedostaju afrikati}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju afrikati}}

==={{tl|Nedostaju wikiveze}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju wikiveze}}

==={{tl|Siroče}}===

:Šablon se koristi za označavanje članaka do kojih ne vodi nijedan drugi članak. Takvi članci nazivaju se &quot;siročićima&quot;, a problem se rješava dodavanjem veza do njih na drugim relevantnim člancima. Šablon se može ukloniti nakon što članak bude na odgovarajući način povezan s ostatkom Wikipedije.

{{Siroče}}

==={{tl|Poboljšati kategorije}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Poboljšati kategorije}}

==Ozbiljniji problemi sa sadržajem==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom.

==={{tl|Promotivni sadržaj}}===

:Šablon se koristi kada je članak ili njegov dio napisan promotivnim ili reklamnim stilom umjesto neutralnim enciklopedijskim jezikom. Takav sadržaj treba se preraditi uklanjanjem promotivnih formulacija i nepotrebnih vanjskih veza te predstavljanjem teme s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnoga gledišta]]. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Promotivni sadržaj}}

==={{tl|Lasičji govor}}===

:Šablon se koristi kada članak sadrži lasičji govor, odnosno neodređene ili nepripisane formulacije kojima se iznose pristrane, neprovjerljive ili nedovoljno potkrijepljene tvrdnje. Takve formulacije treba precizirati i pripisati odgovarajućem izvoru ili ih ukloniti ako ih nije moguće pouzdano potkrijepiti. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Lasičji govor}}

==={{tl|Neutralnost osporena}}===

:Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Neutralnost osporena|bezkat=da}}

==={{tl|Globalizirati}}===

:Šablon se koristi kada članak određenu temu obrađuje iz pretjerano uske geografske perspektive, zanemarujući njen širi ili globalni kontekst. Problem se može otkloniti proširivanjem sadržaja tako da obuhvati relevantne podatke, primjere i gledišta iz drugih zemalja ili područja. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Globalizirati}}

==={{tl|Originalno istraživanje}}===

:Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Originalno istraživanje}}

==={{tl|Tačnost osporena}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Točnost}}

==={{tl|Dopuniti odjeljak}}===

:Šablon se koristi kada je pojedini odjeljak članka nepotpun ili nedovoljno razrađen te ga je potrebno dopuniti relevantnim sadržajem. Za razliku od šablona za dopunu cijelog članka, ovaj se postavlja neposredno u odjeljak na koji se odnosi. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Dopuniti odjeljak}}

==={{tl|Ažurirati}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci.

{{Ažurirati}}

==={{tl|Nedostaju izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Nedostaju izvori}}

==={{tl|Primarni izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Primarni izvori}}

==={{tl|Neprevedeno}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Neprevedeno|bezkat=da}}

==Pitanje brisanja==

Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom.

==={{tl|Brzo brisanje}}===

:Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Brzo brisanje osporeno}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{brzo brisanje|bezkategorije=da}}

==={{tl|Brzo brisanje osporeno}}===

:Ovaj šablon koristi se kada urednik želi osporiti prijedlog za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] stranice. Pri postavljanju šablona potrebno je navesti razlog zbog kojeg se smatra da stranica ne ispunjava kriterije za brzo brisanje. Postavljanje šablona ne sprječava brisanje ako stranica jasno ispunjava kriterije za brzo brisanje, a šablon se ne smije uklanjati sa stranice dok administrator ne razmotri brisanje.

{{Brzo brisanje osporeno}}

==={{tl|Članak za brisanje}}===
: Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome.

{{Članak za brisanje}}

==Reorganizacija==

Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi se problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom.

==={{tl|Spajanje}}===

:Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Spajanje|bezkat=da}}

==={{tl|Podjela}}===

:Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostalne važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Podjela|bezkat=da}}

==={{tl|Premještanje}}===

:Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. 

{{Premještanje|bezkat=da}}

==Obavijesti==

Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste onda kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom.

==={{tl|Radovi u toku}}===

:Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. 

{{Radovi u toku}}

==={{tl|Aktualni događaj}}===

:Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. 

{{Aktualni događaj}}

[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]]
[[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]]</text>
      <sha1>fsmlml6iow95ze8io300tsrt7m5skxc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o kategoriji:Lezbejke</title>
    <ns>15</ns>
    <id>81041</id>
    <revision>
      <id>42684215</id>
      <parentid>41430156</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:37:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-48950-50</username>
        <id>390762</id>
      </contributor>
      <comment>/* seks */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42684215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="179" sha1="7j4mrkewhuwcm7ahnn5yomk8wir0um4" xml:space="preserve">{{LGBT projekat}}

== seks  ==

seks

– [[Posebno:Doprinosi/~2026-48950-50|~2026-48950-50]] ([[Razgovor s korisnikom:~2026-48950-50|razgovor]]) 9. septembra 2026. u 23:37 (CEST)</text>
      <sha1>7j4mrkewhuwcm7ahnn5yomk8wir0um4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684380</id>
      <parentid>42684215</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T10:39:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-48950-50|~2026-48950-50]] ([[User talk:~2026-48950-50|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <origin>41254561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="faomka17ky8p6oejjddaaoz0yw4fe6o" xml:space="preserve">{{LGBT projekat}}</text>
      <sha1>faomka17ky8p6oejjddaaoz0yw4fe6o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Siroče</title>
    <ns>10</ns>
    <id>92242</id>
    <revision>
      <id>42684088</id>
      <parentid>42684086</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T11:59:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="722" sha1="eznaesnrmp7tsyvfkip287o0b56d9e0" xml:space="preserve">{{Ambox
| vrsta  = stil
| slika = [[Datoteka:Codex icon puzzle color-warning.svg|40px|alt=|link=|Siroče]]
| problem = '''Ovaj članak je siroče jer na njega [{{fullurl:Special:Whatlinkshere|target={{FULLPAGENAMEE}}&amp;namespace=0}} ne vodi nijedan članak].'''&lt;br /&gt;
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do njega na [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3ASearch&amp;redirs=1&amp;search={{PAGENAMEU}}&amp;fulltext=Search&amp;ns0=1&amp;title=Special%3ASearch&amp;advanced=1&amp;fulltext={{PAGENAMEU}} relevantnim člancima].
| stil        = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Članci-siročići]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>eznaesnrmp7tsyvfkip287o0b56d9e0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684090</id>
      <parentid>42684088</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:20:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="697" sha1="d1jkmgpi6pqw2muayodeyat4028zcu0" xml:space="preserve">{{Ambox
| vrsta  = stil
| slika = [[Datoteka:Codex icon puzzle color-warning.svg|40px|alt=|link=|Siroče]]
| problem = '''Ovaj članak je siroče jer na njega [{{fullurl:Special:Whatlinkshere|target={{FULLPAGENAMEE}}&amp;namespace=0}} ne vodi nijedan članak].'''&lt;br /&gt;
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do njega na [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3ASearch&amp;redirs=1&amp;search={{PAGENAMEU}}&amp;fulltext=Search&amp;ns0=1&amp;title=Special%3ASearch&amp;advanced=1&amp;fulltext={{PAGENAMEU}} relevantnim člancima].
| stil        = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important;
| all         = Članci-siročići
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>d1jkmgpi6pqw2muayodeyat4028zcu0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684093</id>
      <parentid>42684090</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:25:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="697" sha1="peeuaik7z3s16mdnadkkmk6f9lw2jbo" xml:space="preserve">{{Ambox
| vrsta  = stil
| slika = [[Datoteka:Codex icon puzzle color-warning.svg|40px|alt=|link=|Siroče]]
| problem = '''Ovaj članak je siroče jer do njega [{{fullurl:Special:Whatlinkshere|target={{FULLPAGENAMEE}}&amp;namespace=0}} ne vodi nijedan članak].'''&lt;br /&gt;
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do njega na [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3ASearch&amp;redirs=1&amp;search={{PAGENAMEU}}&amp;fulltext=Search&amp;ns0=1&amp;title=Special%3ASearch&amp;advanced=1&amp;fulltext={{PAGENAMEU}} relevantnim člancima].
| stil        = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important;
| all         = Članci-siročići
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>peeuaik7z3s16mdnadkkmk6f9lw2jbo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684359</id>
      <parentid>42684093</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:35:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>terminologija</comment>
      <origin>42684359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="695" sha1="mwhfmdgeibt8zm5yyumeojwlmbqywdk" xml:space="preserve">{{Ambox
| vrsta  = stil
| slika = [[Datoteka:Codex icon puzzle color-warning.svg|40px|alt=|link=|Siroče]]
| problem = '''Ovaj članak je siroče jer do njega [{{fullurl:Special:Whatlinkshere|target={{FULLPAGENAMEE}}&amp;namespace=0}} ne vodi nijedan članak].'''&lt;br /&gt;
| rješenje = Poboljšajte ga dodavanjem [[Pomoć:Veza|veza]] do njega na [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Special%3ASearch&amp;redirs=1&amp;search={{PAGENAMEU}}&amp;fulltext=Search&amp;ns0=1&amp;title=Special%3ASearch&amp;advanced=1&amp;fulltext={{PAGENAMEU}} relevantnim člancima].
| stil        = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important;
| all         = Članci siročad
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mwhfmdgeibt8zm5yyumeojwlmbqywdk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Domaće životinje</title>
    <ns>14</ns>
    <id>93032</id>
    <revision>
      <id>42684251</id>
      <parentid>1557204</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62" sha1="fnaxxpxa5y9lqug5b5iierht8tbi4bm" xml:space="preserve">{{Commonscat|Domesticated animals}}

[[Kategorija:Životinje]]</text>
      <sha1>fnaxxpxa5y9lqug5b5iierht8tbi4bm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Usvojenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>94488</id>
    <revision>
      <id>42684342</id>
      <parentid>42267831</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:17:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8685" sha1="pnkwqm6p67jpuv4yvh9g245glwh030p" xml:space="preserve">{{wikiveze}}
'''Usvojenje''' ili '''adopcija''' ({{lang-la|adoptio}}) je naziv za čin, odnosno proces kojim neka osoba ili osobe - '''usvojitelj''' ili '''usvojitelji''' - proglašava ili uspostavlja [[roditeljstvo]] - nad drugom osobom, odnosno '''usvojenikom''', koja u pravilu nije njihov neposredni potomak. Ono se razlikuje od [[starateljstvo|starateljstva]] ili sličnih odnosa, s obzirom da ima trajni karakter, odnosno usvojenik se od društva smatra usvojiteljevim djetetom te stiče [[nasljedno pravo|nasljedna]] i druga prava, odnosno odgovarajuće obaveze.

Motivi za usvajanje mogu biti različiti; najčešći su oni vezani uz nemogućnost usvojitelja da stvore porodicu prirodnim putem, odnosno nekome ostave svoje nasljedstvo ili osiguraju brigu u starosti. U prošlosti su imali i ekomomsku, odnosno političku komponentu; njima su se nastojale međusobno vezivati uticajne porodice i klanovi. U modernim društvima se usvajanje popularizira kao jedan od oblika [[socijalna zaštita|socijalne zaštite]], odnosno sredstvo za zbrinjavanje neželjene djece i siročadi.

Usvojenje se po svojim metodama i pravnim efektima razlikuje od društva do društva. U modernim društvima je predmet regulacije od strane [[obiteljsko pravo|porodičnog prava]].

== Posvajanje u Republici Hrvatskoj ==

=== Tko može posvojiti dijete u Republici Hrvatskoj? ===

Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni, odnosno izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog, odnosno izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici. Posvojitelj mora biti osoba u dobi od najmanje 21.godine te 18 godina starija od djeteta koje posvaja. Iznimno, to može biti i mlađa osoba, ukoliko je od posvojenika starija 18 godina. Osobe u životnom partnerstvu, prema važećem zakonu, ne mogu zajedno posvojiti dijete.

Posvojitelj može biti hrvatski državljanin te, ako je to u interesu djeteta, i strani državljanin. U slučaju posvojenja djeteta od strane stranog državljana, posvojenje se zasniva uz odobrenje resornog ministarstva.

=== Postupak posvojenja ===

==== Iskaz interesa za posvajanje ====

Osoba koja želi posvojiti dijete predaje centru za socijalnu skrb nadležnom za njegovo/njeno prebivalište Prijavu namjere posvojenja i Zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladonosti. Prijava namjere je dopis kojim se iskazuje interes za posvajanje, dostavljaju osobni podaci za kontkat ali i pojašnjava osobna motivacija za posvajanje.

Zahtjevu za procjenu podobnosti i prikladnosti treba priložiti:

* rodni list;
* vjenčani list (za bračne drugove);
* dokaz o postojanju izvanbračne zajednice (za izvanbračne drugove) – pravomoćnu sudsku odluku;
* dokaz o državljanstvu;
* potvrdu liječnika o psihofizičkom zdravstvenom stanju;
* potvrdu poslodavca o zaposlenju i
* dokaz da se protiv podnositelja zahtjeva ni protiv članova njegova kućanstva ne vodi kazneni postupak.

==== Procjena podobnosti i prikladnosti za posvajanje ====

Procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje provodi stručni tim nadležnog centra za socijalni rad. Sastoji se od prikupljanja socijalne anamneze, psihološkog testiranja i preporuke stručnog time. U postupku procjene sudjeluju socijalni radnik/ica, psiholog/inja i pravnik/ca.

Sastavni dio Procjene je pohađanje stručne pripreme za posvojenje, obveznog programa edukacije potencijalnih posvojitelja u trajanju od 40 sati. Provode ju centri za socijalnu skrb, Obiteljski centri i organizacije civilnog društva koje imaju ovlaštenje od ministarstva nadležnog za obitelj.

Nakon zaprimanja potvrde o završenoj stručnoj pripremi za posvojenje i nakon provedene stručne procjene, centar za socijalnu skrb izdaje mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje te ga, pisanim putem, dostavlja podnositeljima zahtjeva. U slučaju pozitivnog stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, potencijalne posvojitelje matični centar upisuje u Središnji se očevidnik o potencijalnim posvojiteljima i posvojenjima, koje vodi resorno ministarstvo. Potencijalni posvojitelji mogu i nakon upisa u Središnji očevidnik odustati od namjere posvojenja, što izjavljuju u pisanom obliku matičnom centru za socijalnu skrb.

==== Izbor najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja ====

Dok postupak procjene podobnosti i prikladnosti potencijalnih posvojitelja vode centri za socijalnu skrb nadležni za njih, postupak izbora potencijalnih posvojitelja vodi centar za socijalnu skrb nadležan za dijete. Nedležnost se određuje prema prebivalištu.

Uobičajeno je da se inicijalni izbor vrši putem pregleda Središnjeg očevidnika potencijalnih posvojitelja, dakle osoba koje imaju pozitivno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvajanje. Konačan izbor između više potencijalnih posvojitelja zasnovan je na osnovu procjene stručnih radnika nadležnog centra, uzimajući u obzir osobine i potrebe djeteta opisane u izvješću o djetetu te stručno mišljenje centra za socijalnu skrb o podobnosti i prikladnosti potencijalnih posvojitelja.

Nakon izbora najprikladnijeg posvojitelja, nadležni centar za socijalnu skrb, u suradnji s ustanovom u koju je dijete smješteno ili s udomiteljem, vodi postupak upoznavanja djeteta s potencijalnim posvojiteljima i prati razvoj njihovog odnosa. Trajanje perioda upoznavanja, koji se službeno zove “ostvarivanje osobnih odnosa prije posvajanja”, varira, ovisno o dobi djeteta i procjeni stručnih radnika.

==== Zasnivanje posvojenja ====

Posvojenje je zasnovano kada matični centar za socijalnu skrb djeteta donose Rješenje o posvojenju.

U Rješenju su navedeni osobni podaci posvojenika, bioloških roditelja djeteta i posvojitelja te određenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji. U Rješenju može biti navedeno da se, ukoliko je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta, djetetu odredi novi osobni identifikacijski i matični broj koji će se upisati u maticu rođenih.

Rješenje o posvojenju postaje pravomoćno u roku od osam dana, ukoliko na njega nisu podneseni prigovori. Pravomoćnim Rješenjem posvojitelji postaju roditelji djeteta/djece, sa svim pripadajućim pravima i obvezama .

Centar za socijalnu skrb dužan je pravomoćno Rješenje o posvojenju dostaviti nadležnomu matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta, kao i centru za socijalnu skrb prebivališta odnosno boravišta posvojitelja. U Rješenju je navedeno i novo ime i prezime djeteta, na osnovu čega se može izvaditi novi rodni list djeteta, s podacima posvojitelja kao roditelja.

=== Pravni učinci posvojenja ===

[https://www.zakon.hr/z/88/Obiteljski-zakon Obiteljski zakon] (NN 103/15) predviđa različite pravne učinke posvojenja:

- srodstvo - posvojenjem među posvojiteljem i njegovim srodnicima s jedne strane te posvojenikom i njegovim potomcima s druge strane, nastaje neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koje iz toga proizlaze. Također, posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.

- osobno ime i nacionalnost posvojenika - posvojeniku osobno ime i nacionalnost određuju posvojitelji, a posvojenjem stječe njihovo prezime. Ako je posvojena osoba navršila dvanaest godina života, za promjenu nacionalnosti i osobnoga imena, potreban je njen/njegov pristanak.

- pravo nasljeđivanja - posvojenjem posvojena osoba i njeni/njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njihovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju. Osim toga, posvojitelji i njihovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stječu pravo nasljeđivanja posvojenika i njegovih potomaka. Ujedno, posvojenjem prestaje pravo nasljeđivanja posvojene osobe od bioloških roditeljia.

=== Izazovi posvajanja ===

Posvojiteljsko roditeljstvo je u mnogo čemu jednako biološkom roditeljstvu, ali ima svoje specifičnosti.

== Povezano ==
* [[Usvajanje dece od strane LGBT osoba|Usvajanje djece od strane LGBT osoba]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Adoption}}
*[https://www.adopta.hr/potencijalni-posvojitelji/postupak-posvojenja.html Postupak posvojenja]
*[https://www.mrosp.gov.hr/istaknute-teme/obitelj-i-socijalna-politika/obitelj-12037/djeca-i-obitelj-12048/posvojenje-12049/12049 MROSP: Posvojenje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210924154307/https://mrosp.gov.hr/istaknute-teme/obitelj-i-socijalna-politika/obitelj-12037/djeca-i-obitelj-12048/posvojenje-12049/12049 |date=2021-09-24 }}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Usvojenje| ]]
[[Kategorija:Porodično pravo]]</text>
      <sha1>pnkwqm6p67jpuv4yvh9g245glwh030p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Verušić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98590</id>
    <revision>
      <id>42684322</id>
      <parentid>42400255</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:01:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6007" sha1="hf532dfdbhq2tuzfqbp32jwsjvcj9xp" xml:space="preserve">{{Čišćenje}}

'''Verušić''' je selo na sjeveru [[Bačka|Bačke]].

== Historija ==
Pustara Verušić kod Subotice prvi put se spominje u istorijskim nalazima 1423.godine pod tadašnjim imenom Veresegyház, kao posed budimskih opatica. U sledećim decenijama spominju se feudalni gospodar Verušića. Drugi gospodar za koga znamo bio je Koroghl János (u narodnim pesmama poznat kao Sibinjanin Janko), i njegovi sinovi Láslo i Mátyás.

Posle smrti Mátyásá, posednik pustare je postao njegov sin Korvin János, koji je 1501.godine pustaru Veresegyház poklonio Tõrõk Imre-u.Protiv njega je 1519.godine pokrenula sudski proces Katarina supruga ugarskog feudalca Újlaki Lõricza, u nameri da dokaže da je njen otac bio posednik Veresegyház-a, ali nije uspela u tome, pa je pustara ostala u posedu Tõrõk-a.

U popisu naselja koja pripadaju katoličkoj nadbiskupiji iz 1543.godine spominje se slovensko ime pustare Verušić. Stanovnici tadašnjeg Verušića plaćali su 18 denara crkvenog poreza.

Turski popisi stanovništva daju nam obilje podataka o veličini Verušića.Popis iz 1578.godine navodi 38 muških glava, sa isključivo slovenskim imenima. 1582.godine popisano je ukupno 25 kuća, a 8 godina kasnije Verušić ima 39 kuća.

Posle proterivanja Turaka sa ovih prostora, krajem XVII veka, Verušić je jedina od 12 pustara koje su pripale teritoriji Subotice. Isti status zadržala je prilikom izdavanja privilegije o proglašenju Subotice za komorsku varošicu 1743.godine, kao i prilikom davanja privilegije o proglašenju Subotice za slobodni kraljevski grad 1779.godine.

Ovako stanje ostalo je do današnjih dana. Do danas nije utvrđeno kad je nastala podela na Donji i Gornji Verušić, ali zatičemo u dokumentu iz 1926.godine, kada je Donji imao 235 kuća i 7135 kj. oranica, a Gornji 205 salaša i 6180 kj. zemlje.

Posle II svetskog rata ostala je pomenuta podela. Prema podacima iz 1953.godine Donji Verušić je pripadao Žedniku. Imao je 329 domaćinstava sa 1213 stanovnika. Gornji Verušić je pripadao Bikovu i u njemu je u 189 domaćinstava živelo 816 žitelja.

Ukupno je dakle u Verušiću 1953.godine živelo 518 salaša i 2029 stanovnika.

U 18. stoljeću, izvori ju bilježe kao [[pustara|pustaru]].&lt;br /&gt;
Tako je, kad je [[Marija Terezija]] [[7. 5.|7. svibnja]] [[1743]]. potpisala privilegiju, kojom je Subotica postala povlaštenim kameralnim gradom, i tad je zabilježeno da je pustara Verušić, pored ostalih, pripadala novom kameralnom gradu imena &quot;Szent Maria&quot;.

U Verušiću je 2007., [[DSHV|Demokratski savez Hrvata Vojvodine]] je na izborima za članove skupština mjesnih zajednica izborio, u koaliciji sa drugim strankama, mjesto predsjednika skupštine &lt;ref&gt;[http://82.117.206.28/Develop/Hrvatska_rijec.nsf/17bc766dcbc1acedc12571b700422058/4a85e34c59f2972ac1257359002b5052?OpenDocument Medijska dokumentacija]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Hrvatska riječ Prioritet asfaltiranje ulica, 31. kolovoza 2007.&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Nalazi se južno od Subotice, [[Palić]]a i [[Ludaš]]a, jugoistočno od [[Sebešić]]a, sjeverno od Čantavira, istočno od [[Bajmok]]a, [[Vantelek]]a, [[Tavankut]]a i sjeveroistočno od [[Đurđin]]a.

== Kultura ==
[[Salaš (imanje)|Salaš]] na Verušiću (Gornjem Verušiću) iz 1911. je proglašen spomenikom spomenik kulture.

Na Verušiću se ljeti održava manifestacija ''Natjecanje risara''&lt;ref&gt;[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&amp;func=viewpub&amp;tid=5&amp;pid=5451 Radio-Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308201443/https://fonts.googleapis.com/css?family=Poppins:300 |date=2021-03-08 }} XXIII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, 11. srpnja 2008.&lt;/ref&gt; u sklopu žetvene manifestacije [[Bunjevci|Bunjevaca]], [[Dužijanca|Dužijance]] &lt;ref&gt;[http://www.duzijanca.co.yu/detaljnije_4_odrzano-takmicenje-risara-na-verusicu.html Dužijanca 2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080804030634/http://www.duzijanca.co.yu/detaljnije_4_odrzano-takmicenje-risara-na-verusicu.html |date=2008-08-04 }} Održano Takmičenje risara na Verušiću&lt;/ref&gt;.

== Gospodarstvo ==
Najpoznatiji gospodarski subjekt je &quot;¸''Agrokombinat''.&lt;br /&gt;
Dugo godina je na Verušiću djelovala i ''Azotara'', inače veliki zagađivač.&lt;br /&gt;
Stanovništvo se bavi [[poljoprivreda|poljodjelstvom]], tako da su brojne kvalitetne oranice na Verušiću.&lt;br /&gt;
Na Verušiću se nalazi i farma kokošiju nesilica.

Pored poljodjelskih objekata, selo Verušić ima i uvjete za lovstvo.

21. stoljećem su došli prijedlozi da Verušić bude mještom regionalnog deponija otpada, na lokalitetu bivše ''Azotare''.

== Stanovništvo ==
Na Verušiću žive [[Bunjevci]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.heritage-su.org.yu/sr/popis/main.htm Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070710195648/http://www.heritage-su.org.yu/sr/popis/main.htm |date=2007-07-10 }}Popis zaštićenih nepokretnh kulturnih dobara
* [http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2283634&amp;no=240 Hrvatska riječ]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Lokacija regionalnog deponija - nepoznanica?
* [http://www.suboticke.net/arhiva/broj%2049/strane/feljton.htm Subotičke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080504100957/http://www.suboticke.net/arhiva/broj%2049/strane/feljton.htm |date=2008-05-04 }} Salaš na Verušiću
* {{sr icon}} [http://www.dnevnik.co.yu/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=25316 Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022102722/http://dnevnik.co.yu/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=25316 |date=2007-10-22 }} Verušićki put u Europu
* {{sr icon}} [http://www.yueco.co.yu/vest.php?id=2526 Yueco]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Niko neće deponiju

[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Bačka]]</text>
      <sha1>hf532dfdbhq2tuzfqbp32jwsjvcj9xp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fernando VII.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99016</id>
    <redirect title="Fernando VII, kralj Španije" />
    <revision>
      <id>42684243</id>
      <parentid>40763977</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Fernando VII, kralj Španije]]</comment>
      <origin>42684243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Fernando VII, kralj Španije]]</text>
      <sha1>d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ana Brenda Contreras</title>
    <ns>0</ns>
    <id>105928</id>
    <revision>
      <id>42684162</id>
      <parentid>42680671</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:06:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-49053-63</username>
        <id>390686</id>
      </contributor>
      <comment>/* Telenovele */</comment>
      <origin>42684162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19124" sha1="cmjainn4ku1dy2c9zasxhohw7uizyh1" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
|ime             = Ana Brenda Contreras
|slika           = Ana Brenda-001 (16092024147).jpg
|ime_po_rođenju  = Ana Brenda Contreras Perez
|datum_rođenja   = {{bda|1986|12|24|df=y}}
|mjesto_rođenja  = Mc Allen, [[Teksas]], [[Amerika|SAD]] 
|bracni_drugovi  = Alejandro Amaya ([[2013]]-[[2014]])
|period          = [[2003.]] - sada
|znamenite_uloge = ''Ana Paula'' u [[La que no podía amar]]&lt;br /&gt;''Maricruz'' u &quot;Corazon indomable&quot;
|zanimanje       = [[gluma|glumica]], [[moda|manekenka]], [[novinar|voditeljica]]
|nagrade         = &quot;Premios Juventud&quot; kao ''Djevojka iz snova''&lt;br /&gt;&quot;Premios People en Espanol&quot; kao ''Najbolji televizijski par''
}}

'''Ana Brenda Contreras Perez de Melhelm''' ( [[SAD|Mc Allen]], [[Teksas]], [[24]]. [[decembar]] [[1986]] ) poznatija kao '''Ana Brenda Contreras''' ili samo '''Ana Brenda''' [[SAD|američka]] je [[gluma|glumica]], [[moda|manekenka]] i [[novinar|voditeljica]] [[Meksiko|meksičkog]] porijekla.  

Iako je karijeru počela [[2003]].  pjevajući,  sa grupom ''T'detila'' nastaloj iz [[reality emisija|rijalitija]] &quot;Pop Stars&quot;, kao oficijalni debi pripisuje joj se manja uloga u telenoveli [[Barrera de Amor]] iz [[2005]]. Njena prva protagonistička uloga je ona iz [[2008]]. u telenoveli [[Juro que te amo]]. Od tada bila je protagonistica uspješnih televizijskih ostvarenja poput [[La que no podía amar]] i &quot;Corazon Indomable&quot; iz [[2011]]. i [[2013]] godine.

Takodje, Ana je poznata i po svom pozorišnom radu, prije svega po ulogama u [[mjuzikl|mjuziklima]] kao što su &quot;Mentiras&quot; iz [[2015]]-[[2016]] i &quot;El hombre de la Mancha&quot; iz [[2016]]-[[2017]].

== Rani život i počeci ==
Ana Brenda Contreras Perez, kćerka Efraina Contrerasa i Blance Perez vda Contreras, rođena je u [[SAD|McAllenu]], [[Teksas|Teksasu]], a, zajedno sa mlađim bratom Albertom,  odrastala je na kulturnoj razmeđi između rodnog mjesta i [[Meksiko|Tamaulipasa]], [[Meksiko|Meksika]],  mjesta iz kojeg su njeni roditelji. Sa 15 godina došla je sa roditeljima u [[Meksiko|Meksiko Siti]] kako bi [[2003]].  prisustvovala kastingu za muzički [[reality emisija|rijaliti šou]] &quot;Pop Stars&quot; produkcijske kuće [[Televisa]]. Iz naticanja je izašla kao pobjednica i zajedno sa još četiri djevojke oformila grupu ''T'detila'' i snimila jedan album, nakon čega se grupa raspala. Danas su iz pomenute grupe najpopularnije članice upravo Ana Brenda i Maria Leon, bivša pjevačica grupe ''Playa Limbo''. Zahvaljujući uspjehu koji je s grupom postigla, Ana Brenda je upisala [[Televisa|Televisinu Dramsku Akademiju]] te je završila u generaciji od [[2003]] - [[2005]], kada i [[Maite Perroni]] i [[Angelique Boyer]], danas takodje protagonističke zvijezde pomenute produkcijske kuće.

== Karijera ==
Iako je karijeru počela pjevajući, kao oficijalni [[televizija|televizijski debi]] pripisuje joj se manja uloga &quot;Juane&quot; u telenoveli [[Barrera de Amor]] iz [[2005]] godine, producenta Ernesta Alonsa.  

Godine [[2006]]. je manjim ulogama &quot;Claudije&quot;  i &quot;Sonie&quot; učestvovala u [[telenovela|telenoveli]] ''Duelo de Pasiones'' producenta Juana Osorio, te [[teatar|pozorišnom mjuziklu]] ''Vaselina'' inače [[Meksiko|meksičkoj]] verziji poznatog [[film|film-mjuzikla]] ''Brilijantin''. 

Godine [[2007]]. je, zamjenjujući Niurku Marcos, ušla u [[Televisa|Televisinu]] reality emisiju ''Los 5 Magnificos'', za koju, poznati meksički bend [[RBD]] pjeva naslovnu numeru, a u kojem je ona ostala svega jednu sedmicu.

Tokom [[2008]]-[[2009]]. protagonizirala je ulogom &quot;Violete Madrigal Campero de Aldama&quot; i kraj Josea Rona kao partnera svoju prvu telenovelu u [[Televisa|Televisi]], [[Juro que te amo]], producentice MaPat. Zbog promocije serije i zajedno sa Joseom, učestvovala je [[2008]] godine u spotu [[Španija|španskog]]  pjevača Davida Bisbala za istoimenu pjesmu i naslovnu numeru telenovele. Godine [[2009]]. debitovala je i kao protagonistica u [[teatar|pozorištu]],  [[teatar|mjuzikl predstavom]] ''Aladino, el musical'' tumačeći &quot;Jazmin&quot;, te je manjom ulogom &quot;Bibi&quot;  i filmom ''Divina Confusion'' debitovala na [[film|filmu]] koji joj je, te godine, na dodjeli nagrada ''Diosas de Plata'' obezbijedio nagradu za ''Filmsko otkriće godine''. Iste godine protagonizirala je ulogom &quot;Isabel&quot; kratkometražni film ''Sombra de luna''.

Na prelazu [[2009]] na [[2010]] godinu producentica Carla Estrada joj je dala ulogu glavne negativke &quot;Maure &quot;  u telenoveli [[Sortilegio]]. Osim debija kao negativke, [[2009]] godine je ulogama &quot;Marcele&quot; i &quot;Valentine&quot; protagonizirala epizode ''Las Garrido, codiciosas'' i ''Diva'' [[televizija|televizijskih serijala]] '' ''Mujeres Asesinas 2'' i ''Tiempo Final'', te se pojavila manjom ulogom u filmu ''Cabeza de Buda''. 

Godine [[2010]]. odlazi na kasting za glavnu ulogu telenovele [[Teresa (telenovela 2010)|Teresa]] producenta Josea Alberta Castra, međutim, na zahtjev samog producenta isprobava lik najbolje prijateljice glavne junakinje, tako da tokom [[2010]]-[[2011]] ko-protagonizira ulogom &quot;Aurore&quot; pomenutu [[telenovela|telenovelu]]. Telenovela joj je obezbijedila evidentnu popularnost, te nakon nje prelazi u stalne protagonistice produkcijske kuće [[Televisa]], osim toga što osvaja nominaciju kao ''Najbolja sporedna glumica'' dodjele nagrada časopisa ''TVyNovelas'' [[2011]] godine. Te godine manjom ulogom &quot;Carol&quot;  igra u mjuzikl predstavi ''Timbiriche, el musical''.

Tokom [[2011]]-[[2012]] zahvaljujući producentu Jose Albertu Castru protagonizira svoju drugu telenovelu, [[La que no podía amar]] u kojoj kraj Jorge Salinasa kao partnera tumači &quot;Anu Paulu Carmonu Flores/Anu Paulu Galvan Flores de Montero&quot;, a koja postaje hit i donosi joj [[2012]]. nagrade ''Chica que me quita el sueno/Mi protagonista favorita'' dodjele &quot;Premios Juventud&quot;, ''Omiljeni televizijski par'' dodjele časopisa &quot;People en Español&quot;, te nominacije za ''Najbolju glumicu'' dodjela časopisa &quot;TVyNovelas&quot; i &quot;People en Espa{ol&quot;. Osim toga i s obzirom na njenu prošlost sa grupom ''T' de tila'' i učešća u mjuzikl predstavama, za ovu telenovelu izvodi numeru ''No puedo amar'' 

Godine [[2013]]. ulogom &quot;Guadalupe Olivares/Maricruz Olivares/Marie Alejandre Mendoze Olivares de Narvaez&quot; i kraj Daniela Arenasa kao partnera protagonizira svoju treću [[telenovela|telenovelu]] ''Corazon Indomable'' producentice Nathalie Lartilleux. Pomenuta telenovela, koja je postala pravi hit obarajući rekorde gledanosti, donijela joj je međunarodnu slavu te joj obezbijedila nominacije kao ''Najbolja glumica'' na dodjelama časopisa &quot;People en Español&quot; [[2013]] i &quot;TVyNovelas&quot; [[2014]], te nominaciju ''Chica que me quita el sueño/Mi protagonista favorita'' dodjele &quot;Premios Juventud&quot; [[2014]] godine. Osim pomenutih, [[2013]]. je osvojila nominaciju ''Omiljeni par'' dodjele časopisa &quot;People En Español&quot;, te nominacije [[2014]]. kao ''Najljepša glumica'', ''Omiljeni par'' i ''Omiljeni šamar'' posebne sekcije dodjele časopisa &quot;TVyNovelas&quot; zvane &quot;Favoritos de Publico&quot; gdje publika ima presudnu riječ u nagradjivanju. 

Godine [[2014]]. manjom ulogom &quot;Mariane&quot; glumi u [[film|filmu]] ''Volando Bajo'', te manjom ulogom udate šene učestvuje u predstavi ''Honeymoon Suite''. 

Godine [[2015]]. protagonizira svoju četvrtu i prvu telenovelu u udarnom terminu [[Televisa|Televise]], ''Lo imperdonable'' u kojoj kraj Ivana Sancheza tumači &quot;Veronicu Prado-Castelo/Veronicu Martinez Castillo de San Telmo&quot;, a koja ne nailazi na dobre rezultate gledanosti. Za ovu telenovelu Ana Brenda ponovo pjeva i to pjesmu ''Como perdonar''. Iako ne nailazi na pozitivne ocjene kritike, pjesma se dopala njenim obožavaocima. Te godine protagonizira ulogom &quot;Esmeralde&quot; predstavu ''Miseria Esmeralda'' u kojoj se ostvaruje i kao [[producent|producentica]] zajedno sa koleginicom [[gluma|glumicom]] i dobrom prijateljicom [[Zuria Vega|Zuriom Vegom]]. Iste godine se pojavila i u spotovima ''Por siempre te amare'' i ''Como pagarte'' pjevača Sandovala i Carlosa Rivere.

Tokom [[2015]]-[[2016]] protagonizira ulogom &quot;Daniele&quot; [[teatar|mjuzikl predstavu]]  ''Mentiras, el musical''. 

Tokom [[2016]]-[[2017]] protagonizira ulogom &quot;Aldonze/Dulcineje&quot; [[teatar|mjuzikl predstavu]]  ''El hombre de la Mancha'' i [[Televisa|Televisin]]  televizijski serijal ''Blue Demon'', ulogom &quot;Goyite&quot; i kraj Tenocha Huerte kao partnera. Pomenuti serijal joj donosi nagrade ''Najbolja meksička glumica u dramskoj seriji''  dodjele ''TVAdictoGoldenAwards'' i ''Najbolja meksička glumica dramske serije'' dodjele ''Premios TvyNovelas'', a mjuzikl nominaciju ''Najbolje glumačko otkriće u mjuzikl predstavi'' dodjele &quot;PremiosACPT&quot; [[2017]] godine.  Godine [[2017]]. protagonizira ulogom &quot;Esperanze&quot; film ''El que busca encuentra'' kraj Claudia Lafarrage kao partnera.

Tokom [[2018]]-[[2019]] je protagonizirala ulogom &quot;Alejandre Ponce Ruiz&quot; telenovelu ''Por amar sin ley'' producenta Josea Albeta Castra i Davida Zepede kao partnera. Te ulogom &quot;Cristal&quot; [[Amerika|američki]] dramski serijal ''Dinasty'', kraj Grant Showa kao partnera, čime je ostvarila svoj glumački debi na [[engleski|engleskom]] tržištu. Kao što se i ostvarila kao rediteljka, režirajući i protagonizirajući likom mame kratkometražni [[film]] na [[engleski|engleskom]] jeziku ''Wingbeat''.

Godine [[2020]]. se ostvarila kao voditeljica ''Tu cara me sueña'' američke televizije na španskom jeziku ''Univision''.

Godine [[2021]]. se ostvarila kao voditeljica dodjele nagrada ''Latin Grammy''.

Tokom [[2022]] protagonizira [[Televisa|Televisin]]  televizijski serijal ''Toda la sangre'' u kojem tumači detektivku &quot;Edith&quot;, film ''Reviviendo la Navidad'' likom &quot;Danijele&quot;, te debituje u podkastima likom &quot;Barbare&quot; i podkastom ''Batman Desenterado''.

Godine [[2023]] protagonizira predstavu ''Siete veces adios'' likom &quot;Elle&quot;.

Godine [[2024]] prelazi u [[Telemundo]] produkcijsku kuću za koju protagonizira telenovelu ''El conde: Amor y honor'' likom &quot;Marijane Zembrano&quot; i kraj Fernanda Colunge kao partnera. Krajem godine učestvovala je u šestoj sezoni [[Televisa|Televisine]] emisije ''Quien es la mascara?'' pod maskom &quot;Ranastacije&quot; i ispadajući u polufinalu.

Godine [[2025]] protagonizirala je serijal ''Me late que si'' likom &quot;Laure&quot; za [[Netflix]] kraj Alberta Guerre kao partnera, te se sada ostvarila kao sudija u sedmoj sezoni [[Televisa|Televisine]] emisije ''Quien es la mascara?'' uz [[Anahi]], Carlosa Riveru i Juanpa Zuritu.

Godine [[2026]] protagonizirala je serijal ''Polen'' likom &quot;Sandre&quot; za ''Vix''.

== Privatni život i modne kampanje ==
Contrerasova je bila skoro tri godine, od [[2005]] do [[2008]] godine, u vezi sa meksičkim [[gluma|glumcem]] Alexisom Ayalom  koji joj je kod producentice MaPat obezbijedio glavnu ulogu u [[telenovela|telenoveli]] [[Juro que te amo]]. Nakon te veze, kratak period [[2009]],  je ljubovala sa pjevačem grupe &quot;REIK&quot;, Juliom Ramirezom, dok se sa toreadorom Alejandrom Amayom vjenčala [[2013]] u [[Las Vegas|Las Vegasu]]. Međutim, crkveno venčanje,  kao i vezu,  naprasno je prekinula ostavljajući novinarima mnoštvo materijala za nagađanje razloga, od čega su neki: da joj je bivši dragi bio nevjeran, da je njegovi roditelji nisu prihvatili jer je glumica, te da je njen bivši homoseksualac, a da mu je ona služila samo kao paravan. Medjutim, njen dragi je malo poslije potpisivanja razvoda objavio da se ženi biseksualkom Barbarom Coppel i da ona čeka njegovo dijete, stavljajući tako tačku na tračeve o svojoj seksualnoj opredjeljenosti, ali istovremeno podgrijavajući one o tome da je za raskid sa Anom kriva treća osoba. Tokom [[2015]] - [[2018]] bila je u vezi sa glumcem Ivanom Sanchezom,  partnerom iz četvrte joj protagonističke uspješnice &quot;Lo Imperdonable&quot;. 

Od [[2020]] je u vezi sa biznismenom Zacariasom Melhelmom, bratom dobre joj prijateljice Danijele Melhelm čijoj je kćerki, Mariji Emiliji, kuma. U [[maj]]u [[2023]] objavila je na društvenim mrežama da se vjerila. Inače, Anin izabranik je udovac sa dvoje djece: Alex Patricio Melhelm Lopez i Viviana Melhelm Lopez. U [[januar]]u [[2024]]. se udala za svog izabranika. U [[septembar|septembru]] [[2024]] objavila je da je izgubila bebu. U [[decembar|decembru]] [[2024]] objavila je da je po drugi put trudna. U [[maj]]u [[2025]]. godine postala je majka djevojčice po imenu Aria Melhelm Contreras. 

Ana Brenda je udomila psića kojem je dala ime Tomasa. 

U toku svoje karijere učestvovala je u reklamama, te bila zaštitno lice kuća poput ''Blackberry'', ''Always'', ''Dove'', ''Beauti Control'', ''Moda Club'', ''Pantene'', ''Viaja'', ''Grupo Julio'' i ''L'bel''. 

Godine [[2021]]. pokrenula je liniju proizvoda za njegu kose naziva ''Eva+Avo''. 

Časopis &quot;People en Espanol&quot;  ju je uvrstio na svoju listu ''50 najljepših'' [[2012]], [[2014]], [[2015]] i [[2016]] godine, gdje je pozirala za naslovnicu svake godine izuzev [[2015]]. 

Godine [[2016]]. časopis &quot;TVyNovelas&quot;  ju je uvrstio na svoju listu ''Los + bellos'', a [[2017]]. časopis &quot;Quien&quot; na svoju listu ''31 mujeres que amamos''

Iako je rodjena u [[SAD|MC Allenu]], [[Teksas]]u, [[Amerika|SAD]] Ana Brenda je oduvijek bila privržena rodnom mjestu svojih roditelja zbog čega ju je [[2014]] godine guverner grada [[Meksiko|Rio Bravo]] iz [[Meksiko|Tamaulipasa]], [[Meksiko]] Rogelio Villasenor Sanchez imenovao počasnom ambasadoricom mjesta.

== Filmografija ==
=== Telenovele ===
* Emergencias: Unidad de vida ([[2027]])... - '''protagonistica'''
* El conde: Amor y honor ([[2024]])...''Mariana Zembrano'' - '''protagonistica'''
* Por amar sin Ley ([[2018]]-[[2019]])...''Alejandra Ponce Ruiz'' - '''protagonistica'''
* Lo imperdonable ([[2015]])...''Veronica Prado-Castelo/Veronica Martinez Castilla de San Telmo''- '''protagonistica'''
* Corazon Indomable ([[2013]])...''Guadalupe Olivares/Maricruz Olivares/Maria Alejandra Mendoza Olivares de Narvaez''- '''protagonistica'''
* [[La que no podía amar]] ([[2011]]-[[2012]])...''Ana Paula Carmona Flores/Ana Paula Galvan Flores de Montero''- '''protagonistica'''
* [[Teresa (telenovela 2010)|Teresa]] ([[2010]]-[[2011]])...''Aurora Alcazar Coronel de Sanchez''- '''co-protagonistica'''
* [[Sortilegio]] ([[2009]])...''Maura Albarran''- '''negativka'''
* [[Juro que te amo]] ([[2008]]-[[2009]])...''Violeta Madrigal Campero de Aldama''- '''protagonistica'''
* Duelo de Pasiones ([[2006]])...''Claudia/Nora''- '''sporedni lik'''
* [[Barrera de Amor]] ([[2005]]-[[2006]])...''Juana &quot;Juanita&quot; Sanchez''- '''sporedni lik'''

=== Serijali ===
* Mujeres asesinas ([[2026]])... - '''protagonistica'''
* Polen ([[2026]])...''Sandra'' - '''protagonistica'''
* Me late que si ([[2025]])...''Laura'' - '''protagonistica'''
* Toda la sangre ([[2022]])...''Edith'' - '''protagonistica'''
* Dynasty ([[2018]]-[[2019]] )...''Cristal'' - '''protagonistica''' 
* Blue Demon ([[2016]]-[[2017]])...''Gregoria'' - '''protagonistica'''
* Tiempo Final (Ep. &quot;Diva&quot;) ([[2009]])...''Valentina'' - '''protagonistica'''
* Mujeres Asesinas 2  (Ep. &quot;Las Garrido, codiciosas&quot;) ([[2009]])...''Marcela'' - '''protagonistica'''

=== Rijaliti emisije ===
* Quien es la mascara ([[2025]])...''sudija''
* Quien es la mascara ([[2024]])...''Ranastacia'' - '''četvrto mjesto'''

=== Podkasti ===
* Ella, sin filtros ([[2025]]-[[2026]])...'''voditeljica'''
* Batman Desenterado ([[2022]])...''Barbara Gordon'' - '''protagonistica'''

=== Film ===
===Dugometražni projekti===
* Reviviendo la Navidad ([[2022]])...''Daniela'' - '''protagonistica'''
* El que busca encuentra ([[2017]])...''Esperanza'' - '''protagonistica'''
* Volando Bajo ([[2014]])...''Mariana'' - '''sporedni lik''' 
* Cabeza de Buda ([[2009]])...''sama sebe'' - '''secijalno učešće'''
* Divina Confusion ([[2008]])...''Bibi'' - '''sporedni lik'''

===Kratkometražni projekti===
* Wingbeat ([[2019]])...''Mama'' - '''protagonistica''' i '''rediteljka'''
* Sombra de Luna ([[2009]])...''Isabel'' - '''protagonistica'''

=== Pozorište ===
* Siete veces adios ([[2023]])...''Ella''- '''protagonistica'''
* El Hombre de la Mancha ([[2016]]-[[2017]])...''Aldonza/Dulcinea''- '''protagonistica'''
* Miseria Esmeralda ([[2015]])...''Esmeralda'' - '''protagonistica''' i '''producentica'''
* Mentiras, el musical ([[2015]]-[[2016]])...''Daniela'' - '''protagonistica'''
* Honeymoon Suite ([[2014]])...''udata žena'' - '''specijalno učeće'''
* Aladino, el musical ([[2008]])...''Jazmin'' - '''protagonistica'''
* Vaselina, el musical ([[2006]]-[[2007]])...''Sonia'' - '''sporedni lik'''
* Timbiriche, el musical ([[2006]])...''Carol'' - '''sporedni lik'''

== Nagrade i nominacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;''' 
! Godina || Kategorija || Nominovani rad || Resultat || Nagrada
|-
|[[2006]] || Filmsko glumačko otkriće godine || Divina Confusion || {{won}} || &quot;Diosas de Plata&quot;
|-
|[[2011]] || Najbolja sporedna glumica || [[Teresa (telenovela 2010)|Teresa]] || {{nominated}} ||rowspan=2| &quot;Premios TVyNovelas&quot;
|-
|rowspan=4|[[2012]] ||rowspan=2| Najbolja glumica ||rowspan=4|[[La que no podía amar]] || {{nominated}}
|-
| {{nominated}} ||rowspan=2| &quot;Premios People en Espanol&quot;
|-
|Najbolji televizijski par ( sa Jorgeom Salinasom) ||  {{won}} 
|-
|Chica que me quita el sueno/Mi protagonista favorita || {{won}} || &quot;Premios Juventud&quot;
|-
|rowspan=2|[[2013]] || Najbolja glumica ||rowspan=8| Corazon indomable || {{nominated}} ||rowspan=2|&quot;Premios People en Espanol&quot;
|-
|Televizijski par godine ( sa Danielom Arenasom)  || {{nominated}} 
|-
|rowspan=6|[[2014]] || Najbolja glumica  || {{nominated}} || &quot;Premios TVyNovelas&quot;
|-
| Omiljena glumica || {{nominated}} || rowspan=3| &quot;Favoritos de Publico&quot;
|-
| Omiljeni televizijski par (sa Danielom Arenasom) || {{nominated}}
|-
| Omiljeni šamar (sa Elizabeth Alvarez) || {{nominated}}
|-
| Chica que me quita el sueno/Mi protagonista favorita || {{nominated}} ||rowspan=2| &quot;Premios Juventud&quot;
|-
| Želim se oblačiti kao ona || {{won}} 
|-
| [[2015]] || Najbolja sporedna filmska glumica || Volando Bajo || {{nominated}} || &quot;Diosas de plata&quot;
|-
|rowspan=2|[[2016]] || Chica que me quita el sueno/Mi protagonista favorita || Lo imperdonable || {{nominated}} || &quot;Premios Juventud&quot;
|-
| Najbolja meksička glumica u dramskoj seriji ||rowspan=2| Blue Demon || {{won}} || &quot;TVAdictoGoldenAwards&quot; 
|-
|rowspan=2|[[2017]] || Najbolja glumica u dramskoj seriji ||  {{won}} || &quot;Premios TVyNovelas&quot; 
|-
| Glumačko otkriće godine u pozorišnom mjuziklu || El hombre de la mancha || {{nominated}} || &quot;Premios ACPT&quot; 
|-
|}

== Izvori ==
{{Commonscat|Ana Brenda Contreras}}
* {{imdb ime|id=2066619|ime=Ana Brenda Contreras}}
* http://www2.esmas.com/entretenimiento/biografias/013150/ana-brenda-contreras {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190823135153/http://www2.esmas.com/entretenimiento/biografias/013150/ana-brenda-contreras |date=2019-08-23 }}
* http://www.quien.com/fotogalerias/2009/06/04/ana-brenda-contreras-atrevidamente-femenina {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111008195137/http://www.quien.com/fotogalerias/2009/06/04/ana-brenda-contreras-atrevidamente-femenina |date=2011-10-08 }}

{{Lifetime|1986||Contreras, Ana Brenda}}
[[Kategorija:Meksičke televizijske glumice]]</text>
      <sha1>cmjainn4ku1dy2c9zasxhohw7uizyh1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Proširenje</title>
    <ns>10</ns>
    <id>107784</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684234</id>
      <parentid>42555081</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:25:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Proširiti</title>
    <ns>10</ns>
    <id>107785</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684235</id>
      <parentid>42555082</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:25:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Подунавски управни округ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>119471</id>
    <redirect title="Podunavski okrug" />
    <revision>
      <id>42684101</id>
      <parentid>804793</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:56:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-48862-26</username>
        <id>390625</id>
      </contributor>
      <origin>42684101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57" sha1="tt1d4efy0j0mh7vcszzo4m1k9eucufb" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Podunavski okrug]]
__STATIČNOPREUSMJERENJE__</text>
      <sha1>tt1d4efy0j0mh7vcszzo4m1k9eucufb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684120</id>
      <parentid>42684101</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:48:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ne vidim potrebu za ovim</comment>
      <origin>804793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="6uytqgl12gci2oi3fzb8utzgapd3pdy" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Podunavski okrug]]</text>
      <sha1>6uytqgl12gci2oi3fzb8utzgapd3pdy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diskografija Miley Cyrus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>119707</id>
    <revision>
      <id>42684166</id>
      <parentid>42681997</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:28:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60920" sha1="0qhzfnr7u5go6m6t5qvsiuf9x4e0rjt" xml:space="preserve">{{Diskografija izvođača (HR)
| Izvođač           = [[Miley Cyrus]]
| Slika             = 
| Opis slike        =
| Studijski         = 3
| Uživo             =
| Kompilacije       =
| Video             =
| Glazbeni video    = 11
| Posvete           =
| EP                = 1
| Singlovi          = 18
| B-strane          =
| Filmska glazba    =
}}
== Albums ==
=== Studijski albumi ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; border=&quot;1&quot;
|+ 
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:11em;&quot;| Naziv
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16.5em;&quot;| Detalji
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;10&quot;| Top liste
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;150&quot;| Certifikacije
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
!width=&quot;30&quot;|[[Billboard 200|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;billboard200&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.billboard.com/#/artist/miley-cyrus/chart-history/772285?f=305&amp;g=Albums|title=Miley Cyrus Album &amp; Song Chart History: &quot;Billboard 200&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Australian Recording Industry Association|AUS]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;australiancharts&quot;&gt;{{cite web|url=http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Miley+Cyrus|title=Discography Miley Cyrus|work=''Australian-charts.com''|publisher=Australian Recording Industry Association|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
!width=&quot;30&quot;|[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;austriancharts&quot;&gt;{{cite web|url=http://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Miley+Cyrus|title=Discography Miley Cyrus|work=''Austriancharts.at''|publisher=[[Ö3 Austria Top 40]]|accessdate = 26. 02. 2010.|language=German}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Albums Chart|CAN]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;canadianalbums&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/#/artist/miley-cyrus/chart-history/772285?f=309&amp;g=Albums|title=Miley Cyrus Album &amp; Song Chart History: &quot;Canadian Albums Chart&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[German Albums Chart|DEU]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;germany1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Cyrus%2CMiley+Aka+Hannah+Montana/?type=longplay|title=Chartverfolgung Cyrus, Miley Aka Hannah Montana|work=''Musicline.de''|publisher=[[Media Control Charts]]|accessdate=November 8, 2010|language=German|archive-date=2012-10-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012093235/http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Cyrus,Miley+Aka+Hannah+Montana/?type=longplay|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;germany2&quot;&gt;{{cite web|url=http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Cyrus%2CMiley/?type=longplay|title=Chartverfolgung Cyrus, Miley|work=''Musicline.de''|publisher=Media Control Charts|accessdate=November 8, 2010|language=German|archive-date=2011-08-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110816180121/http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Cyrus%2CMiley/?type=longplay|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;| [[Productores de Música de España|ESP]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;spanishcharts&quot;&gt;{{cite web|url=http://spanishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Miley+Cyrus|title=Discography Miley Cyrus|work=''Spanishcharts.com''|publisher=[[Productores de Música de España]]|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Irish Recorded Music Association|IRL]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;irishcharts&quot;&gt;{{cite web|url=http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Miley+Cyrus|title=Discography Miley Cyrus|work=''Irish-charts.com''|publisher=[[Irish Recorded Music Association]]|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[RIANZ|NZ]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;nzcharts&quot;&gt;{{cite web|url=http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Miley+Cyrus|title=Discography Miley Cyrus|work=''Charts.org.nz''|publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]]|accessdate=26. 02. 2010.|archivedate=2008-10-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081018034144/http://www.charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Miley+Cyrus|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[VG-lista|NOR]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;norwegiancharts&quot;&gt;{{cite web|url=http://norwegiancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Miley+Cyrus|title=Discography Miley Cyrus|work=''Norwegiancharts.com''|publisher=[[VG-lista]]|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[UK Albums Chart|UK]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;ukcharts&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12147|title=Chart Stats - Miley Cyrus|work=''Chartstats.com''|publisher=[[The Official Charts Company]]|accessdate=26. 02. 2010.|archiveurl=https://archive.today/20120721213352/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12147|archivedate=2012-07-21|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Hannah Montana 2/Meet Miley Cyrus|Meet Miley Cyrus]]''
|
* Datum izlaska: 26. 6. 2007.
* Izdavacka kuca: [[Hollywood Records|Hollywood]]
* Formati: [[CD]], [[digitalni download]]
|1 || 20 || 13 || 3 || — || 46 || — || 6 || 8 || 8
|align=&quot;left&quot;|
* [[RIAA|US]]: 3× platinasta&lt;ref name=&quot;riaaalbum&quot; /&gt;
* [[ARIA Charts|AUS]]: Platinasta&lt;ref name=&quot;auscerti2008&quot;&gt;{{cite web |url=http://aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2008Albums.htm|title=ARIA Charts – Accreditations – 2008 Albums |accessdate = 12. 01. 2010.|work=''ARIA.com.au''|publisher=[[Australian Recording Industry Association]]}}&lt;/ref&gt;
* [[Music Canada|CAN]]: 2× Platinasta &lt;ref name=&quot;musicanadahm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.musiccanada.com/GPSearchResult.aspx?st=Hannah%20Montana&amp;ica=False&amp;sa=&amp;sl=&amp;smt=0&amp;sat=-1&amp;ssb=Artist|title=Gold and Platinum|work=''Musiccanada.com''|publisher=Music Canada|accessdate=11. 07. 2011.|archivedate=2012-04-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120405135533/http://www.musiccanada.com/GPSearchResult.aspx?st=Hannah%20Montana&amp;ica=False&amp;sa=&amp;sl=&amp;smt=0&amp;sat=-1&amp;ssb=Artist|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* NZ: Platinasta&lt;ref name=&quot;rianzcertisingle&quot; /&gt;
* [[RIANZ|NZ]]: Zlatna&lt;ref name=&quot;rianzcerti&quot; /&gt;
* [[British Phonographic Industry|UK]]: Zlatna&lt;ref name=&quot;bpi&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Breakout (album Miley Cyrus)|Breakout]]''
|
* Datum izlaska: 22. 7. 3008.
* Kuca: Hollywood
* Formati: CD, digitalni download
|1 || 1 || 12 || 1 || 24 || 7 || 11 || 2 || 15 ||10
|align=&quot;left&quot;|
* US: Platinasta&lt;ref name=&quot;riaaalbum&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&amp;artist=Miley%20Cyrus&amp;format=ALBUM&amp;go=Search&amp;perPage=50|title=RIAA – Gold &amp; Platinum: &quot;Miley Cyrus Albums&quot;|work=''RIAA.com''|publisher=[[Recording Industry Association of America]]|accessdate=12. 01. 2010.|archivedate=2012-04-13|archiveurl=https://www.webcitation.org/66tw0f3KN?url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* AUS: Platinasta&lt;ref name=&quot;feb2aria&quot; /&gt;
* [[International Federation of the Phonographic Industry|AUT]]: Zlatna&lt;ref name=&quot;ifpi austria&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ifpi.at/?section=goldplatin|title=IFPI Austria – Gold &amp; Platin Datenbank|accessdate=23. 04. 2010.|work=''IFPI.at''|publisher=[[International Federation of the Phonographic Industry]]|language=German|archive-date=2008-12-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20081216161149/http://www.ifpi.at/?section=goldplatin|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[International Federation of the Phonographic Industry|DEU]]:Zlatna&lt;ref name=&quot;ifpi germany&quot;&gt;{{cite gold platin|accessdate = 23. 04. 2010.}}&lt;/ref&gt;
* [[Productores de Música de España|ESP]]: Zlatna&lt;ref name=&quot;pme09&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.promusicae.org/files/listasanuales/albumes/Top%2050%20ALBUMES%202009%20.pdf|title=Top 50 Albumes 2009|work=''Promusicae.org''|language=Spanish|accessdate=23. 04. 2010.|publisher=Productores de Música de España|format=PDF|archive-date=2012-02-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120227083621/http://www.promusicae.org/files/listasanuales/albumes/Top%2050%20ALBUMES%202009%20.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
* [[Irish Recorded Music Association|IRL]]: Platinatsa&lt;ref name=&quot;irl&quot;&gt;{{cite web|url=http://irishcharts.ie/awards/platinum08.htm|title=Irish Multi-Platinum albums|accessdate=23. 04. 2010.|publisher=Irish Recorded Music Association|work=''Irishcharts.ie''|archive-date=2012-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20120329194353/http://www.irishcharts.ie/awards/platinum08.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* NZ: Platinasta&lt;ref name=&quot;rianzcerti&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=79&amp;Itemid=62|title=New Zealand Gold/Platinum Albums|accessdate=12. 01. 2010.|publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]]|work=''Radioscope''|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014104720/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=79&amp;Itemid=62|archivedate=2008-10-14|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
* UK: Platinasta&lt;ref name=&quot;bpi&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx|title=BPI – Certified Awards Search|work=''BPI.co.uk''|publisher=[[British Phonographic Industry]]|accessdate=12. 01. 2010.}}{{Dead link|date=September 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Can't Be Tamed]]''
|
* Datum izlaska: 22. 6. 2010.
* Kuca: Hollywood
* Formati: CD, digital download
|3 || 4 || 2 || 2 || 4 || 1 || 5 || 2 || 8 || 8
|
* AUS: Zlatna&lt;ref name=&quot;auscertialbum2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2010Albums.htm|title=ARIA Charts – Accreditations – 2010 Albums|accessdate = 13. 03. 2010.|work=''ARIA.com.au''|publisher=Australian Recording Industry Association}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;21&quot; style=&quot;font-size:8pt&quot;| &quot;—&quot; denotes releases that did not chart or were not released.
|}

=== EP- ovi ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; border=&quot;1&quot;
|+ 
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:11em;&quot;| Naziv 
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16.5em;&quot;| Detalji
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;10&quot;| Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;150&quot;| [[Music recording sales certification|Certifications]]
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
!width=&quot;30&quot;|[[Billboard 200|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;billboard200&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Australian Recording Industry Association|AUS]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;australiancharts&quot; /&gt;
!width=&quot;30&quot;|[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;austriancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Albums Chart|CAN]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;canadianalbums&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[German Albums Chart|DEU]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;germany2&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;| [[Productores de Música de España|ESP]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;spanishcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Irish Recorded Music Association|IRL]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;irishcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[RIANZ|NZ]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;nzcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[VG-lista|NOR]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;norwegiancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[UK Albums Chart|UK]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;ukcharts&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[The Time of Our Lives (EP)|The Time of Our Lives]]''
|
* Released: August 28, 2009
* Label: Hollywood
* Formats: CD, digital download
|2 || 11 || 5 || 9 || 9 || 6 || 9 || 9 || 33 || 17
|align=&quot;left&quot;|
* US: Platinum&lt;ref name=&quot;riaaalbum&quot; /&gt;
* AUS: Gold&lt;ref name=&quot;auscerti2009&quot;&gt;{{cite web |url=http://aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2009Albums.htm |title=ARIA Charts – Accreditations – 2009 Albums |accessdate = 12. 01. 2010.|work=''ARIA.com.au''|publisher=[[Australian Recording Industry Association]]}}&lt;/ref&gt;
* AUT: Gold&lt;ref name=&quot;ifpi austria&quot; /&gt;
* DEU: Gold&lt;ref name=&quot;ifpi germany&quot; /&gt;
* ESP: Platinum&lt;ref name=&quot;pme09&quot; /&gt;
* IRL: Platinum&lt;ref name=&quot;irl09&quot;&gt;{{cite web|url=http://irishcharts.ie/awards/platinum09.htm|title=Irish Multi-Platinum albums|accessdate=23. 04. 2010.|publisher=Irish Recorded Music Association|work=''Irishcharts.ie''|archive-date=2012-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20120329191613/http://www.irishcharts.ie/awards/platinum09.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* NZ: Gold&lt;ref name=&quot;rianzcerti&quot; /&gt;
* UK: Gold&lt;ref name=&quot;bpi&quot; /&gt;
|}

=== Live albums ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; border=&quot;1&quot;
|+ List of albums, with selected chart positions and certifications
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:11em;&quot;| Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16.5em;&quot;| Album details
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;8&quot;| Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;150&quot;| [[Music recording sales certification|Certifications]]
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard 200|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;billboard200hm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/#/artist/hannah-montana/chart-history/777056?f=305&amp;g=Albums|title=Hannah Montana Album &amp; Song Chart History: &quot;Billboard 200&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Australian Recording Industry Association|AUS]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;australiancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;austriancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Albums Chart|CAN]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;canhm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/#/artist/hannah-montana/chart-history/777056?f=309&amp;g=Albums|title=Hannah Montana Album &amp; Song Chart History: &quot;Canadian Albums Chart&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;| [[Productores de Música de España|ESP]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;spanishcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Irish Recorded Music Association|IRL]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;irishcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[RIANZ|NZ]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;nzcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[UK Albums Chart|UK]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;ukcharts&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Best of Both Worlds Concert]]''
|
* Released: March 11, 2008
* Label: [[Walt Disney Records|Walt Disney]], Hollywood
* Formats: CD, digital download
|3 || 16 || 14 || 3 || 46 || 10 || 27 || 29
|align=&quot;left&quot;|
* AUS: Gold&lt;ref name=&quot;auscerti2008&quot; /&gt;
|}

=== Remix albums ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; border=&quot;1&quot;
|+ List of albums, with selected chart positions and certifications
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:11em;&quot;| Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16.5em;&quot;| Album details
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;1&quot;| Peak chart positions
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard 200|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;billboard200hm&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Hannah Montana 2: Non-Stop Dance Party]]''
|
* Released: January 29, 2008
* Label: Walt Disney
* Formats: CD, digital download
|7
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Hits Remixed]]''
|
* Released: August 19, 2008
* Label: Walt Disney
* Formats: CD, digital download
|103
|-
|}

=== Soundtrack albums ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; border=&quot;1&quot;
|+ List of EPs, with selected chart positions and certifications
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:11em;&quot;| Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16.5em;&quot;| Album details
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;10&quot;| Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;150&quot;| [[Music recording sales certification|Certifications]]
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard Hot 100|US]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;billboard200soundtrack&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/#/artist/soundtrack/chart-history/684704?f=305&amp;g=Albums|title=Soundtrack Album &amp; Song Chart History: &quot;Billboard 200&quot;|work=[[Billboard (magazine)|Billboard]]|publisher=[[Nielsen Business Media, Inc]]|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;billboard200hm&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Australian Recording Industry Association|AUS]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;australiancharts&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;australiansoundtrack&quot;&gt;{{cite web|url=http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Soundtrack|title=Discography Soundtrack|work=''Australian-charts.com''|publisher=Australian Recording Industry Association|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
!width=&quot;30&quot;|[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;austriancharts&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;austriasoundtrack&quot;&gt;{{cite web|url=http://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Soundtrack|title=Discography Soundtrack|work=''Austriancharts.at''|publisher=Ö3 Austria Top 40|accessdate = 26. 02. 2010.|language=Dutch}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Albums Chart|CAN]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;canhm&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;cansoundtrack&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/#/artist/soundtrack/chart-history/684704?f=309&amp;g=Albums|title=Soundtrack Album &amp; Song Chart History: &quot;Canadian Albums&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[German Albums Chart|DEU]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;germany3&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/OST%A5Various%A5Hannah+Montana/longplay|title=Chartverfolgung OST / Various / Hannah Montana|work=''Musicline.de''|publisher=Media Control Charts|accessdate=November 8, 2010|language=German}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;germany4&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/OST%A5Hannah+Montana/longplay|title=Chartverfolgung OST / Hannah Montana|work=''Musicline.de''|publisher=Media Control Charts|accessdate=November 8, 2010|language=German}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;| [[Productores de Música de España|ESP]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;spanishcharts&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;spanishcharts&quot;/&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Irish Recorded Music Association|IRL]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;irishcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[RIANZ|NZ]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;nzcharts&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;nzsoundtrack&quot;&gt;{{cite web|url=http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Soundtrack|title=Discography Soundtrack|work=''Charts.org.nz''|publisher=Recording Industry Association of New Zealand|accessdate=26. 02. 2010.|archivedate=2007-11-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071101025953/http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Soundtrack|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[VG-lista|NOR]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;norwegiancharts&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;norwegiancharts&quot;/&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[UK Albums Chart|UK]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;ukchartshm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=10914|title=Chart Stats - Hannah Montana|work=''Chartstats.com''|publisher=The Official Charts Company|accessdate=26. 02. 2010.|archiveurl=https://archive.today/20120722002344/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=10914|archivedate=2012-07-22|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Hannah Montana (soundtrack)|Hannah Montana]]''{{Ref label|note_b1|B|}}
|
* Released: October 24, 2006
* Label: Walt Disney
* Formats: CD, digital download
|1 || 35 || 14 || 10 || — || 14 || — || 22 || 11 || 7
|align=&quot;left&quot;|
* US: 3× Platinum&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS|title=RIAA – Gold &amp; Platinum: &quot;Hannah Montana Albums&quot;|work=''RIAA.com''|publisher=Recording Industry Association of America|accessdate = 12. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;
* AUT: Gold&lt;ref name=&quot;ifpi austria&quot; /&gt;
* CAN: Gold&lt;ref name=&quot;musicanadahm&quot; /&gt;
* NZ: Gold&lt;ref name=&quot;rianzcerti&quot; /&gt;
* UK: Silver&lt;ref name=&quot;bpi&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Hannah Montana 2/Meet Miley Cyrus|Hannah Montana 2]]''
|
* Released: June 26, 2007
* Label: Walt Disney
* Formats: CD, digital download
|colspan=11 align=&quot;center&quot;|See [[#Studio albums|''Meet Miley Cyrus'']]
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Hannah Montana: The Movie (soundtrack)|Hannah Montana:&lt;br /&gt; The Movie]]''{{Ref label|note_c1|C|}}
|
* Released: March 23, 2009
* Label: Walt Disney
* Formats: CD, digital download
|1 || 6 || 1 || 1 || 10 || 1 || — || 1 || 2 || 3
|align=&quot;left&quot;|
* US: Platinum&lt;ref name=&quot;riaaalbum&quot; /&gt;
* AUS: Platinum&lt;ref name=&quot;auscerti2009&quot; /&gt;
* AUT: Gold&lt;ref name=&quot;ifpi austria&quot; /&gt;
* DEU: Gold&lt;ref name=&quot;ifpi germany&quot; /&gt;
* ESP: Gold&lt;ref name=&quot;pme09&quot; /&gt;
* IRL: Platinum&lt;ref name=&quot;irl09&quot; /&gt;
* NZ: Platinum&lt;ref name=&quot;rianzcerti&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Hannah Montana 3]]''{{Ref label|note_d1|D|}}
|
* Released: July 2, 2009
* Label: Walt Disney
* Formats: CD, digital download
|2 || 27 || 4 || 2 || 13 || 6 || — || 16 || 16 || 5
|align=&quot;left&quot;|
* IRL: Gold&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://irishcharts.ie/awards/gold09.htm|title=Irish Gold albums|accessdate=23. 04. 2010.|publisher=Irish Recorded Music Association|work=''Irishcharts.ie''|archive-date=2013-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20130922140046/http://www.irishcharts.ie/awards/gold09.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Hannah Montana Forever]]''
|
* Released: October 15, 2010
* Label: Walt Disney
* Formats: CD, digital download
|11 || 66 || 25 || — || — || 23 || 21 || 32 || — || 38
|
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;21&quot; style=&quot;font-size:8pt&quot;| &quot;—&quot; denotes releases that did not chart or were not released.
|}

== Other releases ==
=== Compilation albums ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of albums, with selected details
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:11em;&quot;| Title
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:16.5em;&quot;| Album details
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:20em;&quot;| Notes
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Hannah Montana: The Collection|Hannah Montana:&lt;br /&gt; The Collection]]''
|
* Released: October 26, 2009
* Label: Walt Disney, Hollywood
* Formats: [[Box set]], digital download
| 
* European box set that includes ''Hannah Montana'' (2006), ''Hannah Montana 2/Meet Miley Cyrus'' (2007), and ''Hannah Montana 3'' (2009).&lt;ref&gt;{{cite web|url={{Allmusic|class=album|id=r2029873|pure_url=yes}}|title=The Collection – Hannah Montana|work=''[[Allmusic]]''|publisher=[[Rovi Corporation]]|accessdate = 14. 06. 2010.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''Hannah Montana&lt;br /&gt; X-Mas Box''
|
* Released: November 10, 2009
* Label: Walt Disney
* Formats: Box set
|
* European box set that includes ''Hannah Montana: The Movie'' (2009) and ''Hannah Montana 3''.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{Allmusic|class=album|id=r2020813|pure_url=yes}}|title=Hannah Montana (Christmas Fan Box/Deluxe Edition) – Hannah Mont ana|work=''Allmusic''|publisher=Rovi Corporation|accessdate = 14. 06. 2010.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Best of Hannah Montana]]''
|
* Released: August 8, 2011
* Label: Walt Disney
* Formats: CD
|
* UK compilation with selected tracks from all ''Hannah Montana'' soundtracks.&lt;ref&gt;{{cite web|url={{Allmusic|class=album|id=r2234297|pure_url=yes}}|title=Best of Hannah Montana – Hannah Mont ana|work=''Allmusic''|publisher=Rovi Corporation|accessdate = 12. 07. 2011.}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Other live albums ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of albums, with selected details
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:11em;&quot;| Title
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:16.5em;&quot;| Album details
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:20em;&quot;| Notes
|-
! scope=&quot;row&quot; |''FNMTV Live''
|
* Released: August 5, 2008
* Label: Hollywood
* Formats: Digital download
| 
* American EP released in August 2008, exclusively sold by [[Rhapsody (online music service)|Rhapsody]]. It consists live versions of tracks from ''Breakout'' (2008).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rhapsody.com/miley-cyrus/fnmtv-live|title=FNMTV Live by Miley Cyrus|work=''[[Rhapsody (online music service)|Rhapsody]]''|publisher=[[RealNetworks]]|accessdate = 12. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''iTunes Live from London''
|
* Released: May 12, 2009
* Label: Hollywood
* Formats: Digital download
| 
* United Kingdom EP released in May 2009, exclusively sold by the [[iTunes Store]]. The EP features songs performed by her father, [[Billy Ray Cyrus|Billy Ray]], and consists of live versions of tracks from ''Hannah Montana 2/Meet Miley Cyrus'' (2007), ''Breakout'' (2008), ''Hannah Montana: The Movie'' (2009), and ''[[Back to Tennessee]]'' (2009).&lt;ref name=&quot;livefromlondon&quot;&gt;{{cite web|url=http://itunes.apple.com/WebObjects/MZStore.woa/wa/viewAlbum?i=316595910&amp;id=316595900&amp;s=143444&amp;uo=4|title=iTunes Live from London|work=''[[iTunes Store]]''|publisher=[[Apple Inc.|Apple Inc]]|accessdate=November 7, 2009}}&lt;/ref&gt; 
|-
|}

== Singles ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of singles, with selected chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16em;&quot; | Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Year
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;10&quot; | Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:12em;&quot; | [[List of music recording certifications|Certifications]]
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Album
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard Hot 100|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;hot100mc&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/artist/miley-cyrus/chart-history/772285#/artist/miley-cyrus/chart-history/772285?f=379&amp;g=Singles|title=Miley Cyrus Album &amp; Song Chart History: &quot;Billboard Hot 100&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 2. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hot100hm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/artist/miley-cyrus/chart-history/772285#/artist/hannah-montana/chart-history/777056|title=Hannah Montana Album &amp; Song Chart History: &quot;Billboard Hot 100&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 2. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;/br&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Australian Recording Industry Association|AUS]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;australiancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;austriancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Hot 100|CAN]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;cansinglemc&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/artist/miley-cyrus/chart-history/772285#/artist/miley-cyrus/chart-history/772285?f=793&amp;g=Singles|title=Miley Cyrus Album &amp; Song Chart History: &quot;Canadian Hot 100&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 2. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;cansinglehm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/artist/miley-cyrus/chart-history/772285#/artist/hannah-montana/chart-history/777056?f=793&amp;g=Singles|title=Hannah Montana Album &amp; Song Chart History: &quot;Canadian Hot 100&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 2. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;/br&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[German Singles Chart|DEU]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;germanysingle&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Cyrus,Miley%20%28Hannah%20Montana%29/?type=single|title=Chartverfolgung Cyrus, Miley (Hannah Montana) Single|work=''Musicline.de''|publisher=Media Control Charts|accessdate=November 8, 2010|language=German|archive-date=2012-10-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012112546/http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Cyrus,Miley%20(Hannah%20Montana)/?type=single|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;germanysingle2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Cyrus%2CMiley+Aka+Hannah+Montana/single|title=Chartverfolgung Cyrus, Miley A.k.a. Hannah Montana Single|work=''Musicline.de''|publisher=Media Control Charts|accessdate=November 8, 2010|language=German|archive-date=2012-10-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012112600/http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Cyrus%2CMiley+Aka+Hannah+Montana/single|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;germanysingle3&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Cyrus,Miley/?type=single|title=Chartverfolgung Cyrus, Miley Single|work=''Musicline.de''|publisher=Media Control Charts|accessdate=November 8, 2010|language=German|archivedate=2012-10-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121012112633/http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Cyrus,Miley/?type=single|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;| [[Productores de Música de España|ESP]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;spanishcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Irish Recorded Music Association|IRL]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;irishcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Recording Industry Association of New Zealand|NZ]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;nzcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[VG-lista|NOR]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;norwegiancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[UK Singles Chart|UK]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;ukcharts&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |&quot;[[See You Again]]&quot;
|2007
|10 || 6 || 30 || 4 || 52 || — || 13 || 11 || — || 11
|
* AUS: Platinum&lt;ref name=&quot;auscertisingle08&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2008Singles.htm|title=ARIA Charts – Accreditations – 2008 Singles|accessdate = 25. 12. 2009.|work=''ARIA.com.au''|publisher=[[Australian Recording Industry Association]]}}&lt;/ref&gt;
* NZ: Gold&lt;ref name=&quot;rianzcertisingle&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=77&amp;Itemid=63|title=New Zealand Gold/Platinum Singles|date=4. 09. 2009.|accessdate=November 14, 2009|publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]]|work=''Radioscope''|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014104613/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=77&amp;Itemid=63|archivedate=2008-10-14|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|''Meet Miley Cyrus''
|-
! scope=&quot;row&quot; |&quot;[[Start All Over]]&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|2008
|68 || 41 || — || 91 || — || — || — || — || — || —
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |&quot;[[7 Things]]&quot;
|9 || 10 || 14 || 13 || 17 || — || 26 || 24 || 8 || 25
|
* AUS: Gold&lt;ref name=&quot;auscertisingle08&quot; /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|''Breakout''
|-
! scope=&quot;row&quot; |&quot;[[Fly on the Wall (song)|Fly on the Wall]]&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;|2009
|84 || 54&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;feb2aria&quot;&gt;{{cite web|url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20090220-0000/issue988.pdf|accessdate = 5. 12. 2009.|work=''[[Pandora Archive]]''|publisher=[[Australian Recording Industry Association]]|title=ARIA – Week of February 2, 2009|format=PDF}}&lt;/ref&gt; || 57 || 73 || 62 || — || 23 || — || — || 16
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |&quot;[[The Climb (song)|The Climb]]&quot;
|4 || 5 || 30 || 5 || 41 || 46 || 11 || 12 || 5 || 11
|
* US: 2× Platinum&lt;ref name=&quot;riaasingle&quot;&gt;{{cite web|url=http://riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=SEARCH_RESULTS&amp;action=&amp;title=&amp;artist=Miley&amp;Cyrus&amp;format=SINGLE&amp;debutLP=&amp;category=&amp;sex=&amp;releaseDate=&amp;requestNo=&amp;type=&amp;level=&amp;label=&amp;company=&amp;certificationDate=&amp;awardDescription=&amp;catalogNo=&amp;aSex=&amp;rec_id=&amp;charField=&amp;gold=&amp;platinum=&amp;multiPlat=&amp;level2=&amp;certDate=&amp;album=&amp;id=&amp;after=&amp;before=&amp;startMonth=1&amp;endMonth=1&amp;startYear=1958&amp;endYear=2009&amp;sort=Artist&amp;perPage=25|title=RIAA – Gold &amp; Platinum: &quot;Miley Cyrus Singles&quot;|work=''RIAA.com''|publisher=[[Recording Industry Association of America]]|accessdate=November 11, 2009}}&lt;/ref&gt;
* AUS: Platinum&lt;ref name=&quot;auscertisingle09&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accr.htm|title=ARIA Charts – Accreditations – 2009 Singles|accessdate=November 14, 2009|work=''ARIA.com.au''|publisher=[[Australian Recording Industry Association]]}}&lt;/ref&gt;
* CAN: 3× Platinum&lt;ref name=&quot;musicanadasingles&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.musiccanada.com/GoldPlatinum.aspx|title=Gold and Platinum|work=''Musiccanada.com''|publisher=Music Canada|accessdate=11. 07. 2011.|archive-date=2014-02-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140214084454/http://musiccanada.com/GoldPlatinum.aspx|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
* NZ: Platinum&lt;ref name=&quot;rianzcertisingle&quot; /&gt;
* UK: Silver&lt;ref name=&quot;bpi&quot; /&gt;
|''Hannah Montana: The Movie''
|-
! scope=&quot;row&quot; |&quot;[[Party in the U.S.A.]]&quot;
|2 || 6 || 30 || 3 || — || 32 || 5 || 3 || 12 || 11
|
* US: 3× Platinum&lt;ref name=&quot;riaasingle&quot; /&gt;
* AUS: Platinum&lt;ref name=&quot;auscertisingle09&quot; /&gt;
* CAN: 4× Platinum&lt;ref name=&quot;musicanadasingles&quot; /&gt;
* NZ: Platinum&lt;ref name=&quot;rianzcertisingle&quot; /&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|''The Time of Our Lives''
|-
! scope=&quot;row&quot; |&quot;[[When I Look at You]]&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;|2010
|16 || 19 || 57 || 24 || — || — || 45 || 27 || — || 79
|
|-
! scope=&quot;row&quot; |&quot;[[Can't Be Tamed (song)|Can't Be Tamed]]&quot;
|8 || 14 || 21 || 6 || 29 || 14 || 5 || 5 || 15 || 13
|
* AUS: Gold&lt;ref name=&quot;auscertisingle2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.auaccreds2010.htm|title=ARIA Charts – Accreditations – 2010 Singles|accessdate = 13. 03. 2010.|work=''ARIA.com.au''|publisher=Australian Recording Industry Association}}&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|''Can't Be Tamed''
|-
! scope=&quot;row&quot; |&quot;[[Who Owns My Heart]]&quot;{{Ref label|note_e1|E|}}
| — || — || 35 || — || 24 || — || — || — || — || —
|
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;21&quot; style=&quot;font-size:8pt&quot;| &quot;—&quot; denotes releases that did not chart or were not released.
|}

=== As Hannah Montana ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of singles, with selected chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16em;&quot; | Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Year
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;5&quot; | Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Album
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard Hot 100|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;hot100hm&quot; /&gt;
!width=&quot;30&quot;|[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;austriancharts&quot; /&gt;&lt;br /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[German Singles Chart|DEU]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;germanysinglehm&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.musicline.de/de/chartverfolgung_summary/artist/Hannah+Montana/single|title=Chartverfolgung Hannah Montana Single|work=''Musicline.de''|publisher=Media Control Charts|accessdate=November 8, 2010|language=German}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Irish Recorded Music Association|IRL]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;irishcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[UK Singles Chart|UK]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;ukchartshm&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;[[The Best of Both Worlds (song)|The Best of Both Worlds]]&quot;
|2006
|92 || — || 66 || 17 ||  43
|''Hannah Montana''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Supergirl (Hannah Montana song)|Supergirl]]&quot;{{Ref label|note_f1|F|}}
|2009
|105  || 58 || 42 || — || — 
|''Hannah Montana 3''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Ordinary Girl (Hannah Montana song)|Ordinary Girl]]&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|2010
|91 || — || — || — ||  93
| rowspan=&quot;2&quot;|''Hannah Montana Forever''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;I'm Still Good&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url={{Allmusic|class=album|id=r2170742|pure_url=yes}}|title=I'm Still Good – Hannah Montana|work=''[[Allmusic]]''|publisher=[[Rovi Corporation]]|accessdate = 6. 05. 2011.}}&lt;/ref&gt;
|— || — || — || — || —
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;21&quot; style=&quot;font-size:8pt&quot;| &quot;—&quot; denotes releases that did not chart or were not released.
|}

=== As guest artist ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of singles, with selected chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16em;&quot; | Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Year
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;9&quot; | Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:8em;&quot; | Album
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard Hot 100|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;Peak chart positions for featured singles of Miley Cyrus in the United States: 
* {{cite web|url=http://www.billboard.com/#/artist/billy-ray-cyrus/chart-history/2309|title=Billy Ray Cyrus Album &amp; Song Chart History: &quot;Hot 100&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media|accessdate = 23. 10. 2010.}}
* {{cite web|url=http://www.billboard.com/#/charts/hot-100?chartDate=2008-09-20&amp;order=gainer|title=Hot 100 – Week of September 20, 2008|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 2. 01. 2010.}}
* {{cite web|url=http://www.billboard.com/#/charts/hot-100?chartDate=2010-02-27|title=Hot 100 – Week of February 27, 2010|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 4. 04. 2011.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Australian Recording Industry Association|AUS]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;australiancharts&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Peak chart positions for featured singles of Miley Cyrus in Australia:
* {{cite web|url=http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Helping+Haiti|title=Discography Helping Haiti|work=''Australian-charts.com''|publisher=Australian Recording Industry Association|accessdate = 26. 02. 2010.}}
* {{cite web|url=http://australian-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Artists+For+Haiti|title=Discography Artists for Haiti|work=''Australian-charts.com''|publisher=Australian Recording Industry Association|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;austriancharts&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Helping+Haiti|title=Discography Helping Haiti|work=''Austriancharts.at''|publisher=Ö3 Austria Top 40|accessdate = 26. 02. 2010.|language=Dutch}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Hot 100|CAN]]&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;Peak chart positions for featured singles of Miley Cyrus in the United States: 
* {{cite web|url=http://www.billboard.com/#/artist/billy-ray-cyrus/chart-history/2309?f=793&amp;g=Singles|title=Billy Ray Cyrus Album &amp; Song Chart History: &quot;Canadian Hot 100&quot;|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media|accessdate = 23. 10. 2010.}}
* {{cite web|url=http://www.billboard.com/#/charts/canadian-hot-100?chartDate=2008-09-20|title=Canadian Hot 100 – Week of September 20, 2008|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 2. 01. 2010.}}
* {{cite web|url=http://www.billboard.com/#/charts/canadian-hot-100?chartDate=2010-03-06|title=Hot 100 – Week of March 6, 2010|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 4. 04. 2011.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;| [[Productores de Música de España|ESP]]&lt;/br&gt;&lt;ref &gt;Peak chart positions for featured singles of Miley Cyrus in Spain:
* {{cite web|url=http://spanishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Helping+Haiti|title=Discography Helping Haiti|work=''Spanishcharts.com''|publisher=Productores de Música de España|accessdate = 26. 02. 2010.}}
* {{cite web|url=http://spanishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Artists+For+Haiti|title=Discography Artists for Haiti|work=''Spanishcharts.com''|publisher=Productores de Música de España|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Irish Recorded Music Association|IRL]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;irishcharts&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Peak chart positions for featured singles of Miley Cyrus in Ireland: *{{cite web|url=http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Helping+Haiti|title=Discography Helping Haiti|work=''Irish-charts.com''|publisher=[[Irish Recorded Music Association]]|accessdate = 26. 02. 2010.}}
* {{cite web|url=http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Artists+For+Haiti|title=Discography Artists for Haiti|work=''Irish-charts.com''|publisher=[[Irish Recorded Music Association]]|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[RIANZ|NZ]]&lt;/br&gt;&lt;ref&gt;Peak chart positions for featured singles of Miley Cyrus in New Zealand:
* {{cite web|url=http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Helping+Haiti|title=Discography Helping Haiti|work=''Charts.org.nz''|publisher=Recording Industry Association of New Zealand|accessdate=26. 02. 2010.|archivedate=2012-09-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120925175535/http://www.charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Helping+Haiti|deadurl=yes}}
* {{cite web|url=http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Artists+For+Haiti|title=Discography Artists for Haiti|work=''Charts.org.nz''|publisher=[[Recording Industry Association of New Zealand]]|accessdate=26. 02. 2010.|archivedate=2016-05-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160501223443/http://charts.org.nz/showinterpret.asp?interpret=Artists+For+Haiti|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[VG-lista|NOR]]&lt;/br&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://norwegiancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Artists+For+Haiti|title=Discography Artists for Haiti|work=''Norwegiancharts.com''|publisher=VG-lista|accessdate = 26. 02. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[UK Singles Chart|UK]]&lt;/br&gt;&lt;ref &gt;Peak chart positions for featured singles of Miley Cyrus in the United Kingdom:
* {{cite web|url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12156|title=Chart Stats - Artists Stand Up to Cancer|work=''Chartstats.com''|publisher=The Official Charts Company|accessdate=26. 02. 2010.|archiveurl=https://archive.today/20120723225127/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12156|archivedate=2012-07-23|dead-url=no}}
* {{cite web|url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12504|title=Chart Stats - Helping Haiti|work=''Chartstats.com''|publisher=The Official Charts Company|accessdate=26. 02. 2010.|archiveurl=https://archive.today/20130119140629/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12504|archivedate=2013-01-19|dead-url=no}}
* {{cite web|url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12513|title=Chart Stats - Artists for Haiti|work=''Chartstats.com''|publisher=The Official Charts Company|accessdate=26. 02. 2010.|archiveurl=https://archive.today/20130102092809/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=12513|archivedate=2013-01-02|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Ready, Set, Don't Go]]&quot;&lt;/br&gt;&lt;small&gt;([[Billy Ray Cyrus]] and Miley Cyrus)&lt;/small&gt;
|2007
|37 || — || — || 47 || — || — || — || — || —
|''[[Home at Last (Billy Ray Cyrus album)|Home at Last]]''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Just Stand Up!]]&quot;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(among [[Just Stand Up!#Performers|Artists Stand Up to Cancer]])&lt;/small&gt;
|2008
| 11 || 39 || 73 || 10 || — || 19 || — || — || 26
|rowspan=&quot;3&quot;|Non-album song
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Everybody Hurts#Helping Haiti charity single|Everybody Hurts]]&quot;{{Ref label|note_g1|G|}}&lt;/br&gt;&lt;small&gt;(among [[Helping Haiti]])&lt;/small&gt;
|rowspan=&quot;3&quot;|2010
| 121 || 28 || 23 || 59 || 39 || 1 || 17 || — || 1
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[We Are the World 25 for Haiti]]&quot;&lt;/br&gt;&lt;small&gt;(among [[Artists for Haiti]])&lt;/small&gt;
| 2 || 18 || — || 7 || 15 || 9 || 8 || 1 || 50
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Nothing to Lose (Bret Michaels song)|Nothing to Lose]]&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://itunes.apple.com/us/album/nothing-to-lose-featuring/id358858273?i=358858498&amp;ign-mpt=uo%3D4|title=Nothing To Lose (Featuring Miley Cyrus) by Bret Michaels|work=''[[iTunes Store]]''|publisher=[[Apple, Inc.|Apple, Inc]]|accessdate = 6. 05. 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;/br&gt;&lt;small&gt;([[Bret Michaels]] feat. Miley Cyrus)&lt;/small&gt;
| — || — || — || — || — || — || — || — || —
|''[[Custom Built (album)|Custom Built]]''
|-
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;21&quot; style=&quot;font-size:8pt&quot;| &quot;—&quot; denotes releases that did not chart or were not released.
|}

== Promotional singles ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of singles, with selected chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16em;&quot; | Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Year
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;9&quot; | Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:12em;&quot; | [[List of music recording certifications|Certifications]]
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Album
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard Hot 100|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;hot100mc&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Australian Recording Industry Association|AUS]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;australiancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Ö3 Austria Top 40|AUT]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;austriancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Hot 100|CAN]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;cansinglemc&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[German Singles Chart|DEU]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;germanysingle3&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Irish Recorded Music Association|IRL]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;irishcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[RIANZ|NZ]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;nzcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[VG-lista|NOR]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;norwegiancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[UK Singles Chart|UK]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;ukcharts&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Hoedown Throwdown]]&quot;
|2009
|18 || 20 || 41 || 15 || 66 || 10 || 40 || 17 || 18
|
* AUS: Gold&lt;ref name=&quot;auscertisingle09&quot; /&gt;
|''Hannah Montana:&lt;/br&gt; The Movie''
|-
|}

=== As Hannah Montana ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of singles, with selected chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:20em;&quot; | Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Year
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;4&quot; | Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Album
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard Hot 100|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;hot100hm&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Australian Recording Industry Association|AUS]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;australiancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Hot 100|CAN]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;cansinglehm&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[UK Singles Chart|UK]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;ukchartshm&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Who Said]]&quot;
|2006
| 83 || — || — || —
|''Hannah Montana''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Nobody's Perfect (song)|Nobody's Perfect]]&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;|2007
| 27 || 87&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20080220-0000/issue935.pdf|title=ARIA – Week of January 28, 2008|work=''Pandora Archive''|publisher=Australian Recording Industry Association|accessdate = 15. 05. 2010.|format=PDF}}&lt;/ref&gt; || — || —
|rowspan=&quot;2&quot;|''Hannah Montana 2''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Make Some Noise (Hannah Montana song)|Make Some Noise]]&quot;
| 92 || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Rockin' around the Christmas Tree]]&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://itunes.apple.com/us/album/radio-disney-exclusive-rockin/id267154358|title=Radio Disney Exclusive: Rockin' Around the Christmas Tree + Exclusive Interview - Single by Hannah Montana|work=''iTunes Store''|publisher=Apple, Inc|accessdate = 6. 05. 2011.}}&lt;/ref&gt;
| — || — || — || —
|''Hannah Montana''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;The Other Side of Me&quot;{{Ref label|note_h1|H|}}
|rowspan=&quot;2&quot;|2009
| 84 || — || — || —
|''Hits Remixed''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Ice Cream Freeze (Let's Chill)]]&quot;
| 87 || — || 57 || 90
|''Hannah Montana 3''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;Are You Ready&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url={{Allmusic|class=album|id=r2170727|pure_url=yes}}|title=Are You Ready – Hannah Montana|work=''Allmusic''|publisher=Rovi Corporation|accessdate = 6. 05. 2011.}}&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|2010
| — || — || — || —
|rowspan=&quot;2&quot;|''Hannah Montana Forever''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Gonna Get This]]&quot; &lt;small&gt;(feat. [[Iyaz]])&lt;/small&gt;
| 66 || — || — || —
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;21&quot; style=&quot;font-size:8pt&quot;| &quot;—&quot; denotes releases that did not chart or were not released.
|}

=== As guest artist ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of singles, with selected chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16em;&quot; | Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Year
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Album
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard Hot 100|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;senditon&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/#/charts/hot-100?chartDate=2009-08-29&amp;order=gainer|title=Hot 100 – Week of August 29, 2009|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 2. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Hot 100|CAN]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;webelongtothemusic&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/#/charts/canadian-hot-100?chartDate=2009-12-19&amp;order=gainer|title=Canadian Hot 100 – Week of December 19, 2009|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 2. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;[[Send It On (song)|Send It On]]&quot;&lt;/br&gt;&lt;small&gt;(among [[Disney's Friends for Change]])&lt;/small&gt;
|rowspan=&quot;2&quot;|2009
|20 || —
|Non-album song
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;We Belong to the Music&quot;{{Ref label|note_i1|I|}}&lt;/br&gt;&lt;small&gt;([[Timbaland]] feat. Miley Cyrus)&lt;/small&gt;
|111 || 63
|''[[Shock Value II]]''
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;21&quot; style=&quot;font-size:8pt&quot;| &quot;—&quot; denotes releases that did not chart or were not released.
|}

== Other charted songs ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of songs, with selected chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:16em;&quot; | Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Year
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;5&quot; | Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Album
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard Hot 100|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;hot100mc&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Australian Recording Industry Association|AUS]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;australiancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Hot 100|CAN]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;cansinglemc&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Irish Recorded Music Association|IRL]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;irishcharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[UK Singles Chart|UK]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;ukcharts&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;G.N.O. (Girls' Night Out)&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;|2007
| 91 || — || — || — || —
|rowspan=&quot;3&quot;|''Meet Miley Cyrus''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;Good and Broken&quot;{{Ref label|note_j1|J|}}
| — || — || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[I Miss You (Miley Cyrus song)|I Miss You]]&quot;{{Ref label|note_k1|K|}}
| 109 || — || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Breakout (Miley Cyrus song)|Breakout]]&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;|2008
| 56 || 94&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20081020-0000/issue968.pdf|accessdate = 5. 12. 2009.|work=''Pandora Archive''|publisher=[[Australian Recording Industry Association]]|title=ARIA – Week of September 15, 2008|format=PDF}}&lt;/ref&gt; || 45 || — || —
|rowspan=&quot;3&quot;|''Breakout''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Girls Just Wanna Have Fun]]&quot;{{Ref label|note_l1|L|}}
| 113 || — || 92 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;Goodbye&quot;{{Ref label|note_m1|M|}}
| 124 || — || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Butterfly Fly Away]]&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|2009
|56 || 56&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20090805-0000/issue1013.pdf|title=ARIA – Week of July 27, 2009|work=''Pandora Archive''|publisher=Australian Recording Industry Association|accessdate=November 10, 2009|format=PDF}}&lt;/ref&gt; || 50 || 46 || 78
|''Hannah Montana: The Movie''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;The Time of Our Lives&quot;{{Ref label|note_n1|N|}}
| 123 || — || 51 || — || —
|''The Time of Our Lives''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;I Hope You Find It&quot;{{Ref label|note_o1|O|}}
|rowspan=&quot;3&quot;|2010
| 105 || — || — || — || —
|''[[The Last Song (film)#Score and soundtrack|The Last Song]]''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;Liberty Walk&quot;{{Ref label|note_p1|P|}}
| 103 || — || 79 || — || —
|rowspan=&quot;2&quot;|''Can't Be Tamed''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;Stay&quot;
| 75&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/charts/hot-100?chartDate=2010-07-10&amp;order=gainer|title=Hot 100 – Week of July 10, 2010|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 18. 03. 2011.}}&lt;/ref&gt; || — || 61 || — || —
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;21&quot; style=&quot;font-size:8pt&quot;| &quot;—&quot; denotes releases that did not chart or were not released.
|}

=== As Hannah Montana ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of songs, with selected chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:20em;&quot; | Title
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Year
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;4&quot; | Peak chart positions
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Album
|- style=&quot;font-size:smaller;&quot;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Billboard Hot 100|US]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;hot100mc&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;hot100hm&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Australian Recording Industry Association|AUS]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;australiancharts&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[Canadian Hot 100|CAN]]&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;cansinglehm&quot; /&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3.0em;font-size:90%;&quot;|[[VG-lista|NOR]]&lt;/br&gt;&lt;ref name=&quot;norwegiancharts&quot; /&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;Just Like You&quot;
|rowspan=&quot;5&quot;|2006
| 99 || — || — || —
|rowspan=&quot;5&quot;|''Hannah Montana''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Pumpin' Up the Party]]&quot;
| 81 || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[I Got Nerve]]&quot;
| 67 || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[If We Were a Movie]]&quot;
| 47 || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;This Is the Life&quot;
| 89 || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;We Got the Party&quot;
|rowspan=&quot;5&quot;|2007
| — || — || 98 || —
|rowspan=&quot;5&quot;|''Hannah Montana 2''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Rock Star (Hannah Montana song)|Rock Star]]&quot;
| 81 || — || 80&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.billboard.com/#/charts/canadian-hot-100?chartDate=2008-03-01&amp;order=position|title=Canadian Hot 100 – Week of March 1, 2008|work=Billboard|publisher=Nielsen Business Media, Inc|accessdate = 2. 01. 2010.}}&lt;/ref&gt; || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Life's What You Make It (Hannah Montana song)|Life's What You Make It]]&quot;
| 25 || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[One in a Million (Sandy Mölling song)|One in a Million]]&quot;{{Ref label|note_q1|Q|}}
| 112 || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[True Friend]]&quot;
| 99 || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[You'll Always Find Your Way Back Home]]&quot;
|rowspan=&quot;7&quot;|2009
| 81 || — || 76 || —
|rowspan=&quot;3&quot;|''Hannah Montana: The Movie''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[Let's Get Crazy (Hannah Montana song)|Let's Get Crazy]]&quot;
| 57 || — || 26 || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;Let's Do This&quot;{{Ref label|note_r1|R|}}
| 123 || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;It's All Right Here&quot;{{Ref label|note_s1|S|}}
| 124 || — || — || —
|rowspan=&quot;4&quot;|''Hannah Montana 3''
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;[[He Could Be the One (song)|He Could Be the One]]&quot;
| 10 || 64&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20091105-0000/Issue1024.pdf|title=ARIA – Week of October 12, 2009|work=''Pandora Archive''|publisher=Australian Recording Industry Association|accessdate = 15. 05. 2010.|format=PDF}}&lt;/ref&gt; || 97 || 13
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;I Wanna Know You&quot;
| 74 || — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot;|&quot;Don't Wanna Be Torn&quot;{{Ref label|note_t1|T|}}
| 104 || — || — || —
|- 
! scope=&quot;row&quot;|&quot;Wherever I Go&quot;{{Ref label|note_u1|U|}}
|2010
| 117 || — || — || —
|''Hannah Montana Forever''
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=&quot;21&quot; style=&quot;font-size:8pt&quot;| &quot;—&quot; denotes releases that did not chart or were not released.
|}

== Videografija ==
=== Video albumi ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ List of DVD releases with selected details
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:11em;&quot;| Title
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:16.5em;&quot;| Album details
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:20em;&quot;| Notes
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Hannah Montana &amp; Miley Cyrus: Best of Both Worlds Concert]]''
|
* Released: February 1, 2008
* Label: Walt Disney
* Formats: [[DVD]], [[bluray]]
|
* Concert tour film from a live concert held in Salt Lake City, Utah in 2007 as part of the [[Best of Both Worlds Tour]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&amp;sql=10:knfuxzqjldje|title=Hannah Montana – Best of Both Worlds Concert: The 3-D Movie &lt;nowiki&gt;[DVD]&lt;/nowiki&gt;|work=''Allmusic''|publisher=Rovi Corporation|accessdate = 29. 09. 2010.}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; |''[[Can't Be Tamed#Can't Be Tamed – Mini DVD|Can't Be Tamed – Mini DVD]]''
|
* Released: June 21, 2010
* Label: Hollywood
* Formats: DVD
|
* Released only in the United Kingdom and Japan. It consists of the music videos from singles from ''Can't Be Tamed'', live performances from the [[Wonder World Tour]], and behind-the-scenes footage.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://avex.jp/miley/discography/|title=Miley Cyrus – Discography|work=''Avex.jp''|publisher=[[Avex Group]]|accessdate=1. 02. 2011.|language=Japanese|archivedate=2010-12-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101212040721/http://avex.jp/miley/discography/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Muzički spotovi ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|+List of music videos, showing year released and director
!scope=&quot;col&quot;|Title
!scope=&quot;col&quot;|Year
!scope=&quot;col&quot;|Director(s)
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Start All Over&quot;
|2007
|[[Marc Webb]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://watch.muchmusic.com/artists-a-z/m/miley-cyrus/clip80945|work=''[[MuchMusic]]''|publisher=[[CTVglobemedia]]|accessdate=20. 04. 2010.|title=Miley Cyrus - Start All Over|archivedate=2011-07-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110714132119/http://watch.muchmusic.com/artists-a-z/m/miley-cyrus/clip80945|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;7 Things&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;|2008
|[[Brett Ratner]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/253422/7-things.jhtml|title=Miley Cyrus – 7 Things|work=''[[MTV]]''|publisher=Viacom|accessdate=24. 03. 2010.|archive-date=2008-10-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20081026065202/http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/253422/7-things.jhtml}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;[[I Thought I Lost You]]&quot;
|Unknown
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Fly on the Wall&quot;
|Philip Andelman&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/323071/fly-on-the-wall.jhtml#artist=2408193|title=Miley Cyrus – Fly on the Wall|work=''MTV''|publisher=Viacom|accessdate=24. 03. 2010.|archive-date=2008-12-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20081209233128/http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/323071/fly-on-the-wall.jhtml#artist=2408193}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;The Climb&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;|2009
|[[Matthew Rolston]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/348983/the-climb.jhtml#artist=2408193|title=Miley Cyrus – The Climb|work=''MTV''|publisher=Viacom|accessdate=24. 03. 2010.|archive-date=2016-04-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20160409184351/http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/348983/the-climb.jhtml#artist=2408193}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Send It On&quot;
|Unknown
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Party in the U.S.A.&quot;
|[[Chris Applebaum]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/439428/party-in-the-usa.jhtml#artist=2408193|title=Miley Cyrus – Party in the U.S.A.|work=''MTV''|publisher=Viacom|accessdate=24. 03. 2010.|archive-date=2010-03-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20100326040830/http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/439428/party-in-the-usa.jhtml#artist=2408193}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;We Are the World for Haiti 25&quot;
|rowspan=&quot;4&quot;|2010
|[[Paul Haggis]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1631768/20100211/story.jhtml|title='We Are The World' Director Paul Haggis Recalls Video-Shoot 'Chaos'|first=Eric|last=Ditzian|date=11. 02. 2010.|accessdate=25. 03. 2010.|work=''MTV News''|publisher=Viacom|archive-date=2010-11-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20101121110307/http://www.mtv.com/news/articles/1631768/20100211/story.jhtml}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;When I Look at You&quot;
|[[Adam Shankman]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/486191/when-i-look-at-you.jhtml#artist=2408193|title=Miley Cyrus – When I Look at You|work=''MTV''|publisher=Viacom|accessdate=24. 03. 2010.|archive-date=2010-03-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20100326040802/http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/486191/when-i-look-at-you.jhtml#artist=2408193}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Can't Be Tamed&quot;
|[[Robert Hales]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/514310/cant-be-tamed.jhtml#artist=2408193|title=Miley Cyrus – Can't Be Tamed|first=Jocelyn|last=Vena|work=''MTV''|publisher=Viacom|date=26. 04. 2010.|accessdate=30. 04. 2010.|archive-date=2013-11-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104071538/http://www.mtv.com/videos/miley-cyrus/514310/cant-be-tamed.jhtml#artist=2408193}}&lt;/ref&gt;
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Who Owns My Heart&quot;
|Robert Hales&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tv.com/miley-cyrus-to-shoot-who-owns-my-heart-music-video-this-weekend/webnews/127819.html|title=Miley Cyrus to Shoot 'Who Owns My Heart' Music Video This Weekend|work=''[[TV.com]]''|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=15. 10. 2010.}}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Miley Cyrus]]
[[Kategorija:Diskografije|Cyrus, Miley]]</text>
      <sha1>0qhzfnr7u5go6m6t5qvsiuf9x4e0rjt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artemije Radosavljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121213</id>
    <revision>
      <id>42684105</id>
      <parentid>42675575</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:02:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42684105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21497" sha1="jmmf3ay8qsbmxjc1jyjs083h7bp7t2x" xml:space="preserve">{{Infokutija kardinal
| tip = episkop
| ime                 = Artemije (Radosavljević)
| slika               =
| opis_slike          =
| datum_rođenja        = [[15. januar]] [[1935]].
| mjesto_rođenja        = [[Lelić]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| ime_po_rođenju = Marko Radosavljević
| crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| titula = episkop raško-prizrenski
| zaređenje = 20. novembra 1960. ([[manastir Ćelije]])
| stolovanje_početak = maj 1991.
| stolovanje_kraj = 19. novembar 2010
|datum_smrti=[[21. novembar]] [[2020]]. (85 god.)|mjesto_smrti=[[Valjevo]], [[Srbija]]}}
'''Artemije''' (svetovno ''Marko Radosavljević''; selo [[Lelić]] u blizini [[Valjevo|Valjeva]], [[15. januar]] [[1935]] -  Valjevo, 21. novembar 2020 ) bio je raščinjeni  [[Eparhija raško-prizrenska|episkop raško-prizrenski i kosovsko-metohijski]].

Episkopski čin mu je oduzet [[19. novembar|19. novembra]] [[2010]]. i vraćen je u čin [[monah]]a.

== Biografija ==
Његово Преосвештенство Епископ Артемије (Радосављевић) рођен је 15. јануара 1935. године у селу Лелић код Ваљева, родном селу Светог Владике Николаја охридског и жичког. На крштењу је добио име Марко. Основну школу је завршио у свом родном селу, а нижу гимназију у Ваљеву. После завршене гимназије одлази на одслужење војне обавезе (1955-1957) а потом уписује Богословију у Београду. Богословију завршава 1960. године. У току својих раних година упознао се са познатим духовником и исповедником оцем Јустином Поповићем који је у то време био духовник у манастиру Ћелије, код Ваљева, недалеко од Лелића. Млади и богољубиви Марко постао је прво послератно духовно дете авве Јустина. Од овог светог старца је он, након завршетка богословије, примио монашки постриг, на бденију уочи Аранђеловдана, 20. новембра 1960 године у манастиру Ћелије. Са благословом авве Јустина млади монах Артемије уписује Православни богословски факултет Српске православне Цркве у Београду. Отац Артемије, који је у међувремену био рукоположен за ђакона и јеромонаха завршио је са запаженим успехом своје студије 1964. године.
Између 1964 и 1968. године јеромонах Артемије обавља послушање професора теологије на Богословији у манастиру Крки. Са благословом свог духовног оца уписује постдипломске студије у Атини где је одбранио са успехом докторску дисертацију са темом: „Тајна спасења по Светом Максиму Исповеднику“.

По повратку у отаџбину постављен је за предавача у призренској богословији. Након годину дана, са благословом авве Јустина и Епископа рашко-призренског Г. Павла, повлачи се у мали и запустели, планински манастир Црна Река у Ибарском Колашину, недалеко од Новог Пазара где је провео 13 година. У току свог боравка у Црној Реци архимандрит Артемије је направио велику духовну обнову и око себе окупио двадесетак младих монаха од којих ће неки касније постати настојатељи рашко-призренских манастира.

Архимандрит Артемије је у Црној Реци дочекао и вест о свом избору за Епископа рашко-призренског у мају 1991. године. Наредне године његово прво духовно чадо, јеромонах Јустин, изабран је за епископа тимочког где је ускоро развио монашки живот и започео духовну обнову на истоку Србије. У међувремену владика Артемије је црноречким монасима населио многе манастире своје епархије и започео духовну обнову у парохијском црквеном животу. Ускоро је покренут и епархијски часопис „Свети Кнез Лазар“ а развијена је и издавачка делатност.

Епископ Артемије је активан на пољу пастирског и богословског рада, а бави се и превођењем светоотачке литературе. У свом богословоском приступу у великој мери се ослања на исихастичку монашку традицију православних Светих отаца и на богато духовно предање Светог Владике Николаја и преподобног оца Јустина Поповића.

Непосредно пред почетак рата 1998. године, у току рата и након њега епископ Артемије је веома активан у напорима да обезбеди физички и духовни опстанак своје епархије и своје пастве. Још крајем 1997. Владика обилази светске престонице како би тамошње политичке кругове упознао са косовским проблемом. У својим наступима Владика је увек истицао да кључни проблем на Косову и Метохији представља албанска жеља за сецесијом која је представљена пред западним светом као борба за људска права и демократију.

После рата на Косову Владика се, због опасности од разјарених шиптарских терориста, преселио из Призрена у Грачаницу, у јуну 1999. године.

У свом архипастирском раду владика Артемије делом и речју доказује да је истински пастир Христов а не најамник. Као архипастир Христове Цркве, Владика неуморно проповеда реч Божију, настоји у време и невреме, теши са сваком стрпљивошћу и поуком (Уп. 2Тим. 4, 2). На првом месту свог архипастирског деловања ставља борбу за чистоту Свете Вере Православне. Због тога, у својим проповедима, обраћањима јавности, јасно жигоше свејерес екуменизма као највећег непријатеља нашег народа данас и храбро ступа у борбу са њим на свим фронтовима од самог почетка свог епископског рада. Бројни су чланци, предавања, студије Владике Артемија о екуменизму. Због свега тога је Владика постао мета екумениста у административном врху СПЦ. Због тога верски прогон Владике Артемија.

Са друге стране, у борби за одржање народа владика Артемије не пристаје на стварање независне албанске државе на Косову и Метохији (у суштини протектората запада). Светолазаревски одбија „да прихвати реалност“ наметнуту од стране светских моћника и због тога постаје мета глобалиста, због тога друга страна прогона Владике Артемија – политички прогон.

Све до физичког протеривања са Косова, 2010. год., Владика је био уз своју паству, редовно богослужи, проповеда реч Божију, крепи народ и утврђује у добру, дели са њом и добро и зло, неуморно брани интересе своје пастве на локалном и међународном нивоу, брани је од видљивих и невидљивих непријатеља.

Све до своје смене и прогона са Косова и Метохије, 2010. године, Владика је имао улогу истакнутог представника српске заједнице пред мисијом ОУН и командом КФОР – а. Захваљујући томе Владика је успевао да за своју паству добије обезбеђење од стране мировних снага у различитим околностима, да организује допремања и поделу хуманитарне помоћи енклавама, оформи народне кухиње у енклавама, укаже на прогон и терор од стране шиптарских терориста.

Паралелно са тим Владика је имао и изразиту дипломатску активност усмерену против одвајања Косова и Метохије од Србије. „Косово је срце Србије. Ако се то срце ишчупа из груди Србија ће постати леш“ – често је говорио Владика у борби за Косово. У тој борби он неуморно путује по целом свету, остварује бројне контакте са утицајним људима у свету, говори на разним трибинама – од Конгреса САД и европских структура у Бриселу, до Јужноафричке Републике. Таквих активности је било и у Србији. Оваква светосавска делатност Владике је дала своје плодове и значајно је успорила процес одвајања Косова од Србије.

Због овакве активности епископ Артемије је постао озбиљна сметња светским моћницима – глобалистима. Због тога су глобалисти владику Артемија оптуживали за „радикализам“, и често изражавали своје незадовољство „некооперативним епископом“. Нажалост, незадовољство глобалиста епископом се временом пренело и на Београд који надаље и сам врши притисак на црквени врх да уклони „некооперативног епископа“.

Црквени врх, киван због антиекуменистичких ставова Владике Артемија, сада је имао још један додатни разлог да Артемију „сломи кичму“, требало је само наћи разлог. Он је нађен у наводно неправилним финансијским активностима епархије.

11. фебруара 2010. године СА Синод је донео неканонску одлуку о привременом уклањању Епископа Артемија са управе над епархијом рашко-призренском због „финансијских малверзација“.

На наредном пролећном заседању СА Сабора СПЦ, маја 2010. год., Владика је наканонски уклоњен са управе над епархијом и умировљен. За место пребивалишта одређен му је манастир Шишатовац на Фрушкој Гори, далеко од своје Епархије.

Од 26. јуна 2010. год. владика Артемије борави у манастиру Шишатовац.

19. новембра 2010. год. СА Сабор је донео неканонску и неуставну одлуку којом се Владици Артемију „одузима епископски чин и враћа се у ред монаха“.

29. маја 2015. г. СА Сабор је донео неканонску одлуку којом га „искључује из црквене заједнице“.

== Episkop ==
Prilikom posete potpredsednika Sjedinjenih Država, [[Džo Bajden|Džoa Bajdena]], episkop Artemije nije dao blagoslov za Bajdenovu posetu manastiru [[Visoki Dečani]], izdajući oštro sročeno saopštenje naslovljeno ''„Dečani i [[Bondstil]] — najpre [[Boris Tadić|Tadić]] sada Bajden“'', ali je [[Sveti arhijerejski sabor SPC]] tu odluku poništio i izrazio žaljenje zbog nje.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&amp;mm=05&amp;dd=20&amp;nav_category=11&amp;nav_id=361605 SPC poništio Artemijevu odluku.] B92, 20. 5. 2009., Pristupljeno 20. 5. 2009.&lt;/ref&gt;

[[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve]] je [[13. februar]]a [[2010]]. privremeno razrešio episkopa Artemija od upravljanja [[Eparhija raško-prizrenska|Raško-prizrenskom eparhijom]]. Razlog je bio ispitivanje finansijsko-materijalnog vođenja poslova te eparhije. Administrator eparhije je postao umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski [[Atanasije Jevtić|Atanasije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_sa_sinoda_povodom_pokretanja_postupka_utvrdjivanja_kanonske_odgovornosti_ep_artemija |title=Saopštenje za javnost Svetog arhijerejskog sinoda povodom pokretanja postupka utvrđivanja kanonske odgovornosti episkopa Artemija] |access-date=2011-08-15 |archive-date=2010-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100913101409/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_sa_sinoda_povodom_pokretanja_postupka_utvrdjivanja_kanonske_odgovornosti_ep_artemija |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve]] je na redovnom prolećnom zasedanju [[2010]]. godine razrešio i umirovio episkopa Artemija. Episkop Artemije je zadržao vladičanski i arhijerejski čin, ali bez prava upravljanja eparhijom.&lt;ref&gt;[http://spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_0/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519101540/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_0 |date=2011-05-19 }} Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora SPC | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93;|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=www.spc.rs}}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt; Od subote 26. juna 2010. živio je u manastiru [[Manastir Šišatovac|Šišatovac]] na [[Fruška gora|Fruškoj gori]].&lt;ref&gt;{{cite web|author=Đ. Vukmirović |url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:290063-Artemije-u-Sisatovcu |title=Artemije u Šišatovcu („Večernje novosti“, 26. jun 2010) |publisher=Novosti.rs |date= |accessdate = 27. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Odlukom [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve|Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve]] od [[19. novembar|19. novembra]] [[2010]], oduzet mu je [[episkop]]ski čin, i vraćen je u čin običnog [[monah]]a, s obrazloženjem da je zajedno sa svojim sledbenicima ''„krajnje nerazumnim postupkom stupio [...] na put otvorenog raskola i ustao na saborno jedinstvo Srpske pravoslavne crkve“.''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/vanredno_saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_srpske_pravoslavne_crkve_19_novembra_2010 |title=Vanredno saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve - 19. novembra 2010. godine |3=Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93; |accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=spc.rs |archive-date=2010-11-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101126193831/http://www.spc.rs/sr/vanredno_saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_srpske_pravoslavne_crkve_19_novembra_2010 |dead-url=yes }}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_spc_0 |title=Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora SPC |3=Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93; |accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=spc.rs |archive-date=2011-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101124439/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_spc_0 |dead-url=yes }}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt;

Uprkos tome što mu je oduzet [[episkop]]ski čin, monah Artemije se predstavlja kao ''„episkop raško-prizrenski u egzilu“'', oblači vladičanske odežde i služi arhijerejsku liturgiju zajedno sa svojim pristalicama u Crkvi Svetog Jovana u šumadijskom selu [[Ljuljaci]].

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Bibliografija ==
* {{lang-gr|Τὸ Μυστήριον τῆς Σωτηρίας κατὰ τὸν Ἅγιον Μάξιμον τὸν Ὁμολογητήν. Αθήνα}}, 1975 — Delovi iz ove doktorske disertacije objavljeni su na srpskom u časopisu Sveti Knez Lazar br. 12 do broja 17 (Tajna spasenja po Svetom Maksimu Ispovedniku) — English version: [http://www.synodinresistance.org/pdfs/2009/03/26/20090326aGiatiEnsB7%20Folder/20090326aGiatiEnsB7.pdf Why Did God Become Man? The Unconditionality of the Divine Incarnation. Deification as the End and Fulfillment of Salvation According to St. Maximos the Confessor] — Source: {{lang-gr|Τὸ Μυστήριον...}} — [The mystery of salvation according to St. Maximos the Confessor] (Athens: 1975), str. 180-196
* [http://www.verujem.org/maksim_ispovednik/artemije_maksim.htm PROBLEM NEUSLOVLjENOSTI ILI USLOVLjENOSTI OVAPLOĆENjA BOGA LOGOSA (Po svetom Maksimu Ispovedniku)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213044945/http://www.verujem.org/maksim_ispovednik/artemije_maksim.htm |date=2012-02-13 }} — Bogoslovlje br. 1-2, 1983, str. 95 - 105
* [http://www.verujem.org/ekumenski_dijalog/artemije_protiv_ekumenizma.htm Srpska Crkva protiv ekumenizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202153523/http://verujem.org/ekumenski_dijalog/artemije_protiv_ekumenizma.htm |date=2010-02-02 }} — Naučni skup &quot;Ekumenizam – nastanak, očekivanja, negiranja&quot;, 20 - 24 septembra 2004, Solun. Preuzeto iz: Sveti knez Lazar, broj 47 (3/2004), Gračanica, 2004, 29-46.

== Vanjske veze ==
* [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=962144 Portret savremenika – Umirovljeni vladika Artemije]
* [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/10/18/srpski/T06101701.shtml Intervju sa vladikom Artemijem („Glas javnosti“ od 18. oktobra 2006)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016092606/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/10/18/srpski/T06101701.shtml |date=2012-10-16 }}
* [http://www.blic.rs/politika.php?id=10701 Vladika Artemije protiv podele Kosova i Metohije („Blic“ 15. avgust 2007)]
* [http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Pritisci-za-smenu-Artemija.sr.html Pritisci za smenu Artemija („Politika“, 11. februar 2010)]
* [http://borbazaveru.info/content/view/1986/37/ Borba za veru] о прогонима владике Артемија
* [http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemije_dobio_svoj_manastir Artemije dobio svoj manastir („Alo“, 30. novembar 2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110103051749/http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemije_dobio_svoj_manastir |date=2011-01-03 }}
* [http://www.eparhija-prizren.org/ &quot;Eparhija raško-prizrenska i kosovsko-metohijska u egzilu&quot;]

{{niz|
pre=[[Patrijarh srpski Pavle|Pavle]]|
spisak=[[Eparhija raško-prizrenska|episkop raško-prizrenski]] 
[[1991]]—[[2010]].|
posle=[[Teodosije Šibalić|Teodosije]]
}}

{{Lifetime|1935|2020|Radosavljević, Artemije}}

[[Kategorija:Biografije, Valjevo]]
[[Kategorija:Episkopi raško-prizrenski]]</text>
      <sha1>jmmf3ay8qsbmxjc1jyjs083h7bp7t2x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684108</id>
      <parentid>42684105</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:04:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]</comment>
      <origin>42675575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21911" sha1="ok0u9zs3mkggteygt684rwx3mezzu7n" xml:space="preserve">{{Infokutija kardinal
| tip = episkop
| ime                 = Artemije (Radosavljević)
| slika               =https://www.google.rs/search?q=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BA%D0%B0+%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B5&amp;tbm=isch&amp;tbs=simg:CAQSlQEJU1WFZV3vsS0aiQELEKjU2AQaAggVDAsQsIynCBpiCmAIAxIovQr5FMoKoBy8CvoU2gr4FPsU9BTfKt0vgy6CLowuiS6KLsYq3irqJBowTYTulsKsFcZE3CvpBeRvpOuqilTjtF6GciQbJ6KSxlJLRcwsGpPN13urixYUJZ2vIAQMCxCOrv4IGgoKCAgBEgS2bAbFDA&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwj05LPUpobXAhWmd5oKHUkSBfUQwg4IISgA&amp;biw=360&amp;bih=524
| opis_slike          =
| datum_rođenja        = [[15. januar]] [[1935]].
| mjesto_rođenja        = [[Lelić]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| ime_po_rođenju = Marko Radosavljević
| crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| titula = episkop raško-prizrenski
| zaređenje = 20. novembra 1960. ([[manastir Ćelije]])
| stolovanje_početak = maj 1991.
| stolovanje_kraj = 19. novembar 2010
|datum_smrti=[[21. novembar]] [[2020]]. (85 god.)|mjesto_smrti=[[Valjevo]], [[Srbija]]}}
'''Artemije''' (svetovno ''Marko Radosavljević''; selo [[Lelić]] u blizini [[Valjevo|Valjeva]], [[15. januar]] [[1935]] -  Valjevo, 21. novembar 2020 ) bio je raščinjeni  [[Eparhija raško-prizrenska|episkop raško-prizrenski i kosovsko-metohijski]].

Episkopski čin mu je oduzet [[19. novembar|19. novembra]] [[2010]]. i vraćen je u čin [[monah]]a.

== Biografija ==
Његово Преосвештенство Епископ Артемије (Радосављевић) рођен је 15. јануара 1935. године у селу Лелић код Ваљева, родном селу Светог Владике Николаја охридског и жичког. На крштењу је добио име Марко. Основну школу је завршио у свом родном селу, а нижу гимназију у Ваљеву. После завршене гимназије одлази на одслужење војне обавезе (1955-1957) а потом уписује Богословију у Београду. Богословију завршава 1960. године. У току својих раних година упознао се са познатим духовником и исповедником оцем Јустином Поповићем који је у то време био духовник у манастиру Ћелије, код Ваљева, недалеко од Лелића. Млади и богољубиви Марко постао је прво послератно духовно дете авве Јустина. Од овог светог старца је он, након завршетка богословије, примио монашки постриг, на бденију уочи Аранђеловдана, 20. новембра 1960 године у манастиру Ћелије. Са благословом авве Јустина млади монах Артемије уписује Православни богословски факултет Српске православне Цркве у Београду. Отац Артемије, који је у међувремену био рукоположен за ђакона и јеромонаха завршио је са запаженим успехом своје студије 1964. године.
Између 1964 и 1968. године јеромонах Артемије обавља послушање професора теологије на Богословији у манастиру Крки. Са благословом свог духовног оца уписује постдипломске студије у Атини где је одбранио са успехом докторску дисертацију са темом: „Тајна спасења по Светом Максиму Исповеднику“.

По повратку у отаџбину постављен је за предавача у призренској богословији. Након годину дана, са благословом авве Јустина и Епископа рашко-призренског Г. Павла, повлачи се у мали и запустели, планински манастир Црна Река у Ибарском Колашину, недалеко од Новог Пазара где је провео 13 година. У току свог боравка у Црној Реци архимандрит Артемије је направио велику духовну обнову и око себе окупио двадесетак младих монаха од којих ће неки касније постати настојатељи рашко-призренских манастира.

Архимандрит Артемије је у Црној Реци дочекао и вест о свом избору за Епископа рашко-призренског у мају 1991. године. Наредне године његово прво духовно чадо, јеромонах Јустин, изабран је за епископа тимочког где је ускоро развио монашки живот и започео духовну обнову на истоку Србије. У међувремену владика Артемије је црноречким монасима населио многе манастире своје епархије и започео духовну обнову у парохијском црквеном животу. Ускоро је покренут и епархијски часопис „Свети Кнез Лазар“ а развијена је и издавачка делатност.

Епископ Артемије је активан на пољу пастирског и богословског рада, а бави се и превођењем светоотачке литературе. У свом богословоском приступу у великој мери се ослања на исихастичку монашку традицију православних Светих отаца и на богато духовно предање Светог Владике Николаја и преподобног оца Јустина Поповића.

Непосредно пред почетак рата 1998. године, у току рата и након њега епископ Артемије је веома активан у напорима да обезбеди физички и духовни опстанак своје епархије и своје пастве. Још крајем 1997. Владика обилази светске престонице како би тамошње политичке кругове упознао са косовским проблемом. У својим наступима Владика је увек истицао да кључни проблем на Косову и Метохији представља албанска жеља за сецесијом која је представљена пред западним светом као борба за људска права и демократију.

После рата на Косову Владика се, због опасности од разјарених шиптарских терориста, преселио из Призрена у Грачаницу, у јуну 1999. године.

У свом архипастирском раду владика Артемије делом и речју доказује да је истински пастир Христов а не најамник. Као архипастир Христове Цркве, Владика неуморно проповеда реч Божију, настоји у време и невреме, теши са сваком стрпљивошћу и поуком (Уп. 2Тим. 4, 2). На првом месту свог архипастирског деловања ставља борбу за чистоту Свете Вере Православне. Због тога, у својим проповедима, обраћањима јавности, јасно жигоше свејерес екуменизма као највећег непријатеља нашег народа данас и храбро ступа у борбу са њим на свим фронтовима од самог почетка свог епископског рада. Бројни су чланци, предавања, студије Владике Артемија о екуменизму. Због свега тога је Владика постао мета екумениста у административном врху СПЦ. Због тога верски прогон Владике Артемија.

Са друге стране, у борби за одржање народа владика Артемије не пристаје на стварање независне албанске државе на Косову и Метохији (у суштини протектората запада). Светолазаревски одбија „да прихвати реалност“ наметнуту од стране светских моћника и због тога постаје мета глобалиста, због тога друга страна прогона Владике Артемија – политички прогон.

Све до физичког протеривања са Косова, 2010. год., Владика је био уз своју паству, редовно богослужи, проповеда реч Божију, крепи народ и утврђује у добру, дели са њом и добро и зло, неуморно брани интересе своје пастве на локалном и међународном нивоу, брани је од видљивих и невидљивих непријатеља.

Све до своје смене и прогона са Косова и Метохије, 2010. године, Владика је имао улогу истакнутог представника српске заједнице пред мисијом ОУН и командом КФОР – а. Захваљујући томе Владика је успевао да за своју паству добије обезбеђење од стране мировних снага у различитим околностима, да организује допремања и поделу хуманитарне помоћи енклавама, оформи народне кухиње у енклавама, укаже на прогон и терор од стране шиптарских терориста.

Паралелно са тим Владика је имао и изразиту дипломатску активност усмерену против одвајања Косова и Метохије од Србије. „Косово је срце Србије. Ако се то срце ишчупа из груди Србија ће постати леш“ – често је говорио Владика у борби за Косово. У тој борби он неуморно путује по целом свету, остварује бројне контакте са утицајним људима у свету, говори на разним трибинама – од Конгреса САД и европских структура у Бриселу, до Јужноафричке Републике. Таквих активности је било и у Србији. Оваква светосавска делатност Владике је дала своје плодове и значајно је успорила процес одвајања Косова од Србије.

Због овакве активности епископ Артемије је постао озбиљна сметња светским моћницима – глобалистима. Због тога су глобалисти владику Артемија оптуживали за „радикализам“, и често изражавали своје незадовољство „некооперативним епископом“. Нажалост, незадовољство глобалиста епископом се временом пренело и на Београд који надаље и сам врши притисак на црквени врх да уклони „некооперативног епископа“.

Црквени врх, киван због антиекуменистичких ставова Владике Артемија, сада је имао још један додатни разлог да Артемију „сломи кичму“, требало је само наћи разлог. Он је нађен у наводно неправилним финансијским активностима епархије.

11. фебруара 2010. године СА Синод је донео неканонску одлуку о привременом уклањању Епископа Артемија са управе над епархијом рашко-призренском због „финансијских малверзација“.

На наредном пролећном заседању СА Сабора СПЦ, маја 2010. год., Владика је наканонски уклоњен са управе над епархијом и умировљен. За место пребивалишта одређен му је манастир Шишатовац на Фрушкој Гори, далеко од своје Епархије.

Од 26. јуна 2010. год. владика Артемије борави у манастиру Шишатовац.

19. новембра 2010. год. СА Сабор је донео неканонску и неуставну одлуку којом се Владици Артемију „одузима епископски чин и враћа се у ред монаха“.

29. маја 2015. г. СА Сабор је донео неканонску одлуку којом га „искључује из црквене заједнице“.

== Episkop ==
Prilikom posete potpredsednika Sjedinjenih Država, [[Džo Bajden|Džoa Bajdena]], episkop Artemije nije dao blagoslov za Bajdenovu posetu manastiru [[Visoki Dečani]], izdajući oštro sročeno saopštenje naslovljeno ''„Dečani i [[Bondstil]] — najpre [[Boris Tadić|Tadić]] sada Bajden“'', ali je [[Sveti arhijerejski sabor SPC]] tu odluku poništio i izrazio žaljenje zbog nje.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&amp;mm=05&amp;dd=20&amp;nav_category=11&amp;nav_id=361605 SPC poništio Artemijevu odluku.] B92, 20. 5. 2009., Pristupljeno 20. 5. 2009.&lt;/ref&gt;

[[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve]] je [[13. februar]]a [[2010]]. privremeno razrešio episkopa Artemija od upravljanja [[Eparhija raško-prizrenska|Raško-prizrenskom eparhijom]]. Razlog je bio ispitivanje finansijsko-materijalnog vođenja poslova te eparhije. Administrator eparhije je postao umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski [[Atanasije Jevtić|Atanasije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_sa_sinoda_povodom_pokretanja_postupka_utvrdjivanja_kanonske_odgovornosti_ep_artemija |title=Saopštenje za javnost Svetog arhijerejskog sinoda povodom pokretanja postupka utvrđivanja kanonske odgovornosti episkopa Artemija] |access-date=2011-08-15 |archive-date=2010-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100913101409/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_sa_sinoda_povodom_pokretanja_postupka_utvrdjivanja_kanonske_odgovornosti_ep_artemija |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve]] je na redovnom prolećnom zasedanju [[2010]]. godine razrešio i umirovio episkopa Artemija. Episkop Artemije je zadržao vladičanski i arhijerejski čin, ali bez prava upravljanja eparhijom.&lt;ref&gt;[http://spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_0/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519101540/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_0 |date=2011-05-19 }} Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora SPC | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93;|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=www.spc.rs}}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt; Od subote 26. juna 2010. živio je u manastiru [[Manastir Šišatovac|Šišatovac]] na [[Fruška gora|Fruškoj gori]].&lt;ref&gt;{{cite web|author=Đ. Vukmirović |url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:290063-Artemije-u-Sisatovcu |title=Artemije u Šišatovcu („Večernje novosti“, 26. jun 2010) |publisher=Novosti.rs |date= |accessdate = 27. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Odlukom [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve|Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve]] od [[19. novembar|19. novembra]] [[2010]], oduzet mu je [[episkop]]ski čin, i vraćen je u čin običnog [[monah]]a, s obrazloženjem da je zajedno sa svojim sledbenicima ''„krajnje nerazumnim postupkom stupio [...] na put otvorenog raskola i ustao na saborno jedinstvo Srpske pravoslavne crkve“.''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/vanredno_saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_srpske_pravoslavne_crkve_19_novembra_2010 |title=Vanredno saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve - 19. novembra 2010. godine |3=Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93; |accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=spc.rs |archive-date=2010-11-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101126193831/http://www.spc.rs/sr/vanredno_saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_srpske_pravoslavne_crkve_19_novembra_2010 |dead-url=yes }}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_spc_0 |title=Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora SPC |3=Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93; |accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=spc.rs |archive-date=2011-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101124439/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_spc_0 |dead-url=yes }}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt;

Uprkos tome što mu je oduzet [[episkop]]ski čin, monah Artemije se predstavlja kao ''„episkop raško-prizrenski u egzilu“'', oblači vladičanske odežde i služi arhijerejsku liturgiju zajedno sa svojim pristalicama u Crkvi Svetog Jovana u šumadijskom selu [[Ljuljaci]].

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Bibliografija ==
* {{lang-gr|Τὸ Μυστήριον τῆς Σωτηρίας κατὰ τὸν Ἅγιον Μάξιμον τὸν Ὁμολογητήν. Αθήνα}}, 1975 — Delovi iz ove doktorske disertacije objavljeni su na srpskom u časopisu Sveti Knez Lazar br. 12 do broja 17 (Tajna spasenja po Svetom Maksimu Ispovedniku) — English version: [http://www.synodinresistance.org/pdfs/2009/03/26/20090326aGiatiEnsB7%20Folder/20090326aGiatiEnsB7.pdf Why Did God Become Man? The Unconditionality of the Divine Incarnation. Deification as the End and Fulfillment of Salvation According to St. Maximos the Confessor] — Source: {{lang-gr|Τὸ Μυστήριον...}} — [The mystery of salvation according to St. Maximos the Confessor] (Athens: 1975), str. 180-196
* [http://www.verujem.org/maksim_ispovednik/artemije_maksim.htm PROBLEM NEUSLOVLjENOSTI ILI USLOVLjENOSTI OVAPLOĆENjA BOGA LOGOSA (Po svetom Maksimu Ispovedniku)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213044945/http://www.verujem.org/maksim_ispovednik/artemije_maksim.htm |date=2012-02-13 }} — Bogoslovlje br. 1-2, 1983, str. 95 - 105
* [http://www.verujem.org/ekumenski_dijalog/artemije_protiv_ekumenizma.htm Srpska Crkva protiv ekumenizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202153523/http://verujem.org/ekumenski_dijalog/artemije_protiv_ekumenizma.htm |date=2010-02-02 }} — Naučni skup &quot;Ekumenizam – nastanak, očekivanja, negiranja&quot;, 20 - 24 septembra 2004, Solun. Preuzeto iz: Sveti knez Lazar, broj 47 (3/2004), Gračanica, 2004, 29-46.

== Vanjske veze ==
* [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=962144 Portret savremenika – Umirovljeni vladika Artemije]
* [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/10/18/srpski/T06101701.shtml Intervju sa vladikom Artemijem („Glas javnosti“ od 18. oktobra 2006)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016092606/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/10/18/srpski/T06101701.shtml |date=2012-10-16 }}
* [http://www.blic.rs/politika.php?id=10701 Vladika Artemije protiv podele Kosova i Metohije („Blic“ 15. avgust 2007)]
* [http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Pritisci-za-smenu-Artemija.sr.html Pritisci za smenu Artemija („Politika“, 11. februar 2010)]
* [http://borbazaveru.info/content/view/1986/37/ Borba za veru] о прогонима владике Артемија
* [http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemije_dobio_svoj_manastir Artemije dobio svoj manastir („Alo“, 30. novembar 2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110103051749/http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemije_dobio_svoj_manastir |date=2011-01-03 }}
* [http://www.eparhija-prizren.org/ &quot;Eparhija raško-prizrenska i kosovsko-metohijska u egzilu&quot;]

{{niz|
pre=[[Patrijarh srpski Pavle|Pavle]]|
spisak=[[Eparhija raško-prizrenska|episkop raško-prizrenski]] 
[[1991]]—[[2010]].|
posle=[[Teodosije Šibalić|Teodosije]]
}}

{{Lifetime|1935|2020|Radosavljević, Artemije}}

[[Kategorija:Biografije, Valjevo]]
[[Kategorija:Episkopi raško-prizrenski]]</text>
      <sha1>ok0u9zs3mkggteygt684rwx3mezzu7n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684109</id>
      <parentid>42684108</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:05:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42684108|42684108]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42684109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21497" sha1="jmmf3ay8qsbmxjc1jyjs083h7bp7t2x" xml:space="preserve">{{Infokutija kardinal
| tip = episkop
| ime                 = Artemije (Radosavljević)
| slika               =
| opis_slike          =
| datum_rođenja        = [[15. januar]] [[1935]].
| mjesto_rođenja        = [[Lelić]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| ime_po_rođenju = Marko Radosavljević
| crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| titula = episkop raško-prizrenski
| zaređenje = 20. novembra 1960. ([[manastir Ćelije]])
| stolovanje_početak = maj 1991.
| stolovanje_kraj = 19. novembar 2010
|datum_smrti=[[21. novembar]] [[2020]]. (85 god.)|mjesto_smrti=[[Valjevo]], [[Srbija]]}}
'''Artemije''' (svetovno ''Marko Radosavljević''; selo [[Lelić]] u blizini [[Valjevo|Valjeva]], [[15. januar]] [[1935]] -  Valjevo, 21. novembar 2020 ) bio je raščinjeni  [[Eparhija raško-prizrenska|episkop raško-prizrenski i kosovsko-metohijski]].

Episkopski čin mu je oduzet [[19. novembar|19. novembra]] [[2010]]. i vraćen je u čin [[monah]]a.

== Biografija ==
Његово Преосвештенство Епископ Артемије (Радосављевић) рођен је 15. јануара 1935. године у селу Лелић код Ваљева, родном селу Светог Владике Николаја охридског и жичког. На крштењу је добио име Марко. Основну школу је завршио у свом родном селу, а нижу гимназију у Ваљеву. После завршене гимназије одлази на одслужење војне обавезе (1955-1957) а потом уписује Богословију у Београду. Богословију завршава 1960. године. У току својих раних година упознао се са познатим духовником и исповедником оцем Јустином Поповићем који је у то време био духовник у манастиру Ћелије, код Ваљева, недалеко од Лелића. Млади и богољубиви Марко постао је прво послератно духовно дете авве Јустина. Од овог светог старца је он, након завршетка богословије, примио монашки постриг, на бденију уочи Аранђеловдана, 20. новембра 1960 године у манастиру Ћелије. Са благословом авве Јустина млади монах Артемије уписује Православни богословски факултет Српске православне Цркве у Београду. Отац Артемије, који је у међувремену био рукоположен за ђакона и јеромонаха завршио је са запаженим успехом своје студије 1964. године.
Између 1964 и 1968. године јеромонах Артемије обавља послушање професора теологије на Богословији у манастиру Крки. Са благословом свог духовног оца уписује постдипломске студије у Атини где је одбранио са успехом докторску дисертацију са темом: „Тајна спасења по Светом Максиму Исповеднику“.

По повратку у отаџбину постављен је за предавача у призренској богословији. Након годину дана, са благословом авве Јустина и Епископа рашко-призренског Г. Павла, повлачи се у мали и запустели, планински манастир Црна Река у Ибарском Колашину, недалеко од Новог Пазара где је провео 13 година. У току свог боравка у Црној Реци архимандрит Артемије је направио велику духовну обнову и око себе окупио двадесетак младих монаха од којих ће неки касније постати настојатељи рашко-призренских манастира.

Архимандрит Артемије је у Црној Реци дочекао и вест о свом избору за Епископа рашко-призренског у мају 1991. године. Наредне године његово прво духовно чадо, јеромонах Јустин, изабран је за епископа тимочког где је ускоро развио монашки живот и започео духовну обнову на истоку Србије. У међувремену владика Артемије је црноречким монасима населио многе манастире своје епархије и започео духовну обнову у парохијском црквеном животу. Ускоро је покренут и епархијски часопис „Свети Кнез Лазар“ а развијена је и издавачка делатност.

Епископ Артемије је активан на пољу пастирског и богословског рада, а бави се и превођењем светоотачке литературе. У свом богословоском приступу у великој мери се ослања на исихастичку монашку традицију православних Светих отаца и на богато духовно предање Светог Владике Николаја и преподобног оца Јустина Поповића.

Непосредно пред почетак рата 1998. године, у току рата и након њега епископ Артемије је веома активан у напорима да обезбеди физички и духовни опстанак своје епархије и своје пастве. Још крајем 1997. Владика обилази светске престонице како би тамошње политичке кругове упознао са косовским проблемом. У својим наступима Владика је увек истицао да кључни проблем на Косову и Метохији представља албанска жеља за сецесијом која је представљена пред западним светом као борба за људска права и демократију.

После рата на Косову Владика се, због опасности од разјарених шиптарских терориста, преселио из Призрена у Грачаницу, у јуну 1999. године.

У свом архипастирском раду владика Артемије делом и речју доказује да је истински пастир Христов а не најамник. Као архипастир Христове Цркве, Владика неуморно проповеда реч Божију, настоји у време и невреме, теши са сваком стрпљивошћу и поуком (Уп. 2Тим. 4, 2). На првом месту свог архипастирског деловања ставља борбу за чистоту Свете Вере Православне. Због тога, у својим проповедима, обраћањима јавности, јасно жигоше свејерес екуменизма као највећег непријатеља нашег народа данас и храбро ступа у борбу са њим на свим фронтовима од самог почетка свог епископског рада. Бројни су чланци, предавања, студије Владике Артемија о екуменизму. Због свега тога је Владика постао мета екумениста у административном врху СПЦ. Због тога верски прогон Владике Артемија.

Са друге стране, у борби за одржање народа владика Артемије не пристаје на стварање независне албанске државе на Косову и Метохији (у суштини протектората запада). Светолазаревски одбија „да прихвати реалност“ наметнуту од стране светских моћника и због тога постаје мета глобалиста, због тога друга страна прогона Владике Артемија – политички прогон.

Све до физичког протеривања са Косова, 2010. год., Владика је био уз своју паству, редовно богослужи, проповеда реч Божију, крепи народ и утврђује у добру, дели са њом и добро и зло, неуморно брани интересе своје пастве на локалном и међународном нивоу, брани је од видљивих и невидљивих непријатеља.

Све до своје смене и прогона са Косова и Метохије, 2010. године, Владика је имао улогу истакнутог представника српске заједнице пред мисијом ОУН и командом КФОР – а. Захваљујући томе Владика је успевао да за своју паству добије обезбеђење од стране мировних снага у различитим околностима, да организује допремања и поделу хуманитарне помоћи енклавама, оформи народне кухиње у енклавама, укаже на прогон и терор од стране шиптарских терориста.

Паралелно са тим Владика је имао и изразиту дипломатску активност усмерену против одвајања Косова и Метохије од Србије. „Косово је срце Србије. Ако се то срце ишчупа из груди Србија ће постати леш“ – често је говорио Владика у борби за Косово. У тој борби он неуморно путује по целом свету, остварује бројне контакте са утицајним људима у свету, говори на разним трибинама – од Конгреса САД и европских структура у Бриселу, до Јужноафричке Републике. Таквих активности је било и у Србији. Оваква светосавска делатност Владике је дала своје плодове и значајно је успорила процес одвајања Косова од Србије.

Због овакве активности епископ Артемије је постао озбиљна сметња светским моћницима – глобалистима. Због тога су глобалисти владику Артемија оптуживали за „радикализам“, и често изражавали своје незадовољство „некооперативним епископом“. Нажалост, незадовољство глобалиста епископом се временом пренело и на Београд који надаље и сам врши притисак на црквени врх да уклони „некооперативног епископа“.

Црквени врх, киван због антиекуменистичких ставова Владике Артемија, сада је имао још један додатни разлог да Артемију „сломи кичму“, требало је само наћи разлог. Он је нађен у наводно неправилним финансијским активностима епархије.

11. фебруара 2010. године СА Синод је донео неканонску одлуку о привременом уклањању Епископа Артемија са управе над епархијом рашко-призренском због „финансијских малверзација“.

На наредном пролећном заседању СА Сабора СПЦ, маја 2010. год., Владика је наканонски уклоњен са управе над епархијом и умировљен. За место пребивалишта одређен му је манастир Шишатовац на Фрушкој Гори, далеко од своје Епархије.

Од 26. јуна 2010. год. владика Артемије борави у манастиру Шишатовац.

19. новембра 2010. год. СА Сабор је донео неканонску и неуставну одлуку којом се Владици Артемију „одузима епископски чин и враћа се у ред монаха“.

29. маја 2015. г. СА Сабор је донео неканонску одлуку којом га „искључује из црквене заједнице“.

== Episkop ==
Prilikom posete potpredsednika Sjedinjenih Država, [[Džo Bajden|Džoa Bajdena]], episkop Artemije nije dao blagoslov za Bajdenovu posetu manastiru [[Visoki Dečani]], izdajući oštro sročeno saopštenje naslovljeno ''„Dečani i [[Bondstil]] — najpre [[Boris Tadić|Tadić]] sada Bajden“'', ali je [[Sveti arhijerejski sabor SPC]] tu odluku poništio i izrazio žaljenje zbog nje.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&amp;mm=05&amp;dd=20&amp;nav_category=11&amp;nav_id=361605 SPC poništio Artemijevu odluku.] B92, 20. 5. 2009., Pristupljeno 20. 5. 2009.&lt;/ref&gt;

[[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve]] je [[13. februar]]a [[2010]]. privremeno razrešio episkopa Artemija od upravljanja [[Eparhija raško-prizrenska|Raško-prizrenskom eparhijom]]. Razlog je bio ispitivanje finansijsko-materijalnog vođenja poslova te eparhije. Administrator eparhije je postao umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski [[Atanasije Jevtić|Atanasije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_sa_sinoda_povodom_pokretanja_postupka_utvrdjivanja_kanonske_odgovornosti_ep_artemija |title=Saopštenje za javnost Svetog arhijerejskog sinoda povodom pokretanja postupka utvrđivanja kanonske odgovornosti episkopa Artemija] |access-date=2011-08-15 |archive-date=2010-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100913101409/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_sa_sinoda_povodom_pokretanja_postupka_utvrdjivanja_kanonske_odgovornosti_ep_artemija |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve]] je na redovnom prolećnom zasedanju [[2010]]. godine razrešio i umirovio episkopa Artemija. Episkop Artemije je zadržao vladičanski i arhijerejski čin, ali bez prava upravljanja eparhijom.&lt;ref&gt;[http://spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_0/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519101540/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_0 |date=2011-05-19 }} Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora SPC | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93;|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=www.spc.rs}}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt; Od subote 26. juna 2010. živio je u manastiru [[Manastir Šišatovac|Šišatovac]] na [[Fruška gora|Fruškoj gori]].&lt;ref&gt;{{cite web|author=Đ. Vukmirović |url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:290063-Artemije-u-Sisatovcu |title=Artemije u Šišatovcu („Večernje novosti“, 26. jun 2010) |publisher=Novosti.rs |date= |accessdate = 27. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Odlukom [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve|Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve]] od [[19. novembar|19. novembra]] [[2010]], oduzet mu je [[episkop]]ski čin, i vraćen je u čin običnog [[monah]]a, s obrazloženjem da je zajedno sa svojim sledbenicima ''„krajnje nerazumnim postupkom stupio [...] na put otvorenog raskola i ustao na saborno jedinstvo Srpske pravoslavne crkve“.''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/vanredno_saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_srpske_pravoslavne_crkve_19_novembra_2010 |title=Vanredno saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve - 19. novembra 2010. godine |3=Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93; |accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=spc.rs |archive-date=2010-11-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101126193831/http://www.spc.rs/sr/vanredno_saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_srpske_pravoslavne_crkve_19_novembra_2010 |dead-url=yes }}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_spc_0 |title=Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora SPC |3=Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93; |accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=spc.rs |archive-date=2011-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101124439/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_spc_0 |dead-url=yes }}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt;

Uprkos tome što mu je oduzet [[episkop]]ski čin, monah Artemije se predstavlja kao ''„episkop raško-prizrenski u egzilu“'', oblači vladičanske odežde i služi arhijerejsku liturgiju zajedno sa svojim pristalicama u Crkvi Svetog Jovana u šumadijskom selu [[Ljuljaci]].

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Bibliografija ==
* {{lang-gr|Τὸ Μυστήριον τῆς Σωτηρίας κατὰ τὸν Ἅγιον Μάξιμον τὸν Ὁμολογητήν. Αθήνα}}, 1975 — Delovi iz ove doktorske disertacije objavljeni su na srpskom u časopisu Sveti Knez Lazar br. 12 do broja 17 (Tajna spasenja po Svetom Maksimu Ispovedniku) — English version: [http://www.synodinresistance.org/pdfs/2009/03/26/20090326aGiatiEnsB7%20Folder/20090326aGiatiEnsB7.pdf Why Did God Become Man? The Unconditionality of the Divine Incarnation. Deification as the End and Fulfillment of Salvation According to St. Maximos the Confessor] — Source: {{lang-gr|Τὸ Μυστήριον...}} — [The mystery of salvation according to St. Maximos the Confessor] (Athens: 1975), str. 180-196
* [http://www.verujem.org/maksim_ispovednik/artemije_maksim.htm PROBLEM NEUSLOVLjENOSTI ILI USLOVLjENOSTI OVAPLOĆENjA BOGA LOGOSA (Po svetom Maksimu Ispovedniku)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213044945/http://www.verujem.org/maksim_ispovednik/artemije_maksim.htm |date=2012-02-13 }} — Bogoslovlje br. 1-2, 1983, str. 95 - 105
* [http://www.verujem.org/ekumenski_dijalog/artemije_protiv_ekumenizma.htm Srpska Crkva protiv ekumenizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202153523/http://verujem.org/ekumenski_dijalog/artemije_protiv_ekumenizma.htm |date=2010-02-02 }} — Naučni skup &quot;Ekumenizam – nastanak, očekivanja, negiranja&quot;, 20 - 24 septembra 2004, Solun. Preuzeto iz: Sveti knez Lazar, broj 47 (3/2004), Gračanica, 2004, 29-46.

== Vanjske veze ==
* [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=962144 Portret savremenika – Umirovljeni vladika Artemije]
* [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/10/18/srpski/T06101701.shtml Intervju sa vladikom Artemijem („Glas javnosti“ od 18. oktobra 2006)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016092606/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/10/18/srpski/T06101701.shtml |date=2012-10-16 }}
* [http://www.blic.rs/politika.php?id=10701 Vladika Artemije protiv podele Kosova i Metohije („Blic“ 15. avgust 2007)]
* [http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Pritisci-za-smenu-Artemija.sr.html Pritisci za smenu Artemija („Politika“, 11. februar 2010)]
* [http://borbazaveru.info/content/view/1986/37/ Borba za veru] о прогонима владике Артемија
* [http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemije_dobio_svoj_manastir Artemije dobio svoj manastir („Alo“, 30. novembar 2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110103051749/http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemije_dobio_svoj_manastir |date=2011-01-03 }}
* [http://www.eparhija-prizren.org/ &quot;Eparhija raško-prizrenska i kosovsko-metohijska u egzilu&quot;]

{{niz|
pre=[[Patrijarh srpski Pavle|Pavle]]|
spisak=[[Eparhija raško-prizrenska|episkop raško-prizrenski]] 
[[1991]]—[[2010]].|
posle=[[Teodosije Šibalić|Teodosije]]
}}

{{Lifetime|1935|2020|Radosavljević, Artemije}}

[[Kategorija:Biografije, Valjevo]]
[[Kategorija:Episkopi raško-prizrenski]]</text>
      <sha1>jmmf3ay8qsbmxjc1jyjs083h7bp7t2x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684112</id>
      <parentid>42684109</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:06:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>42684112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15826" sha1="70qd3e418v7ugp1qazks870wupnhzzc" xml:space="preserve">{{Infokutija kardinal
| tip = episkop
| ime                 = Artemije (Radosavljević)
| slika               =
| opis_slike          =
| datum_rođenja        = [[15. januar]] [[1935]].
| mjesto_rođenja        = [[Lelić]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| ime_po_rođenju = Marko Radosavljević
| crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| titula = episkop raško-prizrenski
| zaređenje = 20. novembra 1960. ([[manastir Ćelije]])
| stolovanje_početak = maj 1991.
| stolovanje_kraj = 19. novembar 2010
|datum_smrti=[[21. novembar]] [[2020]]. (85 god.)|mjesto_smrti=[[Valjevo]], [[Srbija]]}}
'''Artemije''' (svetovno ''Marko Radosavljević''; selo [[Lelić]] u blizini [[Valjevo|Valjeva]], [[15. januar]] [[1935]] -  Valjevo, 21. novembar 2020 ) bio je raščinjeni  [[Eparhija raško-prizrenska|episkop raško-prizrenski i kosovsko-metohijski]].

Episkopski čin mu je oduzet [[19. novembar|19. novembra]] [[2010]]. i vraćen je u čin [[monah]]a.

== Biografija ==
Njegovo Preosveštenstvo Episkop Artemije (Radosavljević) rođen je 15. januara 1935. godine u selu Lelić kod Valjeva, rodnom selu Svetog Vladike Nikolaja ohridskog i žičkog. Na krštenju je dobio ime Marko. Osnovnu školu je završio u svom rodnom selu, a nižu gimnaziju u Valjevu. Posle završene gimnazije odlazi na odsluženje vojne obaveze (1955-1957) a potom upisuje Bogosloviju u Beogradu. Bogosloviju završava 1960. godine. U toku svojih ranih godina upoznao se sa poznatim duhovnikom i ispovednikom ocem Justinom Popovićem koji je u to vreme bio duhovnik u manastiru Ćelije, kod Valjeva, nedaleko od Lelića. Mladi i bogoljubivi Marko postao je prvo posleratno duhovno dete avve Justina. Od ovog svetog starca je on, nakon završetka bogoslovije, primio monaški postrig, na bdeniju uoči Aranđelovdana, 20. novembra 1960 godine u manastiru Ćelije. Sa blagoslovom avve Justina mladi monah Artemije upisuje Pravoslavni bogoslovski fakultet Srpske pravoslavne Crkve u Beogradu. Otac Artemije, koji je u međuvremenu bio rukopoložen za đakona i jeromonaha završio je sa zapaženim uspehom svoje studije 1964. godine.
Između 1964 i 1968. godine jeromonah Artemije obavlja poslušanje profesora teologije na Bogosloviji u manastiru Krki. Sa blagoslovom svog duhovnog oca upisuje postdiplomske studije u Atini gde je odbranio sa uspehom doktorsku disertaciju sa temom: „Tajna spasenja po Svetom Maksimu Ispovedniku“.

Po povratku u otadžbinu postavljen je za predavača u prizrenskoj bogosloviji. Nakon godinu dana, sa blagoslovom avve Justina i Episkopa raško-prizrenskog G. Pavla, povlači se u mali i zapusteli, planinski manastir Crna Reka u Ibarskom Kolašinu, nedaleko od Novog Pazara gde je proveo 13 godina. U toku svog boravka u Crnoj Reci arhimandrit Artemije je napravio veliku duhovnu obnovu i oko sebe okupio dvadesetak mladih monaha od kojih će neki kasnije postati nastojatelji raško-prizrenskih manastira.

Arhimandrit Artemije je u Crnoj Reci dočekao i vest o svom izboru za Episkopa raško-prizrenskog u maju 1991. godine. Naredne godine njegovo prvo duhovno čado, jeromonah Justin, izabran je za episkopa timočkog gde je uskoro razvio monaški život i započeo duhovnu obnovu na istoku Srbije. U međuvremenu vladika Artemije je crnorečkim monasima naselio mnoge manastire svoje eparhije i započeo duhovnu obnovu u parohijskom crkvenom životu. Uskoro je pokrenut i eparhijski časopis „Sveti Knez Lazar“ a razvijena je i izdavačka delatnost.

Episkop Artemije je aktivan na polju pastirskog i bogoslovskog rada, a bavi se i prevođenjem svetootačke literature. U svom bogoslovoskom pristupu u velikoj meri se oslanja na isihastičku monašku tradiciju pravoslavnih Svetih otaca i na bogato duhovno predanje Svetog Vladike Nikolaja i prepodobnog oca Justina Popovića.

Neposredno pred početak rata 1998. godine, u toku rata i nakon njega episkop Artemije je veoma aktivan u naporima da obezbedi fizički i duhovni opstanak svoje eparhije i svoje pastve. Još krajem 1997. Vladika obilazi svetske prestonice kako bi tamošnje političke krugove upoznao sa kosovskim problemom. U svojim nastupima Vladika je uvek isticao da ključni problem na Kosovu i Metohiji predstavlja albanska želja za secesijom koja je predstavljena pred zapadnim svetom kao borba za ljudska prava i demokratiju.

Posle rata na Kosovu Vladika se, zbog opasnosti od razjarenih šiptarskih terorista, preselio iz Prizrena u Gračanicu, u junu 1999. godine.

U svom arhipastirskom radu vladika Artemije delom i rečju dokazuje da je istinski pastir Hristov a ne najamnik. Kao arhipastir Hristove Crkve, Vladika neumorno propoveda reč Božiju, nastoji u vreme i nevreme, teši sa svakom strpljivošću i poukom (Up. 2Tim. 4, 2). Na prvom mestu svog arhipastirskog delovanja stavlja borbu za čistotu Svete Vere Pravoslavne. Zbog toga, u svojim propovedima, obraćanjima javnosti, jasno žigoše svejeres ekumenizma kao najvećeg neprijatelja našeg naroda danas i hrabro stupa u borbu sa njim na svim frontovima od samog početka svog episkopskog rada. Brojni su članci, predavanja, studije Vladike Artemija o ekumenizmu. Zbog svega toga je Vladika postao meta ekumenista u administrativnom vrhu SPC. Zbog toga verski progon Vladike Artemija.

Sa druge strane, u borbi za održanje naroda vladika Artemije ne pristaje na stvaranje nezavisne albanske države na Kosovu i Metohiji (u suštini protektorata zapada). Svetolazarevski odbija „da prihvati realnost“ nametnutu od strane svetskih moćnika i zbog toga postaje meta globalista, zbog toga druga strana progona Vladike Artemija – politički progon.

Sve do fizičkog proterivanja sa Kosova, 2010. god., Vladika je bio uz svoju pastvu, redovno bogosluži, propoveda reč Božiju, krepi narod i utvrđuje u dobru, deli sa njom i dobro i zlo, neumorno brani interese svoje pastve na lokalnom i međunarodnom nivou, brani je od vidljivih i nevidljivih neprijatelja.

Sve do svoje smene i progona sa Kosova i Metohije, 2010. godine, Vladika je imao ulogu istaknutog predstavnika srpske zajednice pred misijom OUN i komandom KFOR – a. Zahvaljujući tome Vladika je uspevao da za svoju pastvu dobije obezbeđenje od strane mirovnih snaga u različitim okolnostima, da organizuje dopremanja i podelu humanitarne pomoći enklavama, oformi narodne kuhinje u enklavama, ukaže na progon i teror od strane šiptarskih terorista.

Paralelno sa tim Vladika je imao i izrazitu diplomatsku aktivnost usmerenu protiv odvajanja Kosova i Metohije od Srbije. „Kosovo je srce Srbije. Ako se to srce iščupa iz grudi Srbija će postati leš“ – često je govorio Vladika u borbi za Kosovo. U toj borbi on neumorno putuje po celom svetu, ostvaruje brojne kontakte sa uticajnim ljudima u svetu, govori na raznim tribinama – od Kongresa SAD i evropskih struktura u Briselu, do Južnoafričke Republike. Takvih aktivnosti je bilo i u Srbiji. Ovakva svetosavska delatnost Vladike je dala svoje plodove i značajno je usporila proces odvajanja Kosova od Srbije.

Zbog ovakve aktivnosti episkop Artemije je postao ozbiljna smetnja svetskim moćnicima – globalistima. Zbog toga su globalisti vladiku Artemija optuživali za „radikalizam“, i često izražavali svoje nezadovoljstvo „nekooperativnim episkopom“. Nažalost, nezadovoljstvo globalista episkopom se vremenom prenelo i na Beograd koji nadalje i sam vrši pritisak na crkveni vrh da ukloni „nekooperativnog episkopa“.

Crkveni vrh, kivan zbog antiekumenističkih stavova Vladike Artemija, sada je imao još jedan dodatni razlog da Artemiju „slomi kičmu“, trebalo je samo naći razlog. On je nađen u navodno nepravilnim finansijskim aktivnostima eparhije.

11. februara 2010. godine SA Sinod je doneo nekanonsku odluku o privremenom uklanjanju Episkopa Artemija sa uprave nad eparhijom raško-prizrenskom zbog „finansijskih malverzacija“.

Na narednom prolećnom zasedanju SA Sabora SPC, maja 2010. god., Vladika je nakanonski uklonjen sa uprave nad eparhijom i umirovljen. Za mesto prebivališta određen mu je manastir Šišatovac na Fruškoj Gori, daleko od svoje Eparhije.

Od 26. juna 2010. god. vladika Artemije boravi u manastiru Šišatovac.

19. novembra 2010. god. SA Sabor je doneo nekanonsku i neustavnu odluku kojom se Vladici Artemiju „oduzima episkopski čin i vraća se u red monaha“.

29. maja 2015. g. SA Sabor je doneo nekanonsku odluku kojom ga „isključuje iz crkvene zajednice“.

== Episkop ==
Prilikom posete potpredsednika Sjedinjenih Država, [[Džo Bajden|Džoa Bajdena]], episkop Artemije nije dao blagoslov za Bajdenovu posetu manastiru [[Visoki Dečani]], izdajući oštro sročeno saopštenje naslovljeno ''„Dečani i [[Bondstil]] — najpre [[Boris Tadić|Tadić]] sada Bajden“'', ali je [[Sveti arhijerejski sabor SPC]] tu odluku poništio i izrazio žaljenje zbog nje.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&amp;mm=05&amp;dd=20&amp;nav_category=11&amp;nav_id=361605 SPC poništio Artemijevu odluku.] B92, 20. 5. 2009., Pristupljeno 20. 5. 2009.&lt;/ref&gt;

[[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve]] je [[13. februar]]a [[2010]]. privremeno razrešio episkopa Artemija od upravljanja [[Eparhija raško-prizrenska|Raško-prizrenskom eparhijom]]. Razlog je bio ispitivanje finansijsko-materijalnog vođenja poslova te eparhije. Administrator eparhije je postao umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski [[Atanasije Jevtić|Atanasije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_sa_sinoda_povodom_pokretanja_postupka_utvrdjivanja_kanonske_odgovornosti_ep_artemija |title=Saopštenje za javnost Svetog arhijerejskog sinoda povodom pokretanja postupka utvrđivanja kanonske odgovornosti episkopa Artemija] |access-date=2011-08-15 |archive-date=2010-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100913101409/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_sa_sinoda_povodom_pokretanja_postupka_utvrdjivanja_kanonske_odgovornosti_ep_artemija |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve]] je na redovnom prolećnom zasedanju [[2010]]. godine razrešio i umirovio episkopa Artemija. Episkop Artemije je zadržao vladičanski i arhijerejski čin, ali bez prava upravljanja eparhijom.&lt;ref&gt;[http://spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_0/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519101540/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_0 |date=2011-05-19 }} Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora SPC | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93;|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=www.spc.rs}}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt; Od subote 26. juna 2010. živio je u manastiru [[Manastir Šišatovac|Šišatovac]] na [[Fruška gora|Fruškoj gori]].&lt;ref&gt;{{cite web|author=Đ. Vukmirović |url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:290063-Artemije-u-Sisatovcu |title=Artemije u Šišatovcu („Večernje novosti“, 26. jun 2010) |publisher=Novosti.rs |date= |accessdate = 27. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Odlukom [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve|Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve]] od [[19. novembar|19. novembra]] [[2010]], oduzet mu je [[episkop]]ski čin, i vraćen je u čin običnog [[monah]]a, s obrazloženjem da je zajedno sa svojim sledbenicima ''„krajnje nerazumnim postupkom stupio [...] na put otvorenog raskola i ustao na saborno jedinstvo Srpske pravoslavne crkve“.''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/vanredno_saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_srpske_pravoslavne_crkve_19_novembra_2010 |title=Vanredno saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve - 19. novembra 2010. godine |3=Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93; |accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=spc.rs |archive-date=2010-11-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101126193831/http://www.spc.rs/sr/vanredno_saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_srpske_pravoslavne_crkve_19_novembra_2010 |dead-url=yes }}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_spc_0 |title=Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora SPC |3=Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93; |accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=spc.rs |archive-date=2011-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101124439/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_spc_0 |dead-url=yes }}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt;

Uprkos tome što mu je oduzet [[episkop]]ski čin, monah Artemije se predstavlja kao ''„episkop raško-prizrenski u egzilu“'', oblači vladičanske odežde i služi arhijerejsku liturgiju zajedno sa svojim pristalicama u Crkvi Svetog Jovana u šumadijskom selu [[Ljuljaci]].

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Bibliografija ==
* {{lang-gr|Τὸ Μυστήριον τῆς Σωτηρίας κατὰ τὸν Ἅγιον Μάξιμον τὸν Ὁμολογητήν. Αθήνα}}, 1975 — Delovi iz ove doktorske disertacije objavljeni su na srpskom u časopisu Sveti Knez Lazar br. 12 do broja 17 (Tajna spasenja po Svetom Maksimu Ispovedniku) — English version: [http://www.synodinresistance.org/pdfs/2009/03/26/20090326aGiatiEnsB7%20Folder/20090326aGiatiEnsB7.pdf Why Did God Become Man? The Unconditionality of the Divine Incarnation. Deification as the End and Fulfillment of Salvation According to St. Maximos the Confessor] — Source: {{lang-gr|Τὸ Μυστήριον...}} — [The mystery of salvation according to St. Maximos the Confessor] (Athens: 1975), str. 180-196
* [http://www.verujem.org/maksim_ispovednik/artemije_maksim.htm PROBLEM NEUSLOVLjENOSTI ILI USLOVLjENOSTI OVAPLOĆENjA BOGA LOGOSA (Po svetom Maksimu Ispovedniku)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213044945/http://www.verujem.org/maksim_ispovednik/artemije_maksim.htm |date=2012-02-13 }} — Bogoslovlje br. 1-2, 1983, str. 95 - 105
* [http://www.verujem.org/ekumenski_dijalog/artemije_protiv_ekumenizma.htm Srpska Crkva protiv ekumenizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202153523/http://verujem.org/ekumenski_dijalog/artemije_protiv_ekumenizma.htm |date=2010-02-02 }} — Naučni skup &quot;Ekumenizam – nastanak, očekivanja, negiranja&quot;, 20 - 24 septembra 2004, Solun. Preuzeto iz: Sveti knez Lazar, broj 47 (3/2004), Gračanica, 2004, 29-46.

== Vanjske veze ==
* [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=962144 Portret savremenika – Umirovljeni vladika Artemije]
* [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/10/18/srpski/T06101701.shtml Intervju sa vladikom Artemijem („Glas javnosti“ od 18. oktobra 2006)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016092606/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/10/18/srpski/T06101701.shtml |date=2012-10-16 }}
* [http://www.blic.rs/politika.php?id=10701 Vladika Artemije protiv podele Kosova i Metohije („Blic“ 15. avgust 2007)]
* [http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Pritisci-za-smenu-Artemija.sr.html Pritisci za smenu Artemija („Politika“, 11. februar 2010)]
* [http://borbazaveru.info/content/view/1986/37/ Borba za veru] о прогонима владике Артемија
* [http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemije_dobio_svoj_manastir Artemije dobio svoj manastir („Alo“, 30. novembar 2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110103051749/http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemije_dobio_svoj_manastir |date=2011-01-03 }}
* [http://www.eparhija-prizren.org/ &quot;Eparhija raško-prizrenska i kosovsko-metohijska u egzilu&quot;]

{{niz|
pre=[[Patrijarh srpski Pavle|Pavle]]|
spisak=[[Eparhija raško-prizrenska|episkop raško-prizrenski]] 
[[1991]]—[[2010]].|
posle=[[Teodosije Šibalić|Teodosije]]
}}

{{Lifetime|1935|2020|Radosavljević, Artemije}}

[[Kategorija:Biografije, Valjevo]]
[[Kategorija:Episkopi raško-prizrenski]]</text>
      <sha1>70qd3e418v7ugp1qazks870wupnhzzc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684113</id>
      <parentid>42684112</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:06:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42684113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15868" sha1="s4lzjsbmd1ubfpie09zsph4lwltl5ps" xml:space="preserve">{{Ažuriranje}}
{{Izvor}}
{{Sređivanje}}
{{Infokutija kardinal
| tip = episkop
| ime                 = Artemije (Radosavljević)
| slika               =
| opis_slike          =
| datum_rođenja        = [[15. januar]] [[1935]].
| mjesto_rođenja        = [[Lelić]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| ime_po_rođenju = Marko Radosavljević
| crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| titula = episkop raško-prizrenski
| zaređenje = 20. novembra 1960. ([[manastir Ćelije]])
| stolovanje_početak = maj 1991.
| stolovanje_kraj = 19. novembar 2010
|datum_smrti=[[21. novembar]] [[2020]]. (85 god.)|mjesto_smrti=[[Valjevo]], [[Srbija]]}}
'''Artemije''' (svetovno ''Marko Radosavljević''; selo [[Lelić]] u blizini [[Valjevo|Valjeva]], [[15. januar]] [[1935]] -  Valjevo, 21. novembar 2020 ) bio je raščinjeni  [[Eparhija raško-prizrenska|episkop raško-prizrenski i kosovsko-metohijski]].

Episkopski čin mu je oduzet [[19. novembar|19. novembra]] [[2010]]. i vraćen je u čin [[monah]]a.

== Biografija ==
Njegovo Preosveštenstvo Episkop Artemije (Radosavljević) rođen je 15. januara 1935. godine u selu Lelić kod Valjeva, rodnom selu Svetog Vladike Nikolaja ohridskog i žičkog. Na krštenju je dobio ime Marko. Osnovnu školu je završio u svom rodnom selu, a nižu gimnaziju u Valjevu. Posle završene gimnazije odlazi na odsluženje vojne obaveze (1955-1957) a potom upisuje Bogosloviju u Beogradu. Bogosloviju završava 1960. godine. U toku svojih ranih godina upoznao se sa poznatim duhovnikom i ispovednikom ocem Justinom Popovićem koji je u to vreme bio duhovnik u manastiru Ćelije, kod Valjeva, nedaleko od Lelića. Mladi i bogoljubivi Marko postao je prvo posleratno duhovno dete avve Justina. Od ovog svetog starca je on, nakon završetka bogoslovije, primio monaški postrig, na bdeniju uoči Aranđelovdana, 20. novembra 1960 godine u manastiru Ćelije. Sa blagoslovom avve Justina mladi monah Artemije upisuje Pravoslavni bogoslovski fakultet Srpske pravoslavne Crkve u Beogradu. Otac Artemije, koji je u međuvremenu bio rukopoložen za đakona i jeromonaha završio je sa zapaženim uspehom svoje studije 1964. godine.
Između 1964 i 1968. godine jeromonah Artemije obavlja poslušanje profesora teologije na Bogosloviji u manastiru Krki. Sa blagoslovom svog duhovnog oca upisuje postdiplomske studije u Atini gde je odbranio sa uspehom doktorsku disertaciju sa temom: „Tajna spasenja po Svetom Maksimu Ispovedniku“.

Po povratku u otadžbinu postavljen je za predavača u prizrenskoj bogosloviji. Nakon godinu dana, sa blagoslovom avve Justina i Episkopa raško-prizrenskog G. Pavla, povlači se u mali i zapusteli, planinski manastir Crna Reka u Ibarskom Kolašinu, nedaleko od Novog Pazara gde je proveo 13 godina. U toku svog boravka u Crnoj Reci arhimandrit Artemije je napravio veliku duhovnu obnovu i oko sebe okupio dvadesetak mladih monaha od kojih će neki kasnije postati nastojatelji raško-prizrenskih manastira.

Arhimandrit Artemije je u Crnoj Reci dočekao i vest o svom izboru za Episkopa raško-prizrenskog u maju 1991. godine. Naredne godine njegovo prvo duhovno čado, jeromonah Justin, izabran je za episkopa timočkog gde je uskoro razvio monaški život i započeo duhovnu obnovu na istoku Srbije. U međuvremenu vladika Artemije je crnorečkim monasima naselio mnoge manastire svoje eparhije i započeo duhovnu obnovu u parohijskom crkvenom životu. Uskoro je pokrenut i eparhijski časopis „Sveti Knez Lazar“ a razvijena je i izdavačka delatnost.

Episkop Artemije je aktivan na polju pastirskog i bogoslovskog rada, a bavi se i prevođenjem svetootačke literature. U svom bogoslovoskom pristupu u velikoj meri se oslanja na isihastičku monašku tradiciju pravoslavnih Svetih otaca i na bogato duhovno predanje Svetog Vladike Nikolaja i prepodobnog oca Justina Popovića.

Neposredno pred početak rata 1998. godine, u toku rata i nakon njega episkop Artemije je veoma aktivan u naporima da obezbedi fizički i duhovni opstanak svoje eparhije i svoje pastve. Još krajem 1997. Vladika obilazi svetske prestonice kako bi tamošnje političke krugove upoznao sa kosovskim problemom. U svojim nastupima Vladika je uvek isticao da ključni problem na Kosovu i Metohiji predstavlja albanska želja za secesijom koja je predstavljena pred zapadnim svetom kao borba za ljudska prava i demokratiju.

Posle rata na Kosovu Vladika se, zbog opasnosti od razjarenih šiptarskih terorista, preselio iz Prizrena u Gračanicu, u junu 1999. godine.

U svom arhipastirskom radu vladika Artemije delom i rečju dokazuje da je istinski pastir Hristov a ne najamnik. Kao arhipastir Hristove Crkve, Vladika neumorno propoveda reč Božiju, nastoji u vreme i nevreme, teši sa svakom strpljivošću i poukom (Up. 2Tim. 4, 2). Na prvom mestu svog arhipastirskog delovanja stavlja borbu za čistotu Svete Vere Pravoslavne. Zbog toga, u svojim propovedima, obraćanjima javnosti, jasno žigoše svejeres ekumenizma kao najvećeg neprijatelja našeg naroda danas i hrabro stupa u borbu sa njim na svim frontovima od samog početka svog episkopskog rada. Brojni su članci, predavanja, studije Vladike Artemija o ekumenizmu. Zbog svega toga je Vladika postao meta ekumenista u administrativnom vrhu SPC. Zbog toga verski progon Vladike Artemija.

Sa druge strane, u borbi za održanje naroda vladika Artemije ne pristaje na stvaranje nezavisne albanske države na Kosovu i Metohiji (u suštini protektorata zapada). Svetolazarevski odbija „da prihvati realnost“ nametnutu od strane svetskih moćnika i zbog toga postaje meta globalista, zbog toga druga strana progona Vladike Artemija – politički progon.

Sve do fizičkog proterivanja sa Kosova, 2010. god., Vladika je bio uz svoju pastvu, redovno bogosluži, propoveda reč Božiju, krepi narod i utvrđuje u dobru, deli sa njom i dobro i zlo, neumorno brani interese svoje pastve na lokalnom i međunarodnom nivou, brani je od vidljivih i nevidljivih neprijatelja.

Sve do svoje smene i progona sa Kosova i Metohije, 2010. godine, Vladika je imao ulogu istaknutog predstavnika srpske zajednice pred misijom OUN i komandom KFOR – a. Zahvaljujući tome Vladika je uspevao da za svoju pastvu dobije obezbeđenje od strane mirovnih snaga u različitim okolnostima, da organizuje dopremanja i podelu humanitarne pomoći enklavama, oformi narodne kuhinje u enklavama, ukaže na progon i teror od strane šiptarskih terorista.

Paralelno sa tim Vladika je imao i izrazitu diplomatsku aktivnost usmerenu protiv odvajanja Kosova i Metohije od Srbije. „Kosovo je srce Srbije. Ako se to srce iščupa iz grudi Srbija će postati leš“ – često je govorio Vladika u borbi za Kosovo. U toj borbi on neumorno putuje po celom svetu, ostvaruje brojne kontakte sa uticajnim ljudima u svetu, govori na raznim tribinama – od Kongresa SAD i evropskih struktura u Briselu, do Južnoafričke Republike. Takvih aktivnosti je bilo i u Srbiji. Ovakva svetosavska delatnost Vladike je dala svoje plodove i značajno je usporila proces odvajanja Kosova od Srbije.

Zbog ovakve aktivnosti episkop Artemije je postao ozbiljna smetnja svetskim moćnicima – globalistima. Zbog toga su globalisti vladiku Artemija optuživali za „radikalizam“, i često izražavali svoje nezadovoljstvo „nekooperativnim episkopom“. Nažalost, nezadovoljstvo globalista episkopom se vremenom prenelo i na Beograd koji nadalje i sam vrši pritisak na crkveni vrh da ukloni „nekooperativnog episkopa“.

Crkveni vrh, kivan zbog antiekumenističkih stavova Vladike Artemija, sada je imao još jedan dodatni razlog da Artemiju „slomi kičmu“, trebalo je samo naći razlog. On je nađen u navodno nepravilnim finansijskim aktivnostima eparhije.

11. februara 2010. godine SA Sinod je doneo nekanonsku odluku o privremenom uklanjanju Episkopa Artemija sa uprave nad eparhijom raško-prizrenskom zbog „finansijskih malverzacija“.

Na narednom prolećnom zasedanju SA Sabora SPC, maja 2010. god., Vladika je nakanonski uklonjen sa uprave nad eparhijom i umirovljen. Za mesto prebivališta određen mu je manastir Šišatovac na Fruškoj Gori, daleko od svoje Eparhije.

Od 26. juna 2010. god. vladika Artemije boravi u manastiru Šišatovac.

19. novembra 2010. god. SA Sabor je doneo nekanonsku i neustavnu odluku kojom se Vladici Artemiju „oduzima episkopski čin i vraća se u red monaha“.

29. maja 2015. g. SA Sabor je doneo nekanonsku odluku kojom ga „isključuje iz crkvene zajednice“.

== Episkop ==
Prilikom posete potpredsednika Sjedinjenih Država, [[Džo Bajden|Džoa Bajdena]], episkop Artemije nije dao blagoslov za Bajdenovu posetu manastiru [[Visoki Dečani]], izdajući oštro sročeno saopštenje naslovljeno ''„Dečani i [[Bondstil]] — najpre [[Boris Tadić|Tadić]] sada Bajden“'', ali je [[Sveti arhijerejski sabor SPC]] tu odluku poništio i izrazio žaljenje zbog nje.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&amp;mm=05&amp;dd=20&amp;nav_category=11&amp;nav_id=361605 SPC poništio Artemijevu odluku.] B92, 20. 5. 2009., Pristupljeno 20. 5. 2009.&lt;/ref&gt;

[[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve]] je [[13. februar]]a [[2010]]. privremeno razrešio episkopa Artemija od upravljanja [[Eparhija raško-prizrenska|Raško-prizrenskom eparhijom]]. Razlog je bio ispitivanje finansijsko-materijalnog vođenja poslova te eparhije. Administrator eparhije je postao umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski [[Atanasije Jevtić|Atanasije]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_sa_sinoda_povodom_pokretanja_postupka_utvrdjivanja_kanonske_odgovornosti_ep_artemija |title=Saopštenje za javnost Svetog arhijerejskog sinoda povodom pokretanja postupka utvrđivanja kanonske odgovornosti episkopa Artemija] |access-date=2011-08-15 |archive-date=2010-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100913101409/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_sa_sinoda_povodom_pokretanja_postupka_utvrdjivanja_kanonske_odgovornosti_ep_artemija |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve]] je na redovnom prolećnom zasedanju [[2010]]. godine razrešio i umirovio episkopa Artemija. Episkop Artemije je zadržao vladičanski i arhijerejski čin, ali bez prava upravljanja eparhijom.&lt;ref&gt;[http://spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_0/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519101540/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_0 |date=2011-05-19 }} Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora SPC | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93;|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=www.spc.rs}}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt; Od subote 26. juna 2010. živio je u manastiru [[Manastir Šišatovac|Šišatovac]] na [[Fruška gora|Fruškoj gori]].&lt;ref&gt;{{cite web|author=Đ. Vukmirović |url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:290063-Artemije-u-Sisatovcu |title=Artemije u Šišatovcu („Večernje novosti“, 26. jun 2010) |publisher=Novosti.rs |date= |accessdate = 27. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Odlukom [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve|Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve]] od [[19. novembar|19. novembra]] [[2010]], oduzet mu je [[episkop]]ski čin, i vraćen je u čin običnog [[monah]]a, s obrazloženjem da je zajedno sa svojim sledbenicima ''„krajnje nerazumnim postupkom stupio [...] na put otvorenog raskola i ustao na saborno jedinstvo Srpske pravoslavne crkve“.''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/vanredno_saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_srpske_pravoslavne_crkve_19_novembra_2010 |title=Vanredno saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve - 19. novembra 2010. godine |3=Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93; |accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=spc.rs |archive-date=2010-11-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101126193831/http://www.spc.rs/sr/vanredno_saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_srpske_pravoslavne_crkve_19_novembra_2010 |dead-url=yes }}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_spc_0 |title=Saopštenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora SPC |3=Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt&amp;#93; |accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=spc.rs |archive-date=2011-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110101124439/http://www.spc.rs/sr/saopstenje_za_javnost_svetog_arhijerejskog_sabora_spc_0 |dead-url=yes }}{{Botovski naslov}}&lt;/ref&gt;

Uprkos tome što mu je oduzet [[episkop]]ski čin, monah Artemije se predstavlja kao ''„episkop raško-prizrenski u egzilu“'', oblači vladičanske odežde i služi arhijerejsku liturgiju zajedno sa svojim pristalicama u Crkvi Svetog Jovana u šumadijskom selu [[Ljuljaci]].

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Bibliografija ==
* {{lang-gr|Τὸ Μυστήριον τῆς Σωτηρίας κατὰ τὸν Ἅγιον Μάξιμον τὸν Ὁμολογητήν. Αθήνα}}, 1975 — Delovi iz ove doktorske disertacije objavljeni su na srpskom u časopisu Sveti Knez Lazar br. 12 do broja 17 (Tajna spasenja po Svetom Maksimu Ispovedniku) — English version: [http://www.synodinresistance.org/pdfs/2009/03/26/20090326aGiatiEnsB7%20Folder/20090326aGiatiEnsB7.pdf Why Did God Become Man? The Unconditionality of the Divine Incarnation. Deification as the End and Fulfillment of Salvation According to St. Maximos the Confessor] — Source: {{lang-gr|Τὸ Μυστήριον...}} — [The mystery of salvation according to St. Maximos the Confessor] (Athens: 1975), str. 180-196
* [http://www.verujem.org/maksim_ispovednik/artemije_maksim.htm PROBLEM NEUSLOVLjENOSTI ILI USLOVLjENOSTI OVAPLOĆENjA BOGA LOGOSA (Po svetom Maksimu Ispovedniku)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120213044945/http://www.verujem.org/maksim_ispovednik/artemije_maksim.htm |date=2012-02-13 }} — Bogoslovlje br. 1-2, 1983, str. 95 - 105
* [http://www.verujem.org/ekumenski_dijalog/artemije_protiv_ekumenizma.htm Srpska Crkva protiv ekumenizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202153523/http://verujem.org/ekumenski_dijalog/artemije_protiv_ekumenizma.htm |date=2010-02-02 }} — Naučni skup &quot;Ekumenizam – nastanak, očekivanja, negiranja&quot;, 20 - 24 septembra 2004, Solun. Preuzeto iz: Sveti knez Lazar, broj 47 (3/2004), Gračanica, 2004, 29-46.

== Vanjske veze ==
* [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=962144 Portret savremenika – Umirovljeni vladika Artemije]
* [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/10/18/srpski/T06101701.shtml Intervju sa vladikom Artemijem („Glas javnosti“ od 18. oktobra 2006)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016092606/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/10/18/srpski/T06101701.shtml |date=2012-10-16 }}
* [http://www.blic.rs/politika.php?id=10701 Vladika Artemije protiv podele Kosova i Metohije („Blic“ 15. avgust 2007)]
* [http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Pritisci-za-smenu-Artemija.sr.html Pritisci za smenu Artemija („Politika“, 11. februar 2010)]
* [http://borbazaveru.info/content/view/1986/37/ Borba za veru] о прогонима владике Артемија
* [http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemije_dobio_svoj_manastir Artemije dobio svoj manastir („Alo“, 30. novembar 2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110103051749/http://www.alo.rs/vesti/33377/Artemije_dobio_svoj_manastir |date=2011-01-03 }}
* [http://www.eparhija-prizren.org/ &quot;Eparhija raško-prizrenska i kosovsko-metohijska u egzilu&quot;]

{{niz|
pre=[[Patrijarh srpski Pavle|Pavle]]|
spisak=[[Eparhija raško-prizrenska|episkop raško-prizrenski]] 
[[1991]]—[[2010]].|
posle=[[Teodosije Šibalić|Teodosije]]
}}

{{Lifetime|1935|2020|Radosavljević, Artemije}}

[[Kategorija:Biografije, Valjevo]]
[[Kategorija:Episkopi raško-prizrenski]]</text>
      <sha1>s4lzjsbmd1ubfpie09zsph4lwltl5ps</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:...</title>
    <ns>10</ns>
    <id>122685</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684236</id>
      <parentid>42555083</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:25:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Članci siročad</title>
    <ns>14</ns>
    <id>131048</id>
    <revision>
      <id>42684091</id>
      <parentid>876146</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:21:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62" sha1="o52obsjxq9mutlyshbv0ozornym2nbh" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__
[[Kategorija:Održavanje Wikipedije|Siročići]]</text>
      <sha1>o52obsjxq9mutlyshbv0ozornym2nbh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684360</id>
      <parentid>42684091</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:36:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Kategorija:Članci-siročići]] na [[Kategorija:Članci siročad]] bez ostavljanja preusmjerenja:  (pomoću gadgeta [[WP:KM|КМ]])</comment>
      <origin>42684091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62" sha1="o52obsjxq9mutlyshbv0ozornym2nbh" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__
[[Kategorija:Održavanje Wikipedije|Siročići]]</text>
      <sha1>o52obsjxq9mutlyshbv0ozornym2nbh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Globalizirati</title>
    <ns>10</ns>
    <id>132876</id>
    <revision>
      <id>42684125</id>
      <parentid>42682983</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:54:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="788" sha1="jd2y1os913235oetximuas7hdh6b18p" xml:space="preserve">{{Ambox
| tip = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Ambox globe content.svg|45px]]
| problem = Perspektiva ovog članka ili sekcije je vjerojatno ograničena '''[[Wikipedia:Sistematska pristranost|geografski ili na neki drugi način uvjetovanom pristranošću]]''', i tako ugrožena [[Wikipedia:NPOV|neutralnost stava]].
| rješenje = Potrebno je ukoniti pristrasan ton i dati širu i raznovrsniju perspektivu.&lt;br /&gt;[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} Poboljšajte članak] ili razgovarajte o njemu na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom|{{STRANICA}}]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jd2y1os913235oetximuas7hdh6b18p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684147</id>
      <parentid>42684125</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T15:08:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="588" sha1="c61l02kopq4dhoatd3w0bc2nd5l0qd4" xml:space="preserve">{{Ambox
| tip = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Ambox globe content.svg|45px]]
| problem = '''Ovaj članak možda ne obrađuje temu na globalnom nivou.'''&lt;br /&gt;
| rješenje = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] uklanjanjem [[Wikipedia:Sistematska pristranost|geografske pristranosti]] te pružanjem šire i raznovrsnije perspektive.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom|{{STRANICA}}]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c61l02kopq4dhoatd3w0bc2nd5l0qd4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684151</id>
      <parentid>42684147</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T15:40:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="641" sha1="5k07hrnhc7vcgnf8ego6ebfo0g2t01k" xml:space="preserve">{{Ambox
| tip = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-orange.svg|40px|alt=|class=skin-invert|link=|Globalizirati]]
| problem = '''Ovaj članak možda ne obrađuje temu na globalnom nivou.'''&lt;br /&gt;
| rješenje = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] uklanjanjem [[Wikipedia:Sistematska pristranost|geografske pristranosti]] te pružanjem šire i raznovrsnije perspektive.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom|{{STRANICA}}]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5k07hrnhc7vcgnf8ego6ebfo0g2t01k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684154</id>
      <parentid>42684151</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T15:57:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="595" sha1="oqx7a4jodpcuedxo6ib8ocfa7jqnhkl" xml:space="preserve">{{Ambox
| tip = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Codex icon globe color-orange.svg|40px|alt=|class=skin-invert|link=|Globalizirati]]
| problem = '''Ovaj članak možda ne obrađuje temu na globalnom nivou.'''&lt;br /&gt;
| rješenje = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] uklanjanjem [[Wikipedia:Sistematska pristranost|geografske pristranosti]] te pružanjem šire i raznovrsnije perspektive.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
| all = Članci s ograničenim geografskim dosegom
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>oqx7a4jodpcuedxo6ib8ocfa7jqnhkl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Globaliziraj</title>
    <ns>10</ns>
    <id>132877</id>
    <redirect title="Šablon:Globalizirati" />
    <revision>
      <id>42684190</id>
      <parentid>42682834</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:53:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Neutralnost osporena]] na [[Šablon:Globalizirati]]</comment>
      <origin>42684190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="ow7e3dn6liirbfzjoapkcv3ek1ypok3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Globalizirati]]</text>
      <sha1>ow7e3dn6liirbfzjoapkcv3ek1ypok3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Visoko u srednjem vijeku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153466</id>
    <revision>
      <id>42684258</id>
      <parentid>42554003</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:37:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>nepotrebno</comment>
      <origin>42684258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10072" sha1="0kxc2o652xtjfhfy4nf53xj9oiwpnka" xml:space="preserve">[[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion.svg|mini|Širenje bosanske države]]
[[Arheologija|Arheološkim]] iskopavanjima je dokazano da je uža i šira dolina [[Visoko]]g bila rano središte tadašnje države i njenih kraljeva. Proširena dolina Bosne oko današnjeg Visokog je bila centar najvećeg poljoprivrednog regiona u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]], stoga je i kraj oko Visokog bio idealan teren za razvoj političkog centra.{{sfn|Anđelić|2004|p=270-271, 284-285.}}{{sfn|Mužić|2008|p=32-33}}

Ima koja se spominju u starim izvorima i literaturi su: Vizoka, Uisochi, Vissokium, Vissochi, Visuki, Visochium.&lt;ref&gt;dr. Julian Jelenić, ''Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole, Sarajevo, 1906''&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Za današnje područje Visočkog polja se pretpostavlja, da je još u [[10. vijek]]u, predstavljalo zametak u razvoju srednjovjekovne bosanske države koje spominje car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenit]].{{sfn|Filipović|2002|p=203}} Srednjovjekovno naselje Bosna ''(civitas Bosna)'' nalazilo se u visočkog polja, a u dokumentima se prvi put spominje krajem [[12. vijek]]a. u naslovu bosanskoga biskupa ''(episcopus Bossenensis).''&lt;ref&gt;P. ANĐELIĆ, ''Bobovac i'', 231-234.&lt;/ref&gt;  To raštrkano srednjovjekovno mjesto su činili: [[Stari grad Visoki|grad Visoki]] s predgrađem, zatim njegovo podgrađe [[Podvisoki]], potom [[Mile (Visoko)|Mile]] u današnjim Arnautovićima te naselja [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] i [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]] u istoimenim savremenim selima.&lt;ref&gt;M. VEGO, ''Naselja bosanske'', 19; ISTI, „Civitas Vrhbosna (postavljanje problema i rasprava)“, ''Naše starine'', 1972, br. 13, 88; P. ANĐELIĆ, ''Bobovac i'', 231-234.&lt;/ref&gt;  Naselje smješteno u Visočkom polju i njegovoj okolini, dugo je imalo naziv Bosna što je predstavljalo najstariji i najuži sadržaj pojma Bosne kao teritorijalno-političke zajednice.{{sfn|Vego|1982|p=77}} Grad Visoki na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put spominje 1. septembra [[1355]]. godine kada je u njemu ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|accessdate=2019-05-07}}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
Prvi bosanski kralj [[Tvrtko I Kotromanić]] je krunisan i pokopan u crkvi u [[Mile (Visoko)|Milama]], gdje se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a bile su i mjesto održavanja [[Stanak|stanka]] [[Rusag|državnog sabora]]. Tvrđava [[Visoki]] je štitila podgrađe [[Podvisoki]] koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; U Moštrima se nalazila kuća krstjana{{sfn|Anđelić|1984|p=125}}, gdje je [[Crkva Bosanska]] obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske [[Vjera|vjerske]] organizacije.&lt;ref&gt;Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273.)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.&lt;/ref&gt; U Biskupićima se nalazila crkva koju je sagradio prvi domaći bosanski [[ban]], [[Kulin Ban|Kulin]].

Priboje Masnović, dubrovački građanin i zapovjednik obrane Visokoga prilikom provale Osmanlija u Bosnu 1388.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39303|title=Masnović {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|accessdate=2019-05-10}}&lt;/ref&gt;
== Visočka dolina ==
U okolini [[Visoko]]g je postojalo pet poznatih [[ban]]skih i kasnije [[kralj]]evskih stolnih mjesta za vrijeme [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. [[Arheologija|Arheološkim]] iskopavanjima je dokazano da je visočka dolina bila kulturno i političko središte države Bosne, kraljevski dvor, mjesto odražvanja [[Stanak|stanka]], državnog sabora koji se tada zvao [[rusag]].

Visočku dolinu, kako se često naziva središte srednjovjekovne bosanske države, su činili:
=== Visoki ===
[[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|Ostaci [[Stari grad Visoki|Starog grada Visoki]] danas]]{{Glavni|Stari grad Visoki}}
Stari grad Visoki je [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koji je postojao za vrijeme [[srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Prvo spominjanje grada se desilo [[1. septembar|1. septembra]] [[1355]]., iako se pretpostavlja da je sagrađen još mnogo ranije. [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskim]] osvajanjem [[Bosna (regija)|Bosne]] biva porušen. Danas je stari grad Visoki nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

=== Podvisoki ===
{{Glavni|Podvisoki}}
Podvisoki je naselje u [[Visoko]]m i nekadašnje srednjovjekovno podgrađe starog [[Visoki|grada Visoki]]. Bilo je [[Trgovina|trgovačko]] središte i povremeno stolno mjesto [[Bosanski vladari|bosanskih kraljeva]]. Podvisoki je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]]. Osim kraljevskog dvora u Podvisokom se razvila kolonija [[Dubrovačka republika|dubrovačkih]] trgovaca sa kojima su održavani dobri odnosi. Tu će ostati sve do tridesetih godina 15. vijeka.
=== Mile ===
[[Datoteka:Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva 1.jpg|mini|Ostaci [[Mile (Visoko)|crkve u Milama]], nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine]]{{Glavni|Mile}}
Mile su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto, te krunidbeno i grobno mjesto [[Bosanski vladari|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]]. Mile su i sjedište franjevačke pokrajine - vikarije oko [[1340]]. godine, [[Stanak|zborno mjesto]] državnog sabora. Mile se nalaze u neposrednoj blizini [[Visoko]]g, u današnjem naselju Arnautovići, na desnoj strani obale rijeke Bosne i blizu ušća rječice Goruše.

=== Moštre ===
[[Datoteka:PoveljatvrtkaI.gif|mini|Povelja kralja Tvrtka izdata u Moštrima|alt=]]
{{Glavni|Moštre (srednji vijek)}}
Kuća krstjana [[Crkva bosanska|bosanske crkve]] se nalazila u Moštrima, a tu su njeni prvaci obavljali sve javne poslove vezane za crkvu bosansku. U Moštrima se i povremeno nalazio kraljevski dvor odakle su pisane povelje. Tako je [[1323]]. godine [[ban Stjepan]] izdao povelju knezu Vukoslavu, a kasnije i kralj Tvrtko I [[1381]]. izdaje povelju [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću]].
=== Biskupići ===
[[Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog.jpg|mini|Ploča Kulina Bana, blizu njegove crvke, Biskupići kod Visokog]]
{{Glavni|Biskupići (srednji vijek)}}U Biskupićima je nađena ploča [[Kulin Ban|Kulina Bana]] iz [[1193]]. godine, kao i ostaci crkve, zatim staro groblje i temelji zgrada iz tog perioda, dok se za &quot;rodni list&quot; ([[povelja Kulina Bana]]) Bosne ne zna tačno gdje je napisan, iako se pretpostavlja da je napisan negdje u ova četiri stolna kraljevska mjesta. 
=== Ostala mjesta ===
{{Glavni|Čajan-Grad (Visoko)|Bedem (Visoko)}}
Osim ovih važnijih mjesta, tađer bitni lokaliteti vezani za srednjovjekovnu Bosnu su [[Grad (Sebinjski grad, Kakanj|Sebinjski grad]] smješten jugoistočno od sela Sebinje, [[Čajan-Grad (Visoko)|Čajanski grad]] u Gračanici koji je štitio puteve između Visokog i [[Bobovac|Bobovca]] te [[Bedem (Visoko)|stari grad Bedem]] u Grajanima. Bitan je jedan slučajan pronalazak u vrijeme rata, tačnije [[1994]], kada su prilikom zemljanih radova među bedemima grada Visoki pronađeni izuzetno vrijedni materijali kao što su ukrašeni doprozornici, dovratnici i kamene plastike, i na svu sreću svi su materijali sačuvani u Visočkom muzeju

U selu Malo Čajno, na lokalitetu Zgonovi, gdje je kasnije nastalo i pravoslavno groblje, nalazi se skupina od 11 stećaka u obliku sanduka, kamena lošije kvalitete i srednje obrade. Na ovoj nekropoli je 1946.iskopan stećak u obliku ploče, na kojoj je plastično isklesana scena lova čovjeka na vepra, uz učešće pasa, te urezan oveći natpis na bosančici koji govori da je tu sahranjen veliki Nespina. Stećak se sada čuva u muzeju u Sarajevu.{{sfn|Bešlagić|2004|p=45}}

== Povezano ==
*[[Srednji vijek]]    
*[[Historija Bosne i Hercegovine]]
**[[Bosansko kraljevstvo]]
**[[Bosanski vladari]]
*[[Bosna (regija)]]

== Bibliografija ==
* Tarik Ahić, Ahmed Handžija, Munib Smajović ([[1998]]). ''Visoko, privredno-kulturni informator'' 
* Desanka Kovačević-Kojić, Sarajevo ([[1978]]). ''Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države''
*{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Leksikon_ste%C4%87aka.html?id=fW8MAQAAMAAJ&amp;redir_esc=y|title=Leksikon stećaka|last=Bešlagić|first=Šefik|date=|year=2004|website=|publisher=Svjetlost, Biblioteka kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine|language=bosanski|isbn=|accessdate=}}
*{{citation|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;spid0=1&amp;spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&amp;xm0=1&amp;selectedId=556003410|title=Vjera Crkve bosanske|last=Mužić|first=Ivan|date=|year=2008|website=|publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika|language=hrvatski|isbn=|accessdate=|archive-date=2019-05-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512183232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=1&amp;sort=0&amp;spid0=1&amp;spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&amp;xm0=1&amp;selectedId=556003410}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;&lt;br /&gt;
== Vanjske veze ==
*[http://www.most.ba/038/092.htm Tekst o Pavi Anđeliću i njegovim istraživačkim radovima]
*[http://iis.unsa.ba/prilozi/33/33_dejan_zadro.htm Franjevačka crkva u Milama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061018103714/http://www.iis.unsa.ba/prilozi/33/33_dejan_zadro.htm |date=2006-10-18 }} - Kritički osvrt na dosadašnja arheološko-historijska istraživanja
*[https://www.academia.edu/28728394/Kraljevsko_visoko Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole]

[[Kategorija:Historija Visokog]]
[[Kategorija:Srednja Bosna]]</text>
      <sha1>0kxc2o652xtjfhfy4nf53xj9oiwpnka</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Vučić — Ujedinjena Srbija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>154408</id>
    <revision>
      <id>42684363</id>
      <parentid>42134999</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:58:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Boja02</username>
        <id>108864</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Boja02 premješta stranicu [[Srbija ne sme da stane]] na [[Aleksandar Vučić — Ujedinjena Srbija]]: Novi naziv</comment>
      <origin>42134999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3793" sha1="czl7j16grkbyd35ldhnj0ptrmtlz7z2" xml:space="preserve">{{ažuriranje}}
{{Politička partija 4 (SR)
| ime                       = Zajedno možemo sve — Aleksandar Vučić 
| izvorno_ime               = 
| logo                       =Za našu decu logo 1.svg
| veličina                   = 200px 
| logo_opis                  = 
| bojakod                 = cornflowerblue
| predsednik                = 
| lider                       = [[Aleksandar Vučić]]
| vođa1_titula              = 
| vođa1_ime                   =
| vođa2_titula                = 
| vođa2_ime                   = 
| vođa3_titula                = 
| vođa3_ime                 = 
| sekretar              =
| portparol             = 
| osnivač                    =
| slogan                     =
| osnovana                   = [[2012]]
| raspuštena                 = 
| prethodne stranke                 =
| naslednik                 =
| sedište                   = [[Beograd]]
| država                     = {{flag|Srbija}}
| vrsta_teritorije          =
| naziv_teritorije            =
| novine                    = 
| mladi ogranak                  = 
| studentsko krilo           =
| broj_članova             = 
| broj_članova_godina        = 
| ideologija              = [[Nacionalni konzervativizam]],&lt;br /&gt; [[evropeizam]]
| pozicija                   = 
| međunarodno_članstvo        = 
| evropsko_članstvo = 
| boje                       = 
| internet_stranica          = 
| napomena                  = 
}}
'''Zajedno možemo sve – Aleksandar Vučić''' je politička koalicija u [[Srbija|Srbiji]], na čijem je čelu [[Aleksandar Vučić]], predsednik [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]].

Posle političkog razlaza [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] i [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]], poslanici SRS-a koji su prišli Nikoliću osnovali su zajedno sa njim poslanički klub &quot;Napred Srbijo&quot;. [[Srpska napredna stranka]] je formirana nekoliko meseci posle parlamentarnih izbora 2008. godine, odvajanjem velikog broja članova [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]], na čelu sa Nikolićem. Krnji SRS je insistirao na pravu da zadrži sve mandate osvojene na izborima, koje je zvanično osporeno, tako da je SNS ostao u skupštini sve do okončanja njenog mandata. Koaliciju čine [[Srpska napredna stranka]], [[Nova Srbija]], [[Pokret snaga Srbije]], [[Pokret socijalista]], [[Bošnjačka narodna stranka]], [[Romska partija]], [[Narodna seljačka stranka]], [[Demokratska partija Makedonaca]], [[Asocijacija malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije]], [[Pokret vlaškog ujedinjenja]], [[Pokret privredni preporod Srbije]] i [[Udruženje izbeglica u Srbiji]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/199240/Predsedni%C5%A1tvo+NS%3A+Nikoli%C4%87+nosilac+liste+SNS-NS-PSS-PS.html |title=Press Online :: Predsedništvo NS: Nikolić nosilac liste SNS-NS-PSS-PS |language={{sr icon}} |publisher=Pressonline.rs |date= |accessdate=13. 3. 2012. |archive-date=2012-03-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120314022411/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/199240/Predsedni%C5%A1tvo+NS%3A+Nikoli%C4%87+nosilac+liste+SNS-NS-PSS-PS.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Najavljeno je da će Tomislav Nikolić biti njihov kandidat za premijera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rtv5.rs/politika/1575/nikolic-kandidat-sns-na-predsednickim-izborima.html |title=RTV5 :: Politika :: Nikolić kandidat SNS na predsedničkim izborima |publisher=Rtv5.rs |date= |accessdate=13. 3. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Republička izborna komisija je proglasila ovu listu [[20. mart]]a.&lt;ref&gt;http://www.rik.parlament.gov.rs/cirilica/sednice_frames.htm&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Političke partije u Srbiji]]</text>
      <sha1>czl7j16grkbyd35ldhnj0ptrmtlz7z2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684365</id>
      <parentid>42684363</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T10:00:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Boja02</username>
        <id>108864</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42684365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3753" sha1="q7ct0wuj19gdnnrlwmywm21lt9feiee" xml:space="preserve">{{ažuriranje}}
{{Politička partija 4 (SR)
| ime                       = Aleksandar Vučić — Ujedinjena Srbija
| izvorno_ime               = 
| logo                       =Za našu decu logo 1.svg
| veličina                   = 200px 
| logo_opis                  = 
| bojakod                 = cornflowerblue
| predsednik                = 
| lider                       = [[Aleksandar Vučić]]
| vođa1_titula              = 
| vođa1_ime                   =
| vođa2_titula                = 
| vođa2_ime                   = 
| vođa3_titula                = 
| vođa3_ime                 = 
| sekretar              =
| portparol             = 
| osnivač                    =
| slogan                     =
| osnovana                   = [[2012]]
| raspuštena                 = 
| prethodne stranke                 =
| naslednik                 =
| sedište                   = [[Beograd]]
| država                     = {{flag|Srbija}}
| vrsta_teritorije          =
| naziv_teritorije            =
| novine                    = 
| mladi ogranak                  = 
| studentsko krilo           =
| broj_članova             = 
| broj_članova_godina        = 
| ideologija              = [[Nacionalni konzervativizam]],&lt;br /&gt; [[evropeizam]]
| pozicija                   = 
| međunarodno_članstvo        = 
| evropsko_članstvo = 
| boje                       = 
| internet_stranica          = 
| napomena                  = 
}}
'''Aleksandar Vučić — Ujedinjena Srbija''' je politička koalicija u [[Srbija|Srbiji]], na čijem je čelu [[Aleksandar Vučić]], predsednik Republike Srbije.

Posle političkog razlaza [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] i [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]], poslanici SRS-a koji su prišli Nikoliću osnovali su zajedno sa njim poslanički klub &quot;Napred Srbijo&quot;. [[Srpska napredna stranka]] je formirana nekoliko meseci posle parlamentarnih izbora 2008. godine, odvajanjem velikog broja članova [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]], na čelu sa Nikolićem. Krnji SRS je insistirao na pravu da zadrži sve mandate osvojene na izborima, koje je zvanično osporeno, tako da je SNS ostao u skupštini sve do okončanja njenog mandata. Koaliciju čine [[Srpska napredna stranka]], [[Nova Srbija]], [[Pokret snaga Srbije]], [[Pokret socijalista]], [[Bošnjačka narodna stranka]], [[Romska partija]], [[Narodna seljačka stranka]], [[Demokratska partija Makedonaca]], [[Asocijacija malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije]], [[Pokret vlaškog ujedinjenja]], [[Pokret privredni preporod Srbije]] i [[Udruženje izbeglica u Srbiji]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/199240/Predsedni%C5%A1tvo+NS%3A+Nikoli%C4%87+nosilac+liste+SNS-NS-PSS-PS.html |title=Press Online :: Predsedništvo NS: Nikolić nosilac liste SNS-NS-PSS-PS |language={{sr icon}} |publisher=Pressonline.rs |date= |accessdate=13. 3. 2012. |archive-date=2012-03-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120314022411/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/199240/Predsedni%C5%A1tvo+NS%3A+Nikoli%C4%87+nosilac+liste+SNS-NS-PSS-PS.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Najavljeno je da će Tomislav Nikolić biti njihov kandidat za premijera.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rtv5.rs/politika/1575/nikolic-kandidat-sns-na-predsednickim-izborima.html |title=RTV5 :: Politika :: Nikolić kandidat SNS na predsedničkim izborima |publisher=Rtv5.rs |date= |accessdate=13. 3. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Republička izborna komisija je proglasila ovu listu [[20. mart]]a.&lt;ref&gt;http://www.rik.parlament.gov.rs/cirilica/sednice_frames.htm&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Političke partije u Srbiji]]</text>
      <sha1>q7ct0wuj19gdnnrlwmywm21lt9feiee</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saradnja četnika s Nedićevom vladom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176884</id>
    <revision>
      <id>42684150</id>
      <parentid>42683955</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T15:34:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47488-30</username>
        <id>388646</id>
      </contributor>
      <origin>42684150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="569613" sha1="0s2i1ddmxd5j86hbarzyntf0hl005oh" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]]
'''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]].

U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine&lt;ref&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}}

[[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije:
{{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}}

== Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. ==

Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941:

{{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da 
dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje:
{{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]&lt;/ref&gt;}}

=== Uspostavljanje saradnje ===

Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru.
Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, &quot;i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži&quot;. 
Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

[[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: 
{{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.&lt;/ref&gt;}}

Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.&lt;/ref&gt;

Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji:
{{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...&lt;ref&gt;Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}}

Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.&lt;ref&gt;Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.&lt;/ref&gt;

O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše:

{{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]&lt;/ref&gt;}}

Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane:
{{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: &lt;br /&gt; 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.'

Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti...

Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta.

Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...]

Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.&lt;ref&gt;Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.&lt;/ref&gt; Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“&lt;ref&gt;Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.&lt;/ref&gt; Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije:
{{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}}

О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović:
{{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo.

Pretsednik: Šta je on bio?

Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva.

Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora?

Optuženi: Tačno.&lt;ref&gt;Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jovan Marjanović 1941&quot;&gt;Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.&lt;/ref&gt;}}

Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]&lt;/ref&gt; Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.&lt;/ref&gt;

Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.&lt;/ref&gt;

Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]&lt;/ref&gt;

Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine.

Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.&lt;/ref&gt;

=== Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića ===

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.&lt;/ref&gt;}}

[[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda:
{{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.&lt;ref&gt;AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]&lt;/ref&gt;}}

Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata:
{{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, n. d., str. 186.&lt;/ref&gt;}}

Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa:
{{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM?

Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao.

Pretsednik: Od kada?

Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku.

Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM?

Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao.

Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica?

Optuženi: Može.

Pretsednik: Na primer?

Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd.
 
Pretsednik: A kada je on došao u Beograd?

Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine.

Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića?

Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića.

Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu?

Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.&lt;ref name=&quot;Jovanović Dragomir-Dragi&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}&lt;/ref&gt;|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}}

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. ==
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941.
Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić.
O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941:

{{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: &lt;br /&gt; I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.:
1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen.

2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara.

3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.&lt;ref name=&quot;znaci1981&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.&lt;/ref&gt;}}

Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće:

{{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi:

* Da se uspostavi red i mir u Srbiji.
* Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga.
* Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca.
* Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima.
* Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja.
* Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.&lt;/ref&gt;}}

Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“&lt;ref&gt;Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.&lt;/ref&gt;

Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge:

{{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili.
Između nas je napravljen sporazum o sledećem:

* O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja.
* Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske.
* Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića.
* Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati.
* Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori.
* Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.&lt;ref&gt;Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.&lt;/ref&gt;}}

Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.&lt;ref name=&quot;vojnoistorijski1941&quot;&gt;Žarko Jovanović, &quot;Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.&quot;, Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.&lt;/ref&gt;

O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... &lt;br /&gt; U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.&lt;ref&gt;''Novo vreme'', 13. XI 1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]]}}

Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.&lt;/ref&gt;}}

[[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]&lt;/ref&gt; s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.&lt;/ref&gt; Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića:
{{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji.

Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način:

1.  obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...]

3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda &quot;Boško Jugović&quot; od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]&lt;/ref&gt;}}

Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].&lt;ref name=&quot;Jovan Marjanović 1941&quot;&gt;Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII—Nda—19—5—4.&lt;/ref&gt;

Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.&lt;ref&gt;Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]&lt;/ref&gt;}}

U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti:
{{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.&lt;/ref&gt;|General [[Harald Turner]]}}

=== Partizani razotkrivaju Mihailovića ===

Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.&lt;ref&gt;Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.&lt;/ref&gt; Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane.

Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda:

{{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.&lt;/ref&gt;}}

U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”:
{{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»&lt;ref&gt;Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.&lt;/ref&gt;|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}}

Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje:

{{izdvojeni citat| &quot;12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe&quot;.&lt;ref&gt;Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.&lt;/ref&gt;}}

O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941:

{{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.&lt;ref name=&quot;vojnoistorijski1941&quot;/&gt;}}

=== Nemci razotkrivaju Mihailovića ===

{{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.&lt;ref&gt;OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}}

Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]:
{{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.&lt;/ref&gt;}}

Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja.

Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941:

{{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac.

U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.&lt;ref name=&quot;znaci1981&quot;/&gt;}}

Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]).

O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast.
General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.&lt;/ref&gt;|Kapetan [[Josef Matl]]}}

Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941:

{{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.&lt;/ref&gt;}}

11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika.

U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja:
{{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem:
Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]&lt;/ref&gt;}}

{{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}}

=== Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. ===
{{main|Napad četnika na Užičku Republiku}}

Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.&lt;/ref&gt; O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže:
{{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“&lt;ref&gt;AVII—Nda—53—3—48.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.&lt;/ref&gt;}}

Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane&lt;/ref&gt; nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;&lt;ref&gt;ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.&lt;/ref&gt; potonji komandant Pribojske brigade JVuO&lt;ref&gt;{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}&lt;/ref&gt;), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.&lt;/ref&gt;}}

Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta.

Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu.

U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}&lt;/ref&gt;

Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.&lt;/ref&gt;), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik.

Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]&lt;/ref&gt;

Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana:
{{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.&lt;ref&gt;Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.&lt;/ref&gt;}}

Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.&lt;ref name=&quot;leskovackizbornik.rs&quot;&gt;{{Cite web |url=https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |title=Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА |access-date=2024-10-27 |archive-date=2024-07-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240720221112/http://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.&lt;/ref&gt;

Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina:
{{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}}

Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.&lt;ref&gt;Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Tada je nastala i najčudnovatija faktička koalicija u Drugom svetskom ratu, koju su sačinjavali u odnosu na Narodnooslobodilački pokret, kao jedinstvenog protivnika, četnici, Nemci, Britanci, Nedić, ustaše.&lt;ref&gt;Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992, str. 274.&lt;/ref&gt;|Profesor [[Branko Petranović]]}}

[[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: 
{{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije:
{{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. 
Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. 
Nedić mu je naredio:
— ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.&lt;/ref&gt;}}

Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]:
{{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.&lt;ref&gt;Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.&lt;/ref&gt;}}

=== Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. ===
[[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]]
Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. &quot;Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.&lt;/ref&gt;

Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio:

{{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.&lt;/ref&gt;}}

Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede:
{{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.&lt;ref name=&quot;Znaci.net&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}}

Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića.
O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je &quot;posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama&quot; noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom &quot;pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista&quot;, pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga.

{{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.&lt;/ref&gt;}}

Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana:

{{izdvojeni citat|
2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. 
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.&lt;/ref&gt;}}

Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&amp;bk=2&amp;vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.&lt;/ref&gt; Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.&lt;/ref&gt; Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].&lt;ref&gt;Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.&lt;/ref&gt; Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.&lt;/ref&gt;

[[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.&lt;/ref&gt;

Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.&lt;/ref&gt;

== Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. ==

{{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}}

=== Legalizacija četnika Draže Mihailovića ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]]

{{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.&lt;/ref&gt;|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}}

{{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.&lt;ref name=&quot;Znaci.net&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}}

Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.&lt;ref&gt;NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jozo Tomasevich 1945&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave:

* [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred)
* [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred)
* [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred)
* [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred)
* [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred)
* [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred)
* [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred)
* [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred)
* [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) 
* [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred)
* [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda)
* [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred)
* [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred)
* [[Dobrisav Ordagić]] (Račanski četnički odred)
* [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) 
* [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) 
* [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred)
* [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred)
* [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u)
* [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]])
* [[Nikola Kalabić]], i dr.&lt;ref name=&quot;Branko Petranović 1945&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.&lt;/ref&gt;

Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. &lt;br /&gt; U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.&lt;/ref&gt;}}

Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: 
{{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.&lt;ref&gt;[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]&lt;/ref&gt;}}

[[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak&lt;ref&gt;Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.&lt;/ref&gt; kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom:
{{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.&lt;ref name=&quot;Manošek&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.&lt;/ref&gt;}}

Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]:
{{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...&lt;ref&gt;Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.&lt;/ref&gt;}}

Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika:
{{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.&lt;/ref&gt;}}

Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.&lt;ref&gt;Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.&lt;/ref&gt;

Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt;

=== Dejstva legalizovanih odreda ===
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]]

Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt; Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.&lt;ref name=&quot;Branko Petranović 1945&quot;/&gt; Profesor [[Branko Petranović]] piše: &quot;Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka.&quot;

Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću:
{{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: &lt;/br&gt; Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 18, reg. br. 1/5 (VK-X-1).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}&lt;/ref&gt;|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}}

Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3.  marta 1942. [[Srpska državna straža]]).
[[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]]

Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi &quot;poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima.&quot; Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da &quot;stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću&quot;.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.&lt;/ref&gt;

U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.&lt;/ref&gt;

Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“:
{{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.&lt;ref&gt;Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.&lt;/ref&gt;}}

Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.&lt;ref&gt;AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS:
{{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“:
{{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... &lt;br /&gt; Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]&lt;/ref&gt;}}

[[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.&lt;/ref&gt; Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: 
{{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}}

U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda:

{{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem:
{{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.&lt;ref&gt;Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.&lt;/ref&gt; Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].&lt;ref&gt;{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}&lt;/ref&gt;

U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“:
{{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&amp;rec=315&amp;roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]:
{{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.&lt;ref name=&quot;Znaci.net&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}}

Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“:
{{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču &quot;Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]&quot; uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...&lt;ref name=&quot;Znaci.net&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.&lt;ref name=&quot;Znaci.net&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}}

F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.&lt;ref&gt;Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.&lt;/ref&gt; Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju:
{{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.&lt;/ref&gt;}}

Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi:
{{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).&lt;/ref&gt; da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: 
{{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA.

1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi:

a)  Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu;

b)  Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan.

v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje.

g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu.

d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu.

đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog.

2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to:

a)  Vojvodom Pukovačkim Dragutinom;

b)  Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca;

v) Vojvodom Istočkim;

g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]&lt;/ref&gt;}}

Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

U depešama poslatim Vrhovnoj komandi JVuO od 29. septembra do 1. oktobra 1942. godine,&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 501.&lt;/ref&gt; gotovo dva mjeseca po hapšenju majora Dobrivoja Marinkovića od strane bugarskih okupacionih trupâ (nakon čega je otpremljen u [[Koncentracijski logor Mauthausen|logor Mauthausen]], gdje je skončao decembra iste godine), major Đurić (pseudonim »Herman«) kritizira indolentnost legalizovanih odreda i njihovih komandanata:
{{izdvojeni citat|Za reon Marinkovića, šta sam uradio, podneo sam izveštaj. Srez Kruševački dodelio sam [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], a Dobrički Radojeviću. Za zamenika Marinkoviću odredio sam kapet. I klase Jovana Jovanovića i uputio mu mojeg delegata, jednog od najboljih organizatora rez. p.poruč. Stanimira Radenkovića. Rade isključivo po mojim uputstvima. U mom reonu svi komandanti brigada postavljeni od Marinkovića su legalni. To su: za srez Rasinski kapet. Petković, za srez Ražanjski akt. peš. kapet. Vesić, Moravski kapet. Novaković, a za srez Aleksinački niko nije bio određen. Za srez Sokobanjski kapet. Jovan Jovanović, jedini ilegalan. Postavio sam iste komandante brigada, ali naredio da moraju raditi na terenu, a ne uživati u varošima kao legalni... Legalne oficire narod nerado prima i komunisti koriste za propagandu, jer kažu da rade sa Nedićem. U koliko i dalje ostanu neaktivni vršiću smenu.}}

Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: 
{{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]&lt;ref name=&quot;Jozo Tomasevich 1945&quot;/&gt;), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.&lt;/ref&gt; O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.&lt;ref&gt;ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.&lt;/ref&gt; Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.&lt;ref&gt;{{harv|Живковић|2017|p=556}}&lt;/ref&gt;

U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji.

Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.&lt;/ref&gt; iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]:
{{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}}

Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.&lt;ref&gt;AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.&lt;/ref&gt;

Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.&lt;ref&gt;Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.&lt;/ref&gt; Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]].

Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred:
{{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]&lt;/ref&gt;|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}}

U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika:
{{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]&lt;/ref&gt;}}

[[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.&lt;/ref&gt; Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]:
{{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}}

Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt; juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.&lt;/ref&gt; Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima:
{{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; &lt;br&gt; — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve 
ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. &lt;br&gt; — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}}

O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje:
{{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.&lt;/ref&gt;}}

Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića:
{{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, n. d., str. 110.&lt;/ref&gt;}}

Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ:
{{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.&lt;ref&gt;[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]&lt;/ref&gt;}}

Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće:
{{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.&lt;/ref&gt;}}

U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti:
{{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće:
{{izdvojeni citat|
''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.''

Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.&lt;/ref&gt;}}

O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio&lt;ref&gt;''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.&lt;/ref&gt; i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda:
{{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}}

Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.&lt;ref&gt;AVII, br. 9/2-1, k. 1a.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.&lt;/ref&gt;

U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]&lt;/ref&gt; 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]&lt;/ref&gt;

Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«:
{{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... &lt;br /&gt; Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]&lt;/ref&gt;}}

Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] &lt;br /&gt; Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]&lt;/ref&gt;}}

U vjerodostojnost Botićevih navodâ mogao se i sâm Draža Mihailović uvjeriti iz izvještaja koji su mu krajem avgusta te godine dostavili vojvoda Dobroslav Jevđević i major Petar Baćović ispred Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine:
{{izdvojeni citat|U vezi sa dolaskom Trklje i Mitranovića u ove krajeve i njihove želje da se sastanu sa Đokom ja sam opširnije razgovarao sa Trkljom. Esencijalno je iz tog razgovora sledeće: Postoji po njihovom mnenju apsolutna potreba da se od strane Bosanaca održavaju veze sa Nedićevom vladom, jer je zvanična Srbija sigurno zaleđe i azil za bosanske izbeglice i jer se bez nje ne može voditi akcija u Bosni. U vezi toga sam konstatovao da oni drugim očima gledaju na Nedićevu akciju nego mi. U vezi sa tim oni žele da pokret u Bosni javno ne treba da bude identifikovan sa Dražinim pokretom, nego da figurira kao samostalan. To obrazlažu i tim da je Draža član londonske vlade i kao takav ne može pristati na likvidaciju turskog [tj. [[Bošnjaci|bošnjačkog]] — prim.] elementa i hrvatskog... Poznajemo odlično prilike u Bosni znamo da u ovom kraju ti ljudi nemaju baš nikoga, pa to saopštavamo, kao elemenat, koji može da posluži pri oceni šta da se uradi prema njima. Da bi bili tačno obavešteni primećujemo samo, da smo i kod nekih bosanskih izbeglica iz naroda primetili izvesnu sentimentalnost prema Nediću.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_162.htm Izveštaj majora Petra Baćovića i Dobrosava Jevđevića s kraja avgusta 1942. Draži Mihailoviću o političkoj situaciji u istočnoj Bosni i Hercegovini]&lt;/ref&gt;}}

Kapetan [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]], tada u svojstvu legalizovanog oficira na službi u [[Zaječar]]u, poslao je 22. juna te godine Vrhovnoj komandi JVuO depešu&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_111.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 31. maja do 26. juna 1942. godine]&lt;/ref&gt; kojom obavještava da je uspostavio veze sa [[Sokolski pokret|sokolskom organizacijom]], kao i sa ljudstvom kvislinške SDS u glavnom gradu okupirane Srbije:
{{izdvojeni citat|Naredite da štab br. 2 preduzme hitno čišćenje izdajica u Beogradu. Ja ću gledati da angažujem pojedine sokolske trojke i žandarme koji su sigurni za taj cilj. Javite da li imate neko naređenje za rad Sokola u Beogradu. Kod mene je načelnik Sokola sa Čukarice. Oni su dobro organizovani. 700 žandarma iz Beograda traže instrukcije od mene.}}

General Mihailović je uvažio prijedloge kapetana Ocokoljića (pseudonim »Iliev«) nakon samo par dana:
{{izdvojeni citat|Preduzmite sve Vi i Stojanović [Miodrag, kapetan — prim.] da preobraćate tajno u naše redove sve pripadnike policijske straže i druge Nedićevce. Oficire pozvati da se izjasne. Neposlušne predložiti za lišenje čina sa obrazloženjem. Pozdravite sokole, neka se što bolje organizuju. Trojke neka postoje i nek malo sačekaju, još ne mogu u Beograd da stupe. Žandarmima iz Beograda daj da se što bolje organizuju za opštu stvar.&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 345.&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt; general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: 
{{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama.

Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}}

U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ:
{{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.&lt;/ref&gt;}}

U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.&lt;/ref&gt;

Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava &quot;komuniste&quot; pomoću legalizovanih odreda:

{{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi &quot;najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama&quot;:
{{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}}

Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«):
{{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje &quot;letećih jedinica&quot; koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za &quot;uništavanje neprijatelja&quot;:
{{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.&lt;ref name=&quot;Jozo Tomasevich 1945&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.&lt;/ref&gt;

Početkom oktobra 1942, komandant Kolubarskog korpusa JVuO kapetan Petronije Nikolić (pseudonim »Peter«) informira generala Dražu Mihailovića o situaciji u sopstvenoj zoni odgovornosti:
{{izdvojeni citat|G. pukovniče [Mihailović je general od decembra 1941. godine — prim.], rad na organizaciji je uglavnom završen... Ceo naš rad zasnovan je na Vašim uputstvima i naređenjima. Kako u [[Obrenovac|Obrenovcu]] tako i po selima. Nama pripada sve i to sa najboljim domaćinima na čelu. Četnici, poljska straža, graničari, također su sa nama. Ljotićevaca, komunista i ostalih koji bi nas progonili, nema.&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 285.&lt;/ref&gt;}} 

Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«:
{{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte.

Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem:

1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka;

2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića;

3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima.

Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.&lt;/ref&gt;}}

U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ:
{{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.&lt;/ref&gt;}}

Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: 
{{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt;}}

Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.&lt;ref&gt;DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.&lt;/ref&gt;

Generalštabni major Žarko Todorović (»Valter«) je Vrhovnoj komandi JVuO 15. decembra 1942. godine sugerirao sklapanje sporazuma sa Ljotićevom SDK:
{{izdvojeni citat|Vođstvo Ljotićevaca postalo mekše. Hoće sporazum. Predlažem da se pokuša sporazum, ali pod uslovima da prestanu sa prokazivanjem naših ljudi. Energičnija borba protiv komunista. Da nam daju višak neregistrovanog oružja, a mi njima da obećamo zakonski postupak sa njima posle rata.&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 647.&lt;/ref&gt;}}

Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]&lt;/ref&gt; pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.&lt;ref&gt;Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.&lt;/ref&gt;

Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943:
{{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene.

U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč.

Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.&lt;ref&gt;Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca:
{{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.&lt;ref name=&quot;leskovackizbornik.rs&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 962.&lt;/ref&gt;}}

U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“&lt;ref name=&quot;leskovackizbornik.rs&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.&lt;/ref&gt;

O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]:
{{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.&lt;ref&gt;Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem:
{{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.&lt;/ref&gt;}}

Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“:
{{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».&lt;ref&gt;Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]]}}

=== Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda ===
Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]].
 
Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943.

Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}&lt;/ref&gt;), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi &quot;''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''.&quot;&lt;ref&gt;Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}&lt;/ref&gt; Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: &quot;''Budite oprezni jer Dragi je lopov''.&quot; Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista:

{{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.&lt;ref&gt;Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}&lt;/ref&gt;|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}}

Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovorite i molim potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega. Kao ministar policije imaće dva pomoćnika, jedno vojno lice bar potpukovničkog čina.“&lt;ref&gt;''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.&lt;/ref&gt; Mihailović je već sjutradan odgovorio sljedeće: „»Adolf« [tj. Dragi Jovanović — prim.] Ima da pogine, a sada ga koristiti da vidimo šta hoće kao Ministar policije. Napravi se da smo gotovo da se sa njim tajno sarađuje.“ Nakon par dana, Mihailović će »Valteru« iznova potcrtati: „Po pitanju Adolfa poslao sam Vam odavno odgovor iskoristite ga, a zna se šta mu sleduje.“&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 626‒627.&lt;/ref&gt; Potpisujući se još uvijek kao pukovnik,  Mihailović šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]:
{{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.&lt;/ref&gt;

Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.&lt;/ref&gt;

Specijalna policija održavala je kontakte sa komandama i obavještajnim punktovima ravnogorskog pokreta Draže Mihailovića po Srbiji. Saradnja sa četnicima obično se negativno odražavala na pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkog pokreta]], koji su bili hvatani, zatim kažnjavani na vremenske kazne i kasnije puštani iz [[Logor Banjica|logora na Banjici]]. О njihovom su puštanju po pravilu obavještavane terenske službe Mihailovićeve organizacije koje bi puštena lica najčešće ubijale.&lt;ref&gt;[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-i/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga I], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 54.&lt;/ref&gt;

Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem:
{{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio:
{{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM...
U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.&lt;ref&gt;IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.&lt;/ref&gt;|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}}

Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.&lt;/ref&gt; pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}}

=== Zahlađenje odnosa i prekid saradnje ===
Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume:

{{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije &quot;borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi&quot;, a nisu bili retki ni &quot;prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom.&quot;&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.&lt;/ref&gt;

Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije.

7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]:
{{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}}

Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće:
{{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.&lt;ref&gt;NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.&lt;/ref&gt;}}

Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.&lt;/ref&gt;

Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.&lt;/ref&gt;

=== Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima ===
{{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}}

Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire.

General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.&lt;ref&gt;AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.&lt;/ref&gt; U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.&lt;/ref&gt;

Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«&lt;ref&gt;Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]&lt;/ref&gt;

Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila 
na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]&lt;/ref&gt;

General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti:

{{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. &lt;/br&gt; Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.&lt;/ref&gt;}}

General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. &lt;/br&gt; Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.&lt;/ref&gt;|[[Milan Nedić]]}}

Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte.&quot;}})&lt;/ref&gt; Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu:
{{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch).

Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima.

[[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]]

O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu:

{{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.]  &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf  Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.&lt;/ref&gt;}}

Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].

Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem:

{{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]&lt;/ref&gt;|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}}

[[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader:

{{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.&lt;/ref&gt;}}

O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se &quot;ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red&quot;. U Vranićevom izveštaju se ističe da &quot;okupator pomaže našu borbu&quot;, aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici &quot;iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu&quot;, uz posredstvo Nedićeve vlade.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.&lt;/ref&gt;

U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.&lt;ref&gt;DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.&lt;/ref&gt;}}

Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju:
{{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.&lt;/ref&gt;}}

Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.&lt;/ref&gt;

Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]:
{{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. ==
{{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Jovanović Dragomir-Dragi&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}&lt;/ref&gt;|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}}

{{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]:
{{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}}

General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju.

{{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd, 1999, str. 312–313.&lt;/ref&gt;|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}}

U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.&lt;/ref&gt;

[[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.&lt;/ref&gt; Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt; Na ovo Mihailović odgovara:
{{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}}

U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.&lt;/ref&gt;

U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije:
{{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.&lt;ref&gt;Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. &lt;br /&gt; ({{jez-rus|&quot;Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.&lt;ref name=&quot;Jozo Tomasevich 1945&quot;/&gt; Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].&lt;ref&gt;Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]&lt;/ref&gt; Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).&lt;ref&gt;Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.&lt;/ref&gt;

Legalizovani ravnogorski komandant koji se u Nedićevim strukturama najduže održao bio je potpukovnik Momčilo Matić. Potpukovnik Matić je u kvislinškom sistemu, kao zapovjednik Drinske grupe srpskih oružanih odreda, igrao veoma bitnu ulogu. Legalizovao se krajem novembra 1941,&lt;ref&gt;Мр Драган Крсмановић, Војне формације 1941. године у Ужичком округу, Историјска баштина (број 20), Историјски архив Ужице, 2011, стр. 93.&lt;/ref&gt; da bi na poziciji na kojoj se nalazio ostao neotkriven sve do proljeća 1943. godine. 3. marta 1943, potpukovnik Matić (pseudonim »Kapuco«) poslao je jedan od posljednjih radiograma Vrhovnoj komandi JVuO,&lt;ref&gt;AVII, ČA, K–293, reg. br. 3/1.&lt;/ref&gt; iz koga postaje očito da je on, iako nominalno pod komandom generala Milana Nedića, zapravo odgovorao generalu Draži Mihailoviću:
{{izdvojeni citat|Nedić mi usmeno saopštio 28. februara da dovedem celu grupu u Beograd do 15. marta radi preformiranja, moje je mišljenje radi likvidacije. Nemci to još nisu aminovali. U slučaju da je Nedićeva odluka izvršna, molim za naređenje gde da krenem sa najmanje 200 ljudi.}}

Međutim, Matić nije uspio da se sa štabom Drinske grupe blagovremeno skloni iz Užica, budući da je već 6. marta od strane Nijemaca uhapšen,&lt;ref&gt;Милутин Живковић, н. д., стр. 318.&lt;/ref&gt; da bi potom bio odveden u logor. Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant Gorske kraljeve garde JVuO, obavijestio je Mihailovića 20. marta: „Matićeva grupa nije zapravo razoružana, već samo što je jedna četa od 20 ljudi u Bosni... Ostalo ljudstvo [je] upućeno ... po Vašim ranijim instrukcijama delom preko Drine a većim delom preko Uvca i Lima, jedan deo priključio se Zlatiborskoj brigadi i [[Božidar Ćosović-Javorski|Boži Javorcu]]. Za ovo kriv je Matić jer se izrekao da će ići u šumu...“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 4/1.&lt;/ref&gt; O sudbini Matićevih ljudi je VK JVuO sjutradan doznala nešto više i od kapetana Milorada Mitića, komandanta Zlatiborskog korpusa: „Matić iznenada razoružan i njegov štab. Odmah Nemci pojurili na teren da razoružaju ljudstvo. Uspeli samo u Bajinoj Bašti. Ostalo izbeglo. Većina van granice. Na reonu prihvaćeni. Pet šestina izbeglo.“&lt;ref&gt;AVII, ČA, K–293, reg. br. 4/1.&lt;/ref&gt; Na ovaj će način biti ostvarena bojazan njemačkih okupacionih vlasti da će se JVuO priključiti legalizovani odredi, nezavisno od toga da li su Pećančevi ili Mihailovićevi.

Upravo na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama upozorio je [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji, koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.&lt;ref&gt;AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.&lt;/ref&gt;}}

Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta:
{{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|&quot;Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog&lt;ref&gt;{{harv|Живковић|2017|p=375}}&lt;/ref&gt; sredinom jula 1942:
{{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića:
{{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.&lt;/ref&gt;}}

Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«:
{{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.&lt;/ref&gt;|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}}

U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću:
{{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.&lt;/ref&gt;}}

Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.&lt;ref&gt;AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.&lt;/ref&gt; Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.&lt;ref&gt;Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.&lt;/ref&gt;

Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt; kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.&lt;ref&gt;Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.&lt;/ref&gt;

Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«:
{{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].&lt;ref&gt;AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.&lt;/ref&gt;}}

Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]:
{{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}}

[[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.&lt;ref&gt;Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.&lt;/ref&gt; U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]&lt;/ref&gt; Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.&lt;ref&gt;[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]&lt;/ref&gt;

Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.&lt;/ref&gt;

Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje:
{{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“

Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).&lt;/ref&gt; Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije.

Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku:
{{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.&lt;/ref&gt;|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}}

[[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu:
{{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.&lt;/ref&gt;}}

Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.&lt;/ref&gt; U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji:
{{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.&lt;ref&gt;Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}&lt;/ref&gt;

Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi:
{{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=158&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Zu allgemein: &lt;br /&gt; Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}}

Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima:
{{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.&lt;/ref&gt;

Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade.

Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]:
{{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]]}}

Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem:
{{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]&lt;/ref&gt;}}

Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom:
{{izdvojeni citat|
U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''.

U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]:
{{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}}

Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće:
{{izdvojeni citat|
1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića.

2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista.

3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}}

Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.&lt;/ref&gt;

Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.&lt;/ref&gt; Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943:
{{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“:
{{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&amp;rec=314&amp;roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}}

U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi:
{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}}

Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem:
{{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju:

(1)  Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu.

(2)  Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva.

(3)  Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima.

(4)  Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]&lt;/ref&gt;}}

18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira:
{{izdvojeni citat|''2. decembar'' &lt;br /&gt; Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. &lt;br /&gt; Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. &lt;br /&gt; Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.&lt;/ref&gt; Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ:
{{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}}

U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO:
{{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.&lt;ref&gt;Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.&lt;/ref&gt;

U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.&lt;ref&gt;Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.&lt;/ref&gt; Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.&lt;ref&gt;Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.&lt;/ref&gt;

1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi:
{{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]&lt;/ref&gt;}}

Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“&lt;ref&gt;VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.&lt;/ref&gt;

Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.&lt;/ref&gt; Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini.

Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu:
{{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] &lt;br /&gt; Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.&lt;/ref&gt;}}

Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine:
{{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]&lt;/ref&gt;}}

Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće:
{{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.&lt;ref name=&quot;znaci2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.&lt;/ref&gt;}}

Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija:
{{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.&lt;ref name=&quot;znaci2&quot;/&gt;}}

U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.&lt;ref&gt;Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.&lt;/ref&gt;}}:
{{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: &lt;br /&gt; Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der &quot;große Geist des 20. Jahrhunderts&quot;, doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}}

Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: 
{{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: &lt;br /&gt; 1) prekid neprijateljstava, &lt;br /&gt; 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i &lt;br /&gt; 3) oslobađanje talaca. &lt;br /&gt; Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=312&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac &lt;br /&gt; BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: &lt;br /&gt; 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung &lt;br /&gt; 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen &lt;br /&gt; 3.) Freilassung der Geiseln. &lt;br /&gt; Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=312&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Besondere Tagesmeldungen BdS.: &lt;br /&gt; In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}}

Paralelno sa sklapanjem pisanih ugovorâ s njemačkim komandama u Srbiji, majori Siniša Ocokoljić i Saša Mihajlović predlažu okupatoru usklađivanje antipartizanske akcije JVuO i SDS:
{{izdvojeni citat|27.11. Vojni komandant Jugoistoka: &lt;/br&gt; Četničke vođe Ocokoljić i Mihajlović dostavile su, preko poverljivog lica, ponudu da zajedno sa SDS-om unište komuniste u beogradskom okrugu. Oni traže garancije da će, tokom određenog perioda, biti obustavljena sva protivdejstva nemačkih i drugih trupa na datom području.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=176&amp;rec=313&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456904.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;27.11. Mil.Befh.SO.: &lt;/br&gt; DM.–Führer Ocokoljic und Mihajlovic durch V–Mann Angebot abgegeben, Komm. im Kreis Belgrad zusammen mit SSW. zu vernichten. Sie bitten um Zusage, daß für eine bestimmte Zeit jede Gegenaktion der Deutschen und sonstigen Truppen in diesem Raum unterbleibt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], 1. XII 1943.}}

Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini:
{{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.&lt;/ref&gt;

Jedan od ljudi od najvećeg povjerenja Draže Mihailovića u okupiranom Beogradu bio je ing. Petar Milićević, viši železnički savetnik u penziji. Milićević je najprije djelovao pod pseudonimom »Lorenc«, da bi od početka 1943. godine preuzeo pseudonim »Ante«. U jednom od svojih izvještaja Mihailoviću, Milićević navodi da su za njega pristali da rade dva inspektora Uprave grada Beograda, pomenuvši jednoga od njih — Boška Ilića. Dvojica inspektorâ su bili angažirani na organizaciji četničkih trojki u Upravi grada Beograda i u njenim kvartovima, kao i za dostavljanje podataka o komunističkom pokretu u Beogradu i okolini.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv grada Beograda, fond monografije o Beogradu, inventarski broj 8.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., стр. 315.&lt;/ref&gt; Inače, Milićević se priključio ravnogorskom pokretu na samom početku rata 1941. Radio je legalno u glavnom gradu Srbije sve do decembra 1943, kada biva otkriven od strane ''[[Sicherheitsdienst]]a'' te prinuđen da pređe u ilegalni rad i uzme lažni identitet.&lt;ref&gt;Rade Ristanović, n. d., str. 492.&lt;/ref&gt;

29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi:
{{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

[[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije:
{{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.&lt;ref&gt;Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, n. d., str. 128.&lt;/ref&gt;}}

Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.&lt;/ref&gt;

Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.&lt;/ref&gt;

Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.&lt;/ref&gt; Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.&lt;/ref&gt; Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.&lt;ref&gt;Rade Ristanović, n. d., str. 506.&lt;/ref&gt;  Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje:
{{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.&lt;ref&gt;Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.&lt;/ref&gt;}}

Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.&lt;ref&gt;IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rade Ristanović, n. d., str. 478.&lt;/ref&gt; Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: 
{{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.&lt;ref&gt;IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.&lt;/ref&gt;}}

Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor:
{{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS?

Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića.

Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem?

Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno.

Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović?

Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.&lt;ref name=&quot;Jovanović Dragomir-Dragi&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}&lt;/ref&gt;|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}}

[[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.&lt;ref&gt;[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.&lt;/ref&gt; Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave:
{{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.&lt;ref&gt;Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceF&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.&lt;/ref&gt;}}

I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje:
{{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.&lt;/ref&gt;}}

Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.&lt;/ref&gt;

Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo:
{{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.&lt;ref&gt;AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.&lt;/ref&gt;}}

[[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi:
{{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...&lt;ref&gt;Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.&lt;/ref&gt;}} 

U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“:
{{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem:
{{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&amp;rec=313&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}}

U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO:
{{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&amp;rec=313&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}}

Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju:
{{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}}

O entuzijazmu kod stanovnika istočne Hercegovine naklonjenog četnicima za priključenje Nedićevoj Srbiji piše i major [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) u depeši pristigloj 30. XII 1943. u VK JVuO:
{{izdvojeni citat|Narod neće moći izdržati bez pomoći u hrani. Ovu pomoć primiće od svakog ko mu je pruži jer su u pitanju familije za koje se, uostalom, borba i vodi. Nemci su proneli glas da će istočna Bosna i Hercegovina se priključiti Nediću. Svi govore: »Neka samo dođe i zavede vlast i red, a mi znamo što smo. Nama je potrebno mira i hleba, jer se više ovako ne može voditi borba sa svim neprijateljima, a pomoći nema ni odkuda«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem:
{{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}}

Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću:
{{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}}

[[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: 
{{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.&lt;/ref&gt;}}

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. ==
{{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}}

{{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga.

Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan.

Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}}

{{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}}

{{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: 
{{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.&lt;ref&gt;AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.&lt;/ref&gt;}}

O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944:
{{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.&lt;ref name=&quot;ReferenceG&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima:
{{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. &lt;br /&gt; (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. &lt;br /&gt; (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.&lt;ref name=&quot;ReferenceG&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}}

Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO:
{{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.&lt;ref name=&quot;ReferenceG&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: 
{{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik Simić implicitno podsjeća na kolaboraciju ravnogoraca sa kvislinškim strukturama kroz [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizaciju četnika u Srbiji]] (koja je nastavljena i nakon razoružavanja legalizovanih odredâ), sugerirajući Vrhovnoj komandi JVuO da u njegovoj zoni odgovornosti dođe do obustave ove prakse: „Upravo danas Paloša [potpukovnik Miodrag Palošević — prim.] teram na posao i pored dva naređenja nije još otišao u avalski korpus... Avalskom korpusu naredio sam da uz pomoć Paloša obrazuje jurišne brigade i ilegalne starešine da budu, a ne Nedićevi oficiri. Objasnio sam da sada nije starešina nad korpusom i da je korpus samostalan u svakom pogledu.“

U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava&lt;ref name=&quot;ReferenceG&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]:
{{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}}

Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću:
{{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.&lt;ref name=&quot;ReferenceI&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.&lt;/ref&gt; posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi:
{{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.&lt;ref name=&quot;ReferenceG&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].&lt;ref&gt;Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.&lt;/ref&gt; Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]&lt;/ref&gt;), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije:
{{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je više četničkih komandanata  u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“:
{{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.&lt;/ref&gt;}}

Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće:
{{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.&lt;ref&gt;Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.&lt;/ref&gt;}}

10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] &lt;br /&gt; Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.&lt;ref name=&quot;ReferenceI&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]:
{{izdvojeni citat|Medić mi javlja:
Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.&lt;ref name=&quot;ReferenceI&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.&lt;/ref&gt;

U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt; tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih:
{{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

&lt;div style=&quot;text-align:center;font-size:85%;&quot;&gt;&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;200&quot;&gt; Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. 
&lt;/gallery&gt;&lt;/div&gt;

Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena:
{{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.&lt;/ref&gt;}}

Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]:
{{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“&lt;ref&gt;[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]&lt;/ref&gt;

Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt; od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa:
{{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}}

Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima:
{{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

[[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju:
{{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje:
{{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.&lt;/ref&gt;}}

Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu:
{{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su,  prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe:
{{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]&lt;/ref&gt;}}

Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: 
{{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.&lt;ref name=&quot;ReferenceI&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
 
O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak:
{{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.&lt;/ref&gt;}}

U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: 
{{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.&lt;ref&gt;Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]]}}

Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže):
{{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: &lt;/br&gt; 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. &lt;/br&gt; 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. &lt;/br&gt; 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. &lt;/br&gt; 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. &lt;/br&gt; Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji:
 
{{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.&lt;/ref&gt;|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}}

11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta:

{{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće:

# Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. 
# Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. 
# Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. 
# Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner &quot;Verhandlungen&quot; mit DM folgendes mit: &lt;br /&gt; 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. &lt;br /&gt; 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. &lt;br /&gt; 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. &lt;br /&gt; 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,&lt;ref&gt;Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.&lt;/ref&gt; a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt; Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt; CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.&lt;ref&gt;Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}}

[[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu:
{{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.&lt;ref&gt;[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]&lt;/ref&gt;}}

Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).”

U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]&lt;/ref&gt; Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}&lt;/ref&gt; U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”&lt;ref&gt;[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]&lt;/ref&gt; 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: 
{{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.&lt;/ref&gt;}}
[[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]]

O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.&lt;/ref&gt; U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije:
{{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.&lt;/ref&gt;}}

Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava:
{{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceJ&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.&lt;/ref&gt; Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.&lt;ref&gt;AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.&lt;/ref&gt; Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja za Beograd poslana tročlana delegacija u sastavu: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&amp;rec=313&amp;roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit.&quot;}})&lt;/ref&gt; pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].&lt;ref&gt;Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.&lt;/ref&gt;

Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju Komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=695&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}}

Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.&lt;/ref&gt;

Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.&lt;/ref&gt;}}

U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«:
{{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.&lt;ref&gt;Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.&lt;/ref&gt;}}

[[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&amp;nbsp;mm.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.&lt;/ref&gt;  Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]&lt;/ref&gt;}}

General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima:
{{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: 
{{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik Jevrem Simić dostavio je pismom od 18. aprila 1944. generalu Draži Mihailoviću informacije o borbenom rasporedu snagâ JVuO, SDK, SDS i njemačkog Wehrmachta u jugozapadnoj Srbiji, naspram jedinicâ [[NOV i POJ]] koje ih napadaju:
{{izdvojeni citat|Raspored Nemačko-satelističkih snaga je:

Krdžaliski [dobrovoljački — prim.] drugi puk pod komandom Marisava [Petrovića] u Čajetini, a jedan bataljon je 17 ovog meseca otišao iz Bele reke verovatno ka Katićima.

Nemci: 4.000 sa nešto lakih topova, na prostoru Čajetina — Palisad — Kraljeve vode — Kokin Brod.

Bugari: Na utvrđenoj Borovoj glavi ovu ojačavaju i ima ih 1.500.

S.D.S.: Njih 230 u utvrđenjima sela Rožanstvo.

Marković: 360 ljudi zatvara Visoku. Odredi su istureni na Okruglici.

Kondor: sa 1340 ljudi na liniji Klekovo — Ljubiš — Sirogojne. Grupno zatvara sve pravce sa rezervom spremnom za udar.

Kalait: jedan bataljon sa 80 Nemaca u Štitkovu, a dve čete na Pavlovića Brodu. Sam Kalait sa ostalim odredima je sa Pavlom.

Cvetić: sa njim veze nemam.

Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.

U toku 17 ovog meseca Marković je do 11 časova vodio borbu sa crvenima napadnut od tri njegove kolone. Posle borbe od tri sata gde je dolazilo i do borbe prsa u prsa, povukao je se. Crveni su zauzeli Katiće, Maću, Vodice, Šarenik i tu se zadržali.

Rezultat: Marković ima 6 mrtvih i 4 ranjena. Nađeno je 21 mrtvih kod crvenih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]:
{{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=255&amp;broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|&quot;Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceH&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH:
{{izdvojeni citat|
D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]&lt;/ref&gt;}}

Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.&lt;ref name=&quot;ReferenceH&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. &lt;br /&gt; Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.&lt;ref&gt;Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.&lt;/ref&gt;

U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: 
{{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.&lt;ref&gt;Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.&lt;/ref&gt;}}

U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: 
{{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?&lt;ref&gt;Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Коста Николић, н. ч., стр. 272.&lt;/ref&gt;}}

Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.&lt;ref&gt;Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.&lt;/ref&gt;

I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: 
{{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.&lt;/ref&gt;}}

General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: 
{{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.&lt;ref&gt;Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.&lt;/ref&gt;|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}}

Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu:
{{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...&lt;ref&gt;Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.&lt;/ref&gt;}}

Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ:
{{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. &lt;br /&gt; II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.&lt;ref&gt;''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 16. maj 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&amp;rec=78&amp;roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE SW– SERBIEN: &lt;/br&gt; RESTE 2. UND 5. DIV. IM ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. &lt;/br&gt; DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– &lt;/br&gt; BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER.&quot;}})&lt;/ref&gt; upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}}

General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada:
{{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=771&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. &lt;/br&gt; Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}}

General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=771&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije:
{{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}}

Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;

U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana:
{{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|&quot;7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM.&quot;}})&lt;/ref&gt; Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS:
{{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|&quot;SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}}

Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.&lt;ref&gt;Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.&lt;/ref&gt;

Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće:
{{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.&lt;/ref&gt;}}

[[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše:
{{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.&lt;ref&gt;Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.&lt;/ref&gt;}}

Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše:
{{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.&lt;/ref&gt;}}

5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića:
{{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]&lt;/ref&gt;}}

Već sjutradan je Račić donio naredbu kojom se zabranjuje vođenje pregovorâ s okupatorom bez njegova znanja i dopuštenja, dok je za kvislinške jedinice, koje je trebalo da posluže za posrednu nabavku naoružanja za JVuO, preporučio sljedeće:
{{izdvojeni citat|Pošto je u izgledu da će Nemci dati još oružja za odrede srpske državne straže, granične straže i dobrovoljačkih jedinica, a imamo sigurnih podataka da će to oružje biti u najkraćem roku pod našom komandom to, — naređujem;

1. — Da komandanti srezova odobre da ode u Srpsku državnu stražu, graničnu stražu i dobrovoljačke odrede onoliko ljudi koliko bude traženo. Samo voditi računa da ljudstvo bude obrađeno u našem duhu i u nacionalnom pogledu ispravno. Ljudstvo obraditi u duhu naređenja koje je izdato u ovom pogledu.

Do daljeg naređenja ne činiti pritisak na familije onih koji su u Nedićevim odredima i ne zahtevati da iz istih beže. A ako neko od njih pobegne posavetovati ga da se za sada vrati na svoje mesto i staviti mu na znanje da neće iskusiti nikakvu kaznu što se za izvesno vreme udaljio iz ovih jedinica. Za ovo imamo sigurnih podataka.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, str. 548—550.&lt;/ref&gt;}}

O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće:
{{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.&lt;/ref&gt;}}

Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.:
{{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''.

A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo.

B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle.

C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša.

III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen.

D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje.

I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak.

III. ''Namere''.

Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK.

''Ostali deo Srbije''.

Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi.

20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. &lt;/br&gt; I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. &lt;/br&gt; III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. &lt;/br&gt; Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. &lt;/br&gt; I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. &lt;/br&gt; III. Absichten. &lt;/br&gt; Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. &lt;/br&gt; Übriges Serbien. &lt;/br&gt; Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. &lt;/br&gt; 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga:
{{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.&lt;ref name=&quot;ReferenceJ&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere:
{{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.&lt;ref name=&quot;ReferenceF&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.&lt;/ref&gt;}}

U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.&lt;/ref&gt;}}

General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće:
{{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]:
{{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]].                                                       

S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150.

Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu:

1.  — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju.

2.  — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole.

3.  — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika.

4.  — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima.

5.  — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara.

6.  — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]].

Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija.

Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]&lt;/ref&gt;}}

Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]]. Poručnik Prica je tom prilikom navodno obećao kapetanu SGS da četnici „za sada neće preduzimati nikakva neprijateljstva protiv njemačkih okupacionih trupâ“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=1236&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gelegentlich einer Reise im Grenzbezirk ist der Kommandeur der SGW–Kreisgrenzabteilung Pozarevac, Hptm. Ivanisevic im Dorfe C a r e v a c (10 südl. Gradiste) mit dem Cetnikführer und Kommandeur der Ramski brigade, Oblt. Bogdan P r i c a zusammengetroffen und mit demselben in ein Gespräch gekommen. &lt;/br&gt; 3. Der Cetnikführer hat sich auch dahingehend ausgeschprochen, daß sie z.Zt. keine Feindseligkeiten gegen die deutsche Besatzungstruppe unternehmen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;

U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.&lt;/ref&gt;}}

Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje:
{{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade:
{{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića:
{{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.&lt;/ref&gt;}}

Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].&lt;ref name=&quot;ReferenceH&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: 
{{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). &lt;br /&gt; Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic.
Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem:
{{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.&lt;ref name=&quot;ReferenceF&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.&lt;/ref&gt;}}

O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje:
{{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|&quot;Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.&lt;/ref&gt; O ovom sastanku je Boško Kostić,  sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio   sljedeći zapis:
{{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.&lt;/ref&gt;}}

Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.&lt;/ref&gt; Draži Mihailoviću u kome se navodi:
{{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}}

Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade:
{{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) &lt;/br&gt; Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}}

Želja okupatora da se sa svim kvislinškim i kolaboracionističkim snagama, pod svaku cijenu i uz što manje sopstvenih gubitaka, spriječi prodor snagâ NOVJ iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine u Srbiju, izražena je i u izvještaju Operativnog odeljenja Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« od 19. jula: 
{{izdvojeni citat|Srbija: Pokreti crvenih divizija u južnom delu Srbije su od sve većeg značaja. [[Topličko-jablanička operacija|Operacija »Keraus«]]: glavnina 27. bugarske divizije krenula je 19. 7. iz doline Toplice u pravcu juga. Borbena grupa »Dizener« (5 bataljona Srpskog dobrovoljačkog korpusa i 1 tenkovska četa) kreće 20. 7. sa linije [[Leskovac]] — [[Lebane]] u pravcu severozapada. Četnička grupa »Vajel« sa zadatkom zaprečavanja linije Matorovska — Tulari nalazi se u naizmeničnim borbama sa crvenim snagama koje su prodrle preko Toplice u pravcu zapada sve do prostora [[Brus]]a. Južno od toga isturene jedinice komunista doprle su u pravcu [[Ibar|Ibra]] do prostora severno od [[Podujevo|Podujeva]].

Za ojačanje Ibarske doline upućen je dodatni ruski bataljon (I bataljon 5. puka [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]]). 

Na zapadnim granicama Srbije produžava se Titov marš, 9 — 12 crvеnih divizija prikupljeno je u prostoru [[Berane]] — [[Zvornik]] sa zadatkom upada u Srbiju. 

Borbe za [[Prokuplje]] — Brus se još ne mogu sagledati.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000839—000840.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Bewegungen roter Divisionen in Südserbien von wachsender Bedeutung. &lt;/br&gt; &quot;Kehraus&quot;: Masse 27.bulg.Div. aus Toplica–Tal 19.7. nach S angetreten. Kgr. Diesener (5 SFK–Btlne. und 1 Pz.Kp.) antritt 20.7. aus Linie Leskovac – Lebane nach NW. &lt;/br&gt; Cetnik–Gruppe Weyel mit Sperrauftrag in Linie Matorovska – Tulari mit Tn. in wechselvollen Kämpfen gegen–über Toplica nach W bis in Raum Brus vorgedrungene rote Kräfte. S davon vorderste Tle.Komm. N Podujevo Richtung Ibar. &lt;/br&gt; Zur Verstärkung Ibartal ein weiteres Russen–Btl. (I./RZK 5) dorthin abgedreht. &lt;/br&gt; An der W–Grenze Serbiens geht der Aufmarsch der Tito–Kräfte weiter, 9 – 12 rote Divisionen versammeln sich im Raum Berane – Zvornik mit dem Auftrag, nach Serbien einzufallen. &lt;/br&gt; Die Kämpfe um Prokuplje – Brus sind noch nicht zu übersehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvod iz ratnog dnevnika Grupe armija »F« za period od 1. jula do 31. decembra 1944. godine}}

Narednog će mjeseca njemački nadležni organi javljati i o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izviješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– &lt;/br&gt; ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–&quot;}})&lt;/ref&gt; 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom[unističke] snage spalile [[Boljevac]] a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića:
{{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]&lt;/ref&gt;}}

=== Sporazum Nedića i Mihailovića ===
{{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}}
{{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}}

Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji:  
{{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.&lt;/ref&gt;|General [[Milan Nedić]]}}

U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće:
{{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.&lt;/ref&gt;}}

Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta.

Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.&lt;ref&gt;Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.&lt;/ref&gt;

Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka:

{{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog.  Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.&lt;/ref&gt;}}

{{izdvojeni citat|
* Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog.
* General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata.
* General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca.
* Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića.
* Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}}

Na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine, na pitanja predsednika sudskog veća o neposrednim rezultatima sastanka sa generalom Milanom Nedićem general Draža Mihailović se ovako odredio:
{{izdvojeni citat|Pretsednik: Da li ste vi posle razgovora preko Nedića primili od Nemaca izvesnu količinu oružja?

Optuženi: Sve što sam iz Beograda primao preko [[Predrag Raković|Raković]]a, koji je radio stvarno po mom nalogu sa [[Miodrag Damjanović|Damjanovićem]], primio sam.

Pretsednik: Da li je bilo iz nemačkih magazina?

Optuženi: Ne znam.

Pretsednik: Koliko ste pušaka primili?

Optuženi: Ne znam.

Pretsednik: Veće količine? Otprilike?

Optuženi: Ne znam.

Pretsednik: Je li dve, 20, 30?

Optuženi: Ne, to ne znam tačno.

Pretsednik: Primali ste.

Optuženi: To je primljeno.

Pretsednik: Pa vidite, vi ste primili 10.000 pušaka.

Optuženi: Može da bude, ja broj ne znam.

Pretsednik: Dozvoljavate li tu mogućnost?

Optuženi: Ne, ne znam cifru.

Pretsednik: Možda sedam, jedanaest ili petnaest hiljada.

Optuženi: Može da bude 10.000.

Pretsednik: Kako ste pokušali tih 10.000 pušaka da izvučete iz Beograda?

Optuženi: Mogle su se izvlačiti kamionima za naoružanje Srpske državne straže, trebalo je da se popune obveznici.

Pretsednik: Koliko je broj trupa imala Srpska državna straža?

Optuženi: Mislim ukupno oko 20.000.&lt;ref&gt;Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 236–237.&lt;/ref&gt;}}

Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem:
{{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu:
{{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje.

U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće:

a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga,

b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do:

postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : &lt;/br&gt; a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, &lt;/br&gt; b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, &lt;/br&gt; c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. &lt;/br&gt; 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : &lt;/br&gt; a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, &lt;/br&gt; b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : &lt;/br&gt; b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, &lt;/br&gt; b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, &lt;/br&gt; b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, &lt;/br&gt; b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. &lt;/br&gt; b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz).&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;

U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.&lt;/ref&gt;

=== Nemačka ocena Mihailovića ===
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]

Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom:
{{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.&lt;/ref&gt;}}

Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4) DM moli da sam ostane u ilegali.

5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]]
Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi:
{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.&lt;br/&gt; b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. &lt;br/&gt; c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. &lt;br/&gt; d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. &lt;br/&gt; e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.&lt;br/&gt; f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. &lt;br/&gt; g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. &lt;br /&gt; h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.&lt;/ref&gt;}}

Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen.&quot;}})&lt;/ref&gt; te zaključuje sljedeće:
{{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima:
{{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili:

Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter.

Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frames no. 000952—000953.]&lt;/ref&gt;}}

General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.&lt;ref name=&quot;ReferenceK&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.&lt;/ref&gt;}}

General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora:
{{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'':

''Okrug Beograd'': &lt;br /&gt; ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje.
 
''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.&lt;ref name=&quot;ReferenceK&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.&lt;/ref&gt;}}

I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: 
{{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.&lt;/ref&gt;}}

Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće:
{{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frames no. 000923—000924.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Serbien Einbruch mehrer Tito–Verbände. Im Raum zwischen Ibar und Morava starke rote Kräfte aus Montenegro im Vorgehen gegen die ihnen entgegengeworfenen Cetnik–Verbänden, Polizei, SFK und Bulgaren–Btlne. Es handelt sich fraglos um das II. Korps mit etwa 3 roten Divisionen. &lt;/br&gt; Die rote 37. Div. befindet sich z.Zt. im Vorgehen aus Raum nördlich Prije Polje auf Ivanjica. In Kürze ist mit ihrem Auftreten am Ibarabschnitt nördlich Usce zu rechnen. &lt;/br&gt; Den Divisionen des XII. Korps ist es gelungen, sich wie befohlen in Richtung N–Montenegro in Marsch zu setzen. Trotz sofort eingeleiterer Verfolgung durch Teile 7.SS–Div. muss mit Eintreffen in Gegend Pljevlja in wenigen Tagen gerechnet werden. &lt;/br&gt; Zusammenfassend ergibt sich das Bild eines in grossem fast planmässigen Verlaufs der seit langem erwarteten Tito–Offensive zur Inbesitznahme S–Serbiens, wenn auch einzelne der beteiligten Verbände angeschlagen sind und das XII. Korps mit grossen Versorgungsschwerigkeiten zu kämpfen hat. Aus sicheren Quellen kann geschlossen werden, dass die in Serbien eingetroffenen roten Kräfte nach ihrer Vereinigung mit den Verbände des Hauptstabes Serbien sich beiderseits der Eisenbahn Stalac – Nisch – Grdelica festsetzen wollen, um die Hauptverkehrsader des Südostens nachhaltig zu unterbrechen und Süd–Serbien unter Ausschaltung aller DM–Einflüsse zum kommunistischen Herrschaftsgebiet zu machen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.&lt;/ref&gt;

U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava:
{{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.&lt;/ref&gt;}}

Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od &quot;neprijateljskih dejstava protiv Nemaca&quot;. Nedić je garantovao nemačkom okupatoru:
{{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.&lt;/ref&gt;}}

U ratnom dnevniku&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt; komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs):
{{izdvojeni citat|
20. 8. 1944

Operativno odeljenje Beograd — Dedinje

18.15 časova:

Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom.

Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće:

1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića,

2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka,

3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]&lt;/ref&gt;}}

U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.&lt;ref name=&quot;ReferenceH&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=971&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000961.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es muss als erwissen gelten, dass heute über 90% aller Serben hinter DM stellen. Wenn sich jetzt der Ministerpräsident Nedic, der sich bisher eine gewisse Zurückhaltung dem DM gegenüber auferlegte, vor diesen stellt und für ihn spricht, dann erscheint damit endgultig und offiziell die Versammlung aller Serben zum Kampf gegen den Kommunismus vollzogen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Ministerpräsidenten sein und bleiben.&quot;}})&lt;/ref&gt; koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan:
{{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}}

U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa  o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“:
{{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}}

Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje &quot;jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca.&quot; On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}&lt;/ref&gt;

28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima:
{{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se &quot;do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru&quot;. To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

=== Posljedice sporazuma ===

[[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom:
{{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt; &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks.&quot;}})}}

Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;

Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma.

Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.&lt;/ref&gt;

Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše:
{{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.&lt;/ref&gt;}}

Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.&lt;ref&gt;VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.&lt;/ref&gt;

Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.&lt;/ref&gt;

Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka:
{{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: &lt;br /&gt; „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.&lt;/ref&gt;}}

[[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.&lt;/ref&gt; Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]&lt;/ref&gt;}}

Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.&lt;ref name=&quot;Milan Borković 1944&quot;&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, n. d., str. 166.&lt;/ref&gt;

General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom:
{{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja.

Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS.

Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka.

Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.&lt;/ref&gt;|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}}

Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“&lt;ref&gt;Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.&lt;/ref&gt;

I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje:
{{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica.

U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus.

Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca.

Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.&lt;/ref&gt;|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}}

Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.&lt;/ref&gt; tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“

U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].&lt;ref&gt;Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.&lt;/ref&gt;

I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.&lt;/ref&gt;

Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]&lt;/ref&gt; Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].&lt;ref&gt;Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.&lt;/ref&gt; Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]]

[[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.&lt;ref&gt;Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.&lt;/ref&gt; 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića:
{{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.&lt;ref&gt;''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.&lt;/ref&gt;}}

Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.&lt;/ref&gt; a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.&lt;ref&gt;Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.&lt;/ref&gt; Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.&lt;ref&gt;Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.&lt;/ref&gt; U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt; Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.&lt;/ref&gt; Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO:

{{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.&lt;ref&gt;Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.&lt;/ref&gt;}}

Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.&lt;ref&gt;Boško N. Kostić, n. d., str. 215.&lt;/ref&gt; On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]:
{{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}}

Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o  [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.&lt;/ref&gt; i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.&lt;/ref&gt;}}

U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.&lt;/ref&gt; Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]].
Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice.

Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, 
te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.&lt;ref&gt;Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.&lt;/ref&gt; Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo:
{{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!&lt;ref&gt;Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.&lt;/ref&gt;}}

Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu&lt;ref&gt;AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.&lt;/ref&gt; koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.&lt;ref&gt;Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.&lt;/ref&gt;}}

General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića:
{{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! &lt;br /&gt; Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}}

Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.&lt;/ref&gt;

[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa:
{{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.&lt;/ref&gt;}}

Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM:

1.  — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića.

Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić.

General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]&lt;/ref&gt;|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}}

== Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. ==
{{main|Beogradski proces}}
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje:

:Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam.
:Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku?
:Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić.
:Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića?
:Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa...
:Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci?
:Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka.

Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao &quot;iz dosade&quot;:
:Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak?
:Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo.

U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje:
:Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja?
:Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca.
:Pretsednik: A da li vam je on obećao?
:Optuženi: Nisam tražio.
:Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao?
:Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih.
:Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]].
:Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao.
:Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS?
:Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;

Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način:

{{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.&lt;ref name=&quot;Završna reč&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}}

Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv:

{{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}}

== Tumačenja ==

Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]].

[[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića:
{{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.&lt;/ref&gt;}}

Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].&lt;ref&gt;Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.&lt;/ref&gt; Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću:
{{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: &lt;br /&gt; Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.&lt;ref&gt;Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.&lt;/ref&gt;}}

[[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani:
{{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.&lt;ref&gt;Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.&lt;/ref&gt;}}

I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«:
{{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.&lt;/ref&gt;}}

[[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše:
{{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.&lt;ref&gt;Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.&lt;/ref&gt;}}

[[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije:
{{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did.&quot;}})}}}}

Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao:
{{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.&lt;/ref&gt;}}

Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: 
{{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.&lt;ref&gt;Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.&lt;/ref&gt;}}

Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,&lt;ref&gt;[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.&lt;ref&gt;Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.&lt;/ref&gt;}}

U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe&lt;ref&gt;AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt; Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima:
{{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.&lt;ref&gt;Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak:
{{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.&lt;ref&gt;Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.&lt;/ref&gt;}}

U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.&lt;ref&gt;Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.&lt;/ref&gt; Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor:

{{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio [[Milan Kalabić]]; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}}

U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter:
{{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.&lt;ref&gt;Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.&lt;/ref&gt;}}

U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije:
{{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.&lt;ref name=&quot;Rade Ristanović 1944&quot;&gt;Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.&lt;/ref&gt;}}

Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“:
{{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže. [...] Reorganizacija sistema bezbednosti stvaranjem Srpske državne straže bila je signal za Mihailovićeve ljude da kontaktom sa kolegama oficirima koji su ušli u sastav straže pokušaju da se infiltriraju kako bi došli do naoružanja i informacija ili, kasnije kada prilike budu povoljnije, stave te odrede pod svoju kontrolu. [...] Jedan od presudnih razloga velikog uticaja [Mihailovićevih četnikâ na SDS — prim.] bilo je i veliko prisustvo bivših ravnogoraca u oružanim odredima „srpske vlade“, a potom i u SDS, kao posledica njihove legalizacije nakon nemačke ofanzive krajem 1941. i uništenja ustaničke teritorije u zapadnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;Nebojša Stambolija 1944&quot;&gt;Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306–307.&lt;/ref&gt;}}

== Literatura ==
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | authorlink = Jozo Tomasevich
  | year = 1975
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford
  | isbn = 978-0-8047-0857-9
  | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&amp;printsec=frontcover
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | year = 2001
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford
  | isbn = 978-0-8047-3615-2
  | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&amp;printsec=frontcover
  | ref = harv
  }}
* {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Nedićeva Srbija]]
* [[Ustanak u Srbiji 1941.]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]  
* [[Legalizacija četnika u Srbiji]]

== References ==
&lt;references /&gt;
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>0s2i1ddmxd5j86hbarzyntf0hl005oh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista mjesta svjetske baštine u Aziji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>186174</id>
    <revision>
      <id>42684164</id>
      <parentid>42681351</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:20:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jordan */</comment>
      <origin>42684164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28531" sha1="b9hbe7oxk6fbk77i4qkowpciro58f54" xml:space="preserve">Ovo je [[UNESCO]]-ov '''popis mjesta [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]''' u [[Azija|Aziji]]. Mjesta koja su obilježena zvjezdicom (*) se također nalaze na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine|popisu ugroženih mjesta svjetske baštine]].
{{CompactTOC2}}

== Afganistan ==
* 2002. – [[Džamski minaret|Minaret i arheološka nalazišta kod Džam]]a 
* 2003. – [[Bude iz Bamijana|Kulturni krajolik i arheološki ostaci u dolini Bamiyana]]&lt;ref name=&quot;Afganistan&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/af |title= Afganistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Bahrain ==
* 2005. – [[Bahreinska tvrđava|Arheološko nalazište Qal'at al-Bahrain]]
* 2012. - [[Muharak (otok)|Lov na bisere na otoku Muharak]]
* 2019. – [[Grobne humke u Dilmunu]]&lt;ref name=&quot;Bahrain&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bh |title= Bahrain, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Bangladeš ==
* 1985. – [[Bagerhat|Historijski grad džamija Bagerhat]]
* 1985. – [[Somapura Mahavihara|Ruševine budističkog samostana Somapura Mahavihara u Paharpuru]]
* 1997. – [[Sundarbans|Nacionalni park Sundarbans]]&lt;ref name=&quot;Bangladeš&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bd |title= Bangladeš, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Filipini ==
[[Datoteka:Banaue rice terraces 1.jpg|desno|mini|Rižišta u [[Banaue]] (Filipini)]]
* 1993. – [[Filipinske barokne crkve]] 
* 1993. – [[Tubbataha|Koraljni greben Tubbataha]]
* 1995. – [[Terase rižinih polja Filipinskih Kordiljera]]
* 1999. – [[Nacionalni park Puerto Princesa Subterranean River]] 
* 1999. – [[Vigan]]
* 2014. – [[Hamiguitan]]&lt;ref name=&quot;Filipini&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ph |title= Filipini, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Indija ==
[[Datoteka:Ajanta (63).jpg|mini|[[Špiljski hramovi u Ajanti]]]]
[[Datoteka:Taj Mahal in March 2004.jpg|mini|[[Taj Mahal]]]]
[[Datoteka:Redfort.JPG|mini|[[Crvena utvrda]] u [[Delhi]]ju]]
* 1983. – [[Špiljski hramovi u Ajanti]]
* 1983. – [[Elora pećine]]
* 1983. – [[Utvrda Agra]]
* 1983. – [[Taj Mahal]]
* 1984. – [[Hram sunca u Konarku]]
* 1985. – [[Spomenici u Mahabalipuramu]]
* 1985. – [[Nacionalni park Kaziranga]]
* 1985. – [[Nacionalni park Manas]]
* 1985. – [[Nacionalni park Keoladeo]]
* 1986. – [[Crkve i manastiri u Velha Goi]]
* 1986. – [[Khajuraho]]
* 1986. – [[Hampi]]
* 1986. – [[Fatehpur Sikri]]
* 1987. – [[Pattadakal]]
* 1987. – [[Špilje Elephante]]
* 1987. – [[Hram Brihadisvara]]
* 1987. – [[Nacionalni park Sundarbans]]
* 1988. – [[Nacionalni park Nanda Devi]]
* 1989. – [[Sanchi Budističko svetište kod Sanchi]]
* 1993. – [[Humajunova grobnica]]
* 1993. – [[Kutab minaret]]
* 1999. – [[Indijske planinske pruge]]
* 2002. – [[Mahabodhi|Svetište Mahabodhi]]
* 2003. – [[Bhimbetka pećine]]
* 2004. – [[Champaner-Pavagadh]]
* 2004. – [[Chhatrapati Shivaji Terminus]]
* 2007. - [[Crvena palača]]
* 2012. - [[Zapadni Gati]]
* 2013. - [[Rajasthanske brdske tvrđave]]
* 2014. - [[Kraljičin stepenasti bunar Rani-ki-Vav]]
* 2014. - [[Nacionalni park Velikih Himalaja]]
* 2023. - [[Santiniketan]]
* 2016. - [[Nacionalni park Khangčendzonga]]
* 2016. - [[Nalanda Mahavihara]]
* 2016. - [[Le Corbusier|Moderna arhitektura u Indiji]]
* 2017. - [[Ahmadabad]]
* 2019. - [[Jaipur]]
* 2021. - [[Dholavira]]
* 2021. - [[Hram Ramappa]]
* 2023. - [[Indijski sveti ansambli Hoysala]]
* 2024. - [[Moidam]]
* 2025. - [[Vojni objekti Marata]]
* 2025. - [[Sarnath|Staro budističko mjesto Sarnath]]&lt;ref name=&quot;Indija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/in |title= Indija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. oktobar 2025.}}&lt;/ref&gt;
== Indonezija ==
[[Datoteka:Borobudur-Nothwest-view.jpg|mini|Hramski kompleks [[Borobudur]]a]]
* 1991. – [[Nacionalni park Komodo]]
* 1991. – [[Nacionalni park Ujung Kulon]] 
* 1991. – [[Borobudur|Budistički hramski kompleks Borodobur]]
* 1991. – [[Prambanan|Prambanan hinduistički hramski kompleks]]
* 1996. – [[Sangiran]]
* 1999. – [[Nacionalni park Lorentz]]
* 2004. – [[Tropske kišne šume na Sumatri]]
* 2012. - [[Kulturni krajolik Balija]]
* 2019. - [[Rudnik Ombilin]]
* 2023. – [[Jogjakarta]]&lt;ref name=&quot;Indonezija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/id |title= Indonezija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Irak ==
[[Datoteka:Hatra ruins.jpg|mini|Ruševine grada [[Hatra|Hatre]]]]
* 1985. – [[Hatra]]
* 2003. – [[Asur]] *
* 2007. - [[Samarra]] *
* 2014. - [[Erbilska citadela]]
* 2016. - [[Ahvar u južnom Iraku]]
* 2019. - [[Babilon]]&lt;ref name=&quot;Irak&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/iq |title= Irak, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Iran ==
[[Datoteka:Persepolis001.jpg|mini|[[Perzepolis]]]]
* 1979. – [[Perzepolis]]
* 1979. – [[Čoga Zanbil|Untašov grad]]
* 1979. – [[Nakš-e Džahan|Meidan Emam u Isfahanu]]
* 2003. – [[Taht-e Sulejman]]
* 2004. – [[Pasargad]]
* 2004. – [[Bam|Bam i njegov kulturni prostor]]
* 2005. – [[Sultanija]]
* 2006. – [[Behistunski natpisi|Bisotun]]
* 2008. - [[Samostan sv. Tadeja|Armenski samostani u Iranu]]
* 2009. - [[Istorijski hidraulični sistem u Iranu]] 
* 2010. - [[Grobnica šejha Safija]]
* 2010. - [[Tabriški bazar]]
* 2011. - [[Perzijski vrtovi]]
* 2012. - [[Saborna džamija u Isfahanu]]
* 2012. - [[Gonbad-e Kabus (toranj)|Gonbad-e Kabus]]
* 2013. - [[Golestanska palača]]
* 2014. - [[Spaljeni grad|Arheološko nalazište spaljeni grad]]
* 2015. - [[Majmand|Kulturni krajolik Majmanda]]
* 2015. - [[Suza (Iran)|Suza]]
* 2016. - [[Kanat|Perzijski kanat]]
* 2016. - [[Dašt-e Lut]]
* 2017. - [[Jazd]]
* 2018. - [[Sasanidsko arheološko područje]]
* 2019, 2023. - [[Hirkanijske šume]]
* 2021. - [[Avroman|Kulturno područje Avroman]]
* 2023. - [[Karavansaraj|Perzijski karavansaraj]]
* 2024. - [[Ekbatana]]
* 2025. - [[Praistorijska mjesta u području Horamabada]]
* 2026. - [[Tvrđava Alamūt]]&lt;ref name=&quot;Iran&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ir |title= Iran, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Izrael ==
[[Datoteka:Dizengoff Square Tel Aviv3.jpg|mini|[[Bijeli grad Tel Aviva]]]]
* 2001. – [[Masada]]
* 2001. – [[Akra|Stari dio Akre]]
* 2003. – [[Bijeli grad Tel Aviva]]
* 2005. – [[Ruševine biblijskih brežuljaka]] [[Megiddo]], [[Hazor]] i [[Tel Beer Ševa]] u pustinji [[Negev]]
* 2005. – [[Put tamjana u pustinji Negev]]
* 2008. - [[Svetište Bahá'í]] u [[Haifa|Haifi]]
* 2012. - [[Karmel|Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel]]
* 2014. - [[Špilja Maresha]] i [[Bet-Guvrin]]
* 2015. - [[Nacionalni park Beit She'arim|Nekropola Beth She'arim]]&lt;ref name=&quot;Izrael&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/il |title= Izrael, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Japan ==
[[Datoteka:Horyu-ji45s2s4500.jpg|mini|200px|[[Hōryū-ji]]]]
[[Datoteka:Himeji Castle The Keep Towers.jpg|mini|200px|[[Dvorac Himedži]]]]
* 1993. – [[Dvorac Himeji]]
* 1993. – [[Horyu-ji|Budistička svetišta kompleksa Horyu-ji]]
* 1993. – [[Yakushima|Šuma cedrova na Yakushimi]]
* 1993. – [[Shirakami-Sanchi|Bukova šuma na Shirakami-Sanchiju]]
* 1994. – [[Kyoto|Historijski spomenici Kyota]] 
* 1995. – [[Shirakawa-go]] i [[Gokayama]]
* 1996. – [[Kupola atomske bombe u Hirošimi]]
* 1996. – [[Itsukushima|Šintoističko svetište u Itsukushimi]]
* 1998. – [[Historijski spomenici stare Nare]]
* 1999. – [[Hramovi i svetišta Nikka]]
* 2000. – [[Ryukyu|Arheološka nalazišta na otoku Ryukyu]]
* 2004. – [[Poluotok Kii|Svetišta i hodočasnički putovi na poluotoku Kii]]
* 2005. – [[Nacionalni park Shiretoko]]
* 2007. - [[Iwami Ginzan|Rudnik srebra Iwami Ginzan]]
* 2011. - [[Budistička čista zemlja Hiraizumija]]
* 2011. - [[Otoci Ogasawara]]
* 2013. - [[Fuji]]
* 2014. - [[Tomioka|Tomioka Silk Mill]]
* 2015. - [[Meji|Lokacije japanske industrije Meiji]]
* 2016. - [[Le Corbusier|Moderna arhitektura u Japanu]]
* 2017. - [[Sveto ostrvo Okinoshima]]
* 2018. - [[Hrišćanska mjesta u Nagasakiju]]
* 2019. - [[Zakopane grobnice drevnog Japana]]
* 2021. - [[Jomon|Istorijska mjesta u sjevernom Japanu]]
* 2021. - [[Tomioka|Japanska ostrva]]
* 2024. - [[Rudnici zlata na ostrvu Sado]]
* 2026. - [[Asuka i Fujiwara]]&lt;ref name=&quot;Japan&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/jp |title= Japan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Old sanaa.jpg|mini|200px|Historijski centar [[Sana (Jemen)|Sane]]]]

== Jemen ==
* 1982. – [[Šibam|Istorijski centar Šibama]]
* 1988. – [[Sana (Jemen)|Historijski centar Sane]]
* 1993. – [[Zabid|Historijski centar Zabida]]
* 2008. - [[Sokotra]]
* 2024. - [[Marib]]&lt;ref name=&quot;Jemen&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ye |title= Jemen, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Jordan ==
[[Datoteka:Petra Jordan BW 21.JPG|mini|200px|Riznica u [[Petra|Petri]] između stijena]]
[[Datoteka:Changdeokgung-Injeongjeon.jpg|mini|200px|Palača [[Changdeokgung]] u [[Seul]]u]]
* 1985. – [[Petra]]
* 1985. – [[Kusair Amra]]
* 2004. – [[Um er-Rasas]]
* 2011. - [[Wadi Rum]]
* 2015. - [[Al-Maghtas]]
* 2021. - [[As-Salt]]
* 2024. - [[Umm Al-Jimal]]
* 2024. - [[Morski rezervat Akaba]]&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 9. septembar 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Južna Koreja ==
* 1995. – [[Seokguram|Hram u stijeni Seokguram]] [[Bulguksa|hram Bulguksa]]
* 1995. – [[Haeinsa|Hram Haeinsa i Tripitaka Koreana]]
* 1995. – [[Jongmyo]]
* 1997. – [[Changdeokgung]]
* 1997. – [[Utvrda Hwaseong]]
* 2000. – [[Dolmeni Gochanga, Hwasuna i Ganghwadoa]]
* 2000. – [[Gyeongju]]
* 2007. - [[Jeju]]
* 2009. - [[Kraljevske grobnice dinastije Joseon]]
* 2010. - [[Hahoe]] i [[Yangdong]]
* 2014. - [[Namhansanseong]]
* 2015. - [[Baekje|Istorijsko područje Baekje]]
* 2019. - [[Seovon|Budistička škola Sovon]]
* 2019. - [[Sansa|Budistički manastir Sansa]]
* 2021. - [[Getbol, Korean Tidal Flats]]
* 2023. - [[Gaja tumuli]]
* 2025. - [[Petroglifi Bangucheon]]&lt;ref name=&quot;Koreja&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kr |title= Južna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

[[File:Koh Ker temple(2007).jpg|mini|200px|[[Arheološko nalazište Koh Ker]]]]
== Kambodža ==
* 1992. – [[Angkor]] ([[Angkor Wat]], [[Angkor Thom]], [[Banteay Srei]], [[Bayon]], [[Prasat Kravan]], [[Ta Prohm]], [[Ta Som]])
* 2008. - [[Prasat Preah Vihear]]
* 2017. - [[Sambor Prei Kuk]]
* 2023. - [[Arheološko nalazište Koh Ker]]
* 2025. - [[Kambodžanska memorijalna mjesta]]&lt;ref name=&quot;Kambodža&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kh |title= Kambodža, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Katar ==
* 2013. - [[Al Zubarah]]&lt;ref name=&quot;Katar&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kh |title= Katar, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Kazahstan ==
[[Datoteka:Ханака Ахмеда Ясави 2010 018.jpg|mini|[[Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija]], [[Kazahstan]]]]
* 2003. – [[Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija]]
* 2004. – [[Petroglifi u Tamgaly]]
* 2008. - [[Kazahstanski prag]]
* 2014. – [[Put svile|Putevi svile na koridoru Chang'an-Tianshan]]
* 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]]
* 2018. - [[Turanska nizija|Hladne Turanske pustinje]]
* 2026. - [[Džamije u kamenu]]&lt;ref name=&quot;Kazahstan&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kz |title= Kazahstan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Kina ==
[[Datoteka:The Great Wall-Badaling-2004b.jpg|mini|[[Kineski zid]]]]
[[Datoteka:Longmen-grottoes-longmen-mountain-from-a-distance.jpg|mini|[[Longmen spilje]]]]
[[Datoteka:TempleofHeaven-HallofPrayer.jpg|mini|[[Nebeski hram]] u [[Peking]]u]]
[[Datoteka:Pagoda on Lake (2514).jpg|mini|Pagode na [[Zapadno jezero|Zapadnom jezeru]]]]
* 1987. – [[Kineski zid]]
* 1987. – [[Tai Shan]]
* 1987. – [[Zabranjeni grad|Carske palače u Pekingu]] [[Mukdenska palača|i Shenyangu]]
* 1987. – [[Mogao špilje]]
* 1987. – [[Vojska terakota|Grobnica prvog kineskog cara s vojskom terakota]]
* 1987. – [[Zhoukoudian|Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudian]]u
* 1990. – [[Huang Shan]]
* 1992. – [[Jiuzhaigou]]
* 1992. – [[Huanglong]]
* 1992. – [[Wulingyuan]]
* 1994. – [[Chengde|Planinski ljetnikovac i okolni hramovi kod Chengde]]a
* 1994. – [[Hram Konfucija|Konfucijev hram]]
* 1994. – [[Taoizam|Taoistčka svetišta]]
* 1994. – [[Palača Potala|Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi]]
* 1996. – [[Lushan]]
* 1996. – [[Emei Shan|Emei Shan i]] [[Veliki Buda u Leshanu]]
* 1997. – [[Lijiang|Stari dio grada Lijianga]]
* 1997. – [[Pingyao|Stari dio grada Pingyao]]a
* 1997. – [[Klasični vrtovi Suzhoua]] 
* 1998. – [[Ljetna palača u Pekingu]] 
* 1998. – [[Hram neba|Nebeski hram]] 
* 1999. – [[Skulpture u stijenama Dazua]]
* 1999. – [[Gorje Wuyi]]
* 2000. – [[Xidi]] i [[Hongcun]]
* 2000. – [[Carske grobnice dinastija Ming i Qing]]
* 2000. – [[Longmen spilje]]
* 2000. – [[Qingcheng Shan|Planina Qingcheng i]] [[Irigacijski sistem Dujiangyan]]
* 2001. – [[Spilje Yunganga]]
* 2003. – [[Tri paralelne rijeke]]
* 2004. – [[Goguryeo]]
* 2005. – [[Macao|Istorijsko središte Makaoa]]
* 2006. – [[Veliki panda|Rezervat velikog pande u Sečuanu]]
* 2006. – [[Yinxu]]
* 2007. - [[Kaiping|Diaolou tornjevi]]
* 2007, 2014. - [[Južnokineski krš]]
* 2008. - [[Tuloui Fujiana]]
* 2008. - [[Sanqing Shan]]
* 2009. - [[Planina Wutai]]
* 2010. - [[Dengfeng|Istorijski spomenici u Dengfengu]]
* 2010. - [[Danxia reljef]]
* 2011. - [[Zapadno jezero]]
* 2012. - [[Xanadu]]
* 2012. - [[Chengjiang]]
* 2013. - [[Tanšan|Xinjiang Tanšan]]
* 2013. - [[Terasasta polja riže Honhge Hanija]]
* 2014. - [[Pui svile|Put svile u koridoru Changan-Tianshan]]
* 2014. - [[Veliki kineski kanal]]
* 2016. - [[Biodiverzitet Hubei Shennongjia]]
* 2017. - [[Qinghai Hoh Xil]]
* 2018. - [[Fanjingshan]]
* 2019, 2024. - [[Rezervati ptica na obali Žutog mora]]
* 2023. - [[Drevne šume čaja planine Jingmai]]
* 2024. - [[Pustinja Badain Jaran]]
* 2025. - [[Carske grobnice Xia dinastije]]
* 2026. - [[Jingdezhen keramika|Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike]]&lt;ref name=&quot;Kina&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Kirgistan ==
* 2009. - [[Sulejmanova planina]]
* 2014. – [[Put svile|Putevi svile na koridoru Chang'an-Tianshan]]
* 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]]&lt;ref name=&quot;Kirgistan&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kg |title= Kirgistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Laos ==
* 1995. – [[Luang Prabang]]
* 2001. – [[Vat Fou]] i [[Čampasak]]
* 2001. – [[Ravnica ćupova]]
* 2025. - [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] i [[Nacionalni park Hin Nam No]]&lt;ref name=&quot;Laos&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/la |title= Laos, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Libanon ==
[[Datoteka:Baalbek8.jpg|mini|Ostaci [[Bakho]]vog [[hram]]a u [[Baalbek]]u]]
* 1984. – [[Omejidi|Omejidske]] ruševine kod grada [[Andžar]]a
* 1984. – [[Baalbek]]
* 1984. – [[Byblos]]
* 1984. – [[Tir|Ruševine Tira]]
* 1998. – [[Wadi Qadisha]] i [[Božji cedrovi]]
* 2023. - [[Međunarodni sajam Rachid Karami-Tripoli]]&lt;ref name=&quot;Liban&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/lb |title= Liban, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Malezija ==
[[Datoteka:MtKinabalu view from kundasan.jpg|mini|[[Nacionalni park]] [[Kinabalu]]]]
* 2000. – [[Kinabalu|Nacionalni park Kinabalu]]
* 2000. – [[Gunung Mulu|Nacionalni park Gunung Mulu]]
* 2008. - [[Malakka]] i [[George Town, Penang]]
* 2012. - [[Arheološka nalazišta doline Lengong]]
* 2024. - [[Niah|Arheološko nalazište Niah]]
* 2025. - [[Institut za istraživanje šuma u Maleziji]]&lt;ref name=&quot;Malezija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/my |title= Malezija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Mongolija ==
* 2003. – [[Uvs-Nuur]]
* 2004. – [[Dolina Orhona|Kulturni krajolik Doline Orhona]]
* 2011. - [[Petroglifi mongolskog Altaja]]
* 2023. - [[Jelenski kameni spomenici|Mongolski jelenski kameni spomenici]]
* 2015. - [[Burhan Haldun]]
* 2026. - [[Grobnice naroda Xiongnu ]]&lt;ref name=&quot;Mongolija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/mn |title= Mongolija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Nepal ==
[[Datoteka:Everest-fromKalarPatar.jpg|mini|[[Mount Everest]] u nacionalnom parku [[Sagarmatha]]]]
* 1979. – [[Dolina Katmandu]]
* 1979. – [[Mount Everest|Nacionalni park Sagarmatha sa Mount Everestom]]
* 1984. – [[Chitwan|Nacionalni park Chitwan]]
* 1997. – [[Lumbini|Rodno mjesto Bude]]&lt;ref name=&quot;Nepal&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/np |title= Nepal, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Oman ==
* 1987. – [[Tvrđava Bahla]]
* 1988. – [[Arheološki lokaliteti Bat, Al-Khutm i Al-Ajn]]
* 2000. – [[Zemlja tamjana|Kultura tamjana u Omanu]]
* 2006. - [[Afladž]]
* 2018. - [[Kalat]]&lt;ref name=&quot;Oman&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/om |title= Oman, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Pakistan ==
[[Datoteka:Alamgiri Gate at Lahore Fort.jpeg|mini|[[Utvrda Lahore]]]]
* 1980. – [[Mohendžo Daro]]
* 1980. – [[Tahti Bahi]]
* 1980. – [[Taxila]]
* 1981. – [[Utvrda Lahore i vrtovi Šalimar]] 
* 1981. – [[Thatta]] i [[Makli]]
* 1997. – [[Rohtas]]&lt;ref name=&quot;Pakistan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/pk |title= Pakistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Palestina ==
[[Datoteka:Jerusalem Dome of the rock BW 13.JPG|mini|[[Zid plača]] u [[Jeruzalem]]u]]
* 1981. - [[Stari grad Jeruzalem]]
* 2012. - [[Bazilika Rođenja Isusova]]
* 2014. - [[Battir]]
* 2014. - [[Jerihon|Drevni Jerihon]]
* 2024. - [[Manastir svetog Ilariona]]
* 2026. – [[Sebastia]]&lt;ref name=&quot;Palestina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ps |title= Palestina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Rusija ==
[[Datoteka:Olchon1.jpg|mini|[[Bajkalsko jezero]]]]
* 1990. – [[Sankt Peterburg|Historijski centar Petrograda]]
* 1990. – [[Kiži|Crkve Kiži Pogosta na Onješkom jezeru]]
* 1990. – [[Moskovski kremlj]] i [[Crveni trg]] 
* 1992. – [[Veliki Novgorod|Stari dio Novgoroda]]
* 1992. – [[Solovecki otoci]]
* 1992. – [[Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja]] 
* 1993. – [[Trojice-Sergijeva lavra|Utvrda-manastir u Sergijevom Posadu]]
* 1994. – [[Crkva Uzašašća u Kolomenskoju|Crkva Uskrsnuća u Kolomenskoju]]
* 1995. – [[Republika Komi|Djevičanske šume u republici Komi]]
* 1996. – [[Bajkalsko jezero]]
* 1996, 2001. - [[Kamčatka|Vulkani na Kamčatki]]
* 1998. - [[Altajske planine|Zlatne altajske planine]]
* 1999. – [[Zapadni Kavkaz]]
* 2000. – [[Kazanski kremlj]]
* 2000. – [[Ferapontov manastir]]
* 2000. – [[Kurska prevlaka]]
* 2001. – [[Sihote-Alinj|Zaštićeno područje prirode centralnog dijela gorja Sihotje-Alinj]]
* 2003. – [[Uvs-Nuur]]
* 2003. – [[Derbent|Stari dio grada Derbenta]]
* 2004. – [[Novodjevičanski manastir|Novodjevičanski manastir u Moskvi]]
* 2004. - [[Wrangelov otok]]
* 2005. – [[Jaroslavlj|Stari dio Jaroslavlja]]
* 2005. – [[Struveov luk]]
* 2010. - [[Putorana]]
* 2012. - [[Stupovi Lene]]
* 2014. – [[Bolğar|Bolgar]]
* 2017. – [[Područje Dauria]]
* 2016. - [[Manastir u Svijažsku]]
* 2019. – [[Crkve u pskovskom stilu]]
* 2021. - [[Onega|Petroglifi na Onjega jezeru]] i [[Bijelo more|Bijelom moru]]
* 2023. - [[Astromonske opservatorije Kazanjskog univerziteta ]]
* 2024. - [[Kenozerski nacionalni park|Kenozersko jezero]]&lt;ref name=&quot;rusija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/statesparties/ru |title= Rusija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;

Spisak svjetske baštine u Rusiji nalaze se i na: [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listi mjesta Svjetske baštine u Evropi]]

== Saudijska Arabija ==
* 2008. - [[Mada'in Salih]]
* 2010. - [[Diraja]]
* 2014. - [[Džeda|Istorijska Džeda]]
* 2015. - [[Umjetnost na stijenama u regiji Hail]]
* 2018. - [[Oaza Al-Ahsa]]
* 2021. - [[Hima]]
* 2023. - [[Uruq Bani Maarid]]
* 2024. - [[Al-Faw]]&lt;ref name=&quot;Arabija&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sa |title= Saudijska Arabija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Sjeverna Koreja ==
* 2004. – [[Kompleks Koguryo grobnica]]
* 2013. - [[Kaesong|Historijski spomenici i mjesta u Kaesongu]]
* 2025. - [[Kumgang]]&lt;ref name=&quot;SjevernaK&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kp |title= Sjeverna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 24. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Sirija ==
[[Datoteka:Temple of Bel in Palmyra.JPG|mini|Ruševine [[Palmira|Palmire]]]]
* 1979. – [[Damask|Stari dio Damaska]]
* 1980. – [[Palmira|Ruševine Palmire]]
* 1980. – [[Bosra|Stari dio Bosre]]
* 1988. – [[Alepo|Stari dio Alepa]]
* 2006. - [[Krak des Chevaliers]] i [[Qal'at Salah El-Din]]
* 2011. - [[Drevna sela sjeverne Sirije]]&lt;ref name=&quot;Sirija&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sy |title= Sirija, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Šri Lanka ==
[[Datoteka:Zahntempel_Kandy.jpg|mini|Hram zuba u [[Kandy]]ju]]
* 1982. – [[Anuradhapura]]
* 1982. – [[Polonnaruwa]]
* 1982. – [[Sigirija]]
* 1988. – [[Prašuma Sinharaja|Zaštićeno područje prirode Sinharaja]]
* 1988. – [[Kandy]]
* 1988. – [[Galle]]
* 1991. – [[Dambulla]]
* 2010. - [[Središnja visoravan Šri Lanke]]&lt;ref name=&quot;Šri Lanka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/lk |title= Šri Lanka, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Tadžikistan ==
* 2010. – [[Sarazm|Predurbano središte Sarazma]]
* 2013. - [[Nacionalni park Tadžik]]
* 2023. – [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]]
* 2025. - [[Spomenici Starog Khuttala]]&lt;ref name=&quot;Tadži&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tj |title= Tadžikistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Tajland ==
[[Datoteka:Sukhothai Historical Park.jpg|mini|Hram Vat Mahathat u [[Sukotaj]]u]]
* 1991. – [[Sukotaj]] 
* 1991. – [[Ajutaja]]
* 1991. – [[Thung Jai Naresuan]] i [[Huai Kha Khaeng]]
* 1992. – [[Bančiang]]
* 2005. – [[Dong Faja Jen|Šumski kompleks Dong Faja Jen]] i [[Nacionalni park Khao Jai]]
* 2021. – [[Kaeng Krachan|Kaeng Krachan šumski kompleks]]
* 2023. – [[Si Tep|Stari grad Si Thep]]
* 2024. – [[Phu Phrabat]]
* 2024. – [[Budistički hram Phra Mahathat]]&lt;ref name=&quot;Tajland&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/th |title= Tajland, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Turkmenistan ==
[[Datoteka:Mervturkmenistan.jpg|mini|Utvrda grada [[Merv]]a]]
* 1999. - [[Merv|Državni historijski i kulturni park starog grada Merva]]
* 2005. - [[Keneurgenč]]
* 2007. - [[Nisa (Perzija)|Partska tvrđava Nisa]]
* 2023. - [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]]
* 2023. - [[Turanska nizija]]&lt;ref name=&quot;Turkmenistan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tm |title= Turkmenistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Turska ==
[[Datoteka:Göreme 1 11 2004.jpg|mini|Pogled na [[Göreme]]]]
* 1985. - [[Velika džamija i bolnica u Divriğiju]] 
* 1985. - [[Istanbul|Istorijsko područje u Istanbulu]] 
* 1985. - [[Göreme|Göreme Nacionalni park i lokaliteti u stijenama Kapadokije]] 
* 1986. - [[Hattusa]] 
* 1987. - [[Nemrut Dağ|Hram grobnica Nemrut Dağ]] 
* 1994. - [[Safranbolu]]
* 1998. - [[Troja|Arheološko nalazište Troja]] 
* 1988. - [[Hijerapolis]] i [[Pamukkale]] 
* 1988. - [[Ksantos]] i [[Letoon]] 
* 2011. - [[Selimija]]  
* 2012. - [[Çatalhöyük|Neolitsko mjesto Çatalhöyük]] 
* 2014. - [[Bursa|Bursa i Cumalıkızık]]
* 2014. - [[Pergam]] 
* 2015. - [[Diyarbakır|Tvrđava Diyarbakır i okolni pejzaž]] 
* 2015. - [[Efes]] 
* 2016. - [[Ani (grad)|Arheološko nalazište Ani]]
* 2017. - [[Afrodizija]] 
* 2018. - [[Göbekli Tepe]] 
* 2021. - [[Arslantepe Mound]]
* 2025. - [[Bin Tepe|Tumuli Bin Tepe]]&lt;ref name=&quot;turska&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/tr |title= Turska, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 01. 2023}}&lt;/ref&gt;

Spisak svjetske baštine u Turskoj nalaze se i na: [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listi mjesta Svjetske baštine u Evropi]]

== Ujedinjeni Arapski Emirati ==
* 2011. - [[Al Ain]] 
* 2025. - [[Jebel Faya]]&lt;ref name=Emirati&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 01. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Uzbekistan ==
* 1990. – [[Ičan Kala|Stari dio grada Hive]]
* 1993. – [[Buhara|Stari dio Buhare]]
* 2000. – [[Šahrisabz|Stari dio Šahrisabza]]
* 2023. - [[Samarkand]]
* 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]]
* 2023. - [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]]
* 2023. – [[Turanska nizija|Hladne Turanske pustinje]]
* 2026. – [[Moderna arhitektura u Taškentu]]&lt;ref name=&quot;Uzbekistan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/uz |title= Uzbekistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Vijetnam ==
* 1993. – [[Hue]]
* 1994. 2000. 2023.– [[Zaljev Ha Long]]
* 1999. – [[Hội An|Stari dio grada Hoi Ana]]
* 1999. – [[My Son]]
* 2003. 2015. 2025. – [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] i [[Nacionalni park Hin Nam No]]
* 2010. - [[Thang Long|Thang Long u Hanoju]]j
* 2011. - [[Citadela dinastije Ho]]
* 2014. - [[Trang An]]&lt;ref name=&quot;Vijetnam&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/vn |title= Vijetnam, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi]]
* [[Lista mjesta svjetske baštine u Africi]]
* [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.unesco.org/whc UNESCO Svjetska baština] - službene stranice

[[Kategorija:Svjetska baština u Aziji| ]]
[[Kategorija:Liste svjetske baštine]]</text>
      <sha1>b9hbe7oxk6fbk77i4qkowpciro58f54</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Model Kübler-Ross</title>
    <ns>0</ns>
    <id>201034</id>
    <revision>
      <id>42684257</id>
      <parentid>41488840</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:36:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15550" sha1="0dli8spft9qc6wd9evdsc4tph6u51et" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
'''Model &quot;Kübler-Ross&quot;''', bolje poznat kao Pet stadija žalovanja, [[teorija]] je koju je predstavila Elisabeth
Kübler-Ross u svojoj knjizi ‘’O smrti i umiranju’’ koja je bila inspirirana njenim radom sa terminalnim
bolesnicima. Kübler Ross je smatrala da postoji veliki nedostatak sadržaja vezanog uz [[smrt]] i umiranje
na medicinskim fakultetima te je stoga, kad je postala asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta
u Chicagu, započela program o smrti. Program se razvio u niz seminara, te su ta predavanja zajedno s
njenim prijašnjim istraživanjima dovela do stvaranja knjige. Njezin je rad promijenio način kojim se
medicinska struka odnosila prema terminalnim bolesnicima i njenih je pet stadija žalovanja danas
opće prihvaćeno.

Prvotno je teoriju bila bazirala samo na terminalnim bolesnicima, ali je kasnije shvatila da se teorija
može primijeniti i na bilo koje drugo iskustvo gubitka, na proces žalovanja te čak i na separaciju i
razvod. Također je dodala da faze ne moraju biti potpune niti da se moraju odvijati kronološkim
redom, također ne znači da će svi ljudi koji dožive velike promjene u životu proći kroz sve faze,
niti će svi koji ih dožive imati jednak kronološki red. Zapravo je reakcija na bolest, smrt ili gubitak
jedinstvena kao i sama osoba koja ju doživljava, a neki ljudi mogu zapeti u jednoj od tih faza.
Teoretski stadiji u podnošenju smrti su danas često poznati kao Kübler-Ross model, Pet stadija
umiranja, Pet stadija žalovanja, Pet stadija gubitka ili Pet stadija suočavanja sa smrću, žalovanjem ili
gubitkom.

== Faze žalovanja ==

Faze uključuju:

Negiranje – ''Ma dobro mi je.'' ''Ovo se sigurno ne događa, ne meni.''
Za najveći broj ljudi ovo je kratkotrajni mehanizam obrane, nakon čega slijedi shvaćanje
vrijednosti i pojedinaca koje ćemo ostavit nakon smrti. Negiranje može biti svjestan ili
nesvjestan način prihvaćanja neke informacije ili ozbiljnosti i realnosti neke situacije. U
nekih ljudi ne traje kratko, i mogu zapeti u ovom stadiju.

Ljutnja – ''Zašto ja? Nije pošteno! Kako se to meni moglo dogoditi? Tko je kriv?'' Kada
čovjek prijeđe u drugu fazu, shvaća da s negiranjem više ne može dalje nastaviti. Zbog
pogrešno usmjerenih osjećaja bijesa i ljubomore u ovoj fazi ljutnje poprilično je teško
brinuti se za pojedinca. Sama ljutnja se može izražavati na više različitih načina; ljudi
mogu biti ljuti na sebe, druge i to pogotovo one najbliže. Zato je jako važno ne suditi i ne
shvaćati osobno ljutnju koja dolazi od osobe koja je u ovoj fazi žalovanja.

Pogađanje: učinit ću bilo što za još malo vremena; dat ću sve sto imam ako...
Treća faza započinje s nadom pojedinca u to da nekako može odgoditi smrt. Uglavnom
se pogodba za produženje [[život]]a odvija s nekom višom silom u zamjenu za potpunu
promjenu načina života. Psihološki, čovjek zapravo govori da zna da ce umrijeti ali kad bi
bar postojalo nešto sto bi mi dali vise vremena. Ljudi koji se suočavaju s manje ozbiljnim
problemima zapravo traže kompromis npr: možemo li i dalje biti prijatelji? Kod prekida!
Pogodba je rijetko kad uspješno rješenje pogotovo kad je pitanje života ili smrti!

Depresija - &quot;toliko sam tužan, zašto bi se uopće trudio? Nema smisla ionako ću brzo
umrijeti? Nedostaje mi ,kako ću dalje bez njega/nje? Tokom 4 faze čovjek počinje
shvaćati sigurnost smrti,zbog toga se ljudi povuku, budu tihi, prestanu primati posjete i
uglavnom žaluju i plaču. ljude u ovoj fazi ne treba razveseljavati jer je važno da žaluju i
da se osjećaji procesuiraju. Depresija se može smatrati probom za ono sto dolazi poslije.
Normalno je da se osjeti tuga, žaljenje strah i nesigurnost kad se prolazi kroz ovu fazu sto
znaci da je čovjek počeo prihvaćati situaciju.

Prihvaćanje - sve će biti u redu; kad se ne mogu boriti protiv toga, mogu se bar pripremiti.
U ovoj zadnjoj fazi [[čovjek]] se pomiri sa situacijom,svojom smrtnošću ili onom od bližnjeg.
Ova faza varira ovisno o situaciji u kojoj se čovjek nađe. Cesto se dogodi da ljudi koji
umiru dođu u ovu fazu puno prije nego ljudi koje za sobom ostavljaju, dok oni prolaze
kroz svoje faze žalovanja!

Kübler-Ross je primarno pripisivala ove faze ljudima koji su patili od terminalnih bolesti, ali je kasnije
proširila svoju teoriju i na druge teške osobne traume kao npr. smrt voljene osobe, prekid veze,
razvod, ovisnost, početak bolesti, otkrivanje neplodnosti, i druge tragedija i katastrofe.

Kako je i prije navedeno, model se može primijeniti gotovo na bilo koju situaciju u kojoj osoba
proživljava nekakav gubitak. U nastavku objašnjavamo specifične situacije.

== ŽALOVANJE DJECE TIJEKOM RAZVODA ==

Negiranje- djeca osjećaju potrebu vjerovati da će roditelji promijeniti mišljenje i da će se pomiriti.

Ljutnja- osjećaju potrebu da nekoga okrive za svoju žalost i gubitak npr. ''Mrzim što nas tata
ostavlja.''

Pogodba- Djeca osjećaju kao da bi oni mogli promijeniti situaciju ako ponude neki kompromis što im
pomaže da se fokusiraju na pozitivnu stranu, a manje na negativnu tj. na tugu koju će osjetiti nakon
razvoda. npr. ''Ako obavim sve zadatke možda mama neće ostaviti tatu''

Depresija- Ovo je osjećaj tuge koju dijete doživi kada shvati da ne postoji ništa što mogu napraviti da
bi spriječili rastavu. Roditelji trebaju djeci dopustiti ovaj proces žalovanja jer inače samo pokazuju
kako se ne mogu nositi sa situacijom. npr. ''Žao mi je što ne mogu popraviti ovu situaciju za tebe''

Prihvaćanje- Ovo ne znači nužno da je dijete opet sretno nego je zapravo prelazak preko depresije i
početak prihvaćanja rastave. Što prije roditelji krenu dalje prije će djeca shvatiti realnost situacije.

=== Žalovanje nakon prekida ===

Negiranje- Osoba s kojom se prekida ne može povjerovati da je veza zapravo gotova pa mogu
pokušavati zvati tu osobu.

[[Ljutnja]]- kada shvati da je veza gotova, zahtijevaju razlog prekida. U ovoj fazi smatraju da se drugo
osoba ne ponaša fer prema njima pa mogu biti bijesni i na ljude koji ima pokušavaju pomoći.

Pogodba- nakon ljutnje, pokušat će se nagoditi s bivšim partnerom obećavajući kako se ono što je
uzrokovalo prekid neće više ponoviti. ''Mogu se promijeniti samo mi daj priliku.''

[[Depresija]]- nakon što im pogodba s partnerom ne uspije uglavnom započinje obeshrabrenja što
je zapravo početak depresije i može dovesti i do manjka sna i apetita te čak prekid svakodnevnih
obveza.

Prihvaćanje- osoba prihvaća da je veza gotova i nastavlja dalje sa svojim životom. Iako se možda
osoba nije u potpunosti pomirila sa situacijom, ali je u fazi gdje može prihvatiti realnost situacije.

== ŽALOVANJE U OVISNOSTI ==

Negiranje- Osoba uopće nema dojam da ima problem u vezi alkohola ili bilo koje droge. Čak iako
osjećaju da možda postoji mali problem smatraju da imaju potpunu kontrolu nad situacijom i da
mogu prestati koristiti alkohol ili drogu kad god žele.''Ne moram ja piti ako ne želim, mogu prestati
kad god hoću.''

Pogodba- ovo je faza kroz koju ovisnici prolaze onda kada pokušavaju nekoga uvjeriti da će prestati
ako dobiju nešto zauzvrat ili ako ih netko izbavi iz nevolje.''Bože, više nikad neću to koristiti samo ako
me izbaviš iz ove nevolje.''

Ljutnja- Uzrujaju se kada shvate da imaju [[bolest]] ili su ljuti jer više ne mogu koristiti drogu. ''ovo nije
fer, premlad sam da bih imao ovaj problem.''

Depresija- Tuga i beznađe su važni dijelovi tugovanja i najveći broj ovisnika prolazi kroz ovu fazu kada
prestanu uzimati drogu. Jako je važno izbaciti ove osjećaje u procesu liječenja.

Prihvaćanje- Priznanje da imaju problem je drugačije nego prihvaćanje da imaju problem. Priznanje
da imaju problem uglavnom se dogodi u fazi pogodbe, ali prihvaćanje započinje onda kada čovjek
krene rješavati problem.

Kao što je i prije spomenuto ove faze ne moraju nužno dolaziti ovim redoslijedom niti se
sve faze moraju pojaviti u svih pacijenata iako će osobe u žalovanju uvijek proći bar dvije od ovih
faza. Često ljudi proživljavaju više različitih faza naizmjence mijenjajući se između dviju ili više
faza i vraćaju se nekim fazama prije nego razriješe situaciju. Žene češće proživljavaju svih pet faza.

Kübler Ross [[hipoteza]] tvrdi da postoje pojedinci koji se bore sa fazama prihvaćanja sve dok ne umru.
Također tvrdi da postoje ljudi koji se do svoje smrti ne pomire i ne suoče sa situacijom u kojoj su se
našli. Neki psiholozi vjeruju da je veća vjerojatnost da osoba zapne u fazi negiranja što se više opire
prihvaćanju smrti, ako se ovo dogodi bolesna osoba ima manje šanse da umre s dostojanstvom. Neki
psiholozi,pak, tvrde da ne prihvaćanje bliske smrti može za neke ljude biti i adaptivni mehanizam.

=== Značajnost kulturne raznolikosti ===

Pojedinačan pristup smrti povezan je sa individualnim osjećajem shvaćanja života i njegove svrhe.
Istraživanje na 160 ljudi sa manje od mjeseca života pokazuje da oni koji osjećaju da razumiju svrhu
svog života ili mu pridavali posebno značenje su se suočavali sa zadnjim tjednima svojih života s
puno manje straha i očaja. U ovoj i sličnim istraživanjima dokazano je da je duhovnost pomogla u
suočavanju sa depresijom.

=== Epistemološka značajnost ===

Epistemološka istraživanja, istraživanja o procesu učenja, kažu da je proces žalovanja na mnogo
načina sliči osnovnim mehanizmima integriranja novih informacija koje dolaze u konflikt s prijašnjim
vjerovanjima. ''Sva istina prolazi kroz tri faze. U početku je ismijana, nakon čega joj se čovjek jako
protivi i na kraju prihvaćena kao nešto očito &quot;kaže Arthur Schopenhauer o procesu učenja, koji
odgovara ovim fazama žalovanja s time da je ismijavanje zapravo negiranje, protivljenje je faza
ljutnje i pogodbe, a prihvaćanje je zapravo faza depresije i shvaćanja. Intenzitet emocija ide gore,
dolje i onda opet gore, dok sa znanjem idemo natrag,naprijed, opet natrag pa opet naprijed sve dok
pojedinac ne bude zadovoljan s načinom na koji je integrirao novu informaciju.

== KRITIKE ==

Opsežna znanstvena istraživanja Georgea Bonanno pokazuju da Kübler Rossove faze žalovanja ne
postoje. Bonannova istraživanja pokazuju da većina ljudi koja dožive gubitak ne žaluju, pa tako ni
ne postoje faze žaljenja. U Bonannovoj knjizi &quot;''The Other Side of Sadness: What the New Science of
Bereavement Tells Us About Life After a Loss''&quot; &lt;!-- (nisam uspjela pronaći prijevod na hrvatskom, ostavila
sam u originalu) --&gt; sažeta su istraživanja na tisućama subjekata koja su vođena preko dva desetljeća.
Njegova otkrića kažu da je prirodna otpornost glavna komponenta žalovanja i reakcija na bilo kakvu
traumu. Bonannov rad je pokazao kako je nedostatak tugovanja ili simptoma traume zapravo zdrav
ishod, a ne nešto od čega treba strahovati kako je do njegovih istraživanja bilo vjerovano.

Istraživanje Yale sveučilišta, vođeno od 2000.-2003. godine, potvrdilo je neke hipoteze Kübler
rossova modela, dok je neke opovrgnulo. U istom časopisu je izašlo nekoliko pisama koja
se ne slažu s ovim modelom. Magazin Skeptic je objavio rezultate instituta za oporavak
od žalovanja (doslovno sam prevela, možda je bolje da se ostavi u originalu-grief recovery
institute?!?) koja su opovrgnula faze žalovanja u ljudi koji žaluju za bližnjima koji su umrli.
Također su doveli u pitanje metode istraživanja jer je za istraživanje koristila samo intervjue kojima su trebali uslijediti razni drugi načini prikupljanja informacije. Prijedlog drugih
metoda bi bilo bihevioralne studije i dnevnici koje bi vodili terminalni bolesnici. Smatra se
da ova teorija više prepisuje tugu nego što ju zapravo opisuje, a budući da je teorija dobro
poznata ljudi možda osjećaju pritisak da prođu kroz sve faze umjesto da dopuste da im se
one prirodno dogode. Može se dogoditi da se na pacijenta koji umire i zaboravi jer je obitelj
toliko zaokupljena time što bi trebala osjećati. U Kübler Ross modelu okolina u kojoj se
pacijent nalazi nije uzimala u obzir jer ako je pacijent okružen pozitivnim iskustvima potpuno
drugačije doživljava situaciju.

== KOMUNIKACIJE TOKOM ŽALOVANJA ==

Kroz svoja djela i riječi ljudi koji žaluju iskazuju svoje emocije. Kübler Ross model jako naglašava
komunikaciju. Tu se smatra da osoba koja tuguje i prolazi kroz spomenute stadije se zapravo
osvrće na svoj život, bolest i na blisku smrt. Kada doktor i pacijent raspravljaju i razgovaraju o ovim
osjećajima pacijentu je puno lakše doživjeti mirnu smrt. Zato je ovaj model koristan i liječnicima jer
olakšava interakciju sa osobama koje tuguju i olakšava njihovo vođenje kroz sve ove faze.

== DODATNI TEORETSKI MODELI ==

Charles A Corr: socijalni psiholog i istraživač koji želi pomoći njegovateljima i drugim itraživačima da
se maknu dalje od Kübler Rossova modela.

On naglašava:

Individualne mehanizme: a njegova model se bavi činjenicom da ljudi mogu prihvatiti
određene mehanizme suočavanja samo zato da bi ih onda odbili. Osim toga, čovjek može pokušati
više strategija u više vrijeme iako one nisu kompatibilne. Ljudi se razlikuju po potrebama i po
načinima na koji obavljaju zadatke pa tako i u mehanizmima suočavanja s tugom. Najvažnije, prema
Corru, jest da model mora poštovati individualnost.

Osnaživanje pacijenta: Corr smatra da se veća važnost treba pridavati osnaživanju onih koji
umiru, ali i onih koji njeguju terminalno bolesne. Da bi se to dogodilo ljudi moraju znati da je osoba
koja umire još uvijek živa i da se mora nositi sa stresom koji donosi ta bolest.

Praktične upute njegovateljima: tako da njegovatelj može poboljšati način na koji se umiruća
osoba nosi sa stresom i problemima.

Debbie Messer Zlatin: prebacila je težište s načina na koji promatrač proživljava proces umiranja i
pokušala dokučiti kako se umiruća osoba nosi sa svojom realnošću.

Istraživačka studija: radila je intervjue s terminalno bolesnima u kojima su oni pokušali
povezati priču svoje bolesti sa svojim životom ,to su takozvane ''životne teme''

Životne teme: primjer je žena koja se opisala kao križara koji je rekao istinu i pobunio se
protiv pritisaka. I tako je uspjela održati svoj život integriranim unatoč teškoj bolesti jer je znala tko je
i jer je imala smisao svog života.

Važnost integracije tema: Zahvaljujući istraživanjima koje je Zlatin provela sada se zna da
postoji velika razlika između ljudi koji imaju i onih koji nemaju integriranu životnu temu. Isto tako se
zna da su neke životne teme važnije od drugih. Kada bi njegovatelj bio informiran o bolesnikovoj
životnoj temi, bili bi puno korisniji u razumijevanju i pomaganju terminalno bolesnih.

William McDougall:istraživač, osnivač socijalne psihologije. Pisao je dnevnik o svojoj terminalnoj
bolesti i tako dao intelektualni pristup temi.

Nosio se sa svojom potrebom da izbjegne porast boli i da ostane u mentalnoj formi. Zato se zadnjih
tjedana svog života morao suočiti s tim izazovima. Shvatio je da je intelektualno najviše inspiriran
onda kada je bol najintenzivnija. Nije se puno osvrtao na emocije, niti je pravio popis razvojnih
zadataka, ali je
zato pokušao iskoristiti svoje znanje i vještine da integrira svoju smrt s obzirom na svoj pogled na
sebe i svoj [[svijet]]. Ovaj pristup naglašava jedinstvenost jer je individualno centriran.

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Palijativna skrb]]
[[Kategorija:Smrt]]</text>
      <sha1>0dli8spft9qc6wd9evdsc4tph6u51et</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jadrolinija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>202443</id>
    <revision>
      <id>42684343</id>
      <parentid>42338444</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:18:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43679" sha1="7eo63v6oewyet4k3wu18wj301grog63" xml:space="preserve">{{wikiveze}}
{{sređivanje}}
{{Tvrtka
| ime                = Jadrolinija
| slika              = 
| vrsta              = javno
| osnutak            = [[20. 1.|20. siječnja]] [[1947]].
| prestala_postojati = 
| osnivači           = 
| sjedište           = 
| sjedište_grad      = {{ZD|HRV}} [[Rijeka]]
| sjedište_država    = [[Hrvatska]]
| ključneosobe       = 
| predsjednik        = 
| konkurencija       = 
| pokriveno_područje = hrvatski dio [[Jadransko more|Jadrana]]
| industrija         = 
| proizvodi          = 
| usluge             = -prijevoz vozila i putnika na moru
| prihod             = 
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = 
| zaposleni          = 
| holding            = 
| divizije           = 
| podruž             = 
| vlasnik            = 
| slogan             = ''&quot;Odmor počinje na brodu!&quot;''
| web                = [http://www.jadrolinija.hr jadrolinija.hr]
| dodatak            = 
}}[[Datoteka:Jadrolinija Palaca Jadran Rijeka2.jpg|mini|300px|Palača Jadran, sagrađena 1897. g. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije]]

'''Jadrolinija''' je [[hrvatska]] prijevozna tvrtka (brodarska) osnovana u [[Rijeka|Rijeci]] [[20. 1.|20. siječnja]] [[1947]]. godine. Jadrolinija, naš najveći putnički brodar, održava linije sa gotovo svim hrvatskim otocima te lukama u Italiji.

== Brodovi i linije ==

'''Kataramani''' 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Brod || Godina izgradnje || Godina početka plovidbe &lt;br /&gt;za Jadroliniju || Trenutno plovi na liniji ||broj putnika
|-
| [[HSC Adriana]] ||align=&quot;Center&quot; | 1990. ||align=&quot;Center&quot; | 1998. ||  [[Split]] - [[Hvar]] - [[Vela Luka]] - [[Ubli]]  || 325
|-
| [[HSC Dubravka]] ||align=&quot;Center&quot; | 1991. ||align=&quot;Center&quot; | 2001. ||  [[Rijeka]] - [[Cres]] - [[Martinšćica]] - [[Unije]] - [[Susak]] - [[Ilovik]] - [[Mali Lošinj]] || 306
|-
| [[HSC Judita]] ||align=&quot;Center&quot; | 1990. ||align=&quot;Center&quot; | 2001. || [[Split]] - [[Bol]] - [[Jelsa]] i [[Split]] - [[Milna (općina)|Milna]] - [[Hvar]] || 306
|-
| [[HSC Karolina]] ||align=&quot;Center&quot; | 1989. ||align=&quot;Center&quot; | 2004. || [[Split]] - [[Hvar]] - [[Vis]] i [[Split]] – [[Postira]] – [[Pušćica]] - [[Povlja]] || 306
|-
| [[HSC Mediteran]] ||align=&quot;Center&quot; | 1978. ||align=&quot;Center&quot; | 2003. || [[Zadar]] - [[Sali]] - [[Zaglav]] || 170
|-
| [[HSC Novalja]] ||align=&quot;Center&quot; | 1991. ||align=&quot;Center&quot; | 2004. || [[Rijeka]] - [[Rab]] - [[Novalja]] || 306
|-
| [[HSC Olea]] ||align=&quot;Center&quot; | 1981.  ||align=&quot;Center&quot; | 1994. ||   Remont - [[Cres]]|| 170
|-
| [[HSC Silba]] ||align=&quot;Center&quot; | 1990. ||align=&quot;Center&quot; | 1998. ||  [[Zadar]] - [[Ist]] - [[Molat]] || 250
|}

'''Trajekti''' 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Brod || Godina izgradnje || Godina početka plovidbe &lt;br /&gt;za Jadroliniju || Trenutno plovi na liniji ||broj putnika/automobila
|-
| [[M/T Bartol Kašić]] ||align=&quot;Center&quot; | 1989. ||align=&quot;Center&quot; | 1989. || Remont - [[Lošinj]]  || 700/70
|-   ||500/54
|-
| [[M/T Biokovo]] ||align=&quot;Center&quot; | 2009. ||align=&quot;Center&quot; | 2009 .|| [[Split]] - [[Supetar]]  || 1200/138
|-
| [[M/T Bol]] ||align=&quot;Center&quot; | 2005. ||align=&quot;Center&quot; | 2008. || Remont - [[Kraljevica]] || 600/197?
|-
| [[M/T Brestova]] ||align=&quot;Center&quot; | 1985. ||align=&quot;Center&quot; | 1999. || [[Brestova]] - [[Porozina]]  || 338/70
|-
| [[M/T Cres]] ||align=&quot;Center&quot; | 2005. ||align=&quot;Center&quot; | 2005. || Remont - [[Kraljevica]] || 600/100
|-
| [[M/T Dubrovnik]] ||align=&quot;Center&quot; | 1979. ||align=&quot;Center&quot; | 1996. || Ne plovi - [[Kraljevica]] || 1300/300
|-
| [[M/T Hanibal Lucić]] ||align=&quot;Center&quot; | 1993. ||align=&quot;Center&quot; | 1994. ||  [[Zadar]] - [[Ist]] - [[Olib]] - [[Silba]] - [[Premuda]] - [[Mali Lošinj]] i [[Zadar]] - [[Sestrunj]] - [[Molat]]|| 360/35
|-
| [[M/T Hrvat]] ||align=&quot;Center&quot; | 2007. ||align=&quot;Center&quot; | 2007. || [[Split]] - [[Supetar]] || 1200/130
|-
| [[M/T Ilovik]] ||align=&quot;Center&quot; | 2006. ||align=&quot;Center&quot; | 2007. ||[[Valbiska]] - [[Merag]] || 500/170
|-
| [[M/T Jadran]] ||align=&quot;Center&quot; | 2010. ||align=&quot;Center&quot; | 2010. || [[Split]] - [[Rogač]]   ||  1200/138
|-
| [[M/T Jazine]] ||align=&quot;Center&quot; | 1978. ||align=&quot;Center&quot; | 1978. ||  [[Zadar]] - [[Sestrunj]] - [[Molat]] i [[Zadar]] - [[Preko]]  || 486/42
|-
| [[M/T Juraj Dalmatinac]] ||align=&quot;Center&quot; | 2007. ||align=&quot;Center&quot; | 2007. ||  [[Zadar]] - [[Preko]]|| 1200/138
|-
| [[M/T Kijevo]] ||align=&quot;Center&quot; | 1997. ||align=&quot;Center&quot; | 1997. || [[Biograd na Moru|Biograd]] - [[Tkon]]|| 150/36
|-
| [[M/T Korčula]] ||align=&quot;Center&quot; | 2007. ||align=&quot;Center&quot; | 2008. ||  [[Split]] - [[Vela Luka]] - [[Ubli]]|| 700/170
|-
| [[M/T Krčanka]] ||align=&quot;Center&quot; | 1970. ||align=&quot;Center&quot; | 1970. || [[Šibenik]] - [[Zlarin]] - [[Kaprije]] - [[Žirje]] || 200/30
|-
| [[M/T Laslovo]] ||align=&quot;Center&quot; | 1997. ||align=&quot;Center&quot; | 1997. || [[Drvenik]] - [[Sućuraj]] || 150/36
|-
| [[M/T Lastovo]] ||align=&quot;Center&quot; | 1969. ||align=&quot;Center&quot; | 1978. ||  [[Split]] - [[Vela Luka]] - [[Ubli]] || 500/60
|-
| [[M/T Liburnija]] ||align=&quot;Center&quot; | 1969. ||align=&quot;Center&quot; | 1969. || Ne plovi - [[Lošinj]]|| 670/93
|-
| [[M/T Lošinjanka]] ||align=&quot;Center&quot; | 1969. ||align=&quot;Center&quot; | 1969. || [[Sumartin]] - [[Makarska]]  || 200/35
|-
| [[M/T Lubenice]] ||align=&quot;Center&quot; | 1989. ||align=&quot;Center&quot; | 1998. || Remont - [[Cres]] || 350/70
|-
| [[M/T Marjan]] ||align=&quot;Center&quot; | 2005. ||align=&quot;Center&quot; | 2005. || [[Split]] - [[Supetar]]  || 1200/130
|-
| [[M/T Marko Polo]] ||align=&quot;Center&quot; | 1973. ||align=&quot;Center&quot; | 1988. ||   [[Split]] - [[Ancona]]  || 1000/270
|-
| [[M/T Mate Balota]] ||align=&quot;Center&quot; | 1988. ||align=&quot;Center&quot; | 1988. ||[[Zadar]] - [[Iž]] - [[Rava]] i [[Zadar]] - [[Preko]]   || 440/50
|-
| [[M/T Pelješčanka]] ||align=&quot;Center&quot; | 1971. ||align=&quot;Center&quot; | 1971. || Remont - [[Cres]]|| 200/30
|-
| [[M/T Petar Hektorović]] ||align=&quot;Center&quot; | 1989. ||align=&quot;Center&quot; | 1999. ||[[Split]] - [[Vis]] || 1080/120]]
|- 
| [[M/T Porozina]] ||align=&quot;Center&quot; | 1971. ||align=&quot;Center&quot; | 1993. ||  [[Dubrovnik]] - [[Suđurađ]] || 300/45
|-
| [[M/T Prizna]] ||align=&quot;Center&quot; | 1970. ||align=&quot;Center&quot; | 1991. || Ne plovi - [[Cres]] || 300/60
|-
| [[M/T Sis]] ||align=&quot;Center&quot; | 1974. ||align=&quot;Center&quot; | 1997. || Remont - [[Lošinj]]|| 700/70
|-
| [[M/T Ston]] ||align=&quot;Center&quot; | 1997. ||align=&quot;Center&quot; | 1997. || Remont - [[Vranjic]] || 150/36
|-
| [[M/T Supetar]] ||align=&quot;Center&quot; | 2004. ||align=&quot;Center&quot; | 2004. || [[Zadar]] - [[Brbinj]] i [[Zadar]] - [[Preko]]|| 600/100
|-
| [[M/T Sveti Juraj]] ||align=&quot;Center&quot; | 1980. ||align=&quot;Center&quot; | 1991. || [[Prizna]] - [[Žigljen]]|| 300/45
|-
| [[M/T Sveti Krševan]] ||align=&quot;Center&quot; | 2004. ||align=&quot;Center&quot; | 2004. || [[Orebić]] - [[Dominče]]  || 600/100
|-
| [[M/T Šoltanka]] ||align=&quot;Center&quot; | 1971. ||align=&quot;Center&quot; | 1971. || [[Split]] - [[Trogir]] - [[Seget Donji]] - [[Drvenik Mali]] - [[Drvenik Veli]] || 200/30
|-
| [[M/T Tin Ujević]] ||align=&quot;Center&quot; | 2002. ||align=&quot;Center&quot; | 2003. ||  [[Split]] - [[Starigrad]]  || 1000/200
|-
| [[M/T Valun]] ||align=&quot;Center&quot; | 1983. ||align=&quot;Center&quot; | 1998. ||[[Prapratno]] - [[Sobra]]   || 730/80
|-
| [[M/T Vladimir Nazor]] ||align=&quot;Center&quot; | 1986. ||align=&quot;Center&quot; | 1986. || [[Ploče]] - [[Trpanj]]|| 450/70
|-
| [[M/T Zadar]] ||align=&quot;Center&quot; | 1993. ||align=&quot;Center&quot; | 2004. || Ne plovi - [[Kraljevica]]|| 1025/280
|-
|}

'''Putnicki Brodovi'''
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Brod || Godina izgradnje || Godina početka plovidbe &lt;br /&gt;za Jadroliniju || Trenutno plovi na liniji ||broj putnika
|-
| [[M/B Lara]] ||align=&quot;Center&quot; |  1988. ||align=&quot;Center&quot; | 1991. || [[Zadar]] - [[Iž]] - [[Rava]]  i [[Zadar]] - [[Zaglav]] - [[Sali]] || 250
|-
| [[M/B Ozalj]] ||align=&quot;Center&quot; | 1955. ||align=&quot;Center&quot; | 1955. ||[[Mali Lošinj]] - [[Vele Srakane]] - [[Unije]] - [[Ilovik]] - [[Susak]]   || 300
|-
| [[M/B Postira]] ||align=&quot;Center&quot; | 1963. ||align=&quot;Center&quot; | 1963. || [[Dubrovnik]] - [[Koločep]] - [[Lopud]] - [[Suđurađ]] - [[Šipanska Luka]]   || 450
|-
| [[M/B Premuda]] ||align=&quot;Center&quot; | 1957. ||align=&quot;Center&quot; | 1957. || Remont - [[Punat]]  || 450
|-
| [[M/B Tijat]] ||align=&quot;Center&quot; | 1955. ||align=&quot;Center&quot; | 1955. || [[Šibenik]] - [[Zlarin]] - [[Prvić Luka]] - [[Šepurine]] - [[Vodice]]|| 300
|-
|}

== Historija ==

=== Od osnutka do Drugog svjetskog rata ===

Godine [[1922]]., na poticaj države te kao uvjet za dobivanje [[subvencija|subvencije]], parobrodarska društva [[Jadranska plovidba]] ([[Sušak]]), [[Dioničko parobrodarsko društvo Oceania]] ([[Trst]]), [[Austro-Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Punat]]), [[Obalna paroplovitba društvo s.o.j.]] ([[Dubrovnik]]), [[Parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Split]]) i [[Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice]] ([[Senj]]) udružila su se u Jadransku plovidbu d.d. u Sušaku. Novo poduzeće tada je imalo 79 brodova, a 17 godina kasnije, [[1939]]. godine, 55 brodova. I nakon spajanja plovidbeni se red sporo uspostavljao jer je dio obale još uvijek bio pod okupacijom Italije. Tako ni 1923. godine [[parobrod]]i ne odlaze iz Sušaka, nego iz [[Bakar (grad)|Bakra]] koji je preko Škrljeva bio povezan [[željeznica|željeznicom]] sa [[Zagreb]]om.

Iz Bakra su 1. lipnja 1923. godine uspostavljene prve redovite brodske pruge, a od 1924. godine promet na hrvatskom dijelu Jadrana podijeljen je na četiri okružja: Sušačko, Šibensko, Splitsko i Dubrovačko. Iz Bakra su kretale i dvije brze pruge za [[Dalmacija|Dalmaciju]]: Bakar – [[Kotor]] i Bakar – [[Metković]] koje su prometovale dvaput na tjedan. Nakon 1924. godine Jadranska plovidba uvela je i četiri uzduž obalne tjedne pruge namijenjene pretežito turistima koji su se nakon prvog svjetskog rata počeli vraćati na Jadran: Sušak – Kotor, Sušak – Metković , Split – Dubrovnik i putničko teretna pruga Sušak – Kotor. Izvan države parobrodi su prometovali na prugama: Sušak – [[Patras]] (jednom tjedno), Sušak – Trst – [[Pirej]] – [[Solun]] (dvaput na tjedan) i Metković – Trst (jednom na tjedan).

=== Drugi svjetski rat ===

Pokušavajući preduhitriti nepovoljne posljedice koje bi rat, što je već počeo u [[Evropa|Europi]], mogao prouzročiti trgovačkoj floti, Savez pomorskih brodovlasnika Kraljevine Jugoslavije uputio je predstavku General Štabu, u kojoj je tražio da se putnički obalni brodovi sklone na sigurno mjesto u inozemstvo. Napravljen je popis od 58 brodova &quot;koji nisu uzeti u kombinaciju za vojne svrhe&quot;, te su se mogli povući u [[Egejsko more]].

{{izdvojeni citat|Brodovlasnici Jadranske plovidbe htjeli su na svaki način otpremiti u inozemstvo luksuzne putničke brodove Prestolonaslednika Petra, Jugoslaviju i Karadorđa, koji su se već nalazili u Dubrovniku.}}

No umiješala se [[Dubrovačka plovidba]] tražeći to isto za svoj brod ''Kralj Aleksandar 1''. Zbog toga novog traženja, [[9. 6.|9. lipnja]] [[1940]]. godine uslijedila je zabrana odlaska &quot;pa su ti parobrodi bili povučeni i nakon toga ostali raspremljeni u domaćim lukama&quot;.

Usprkos velikim teškoćama prouzročenim ratom, parobrodi Jadranske plovidbe ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Srbin'' održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, [[Italija|talijanskih]], [[Albanija|albanskih]], [[Grčka|grčkih]] i [[Crno more|crnomorskih]] luka. Uz opasnosti koje su prijetile od [[podmornica]], ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na [[Maltu]] pod sumnjom ratnog [[šverc]]a. Ostanak u hrvatskim lukama bio je koban za parobrode, ''Karadorđa'' i ''Prestolonaslednika Petra'', koji su [[2. 4.|2. travnja]] [[1941]]. godine, dakle prije napada na Jugoslaviju, naišli na mine i potonuli kod otoka [[Zlarin]]a. Do njihova je potapanja došlo zbog toga &quot;što nisu bili obaviješteni o položenim minama&quot;. Nakon tih nesreća do kojih je došlo nemarom&lt;!-- (?!) --&gt;, uslijedio je zločin: kapetani potopljenih brodova Tonković i Grdaković bili su otrovani u [[Hotel Ambasador|Hotelu Ambasador]] u Splitu, i ujutro 6. travnja 1941. godine nađeni su mrtvi u blizini mora.

U to vrijeme ostali brodovi Jadranske plovidbe, koji su se nalazili u sušačkoj luci i po mnogim uvalama [[Hrvatsko primorje|Hrvatskoga primorja]], bili su evakuirani u uvalu Šilo na otoku Krku. Tu su se našli parobrodi ''Zagreb'', ''Beograd'', ''Topola'', ''Knin'', ''Lav'', ''Slavija'' i ''Triglav''. Njima su noću 5. travnja otvoreni podvodni ventili, te su sljedećeg dana legli na plitko dno. Do takve je naredbe Pomorske obalne komande sektora Selce došlo zbog pomutnje nastale brzim razvojem ratnih prilika. Uslijedio je rat i talijanska okupacija hrvatske obale.

Jadranska plovidba obavljala je, kao i ostali brodari obalne linijske plovidbe, redovit promet na Jadranu, s time da je samo taj sušački brodar održavao uzduž obalne pruge. U međuvremenu su stradavali brodovi. Dana 20. srpnja 1942. godine, [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] su kod [[Živogošće|Živogošća]] potopili parobrod ''Vis'', a iste su godine u stranim vodama stradali ''Predsjednik Kopajtić'' i ''Neretva''. Prvi je 21. rujna torpediran na ušću [[Orinoco|Orinoca]], drugi 19. prosinca pod talijanskom zastavom kod [[Capo de St. Vito]] u Italiji.

Do kapitulacije Italije [[9. 9.|9. rujna]] [[1943]]. godine Jadranska je plovidba u stranim vodama izgubila šest brodova. U trenutku kapitulacije Italije, dio brodova koji su plovili pod talijanskom zastavom, prešao je saveznicima u Italiji, dio partizanima, a dio je bio potopljen u ratnim operacijama. Porazom Italije i njezinim izbacivanjem iz rata, na oslobođenom je teritoriju sjevernog Jadrana utemeljena Komanda mornarice za Hrvatsko primorje i Istru u [[Crikvenica|Crikvenici]], a u njoj posebno Saobraćajno odjeljenje ovlašteno za pomorsku upravnu službu i za sve postojeće jedinice trgovačke mornarice. Raspoloživi brodovi upotrebljavali su se za ratne svrhe (prijevoz trupa i materijala) i za opskrbu stanovništva, a djelomično i za obavljanje putničkog prometa između Crikvenice i obližnjih otoka oslobođenih od Talijana.

Utemeljenjem Komande mornarice u Splitu u listopadu 1943. godine, bili su osnovani posebni sektori u sklopu kojih su bila organizirana posebna prometna odjeljenja, mjerodavna ne samo za pomorsku službu, nego i za eksploataciju brodova. Ti su sektori bili ukinuti potkraj 1944. godine kada su osnovane pomorske zone s istom kompetencijom u odnosu na trgovačku mornaricu. Pomorsko upravna služba i iskorištavanje brodova ostale su u djelokrugu ratne mornarice do kraja rata. Odlaskom iz Splita pred Nijemcima 25. rujna 1943. godine, novo uspostavljene se pomorske institucije novih vlasti najprije povlače na [[Hvar]], da bi se uskoro smjestile na otoku [[Vis]]u.

Oslobađanjem [[Beograd]]a, na jesen 1944. godine, tamo je osnovan Odsjek za pomorstvo sa zadaćom prikupljanja podataka o stanju trgovačke mornarice, dok je za eksploataciju brodova i dalje mjerodavna [[Ratna mornarica]]. Poslije je u Beogradu utemeljena Glavna uprava pomorstva, koja je 1. veljače 1946. godine prerasla u [[Ministarstvo pomorstva FNRJ]], u čije su područje rada prešli svi poslovi [[pomorstvo|pomorstva]].

Od kapitulacije Italije do kraja 1943. godine Jadranska plovidba izgubila je mnoge brodove, medu kojima: ''Baiamonti'' (Sarajevo), ''Salonu'', (Hercegovinu), ''Angelo Paolucci'' (Senj), ''Curzolu'' (Lav). Sljedeće je ratne godine sušački brodar obalne plovidbe izgubio još četiri broda: ''Dravu'' 30. siječnja 1944. godine u [[Tirensko more|Tirenskome moru]], ''Soču'' 7. travnja kod [[Venecija|Venecije]], ''Sušak'' kod Trsta i ''Triglav'' kod [[Tag Hament]]a. I u zadnjoj ratnoj godini Jadranska je plovidba izgubila jedan brod. Bio je to parobrod ''Trogir'' koji je stradao 3. ožujka 1945. godine kod Tagliamenta u Italiji.

Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka izgubila je tijekom Drugoga svjetskog rata 41 brod s ukupno 18.638 BRT, te je kraj rata dočekala sa svega 13 brodova od ukupno 4.587 BRT. Medu njima najpoznatiji je parobrod ''Bakar'' koji je za vrijeme talijanske okupacije obavljao promet između Splita, Visa i [[Lastovo|Lastova]], a koji je u rasulu talijanske okupatorske vojske ostao napušten u splitskoj luci, da bi ga 13. rujna 1943. preuzeli partizani u čijim je rukama ostao do kraja rata. Bio je to prvi brod koji je pod zastavom nove države uplovio u strane vode i uspostavio vezu sa Saveznicima.

=== Od drugog svjetskog rata do Domovinskog rata ===

Uredbom Vlade FNRJ [[20. 1.|20. siječnja]] [[1947]]. godine, osnovana su četiri pomorska poduzeća među kojima je Jadranska linijska plovidba (Jadrolinija) kojoj je dodijeljen 41 brod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora i/ili osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova, za plovidbu su bili sposobni 27 parobroda i 2 motorna broda i to: ''Bakar'', ''Bar'', ''Brač'', ''Budva'', ''Cres'', ''Gradac'', ''Knin'', ''Kostrena'', ''Kotor'', ''Krk'', ''Kupari'', ''Labin'', ''Lapad'', ''Makarska'', ''Pašman'', ''Pelješac'', ''Perast'', ''Podhum'', ''Polače'', ''Rab'', ''Rečina'', ''Rovinj'', ''Srbin'', ''Starigrad'', ''Ston'', ''Šipan'', ''Trogir'', ''Ugljan'' i ''Ulcinj''.

Krajem 1947. u sastavu flote bilo je 40 brodova (ali nisu svi plovili) od čega 34 predratna parobroda. Te godine najveći brod iz flote ''Srbin'' kod mjesta [[Glavotok]] (otok Krk) nailazi na podvodnu minu. Tada je poginuo zapovjednik Gligo Setenčić i dvadeset članova posade. Godinama su se pomorci Jadrolinije s poštovanjem sjećali svojih pomoraca i na spomen obilježje polagali vijenac, ali u posljednje vrijeme zbog imena broda običaj je prekinut.

Do 1950. osposobljeni su brodovi: ''Cavtat'', ''Istra'' (prije ''Split''), ''Opatija-Vida'' (prije ''Triglav''), ''Poreč'' (prije ''Učka''), ''Hercegovina'', ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Vrbnik'' (prije ''Vila''), ''Senj'' i ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''). Dio brodova koji su izvađeni iz mora i/ili obnovljeni odmah su i rashodovani tako da nisu plovili u sastavu Jadrolinije.

Jadrolinija je uvijek bila spremna za novine u pomorstvu pa tako napušta zastarjela gledišta glede parobroda (pogona na [[ugljen]]) i tijekom obnove brodova prelazi postupno na [[lož–ulje]]. Među prvima su preuređeni brodovi ''Dalmacija'' (prije ''Zagreb''), ''Partizanka'' (prije ''Prestolonasljednik Petar''), ''Sinj'' (prije ''Sarajevo''), ''Kotor'', ''Lastovo'' (prije ''Beograd''), ''Proleterka'' (prije ''Karađorđe''), ''Pag'' (prije ''Brasso'') i ''Istra'' (prije ''Split''). Obnova flote preuređenjima trajala je do 1955. godine iako 1951. godine započinje obnova flote gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima. Tada je prosječna starost 41 broda bila 43 godine i 10.665 BRT, kapaciteta 11.148 putnika i 2.405 tona tereta. Svi obnovljeni parobrodi bili su [[željezo|željezni]], a motorni isključivo [[drvo (materijal)|drveni]]. Za lokalni promet grade se novi brodovi, a za duž obalni promet koriste se obnovljeni zbog skupe gradnje.

Godine 1948. u pulskom [[brodogradilište Uljanik|brodogradilištu Uljanik]] naručeno je 6 brodova dorađene verzije putničkih motornih brodova &quot;Abbazia&quot; i &quot;Laurana&quot;. Tako su od 1952. do 1954. zaplovili brodovi ''Vladimir Nazor'', ''Njegoš'', ''Aleksa Šantić'', ''Ivan Cankar'', ''Vuk Karadžić'' i ''Kosta Racin''. Ovi brodovi znače novi početak u putničkom brodovlju na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon. Nedostatak tih brodova bio je taj da su bili namijenjeni isključivo prijevozu putnika što nije odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta. To su bili motorni brodovi ''Osijek'', ''Maribor'', ''Mostar'' i ''Novi Sad'' koji su isporučeni 1955. godine. Tijekom gradnje došlo je do promjene tako da je dio prostora predviđenog za zadržavanje putnika preuređen u kabine sa 44 kreveta. Iz brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi ''Ohrid'' (kasnije ''Tijat''), ''Karlovac'' i ''Valjevo'' (kasnije ''Ozalj'') kapaciteta 350 putnika i 11 tona tereta.

Od samog početka Jadrolinija ima konkurenciju u lokalnim brodarskim poduzećima koji osim tereta prevoze putnike i to : Obalna plovidba Rijeka, Kvarnerska plovidba Rijeka, Obalna plovidba Zadar, Brodarsko poduzeće Dupin Šibenik, Brodarsko transportno poduzeće Dubrovnik , Brodarsko poduzeće Lovćen Kotor i mnoga druga koja se povremeno uključuju u promet. Nakon što su prestala prevoziti putnike ta su poduzeća uglavnom brodove prepustila Jadroliniji. Desetak godina iza rata sve više se osjeća potreba za većim brodovima u duž obalnom prometu. Pod teretom turizma i nedovršenja &quot;magistrale&quot; obnovljeni brodovi Dalmacija, Partizanka i Proleterka ne zadovoljavaju kapacitetom. Tako se 1956. gradi JUGOSLAVIJA, 1957. JADRAN i 1958. JEDINSTVO kojim započinje era kružnih putovanja. Godine 1957. iz brodogradilišta također stižu : TAKOVO/ kasnije ILOK/, TROGIR i TUZLA / kasnije PREMUDA/. Motorni brodovi za 450 putnika i 20 tona tereta. Vođeni predratnim iskustvom putničko - teretne pruge za Grčku (Trst – Rijeka – Pirej) ponovno se uspostavlja sa brodom JUGOSLAVIJA a kasnije obnovljenim LASTOVOM i ISTROM da bi se za nju naručili novi brodovi OPATIJA i OREBIĆ koji su izgrađeni1960. godine. Zaostajanje bivše države Jugoslavije u automobilizmu i tvrdoglavo kašnjenje u izgradnji i otvaranju duž obalne ceste presudno je utjecalo na razvoj putničke obalne flote. Tome u prilog idu i stajališta državnih tijela koja odobravaju isključivo izgradnju klasičnih putničkih brodova. Trajekti i prijevoz automobila postaju aktualani tek nakon završetka Jadranske ceste od Rijeke do Zadra 1958.godine. Prva trajektna linija na Jadranu otvorena je 1958. na pruzi Crikvenica – Šilo na kojoj plovi preuređeni drveni trajekt BODULKA u vlasništvu Kvarnerske plovidbe Rijeka koja nije putnički brodar ali ima brod. Druga trajektna linija otvorena je na pruzi Rabac – Cres sa preuređenim trajektom VANGA Lošinjske plovidbe. Zatim slijede Korčula – Orebić koju otvara Poduzeće za ceste Dubrovnik i 1.06.1963. godine Jablanac – Rab koju otvara Lučko komunalno poduzeće iz Raba koje preuređuje ribarski brod ČUTIN u neku vrstu trajekta za liniju Jablanac – Rab da bi kasnije nabavkom i preuređenjem dvo trupaca ovladali linijom i prerasli u poduzeće Rapska plovidba Rab okosnicom trajektnog prijevoza na relaciji Jablanac – Mišnjak. ( U dostupnim materijalima nema točnih podataka kad je započela voziti koja pruga stoga bi se moglo reći da one započinju od 1958 do 1963. ) Kasnije će se u slične poduhvate upuštati i drugi brodari kao Obalna plovidba Split, Mediteranska plovidba i Rapska plovidba, Rab. Od 1961. Jadrolinija preuzima linije i trajekte, prvo na liniji Crikvenica – Šilo a 1964 i Rabac – Cres a 1965. godine uvodi novu trajektnu liniju Črišnjevo – Voz ( ispod Krčkog mosta koja je najprihodovnija linija do njenog zatvaranja puštanjem mosta u promet ) sa novo izgrađenim (1964 ) trajektom VOZ. Izradom Studije o prometnom povezivanju priobalnih otoka s kopnom a koju je 1965. godine prihvatilo Izvršno vijeće Sabora i koje je usvojilo Zakon o supstituciji nerentabilnih brodskih linija, stvorili su se uvjeti za izmjenom strukture brodovlja i ukupne reorganizacije sustava pomorskog putničkog prometa. Pojavom prvih iako preuređenih trajekata uspostavlja se novi tehnološki napredak u obalnom prometu. Brod postaje nastavak ceste odnosno &quot;most&quot; u povezivanju kopna i otoka. Zakonom o supstituciji tržišna ekonomija postaje izvorom za smanjenje &quot;dotacije&quot; a budući su trajektne pruge proglašene &quot;rentabilnima&quot; država dotira samo klasične prijeko potrebne pruge. U isto vrijeme u siromašnim republičkim i općinskim fondovima nema dovoljno novca za izgradnju novih trajektnih pristaništa. Puštanjem u promet Jadranske ceste od Rijeke do Dubrovnika Jadrolinija je već imala 9 trajekata za lokalne pruge s 1.278 BRT, kapaciteta 1360 putnika i 204 vozila i to : Bodulku, Vangu i Voz i šest dvotrupaca : BADIJA, BRAČ, KAČJAK, KLIMNO, LOŠINJ I SUPETA kupljene od Ratne Mornarice. U sezoni 1965. Jadroliniji je u Nizozemskoj isporučen novo sagrađen prvi &quot;feribot&quot; na hrvatskoj obali LIBURNIJA. Ima 3038 BRT, kapaciteta 700 putnika i 120 vozila. Putnici imaju na raspolaganju 200 kreveta uz mogućnost korištenja avio- ležaja. U vrijeme uvođenja novih tehnologija povlače se iz prometa stari i dotrajali brodovi. U isto vrijeme gase se ostali brodari iz lokalnog prometa mada se javljaju novi kao Splošna plovidba Piran (SLO) i Tankerska plovidba Zadar koji posjeduju turističko brodovlje i u trajektnom prometu . - Obalna plovidba Split kupuje polovne trajekte ERO ( izgrađen 1931.) i LODU i SLAVENA ( izgrađeni 1960.) svaki kapaciteta do 250 putnika i 30 vozila. Kasnije rekonstuiran brod ZVONČAC za prijevoz 59 putnika i 8 vozila. - Lošinjska plovidba 1968. u Grčkoj kupuje polovni trajekt CRESANKU koju još tijekom pregovora o kupnji prepušta Jadroliniji. Taj brod je preteča polovnim i novim trajektima tipa PELJEŠČANKA koji mogu prevesti 200 putnika i 28 – 34 vozila. - 1968 Lošinjska plovidba kupuje polovni feribot MARINU ( izgrađenu 1936) koja još uvijek plodi pod istim vlasnikom. - 1971. Mediteranska plovidba nabavlja polovni trajekt ZAMOŠĆE i povezuje uz Jadroliniju Korčulu i Orebić. U to vrijeme Jadrolinija organizira trajektni promet uz već nabrojane trajekte i novo kupljenim BLACE također od RM. U grčkoj kupuje HVARANKU i BRAČANKU. 1969 kupuje prvi nordijski trajekt BRESTOVU, sagrađenu 1948. kapaciteta 200 putnika i 20 vozila preteče novog tipa trajekta sa dvije rampe za ukrcaj vozila. 1969. gradi se novi trajekt tipa Cresanka LOŠINJANKA koji nije najsretnije rješenje zbog jedne rampe ali još uvijek vozi. Cijena izgradnje bila je relativno pristupačna a mali gaz omogućavao je pristajanje u svim tadašnji trajektnim lukama (desantni brod). Jadrolinija gradi i posljednju seriju klasičnih brodova PERAST ( oštećen u Domovinskom ratu) , POROZINU, POSTIRU ( koja još vozi ) i PUNAT. Ti brodovi mogu primiti 450 putnika i 30 tona tereta i koncepcijski su vjerojatno najbolji brodovi klasičnog prometa ikad sagrađeni za Jadroliniju. Jadrolinija 1961. godine nabavlja prvi hidro krilni brod VIHOR koji se je pokazao neuspjehom i za kratko vrijeme prodan. Pod pritiskom javnosti ( koja često ima visok pritisak na Jadroliniju ) Jadrolinija je zaokupljena hidro krilcima koji su i u svijetu novina opterećena mnogim &quot;dječjim bolestima&quot; a kako pruge koje pokrivaju nisu dotirane Jadrolinija od njih odustaje i okreće se trajektnom povezivanju. Druga poduzeća nabavljaju hidro krilce koji služe u turističke svrhe i ne plove cijeli dio godine kad su nepovoljni vremenski uvjeti. U pulskom brodogradilištu Uljanik Jadrolinija gradi DALMACIJU i ISTRU predviđene za prugu Jadran – Bliski istok. Novina u prijevozu putnika i roba prisilila je da se 1968/69. pristupi potpunoj rekonstrukciji brodova te se pretvore isključivo u putničke brodove sa po 316 kabina i ubuduće služe samo za kružna putovanja. U isto vrijeme 1967/68 prodaju se Opatija i Orebić zbog zatvaranja putničko teretne linije za Grčku a uvode se teretni brodovi LASTOVO I OREBIĆ. Šezdesetih godina dolazi do povlačenja iz prometa cijele predratne flote parnih brodova. Tako koncem desetljeća Jadrolinija ima 45 brodova sa 33.750 BRT, kapaciteta 16.958 putnika i 2.944 tona tereta i 470 vozila. I što je posebno važno imala starost od 8,6 godina starosti što je najmlađa flota koju je Jadrolinija imala u svojoj povijesti. Valja reći da je imala 5 klasičnih brodova i jedan feribot prosječne starosti 6 godina za međunarodni promet. Za lokalni promet imala je 23 broda prosječne starosti 13,5 godina i 14 trajekata kapaciteta 2.530 putnika i 358 vozila prosječne starosti 8,1 godina. Preostala dva teretna broda imala se 2.496 BRT i starosti od 10,3 godine. Uz 14 Jadrolinijinih trajekata obalu sa otocima povezuje još osam trajekata i to : Obalna plovidba , Split – 4 trajekta, Lučko komunalno poduzeće Rab – 3 trajekta i Lošinjska plovidba – 1 feribot. Svi ti trajekti su prilično neujednačenih karakteristika; 4 trajekta su preuređeni drveni brodovi, 8 polovnih dvo trupaca, 7 rabljenih i 1 novo nabavljeni u inozemstvu i samo 2 novogradnje. Dva teretna broda Jadrolinije prodaju se Obalnoj plovidbi iz Splita u zamjenu za njena 4 trajekta. Kao zamjenu svojim prodanim teretnim brodovima Jadrolinija kupuje BRADSTVO i SLOBODU, a 1974. kupuje još dva LUN i RAD. Teretna flota je rashodovana 1977/78. godine. Razdoblje sedamdesetih označeno je rashodom čitavog niza brodova izgrađenih nakon Drugog svjetskog rata.1966. prodani su Maribor i Mostar; 1971. Jugoslavija i Aleksa Šantić; 1972. Novi Sad, Vladimir Nazor ( brod plovi pod imenom POREČ i zadnji valasnik Creska plovidba, Cres); 1973 Ivan Cankar, Kosta Racin i Kali (poklonjen Pomorskoj školi u Bakru i preimenovan u školski brod VILA VELEBITA); 1974. nakon pomorske tragedije povlači se Turanj; 1975. prodan je Jadran ( koji je u Kanadi preuređen u restoran ) a 1977. brod Jedinstvo se prodaje turističkom poduzeću Atlas i preimenuje u brod AMBASADOR koji nastavlja kružna putovanja; 1979. prodan je brod Osijek ( danas NINA ) i rashodovan trajekt veteran Bodulka. U isto vrijeme nastavlja se nabavka polovnih brodova u inozemstvu.

=== Jadrolinija u Domovinskome ratu ===

Na prvom mjestu bila je evakuacija građana iz ratom zahvaćenih područja. I mada intezitet rata nije bio na svim područjima jednak pomorski promet je bio pojačan i izložen posebnim naporima na svim područjima. U razdoblju 1991 do 1995. Jadrolinija je izgubila mnoge brodove ali nažalost i vrsne pomorce a zbog potreba stanovništva otvarala linije i tamo gdje je to bilo gotovo nemoguće.Slijede kronološki najvažniji trenuci u floti tijekom Domovinskog rata:

* 4.08.1991 m/t “KLIMNO” - otplovio za Novigrad gdje je služio za potrebe HV-a održava liniju Novigrad - Ribnica ( Kruševo )
* 11.09.1991. - trajekt pogođen projektilom, napušten i ostavljen u Novigradu
* 11.09.1991. - Zatvoren Maslenički most - žestoki napadi na Zadar i okolicu.
* 14.09.1991. - egzodus ljudi - građana Zadra i okolice prema Rijeci i otocima. Jedina veza sa Dalmacijom preko Paškog mosta i linije Prizna - Žigljen. Trajekti voze 24 sata.
* 14.09.1991. - m/t“PELJEŠĆANKA” - sudjelovala u Pločama u napadu na MALE BARE. Brod ostao u blokadi i oštećen ali intervencijom pomoraca osposobljen za prugu.
* 17.09.1991. - I. POMORSKA BLOKADA - zabrana plovidbe užim dijelom Dubrovnika. Blokirana splitska luka s cijelim akvatorijem pred luku doplovile dvije raketne topovnjače. Pulu i Rijeku kontroliraju ratni brodovi i helikopteri.
* 18.09.1991. - ex. m/t “PARTIZANKA” ne uspijeva isploviti u redovnoj liniji iz Dubrovnika za Korčulu i Split
* od plovidbe za Dubrovnik odustao talijanski feribot “TIZIANO”
* 23.09.1991 - u luci Ploče (opća opasnost ) Tijekom akcije zarobljavanja oružja u luci Ploče SMRTNO stradao MATE TOMAŠ
* m/t “ŠOLTANKA” - sredinom mjeseca rujna prevozio topove iz ŠOLTE za SPLIT
* 24.09.1991. - m/t “GRADAC” Polagao mine ispred ratne luke LORA
* 1.10.1991. - m/t PELJEŠĆANKA” - izvlačenje naoružanja i minsko eksplozivnih sredstava iz skladišta u vojarni Ploče
* 1.10.1991. - m/b “PERAST” Pogođen i uništen - tri pomorca ( SRŠEN, MATIĆ, NODILO ) se smatraju nestalima - počinje potraga za njima. Upućuju se zahtjevi za pomoć u traženju Promatračima Europske zajednice, veleposlanstvu EZ u Zagrebu i Vladi RH.
* 3.10.1991. - II. POMORSKA BLOKADA - U Splitu Krizni štab izdaje naredbu da se na relaciji Rijeka - Split - Dubrovnik prevoze samo putnici i teretna vozila. Iz Splita dozvoljeno isplovljenje stranim brodovima i m/t “ BALKANIJI “ za Rijeku U Gradskoj luci ne pristaju VIS I B. KAŠIĆ, LIBURNIJA ostala u Hvaru. Od Makarske do Metkovića zabranjen promet vozilima. U Puli i Rijeci zabrana uplovljenja a dozvoljeno uplovljenje zatečenim stranim brodovima. Riječki zaljev pod kontrolom fregate. Trajekti na linijama Brestova - Porozina i Merag - [[Valbiska]] preko dana miruju ali voze noću bez navigacijskih svjetala.
* 3.10.1991. - Neprijateljski zrakoplovi iznad otoka Paga s namjerom da sruše Paški most i odsjeku Dalmaciju od sjevernog Jadrana.
* 3. - 10. 10.1991. - zračni napadi na Paški most. Uvodi se izvanredna linija Fortica - Miletići koju održavaju : m/t : VIRA, KAČJAK i BORIK
* 4.10.1991.- m/b “LARA” - napad na Zadar . Priskačući u pomoć ranjenom susjedu SMRTNO stradao zapovjednik VINKO ALIBAŠIĆ
* 4.10.1991. u 11,55 - Pogođen Paški most ali nije srušen
* 5.10.1991. - Proboj dijela posade m/b “Perast” do Dubrovnika kopnenim putem. O trojici pomoraca ( Sršen, Nodilo i Matić ) različite informacije. U više navrata neprijatelji izvlače brod iz luke Slano I na njemu vježbaju gađanje. Na njemu je izbio požar koji nitko nije gasio. Izrešetan I napušten nađen je kod otočića Mišnjak nedaleko Šipana.
* 6.10.1991. - m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Posada nasukala trajekt. Nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu. Povreda na radu kormilar Jure Budanović.
* 6.10.1991. - m/t “Sv. JURAJ” i “KAČJAK” gađani u zračnom napadu u luci PRIZNA Tom prilikom palo oko 12 raketa. Poginuo putnik koji je čekao na ukrcaj.
* 6.10.1991. - m/t “JAZINE” - Granatirana luka PREKO Posada napušta brod i traži sigurno sklonište na otoku tijekom zamračenja. SMRTNO stradao MILIĆ BOŽIDAR na kojeg je naletio automobil.
* 6.10.1991- popodne raketirani trajekti Rapske plovidbe na liniji Jablanac – Mišnjak
* 7.10.1991. - Smrtno stradao pomorac DENIS ČIMIĆ koji se spasio sa m/b”PERASTA” i priključio HV
* 10.10.1991. Iz blokirane pulske luke odlazi vojna oprema i oficiri JNA. Pomorska blokada popušta. Nakon dugotrajnih pregovora HRM I VPO ratni brodovi JRM napustili pgallery&gt;rostor ispred splitske luke. U Zadru brodovi plove prema svojim odredištima. Djelomično deblokada i u riječkom zaljevu.
* Na osnovi dogovora Kriznog štaba Brač i Komande vojno pomorske oblasti uz suglasnost Hrvatske ratne mornarice u supetarsku luku doplovio trajekt “Vladimir Nazor sa 170 putnika i 6 teretnih vozila koja su prevozila najnužnije artikle. Nekoliko milja prije luke ratni brod JNA zaustavio trajekt radi kontrole. U povratku trajektu dozvoljeno ukrcati samo jedno vozilo stranog putnika.
* 13.10.1991. - Iz okruženog Dubrovnika prema svijetu upućen apel za pomoć.
* 13.10. 1991. - prestaje druga blokada Jadrana
* 1.11.1991. - Vojne vlasti dopustile uplovljene humanitarne pomoći u Dubrovnik. Iz Dubrovnika mogu isploviti samo žene, djeca i bolesni. Jadrolinija uspostavlja svakodnevnu vezu Rijeka – Dubrovnik
* od 8.11. do 3.12.1991. - III BLOKADA JADRANA
* 8.11. 1991 - Jadrolinija morala obustaviti promet svih brodova U trenutku uvođenja blokade brodovi ILIRIJA I LIBURNIJA zatekli su se u Zelenici (YU) ali im je ipak odobreno da isplove za Korčulu.
* 8.11.1991. - m/t “BORIK” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. Nakon nekoliko dana osposobljen za plovidbu.
* m/t “JAZINE” otpiljen jarbol u brodogradilištu da može prolazi ispod mosta u kanalu MALI ŽDRELAC.
* 8.11.1991. m/t “VIRA” pogođen u zračnom napadu ispod Paškog mosta. nakon nekoliko dana trajekt osposobljen za plovidbu
* 8. 10. i 11. 11.1991. - m/b “POSTIRA” U luci Gruž gađana projektilom. Sa velikim oštećenjem doplovila u Cres gdje je popravljena
* m/t “BADIJA” 2 puta probila blokadu Trstenik – Korčula
* 12.11.1991. - ratni brodovi JM pucaju i potapaju malteški trgovački brod sa 6 hrvatskih pomoraca na zapadnom dijelu otoka Šolte
* 15.11.1991 - m/t “V: NAZOR” pogođen u luci SPLIT. Poginuli upravitelj stroja DINKO MARAS i motorista JURE KALPIĆ, dvojica pomoraca ranjena.
* 15.11.1991. m/t B. KAŠIĆ” Oštećen prilikom napada na SPLIT
* m/t “SLAVEN” u napadu na Škabrnju smrtno stradao kuhar IVICA ŠEGARIĆ
* m/b “VALJEVO” i “OHRID” Uz sve blokade obavljaju redovni promet uplovljavajući u VODICE umjesto u Šibenik. Na m/b OHRID se pucalo za vrijeme blokade u Prvić Luci.
* m/t “BADIJA” iživljavanje neprijatelja na pruzi BIOGRAD - TKON.
* svi brodovi voze tijekom zamračenja bez navigacijskih svjetala
* 30.4.1992. m/b “PERAST” Međunarodni crveni križ proglašava nađenim tijela poginulih pomoraca u luci [[Ston]], tri mjeseca kasnije omogućeno obiteljima da pokopaju umrle.
* od 11. do 22.10.1992. m/t “PELJEŠĆANKA” - Za potrebe oslobađanja Konavala 22.10.1992. oštećena u napadu.
* od 18.do 24.10.1992. m/t “BLACE” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za oslobođenje Konavala
* od 22. do 24.10.1992. m/t “ŠOLTANKA” za potrebe HV plovila u Dubrovniku za potrebe oslobođenja Konavala
* 24.02.1993. m/t “SUPETAR” doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Nakon što je Predsjednik Tuđman s njim preplovio Novsko ždrijelo I položio kamen temeljac novom Masleničkom mostu (30.1.1993.) trajekt je pogođen i onesposobljen za plovidbu.
* m/t “KAČJAK”24.02.1993. doplovio u NOVIGRADSKO ŽDRILO. Dana 25.2.1993. pogođen i onesposobljen za plovidbu.

Ovo je popis brodova koji su izravno ratno djelovali ili su bili izloženi izravnim napadima. Međutim i ostali brodovi Jadrolinije su probijali neprijateljske blokade, a često su bili provocirani oružanim putem od strane neprijatelja.

==== Brodovi brzih i međunarodnih linija ====

* 27.06.1991. MARKO POLO, BALKANIJA, ILIRIJA Sukob JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Evakuacija 10.000 stranaca sa Jadrana, MARKO POLO u 3 plovidbe za Pulu i Trst prevezao preko 4.000 putnika i oko 1.000 vozila.
* koncem rujna 1991. Uvodi se svakodnevna veza Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik sa 4 trajekta.
* m/t : LIBURNIJA, SLAVIJA I, ILIRIJA i ISTRA( ex. Balkanija ) u razdoblju od 26.10. do 30.12.1991. prilikom plovidbe u redovnim linijama za Dubrovnik pregledavani od strane JNA i skretani u ZELENIKU i BAR.
* 26.10.1991. m/t “SLAVIJA I ” Pucano na brod i pogođen kadet, oštećena lijeva strana broda od mitraljeske vatre. Puca se na brod kod svakog isplovljenja uz luke GRUŽ.
* 1.11.1991. ulazak humanitarnog konvoja u Dubrovnik.
* 5.11.1991 zračni napad na Rijeku
* od 13.11.1991. do 16.11.1991 šestodnevno putovanje Dubrovnik - Zelenika- Pula 4.000 putnika. Zbog ratnih operacija ispred Splita plovilo se vanjskom stranom otoka Šolte. To je značilo napaćenim putnicima neprekidnu plovidbu otvorenim morem po jakom jugu. Brod može primiti maksimalno 1200 putnika i raspolaže sa 247 postelje. Na brodu je bilo 298 ranjenika i bolesnika, od čega 63 nepokretna. Jedan od putnika (srčani bolesnik) je umro. Na brodu je bilo 20 rodilja od kojih su dvije rodile, tako je kod uplovljenja u Pulu broj putnika povećan za Hrvoja i Marija. Porod na brodu “spasa” imao je moralni poticaj među putnicima.
* 26.10.1991. isplovila na čelu konvoja za DUBROVNIK na brodu Mesić, Gregorić i mnoge osobe iz Vlade RH i javnog života. Probijena blokada i vraćena nada Dubrovčana da neće ostati zarobljeni. Putovanje koje je pratio svijet putem satelita.
* 22.9.1991. m/t “ILIRIJA”Nakon raketiranja motela “Zagreb” u Karlobagu nemoćne, starce i djecu evakuira za RAB
* 9.12.1991. m/t “LIBURNIJA” isplovila na čelu konvoja “LIBERTAS” za Dubrovnik i probila treću blokadu jadranskih luka puna hrane za Dubrovnik. Bila je zaustavljena u Korčuli dok je m/t “Ilirija” ipak proslijedila za Dubrovnik i donijela gladnim građanima humanitarnu pomoć.
* 11.11.1991. m/t “ISTRA”( ex. Balkanija ) započela iseljavati neprijateljsku vojsku iz RIJEKE za BAR. Nakon Rijeke nastavila iseljavati neprijateljsku vojsku iz SPLITA za BAR. Vrlo opasan i nezahvalan zadatak.
* m/t &quot;Marina&quot; (u najmu) Sudjeluje u evakuaciji djece iz Dubrovnika, s njom završili pregledi u Zelenici.

Agencije Jadrolinije rade za vrijeme trajanja opće opasnosti naročito u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Prizni i Žigljenu. U prva dva ratna mjeseca brodovima i trajektima Jadrolinije prevezeno preko 50.000 putnika. U sezoni 1993. zbog pojačane potrebe za duž obalni promet nabavlja se polovni feribot Tiziano koji je u rujnu 1991. zbog ratnih zbivanja morao prekinuti svoju plovidbu iz Italije prema Dubrovniku. Brod je preimenovan u IVAN ZAJC kapaciteta 910 putnika i 100 vozila. Prometni tokovi su se počeli iz temelja mijenjati nakon OLUJE i ponovnom uspostavom cestovnog pravca preko Maslenice. Uspoređujući promet na liniji Prizna – Žigljen na kojoj je 1992. prevezeno više vozila nego na svim ostalim linijama 1996. taj promet opada za 300% ( sa 691 000 na 202 000 ). Osim već nabrojenih pomoraca Jadrolinije koji su poginuli u napadima na obali preko osamdeset pomoraca Jadrolinije priključilo se dragovoljno u postrojbe HV. Na ratištima diljem hrvatske poginuli su : EMANUEL LADIŠIĆ, IVICA ANTONČIĆ i NEDELJKO MATANOVIĆ. Oštećeno je više plovnih jedinica ali su zauvijek izgubljeni Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Praksom dobrog domaćina Jadrolinija se pripremala za razdoblje konsolidacije te ga je spremno i dočekala. Rashodovani su stari trajekti ( 35,7 godina ) : Voz, Kačjak, Hvaranka, Cresanka, Brtestova, i Gradac. A nabavljeni : · OLEA dvotrupac - 218 putnika · LOVRIJENAC trajekt - 600 putnika i 65 vozila · NEHAJ trajekt - 600 putnika i 65 vozila · HANIBAL LUCIĆ trajekt - 360 putnika i 35 vozila

== Bijela flota ==
Neki brodovi Jadrolinije ponosno nose imena hrvatskih velikana:

* [[M/T Tin Ujević|Tin Ujević]] - trajekt kapaciteta 200 automobila i 1000 putnika
* [[M/T Petar Hektorović|Petar Hektorović]] - trajekt kapaciteta 120 automobila i preko 1000 putnika
* [[M/T Vladimir Nazor|Vladimir Nazor]] - trajekt kapaciteta 70 automobila
* [[M/T Bartol Kašić|Bartol Kašić]] - trajekt kapaciteta 54 automobila
* [[M/T Mate Balota|Mate Balota]] - trajekt kapaciteta 50 automobila
* [[M/T Hanibal Lucić|Hanibal Lucić]] - trajekt kapaciteta 35 automobila
* [[M/T Juraj Dalmatinac|Juraj Dalmatinac]] - trajekt kapaciteta 138 automobila

== Povezano ==
* [[M/T Istra]]
* [[M/T Vis]]
=== Bivša plovila ===
* [[M/T Gradac]]
* [[M/T Novalja]]
* [[M/B Perast]]
* [[M/B Porozina]]

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Jadrolinija Rijeka Palaca Jadran1.jpg|Zaštitni znak Jadrolinije
Datoteka:Rijeka-Jadrolinija headquarters.JPG|Upravna zgrada Jadrolinije u Rijeci
Datoteka:Petar Hektorović Vis.jpg|Petar Hektorović u luci [[Vis]]
Datoteka:Jadrolinija ferry, Korčula.jpg|Trajekt Liburnija slikana kod [[Korčula|Korčule]]
Datoteka:JadrolinijaZadarAncona gobeirne.jpg|Trajekt [[Zadar]] u luci [[Ancona]]
Datoteka:Jadrolinija Lubenice 07.jpg|Trajekt Lubenice u [[Merag]]u
Datoteka:Jadrolinija supetar ferry.JPG|Trajekt Supetar u [[Split]]u
Datoteka:Ferry Tin Ujević.JPG|Trajekt Tin Ujević u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na [[Hvar]]u
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
* &quot;Nacrt za povijest Jadrolinije&quot; Marica Njegovan

== Vanjske veze ==
* [http://www.jadrolinija.hr/ Službene stranice Jadrolinije]
;Ostali projekti
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonssh      = 
|commonscat     = Jadrolinija
|commonscatsh   = Jadrolinija
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Jadrolinija| ]]
[[Kategorija:Nastanci 1947.]]
[[Kategorija:Hrvatske kompanije]]
[[Kategorija:Jugoslavenske kompanije]]
[[Kategorija:Transportne kompanije]]
[[Kategorija:Kompanije u Rijeci]]
[[Kategorija:Vodeni promet u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Vodeni saobraćaj u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>7eo63v6oewyet4k3wu18wj301grog63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>205351</id>
    <revision>
      <id>42684178</id>
      <parentid>42683987</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:43:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Općenito */</comment>
      <origin>42684178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="202626" sha1="bbs6wsoy103ekl0dx2zryeewqkk3e4e" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. 

==Književnost==

{| style=&quot;border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; colspan=&quot;5&quot; | 
'''Književnost'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Općenito'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] •  {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]]
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Književne nagrade'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] 
|-
! style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; colspan=&quot;5&quot; | 
'''Nacionalne književnosti'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Općenito'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot;colspan=&quot;4&quot;| 
{{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] 
|-
! style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot; | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Autori'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]]
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot;| '''Djela'''
|-
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
# ''[[Titus Andronicus]]''
# ''[[A Christmas Carol]]''
# ''[[Through the Looking-Glass]]'' (&quot;[[The Walrus and the Carpenter]]&quot; • &quot;[[Haddocks' Eyes]]&quot;)
# ''[[Euclid and his Modern Rivals]]''
# ''[[The Nursery &quot;Alice&quot;]]''
# [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')
# ''[[The Floating Admiral]]''
# ''[[Animal Farm]]''
# ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]''
# ''[[Born Fighter]]''
# ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]''
# ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]''
# ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]''
# ''[[The Constant Gardener]]''

| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;3&quot;| '''Sherlock Holmes'''
|-
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;3&quot; |
&quot;[[How Watson Learned the Trick]]&quot; • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[A Scandal in Bohemia]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]&quot; • &quot;[[The Man with the Twisted Lip]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]&quot; • &quot;[[The Boscombe Valley Mystery]]&quot; • &quot;[[A Case of Identity]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]&quot; • &quot;[[The Five Orange Pips]]&quot;) • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[Silver Blaze]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]&quot; • &quot;[[The Final Problem]]&quot;) • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]&quot;) • ''[[His Last Bow]]'' (&quot;[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]&quot; • &quot;[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]&quot; • &quot;[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]&quot;) • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]&quot; • &quot;[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]&quot;) • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]''
----
{{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot;| '''Likovi i franšize'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Sherlock Holmes'''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Agatha Christie'''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''''Harry Potter'''''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Carrollova ''Alice'''''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Ostalo'''
|- style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; |
| 
# [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]]
# [[Dr. Watson]]
# [[Sebastian Moran]]
# [[Inspektor Lestrade]]
# [[Mycroft Holmes]]
# [[Profesor Moriarty]]
# [[Irene Adler]]
# [[Mary Morstan]]
----
# [[Klub Diogenes]]
| 
# [[Hercule Poirot]]
# [[Miss Marple]]
# [[Tommy i Tuppence]]
# [[Viši inspektor Japp]]
# [[Arthur Hastings]]
# [[Parker Pyne]]
# [[Ariadne Oliver]]
# [[Gospođica Lemon]]
| 
# [[Sirius Black]]
# [[Remus Lupin]]
# [[Severus Snape]]
# [[Armando Dippet]]
# [[Gabrielle Delacour]]
# [[Alastor Moody]]
# [[Barty Crouch]]
# [[Phineas Nigellus Black]]
| 
# [[Jubjub]]
# [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]]
# [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]]
# [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]]
# [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]]
# [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]]
# [[Ludi Šeširdžija]]
# [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]]
|
# [[James Bond (lik)]]
|}

===Engleska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja engleske književnosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''(&quot;[[The Walrus and the Carpenter]]&quot; • &quot;[[Haddocks' Eyes]]&quot;)'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery &quot;Alice&quot;]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • &quot;[[How Watson Learned the Trick]]&quot; • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[A Scandal in Bohemia]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]&quot; • &quot;[[The Man with the Twisted Lip]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]&quot; • &quot;[[The Boscombe Valley Mystery]]&quot; • &quot;[[A Case of Identity]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]&quot; • &quot;[[The Five Orange Pips]]&quot;) • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[Silver Blaze]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]&quot; • &quot;[[The Final Problem]]&quot;) • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]&quot;) • ''[[His Last Bow]]'' (&quot;[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]&quot; • &quot;[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]&quot; • &quot;[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]&quot;) • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]&quot; • &quot;[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]&quot;) • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]''

|group3 = Likovi
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = Holmes
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]]

|group2 = ''Harry Potter''
|list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]]

|group3 = ''Alice''
|list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]]

|group4 = Christie
|list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]]

}}

|group4=Ostalo
|list4= [[Klub Diogenes]]

|below=

}}

===Francuska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja francuske književnosti
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;

|above= [[Francuska književnost|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Francuska književnost&lt;/span&gt;]]

|group1 = Pisci
|list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • &quot;[[Le Bateau ivre]]&quot; • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'')

|below= [[Emma Bovary|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Emma Bovary&lt;/span&gt;]] • [[Bérenger|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Bérenger&lt;/span&gt;]]

}}

===Ruska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja ruske književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;

|above= [[Ruska književnost|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Ruska književnost&lt;/span&gt;]] (nedovršeno)

|group1 = Pisci
|list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]''

|below= 

}}

===Američka književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja američke književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]])

|group2 = Djela
|list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]]

|below= [[Auguste Dupin|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;C. Auguste Dupin&lt;/span&gt;]] • [[Yoknapatawpha|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Yoknapatawpha&lt;/span&gt;]] • [[Obitelj Compson|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Obitelj Compson&lt;/span&gt;]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]]

}}

===Japanska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja japanske književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]]

|group2 = Djela
|list2= &quot;[[Ningen Isu]]&quot; • &quot;[[Rashōmon]]&quot; • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'')

|below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]]

}}

===Ostalo===

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Ostali doprinosi s područja književnosti
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Afrika 

|list1= {{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}}
|group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black;
|list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]]

|group2 = {{flagicon|GAN}} Gana
|group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black;
|list2=[[J. E. Casely Hayford]]

|group3 = {{flagicon|TOG}} Togo
|group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E;
|list3=[[Félix Couchoro]]


}} 


|group2 = Amerike 
|group2style = 
|list2= {{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}}
|group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859;
|list1=[[Machado de Assis]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}}
|group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red;
|list2=[[Nicolás Guillén]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
|group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list3=[[Rufino Blanco-Fombona]]

|group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}}
|group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]]

|group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
|group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]]

}}  

|group3 = Azija  
|group3style =
|list3= {{Navbox subgroup
|group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael
|group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue;
|list1= [[Shmuel Yosef Agnon]]

|group2 = {{flagicon|KIN}} Kina
|group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver;
|list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]]

|group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF;
|list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]''

|group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža
|group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red;
|list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]]

}}  

|group4 = Europa 
|group4style = 
|list4= {{Navbox subgroup
|group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija
|group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver;
|list1= [[Karl Bruckner]]

|group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka
|group2style =  text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080;
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080;

|group1 = Pisci
|list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Der Process]] • ''&quot;[[Vor dem Gesetz]]&quot;'' • ''&quot;[[Die Verwandlung]]&quot;''''}}

|group3 = {{flagicon|DAN}} Danska
|group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver;
|list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= ''[[U registraturi]]''

|group5 = {{flagicon|IRS}} Irska
|group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver;
|list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]]

|group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska
|group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list6= [[Ferenc Molnár]]

|group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška
|group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868;
|list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]]

|group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska
|group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow;
|list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]]

|group9 = {{flagicon|ITA}} Italija
|group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]]

|group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000;
|list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]]

|group11 = {{flagicon|EST}} Estonija
|group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black;
|list11= {{Navbox subgroup
| groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black;

|group1 = Pisci
|list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Kalevipoeg]]''}}

|group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska
|group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]]

|group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska
|group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold;
|list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]]

}}  

|group5 = Oceanija 
|group5style = 
|list5={{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
|group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list1= [[Banjo Paterson]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}}
|group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list2= [[Vilsoni Hereniko]]
}}  

|group6 = {{nowrap|Antički Rim}}
|group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F;
|list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]]


|below= 

}}

==Glazba==

===Teorija i terminologija u glazbi===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]]

|list2={{Navbox subgroup
|abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center
|above= '''Eurosong'''
|list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] •  {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}}
}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima)
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle = 

|above= 

|group1 = Barok
|group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver;
|list1= [[Georg Friedrich Händel]]

|group2 = Klasicizam
|group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver;
|list2= [[Jan Václav Stamic]]

|group3 = Romantizam
|group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver;
|list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]]

|group4 = XX. stoljeće
|group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;

|group1 = Impresionizam
|list1= [[Maurice Ravel]]

|group3 = Avangarda
|list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]]

|group2 = Modernizam
|list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;

|group1 = Neoklasicizam
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]]

|group2 = Ekspresionizam
|list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]]

}}

|group5 = Ostalo
|list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]]
}}


|below= 

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o pop izvođačima
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle =  background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Solisti
|list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]]

|group2 = Bendovi
|list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]]

}}

=== Opus === 

{{Navbox generic
|titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz kompozicije
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver;
|belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Opere
|list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'')

|group2 = Baleti
|list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]''

|group3 = Instrumentalna djela
|list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]''

|group4 = Himne
|list4= &quot;[[Kimigayo]]&quot; • &quot;[[Noble patria, tu hermosa bandera]]&quot; • &quot;[[God Bless Our Homeland Ghana]]&quot; • &quot;[[Advance Australia Fair]]&quot; • &quot;[[Hino Nacional Brasileiro]]&quot; • &quot;[[Aegukka]]&quot; • &quot;[[La Bayamesa]]&quot; • &quot;[[Angola Avante]]&quot; • &quot;[[God Defend New Zealand]]&quot; • &quot;[[Gloria al Bravo Pueblo]]&quot; • &quot;[[Nokor Reach]]&quot; • &quot;[[Pjesma Kmerske Republike]]&quot; • &quot;[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]&quot; • &quot;[[Himna Narodne Republike Kampućije]]&quot; • &quot;[[Državna himna Hondurasa]]&quot; • &quot;[[L'Aube Nouvelle]]&quot; • &quot;[[God Bless Fiji]]&quot; • &quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot; • &quot;[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]&quot; • &quot;[[God zij met ons Suriname]]&quot; • &quot;[[Majulah Singapura]]&quot; • &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|below= 

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz pop skladbe
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver;
|belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Albumi
|list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]]

|group2 = Pjesme
|list2= &quot;[[Russians]]&quot; • &quot;[[Wavin' Flag]]&quot; • &quot;[[Manijači]]&quot; • &quot;[[Molitva (pjesma)|Molitva]]&quot; • &quot;[[Rijeka bez imena]]&quot; • &quot;[[Vjerujem u ljubav]]&quot; • &quot;[[I love you mi vida]]&quot; • &quot;[[Lejla]]&quot; • &quot;[[Oro (pjesma)|Oro]]&quot; • &quot;[[Bistra voda]]&quot; • &quot;[[Rändajad]]&quot; • &quot;[[Lane moje]]&quot; • &quot;[[La La Love]]&quot; • &quot;[[Never Forget]]&quot; • &quot;[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]&quot; • &quot;[[Lost and Forgotten]]&quot; • &quot;[[Ovo je Balkan]]&quot; • &quot;[[Milim]]&quot; • &quot;[[What's Another Year?]]&quot; • &quot;[[Rock me]]&quot; • &quot;[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]&quot; • &quot;[[Zauvijek moja]]&quot; • &quot;[[Wadde hadde dudde da?]]&quot; • &quot;[[Love in Rewind]]&quot; • &quot;[[Hold Me Now]]&quot; • &quot;[[We Could Be the Same]]&quot; • &quot;[[Allez Ola]]&quot; • &quot;[[Everybody (pjesma)|Everybody]]&quot; • &quot;[[Refrain]]&quot; • &quot;[[Munja i grom]]&quot; • &quot;[[Korake ti znam]]&quot; • &quot;[[Party for Everybody]]&quot; • &quot;[[Crno i belo]]&quot; • &quot;[[Kuula (pjesma)|Kuula]]&quot; • &quot;[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]&quot; • &quot;[[Only Teardrops]]&quot; • &quot;[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]&quot; • &quot;[[Moja ljubavi]]&quot; • &quot;[[Svadbarskim sokakom]]&quot; • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • &quot;[[Adio (pjesma)|Adio]]&quot; • &quot;[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]&quot; • &quot;[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]&quot; • &quot;[[Bangaranga]]&quot;

|group4 = Instrumentalna djela
|list4= 

|group3 = OST
|list3= &quot;[[Butter-Fly]]&quot; • &quot;[[brave heart]]&quot; • &quot;[[keep On]]&quot; • &quot;[[I wish]]&quot; • &quot;[[Katayoku no Tori]]&quot; • &quot;[[VII (pjesma)|VII]]&quot;

|below= 

}}

==Likovna umjetnost==

===Umjetnici===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz umjetnike
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Slikari&lt;br&gt;Ilustratori/Crtači
|group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17;
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]]

|group2 = Kipari&lt;br&gt;Dizajneri
|group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000;
|list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]]

|group3 = Arhitekti
|group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555;
|list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]]

|group4 = Fotografi
|group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]]

|below= 

}}

===Umjetnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz umjetnost
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Slikarstvo
|group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17;
|list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' 

|group2 = Kiparstvo&lt;br&gt;Dizajn
|group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000;
|list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]]

|group3 = Arhitektura
|group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555;
|list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]]

|group4 = Općenito
|group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]]

|below= 

}}

==Filmska umjetnost==

===Opći pojmovi===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja filmografije
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
[[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]]

|list2=
}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o filmašima
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = Glumci
|list1=  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
| group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Duško Gruborović]]

|group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]]

|group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|list6 = [[Irène Jacob]]

|group7 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]]

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}}
| group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white;
|list8= [[Matt Frewer]]

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
| group9style =  background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list9= [[Édgar Ramírez]]
}}

|group2 = Režiseri
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1=  [[Bryan Singer]]
|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= [[Alfred Hitchcock]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}}
| group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list3= [[Federico Fellini]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]]


|group5 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]]

|group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
| group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list6= [[Peter Weir]]

|group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}}
| group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]]

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
| group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list8= [[Pim de la Parra]]

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}}
| group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center;
|list9= [[Agnieszka Holland]]

|group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}}
| group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center;
|list10= [[Gints Zilbalodis]]

}}

|group3 = Scenaristi&lt;br&gt;Producenti
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1=  [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]]

|group2 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]]

|group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada
|group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list3= [[David Shore]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]]

}}

|below= 

}}

===Filmovi i serije===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o filmovima
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. &amp; Mrs. Smith (1941)|Mr. &amp; Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]''

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]''

|group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000;
|list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]]

|group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700;
|list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija
| group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list1 =''[[Savva. Serdce voina]]''

}}

|group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]''

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}}
| group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver
|list8= ''[[Whale Rider]]''

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}}
| group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white;
|list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]''

|group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
| group10style =  background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list10= ''[[Punto y raya]]''

|group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}}
| group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]''

|group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}}
| group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list12= ''[[The Land Has Eyes]]''

|group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
| group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list13= ''[[Wan Pipel]]''

|group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}}
| group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center;
|list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]''

|group15= Likovi
|list15 = [[King Kong]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black;

|group1 = ''Star Wars''
|list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]]

|group2 = ''Saw''
|list2 = [[Mark Hoffman]]

}}

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o serijama
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= ''[[Law &amp; Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law &amp; Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law &amp; Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' ''

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]&quot;)

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Perfect World]]&quot; • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Saint's Supper]]&quot; • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[The Gates of Judgment]]&quot; ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]&quot; ])

|group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]''

|group6= Likovi
|list6 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}

}}

==Strip i mange==

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja stripa
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
[[Stripovska smrt]]

|list2=
}}

===Batman===

{{Navbox generic
|titlestyle =  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title=Batman
|groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|belowstyle=  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|groupstyle =  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;

|above= 

|group1 = Likovi
|group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]]

|group2 = Autori
| group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]]
&lt;!--
|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' ''

|group5= Likovi
|list5 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}--&gt;

}}

===Bleach===

{{Navbox 
|titlestyle =  
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title=Bleach
|groupstyle =
|abovestyle=
|belowstyle=  
|groupstyle =  

|above= 

|group1 = 
|group1style = 
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]]

&lt;!--
|group2 = Autori
| group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]]

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' ''

|group5= Likovi
|list5 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}--&gt;

}}

==Prirodne znanosti==

===Općenito===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz znanost
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Fizika
|group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]]

|group2 = Kemija
|group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080;
|list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]]

|group3 = Biologija&lt;br&gt;Medicina
|group3style = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;

|group1=Biologija
|list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' •  [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]]

|group2=Medicina
|list2= [[Guillain-Barréov sindrom]]

}}

|group4 = Tehnologija
|group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;

|group1=Računalna tehnologija
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]''
}}

|group5 = Geografija
|group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|list5= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;

|group1=Država
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}}

|group2=Naselja
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} 
{{flagicon|PAN}} [[La Villa de los Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} 
{{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} 
{{flagicon|SUR}} [[Moiwana]]
{{nowrap end}}

|group3=Ostalo
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;

|group1 = Administracija
|list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]]

|group2 = Otoci&lt;br&gt;Poluotoci
|list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]]

|group3 = Hidrologija
|list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] 

|group4 = Geologija
|list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]]

|group5 = Ostalo
|list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]]

}}

}}

|below= 

}}

===Znanstvenici===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz znanstvenike
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Fizičari
|group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]]

|group2 = Kemičari
|group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080;
|list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]]

|group3 = Liječnici
|group3style = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;
|list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]]

|group4 = Izumitelji
|group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]]

|group5 = Geografi
|group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|list5= [[Vladimir Tagancev]]

|below= 

}}

==Društvene znanosti==

===Općenito===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Povijest
|group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno)

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = pre-XX vijek.
|list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] • [[Drakeov napad na Panamu]] • [[Pljačka Paname]] • [[Darijenska spletka]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = XVIII. vijek
|list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' 

|group2 = XIX. vijek
|list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] • [[Nezavisnost Paname]] • [[Akt o nezavisnosti Paname]] • [[Panamá (savezna država)]]

|group3 = XX. vijek&lt;br&gt;(do 1914.)
|list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]]

}}

|group2 = Prvi svjetski rat&lt;br&gt;(1914. - 1918.)
|list2 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] 

|group2 = Bitke
|list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]]

|group3 = Ostalo
|list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]]

}}

|group3 = Međuratno razdoblje&lt;br&gt;(1918. - 1939.)
|list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]]

|group4 = Drugi svjetski rat&lt;br&gt;(1939. - 1945.)
|list4 =  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]]

|group2 = Bitke
|list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']]

|group3 = Ostalo
|list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]]

}}

|group5 = Hladni rat&lt;br&gt;(1945. - 1991.)
|list5 =  [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]]

|group6 = 1990-e&lt;br&gt;XXI. vijek
|list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]]


}}

|group2 = Pravo&lt;br&gt;Kriminologija
|group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]]

|group3 = Politika
|group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]''

|group2 = Posebno
|list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] 


}}

|group4 = Vojna znanost
|group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]''

|group5 = Lingvistika
|group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black;
|list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]]

|group6 = Ostalo
|group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]''


|below= 

}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Povijest
|group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|list1= [[Slavko Goldstein]]

|group2 = Pravo&lt;br&gt;Kriminologija
|group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;


|group1 = Pravo
|list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] • [[Justo Arosemena]]

|group2 = Kriminologija
|list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]]


}}

|group3 = Politika
|group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = Amerike
|list1 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]]

|group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada
|list2=  [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]]

|group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika
|list3=  [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]]

|group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil
|list4=  [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]]

|group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba
|list5=  [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]]

|group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela 
|list6=  [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]]

|group7 = {{flagicon|HON}} Honduras
|list7=  [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]]

|group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam
|list8=  [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]]

|group9 = {{flagicon|PAN}} Panama
|list9=  [[José Raúl Mulino]] • [[Mariano Arosemena]]

}}


|group2 = Europa
|list2=  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
|list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]]

|group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|list1 = [[Boris Jeljcin]]

|group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija
|list2 = [[Eduard Ševarnadze]]

|group3 = {{flagicon|EST}} Estonija
|list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]]

}}

|group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]]

|group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo
|list1 = 

|group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika
|list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]]

|group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich
|list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]]

|group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka
|list4 = [[Walter Ulbricht]]

}}

|group5 = {{flagicon|ITA}} Italija
|list5 = [[Giovanni Giolitti]]

|group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska
|list6 = [[Francisco Franco]]

|group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska
|list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]]

|group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska
|list8 = [[Olof Palme]]

|group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija
|list9 = [[Karl Renner]]

|group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka
|list10 = [[Ioannis Metaxas]]

|group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska
|list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]]

|group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija
|list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]]

|group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska
|list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]]

|group15 = {{flagicon|FIN}} Finska
|list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]]

|group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska
|list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]]

|group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka
|list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]]
}}

|group3= Azija i&lt;br&gt;Oceanija
|list3= [[Kir Mlađi]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|JAP}} Japan
|list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]]

|group2 = {{flagicon|Kina}} Kina
|list2 = [[Pu Yi]]

|group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam
|list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]]

|group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan
|list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]]

|group5 = {{flagicon|Indija}} Indija
|list5 = [[Jawaharlal Nehru]]

|group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja
|list6 = [[Sunjong od Koreje]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja
|list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]]

|group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja
|list2 = 

}}

|group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael
|list7 = [[Menahem Begin]]

|group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža
|list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]]
 
|group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan
|list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]]

|group12 = {{flagicon|AUS}} Australija
|list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]]

|group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland
|list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]]

|group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar
|list10 = [[U Thant]]

|group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži
|list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]]

|group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur
|list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]]

}}

|group4= Afrika
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1= {{flagicon|EGI}} Egipat
|list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]]

|group2= {{flagicon|ANG}} Angola
|list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]]

|group3= {{flagicon|SOM}} Somalija
|list3= [[Mohamed Siad Barre]]

|group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve
|list4= [[Robert Mugabe]]

|group5={{flagicon|TOG}} Togo
|list5= [[Faure Gnassingbé]]

|group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti
|list6=[[Félix Houphouët-Boigny]]

|group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja
|list7= [[Ahmed Sékou Touré]]

|group8={{flagicon|GAN}} Gana
|list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]]

|group9={{flagicon|BEN}} Benin
|list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]]

}}

}}

|group4 = Vojna znanost
|group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]]

|group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
|list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]]

|group3= {{flagicon|FRA}} Francuska
|list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]]

|group4= {{flagicon|ITA}} Italija
|list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] 

|group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska
|list5= [[Edward Rydz-Śmigły]]

|group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam
|list6= [[Võ Nguyên Giáp]]

|group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka
|list7= {{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo
|list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]]

|group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich
|list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]]

}}

|group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska
|list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]]

|group9= {{flagicon|JAP}} Japan
|list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]]

|group10= {{flagicon|SRB}} Srbija
|list10= [[Pavle Jurišić Šturm]]

|group11= {{flagicon|RUS}} Rusija
|list11={{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo
|list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]]

|group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]]

}}

|group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
|list12= [[Nam Il]]

|group13= {{flagicon|EST}} Estonija
|list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]]

|group14= {{flagicon|PAN}} Panama 
|list14 = [[José de Fábrega]]

}}

|group5 = Filozofi
|group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]]

|group6 = Ostalo
|group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] • [[Sebastián Hurtado de Corcuera]]


|below= 

}}

==Sport==

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Općenito o sportu (po sportovima)
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} 
{{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}}  
{{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}

|group2 = Klubovi
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} 
{{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]]
{{nowrap end}}

|group3 = Lige
|list3= {{nowrap begin}}
{{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]]
{{nowrap end}}

|group4 = Prvenstva
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]]
|list1= {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}}
{{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Finala
|list1= {{nowrap begin}}
[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} 
[[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} 
[[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} 
[[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]]
{{nowrap end}}

}}

|group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]]
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
{{nowrap end}}

|group3 = Olimpijske igre
|list3= 

|group4 = Kup nacija
|list4 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]]
{{nowrap end}}

|group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]]
|list5 = {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]]
{{nowrap end}}

}}

|group5 = Ostalo
|list5= {{nowrap begin}}
[[FIFA 100]] {{•w}} 
[[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} 
[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} 
[[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} 
[[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} 
''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} 
[[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} 
[[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} 
&quot;[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]&quot; {{•w}}
&quot;[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]&quot;
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Suci
|list1= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} 
{{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]]
{{nowrap end}}

|group2 = Stadioni
|list2 = {{nowrap begin}}
[[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} 
[[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} 
[[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} 
[[Stade de France]] {{•w}} 
[[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} 
[[Stade de l'Amitié]]
{{nowrap end}}

}}

}}

|group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]]
{{nowrap end}}

|group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = EHF
|list1= {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} 
{{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} 
{{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} 
{{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} 
{{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} 
{{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]]
{{nowrap end}}

|group2 = AHF
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}}
{{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]]
{{nowrap end}}

|group3 = CAHB
|list3= {{nowrap begin}}
{{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]
{{nowrap end}}

|group4 = OCHF
|list4= {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}}
{{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}}
{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]]
{{nowrap end}}

|group5 = PATHF
|list5= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}

 }}

|group2 = Klubovi
|list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]]

|group3 = Prvenstva
|list3= 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]]
|list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] &lt;small&gt;(osim dvorana)&lt;/small&gt; • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]]

|group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]]
|list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]]

|group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
|list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]]

|group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]]
|list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]]

|group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]]
|list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]]

}}

|group4 = Ostalo
|list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]]


}}

|group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis
|list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]]

|group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka
|list5= [[FIBA EuroBasket]] • &quot;[[Havlicek je ukrao loptu!]]&quot; • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} &quot;[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]&quot; • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]]

|group2 = Klubovi
|list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]])

}}

| group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi	
| list6  = {{nowrap begin}}	
{{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]])
{{nowrap end}}

| group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol
| list7  = {{nowrap begin}}	
{{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]]
{{nowrap end}}

|below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]]

}}

===Sportaši===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi o sportašima
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika
| list1  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} 
{{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} 
{{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]]
{{nowrap end}}

| group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks
| list2  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}}  
{{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} 
{{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} 
{{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]]
{{nowrap end}}

| group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1
| list3  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]]
{{nowrap end}} 

| group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka
| list4  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]]
{{nowrap end}}

| group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje
| list5  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} 
{{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]]
{{nowrap end}}

| group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje
| list6  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]]
{{nowrap end}}

| group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi
| list7  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]]
{{nowrap end}}

| group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje
| list8  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]]
{{nowrap end}}

| group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis
| list9  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]]
{{nowrap end}}

| group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega
| list10  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]]
{{nowrap end}}

| group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis
| list11  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]]
{{nowrap end}}

}}
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| title = Doprinosi o rukometašima
| listclass = hlist


| group1 = Europa
| list1  = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}}
{{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Veselin Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Žarko Marković]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Rade Mijatović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}}
{{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}}
{{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}}
{{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} 
{{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} 
{{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}}
{{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} 
{{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} 
{{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}}  
{{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}}  
{{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}}
{{flagicon|UK}}  [[Steven Larsson]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]]
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| listclass = hlist

|group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|list1= 
{{nowrap begin}}
[[Thierry Omeyer]]{{•w}} 
[[Nikola Karabatić]]{{•w}} 
[[Daniel Narcisse]]{{•w}} 
[[Didier Dinart]]{{•w}} 
[[Jérôme Fernandez]]{{•w}} 
[[Luc Abalo]]{{•w}} 
[[Claude Onesta]]{{•w}} 
[[Guillaume Gille]]{{•w}} 
[[Joël Abati]]{{•w}} 
[[Guillaume Joli]]{{•w}} 
[[William Accambray]]{{•w}} 
[[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} 
[[Grégory Anquetil]]{{•w}} 
[[Jackson Richardson]]{{•w}} 
[[Olivier Girault]]{{•w}} 
[[Andrej Golić]]{{•w}} 
[[Patrick Cazal]]{{•w}} 
[[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} 
[[Bertrand Gille]]{{•w}} 
[[Michaël Guigou]]{{•w}} 
[[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} 
[[Sébastien Bosquet]]{{•w}} 
[[Xavier Barachet]]{{•w}} 
[[Mathieu Grébille]]{{•w}} 
[[Cyril Dumoulin]]{{•w}} 
[[Kentin Mahé]]{{•w}} 
[[Cédric Burdet]]{{•w}} 
[[Franck Junillon]]{{•w}} 
[[Laurent Puigségur]]{{•w}} 
[[Daouda Karaboué]]{{•w}} 
[[Samuel Honrubia]]{{•w}} 
[[Frédéric Volle]]{{•w}} 
[[Kevynn Nyokas]]{{•w}} 
[[Grégoire Detrez]]{{•w}} 
[[Arnaud Bingo]]{{•w}} 
[[Bertrand Roiné]]{{•w}} 
[[Sébastien Ostertag]]{{•w}} 
[[Alain Portes]]{{•w}} 
[[Daniel Costantini]]{{•w}} 
[[Denis Lathoud]]{{•w}} 
[[Stéphane Plantin]]{{•w}} 
[[Christian Gaudin]]{{•w}} 
[[Philippe Gardent]]{{•w}} 
[[Patrice Canayer]]{{•w}} 
[[Pascal Mahé]]{{•w}} 
[[Cédric Paty]]{{•w}} 
[[Sylvain Nouet]]{{•w}} 
[[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} 
[[Valentin Porte]]{{•w}} 
[[Igor Anić]]{{•w}} 
[[Vincent Gérard]]{{•w}} 
[[Olivier Nyokas]]{{•w}} 
[[Ludovic Fabregas]]{{•w}} 
[[Benoît Kounkoud]]{{•w}} 
[[Théo Derot]]{{•w}} 
[[Nedim Remili]]{{•w}}
[[Adrien Dipanda]]{{•w}}
[[Dika Mem]]{{•w}}
[[Raphaël Caucheteux]]{{•w}}
[[Melvyn Richardson]]{{•w}}
[[Hugo Descat]]{{•w}}
[[Guéric Kervadec]]{{•w}}
[[Philippe Debureau]]{{•w}}
[[Nicolas Tournat]]{{•w}}
[[Yann Genty]]{{•w}}
[[Romain Lagarde]]{{•w}} 
[[Dylan Nahi]]{{•w}} 
[[Aymeric Minne]]{{•w}}
[[Yanis Lenne]]{{•w}}
[[Thibaut Briet]]{{•w}}
[[Elohim Prandi]]{{•w}}
[[Rémi Desbonnet]]{{•w}}
[[Samir Bellahcene]]{{•w}}
[[Karl Konan]]{{•w}}
[[Charles Bolzinger]]
{{nowrap end}}

}}


| group2 =  Afrika
| list2 = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} 
{{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]]
{{nowrap end}}

| group3 = Azija i Oceanija
| list3 = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} 
{{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}}
{{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]]
{{nowrap end}}

| group4 =  Amerike
| list4 = 
{{nowrap begin}} 
{{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]]
{{nowrap end}}

}}
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| title = Doprinosi o nogometašima 
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver;
| listclass = hlist

| group1 = Europa
| list1 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}}  
{{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}}
{{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} 
{{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} 
{{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}}
{{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}}
{{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}}
{{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}}
{{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}}  
{{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}}    
{{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}}  
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]]
{{nowrap end}}

| group2 = Afrika
| list2 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} 
{{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}}
{{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}}
{{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} 
{{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} 
{{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} 
{{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} 
{{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}}
{{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} 
{{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} 
{{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} 
{{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}}
{{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}}
{{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} 
{{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} 
{{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} 
{{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]]
{{nowrap end}}

| group3 = Azija i Oceanija
| list3 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}}
{{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} 
{{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}}
{{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} 
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}}
{{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]]
{{nowrap end}}

| group4 = Amerike
| list4 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} 
{{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}}
{{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] 

{{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} 
{{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} 
{{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]]
{{nowrap end}}

}}</text>
      <sha1>bbs6wsoy103ekl0dx2zryeewqkk3e4e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erdutski sporazum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>215356</id>
    <revision>
      <id>42684303</id>
      <parentid>42414948</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T03:35:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3041" sha1="5gajwyf5tjz3fb5gtqux9ahslu6npw6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hrvatsko Podunavlje.png|thumb|250px|Područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema]]
'''Temeljni sporazum o području istočne [[Slavonija|Slavonije]], [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srem|Srijema]]''', poznatiji pod nazivom '''Erdutski sporazum''', potpisan je u ''Žutoj kući'' u [[Erdut]]u (srpska strana) i u Zagrebu (hrvatska strana) [[12. 11.|12. studenog]] [[1995]]. godine.&lt;ref&gt;[http://www.zph.hr/cms_view.asp?articleID=71 Temeljni sporazum o istočnoj Slavoniji, Zajednica povratnika Hrvatske]&lt;/ref&gt; U ime hrvatske vlade sporazum je potpisao [[Hrvoje Šarinić]], a srpsku stranu zastupao je Milan Milanović. Sporazum su pripremili i u njemu posredovali [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[ambasador|veleposlanik]] u Hrvatskoj [[Peter Galbraith]] i dopredsjednik Međunarodne konferencije u bivšoj Jugoslaviji [[Thorvald Stoltenberg]]. Potpisivanju sporazuma o mirnoj reintegraciji prethodio je dogovor hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srpskog predsjednika Slobodana Miloševića u [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonu]], gdje se pod okriljem SAD odvijala mirovna konferencija o [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref name=&quot;SAD&quot; /&gt; Potpisivanjem Erdutskog sporazuma pokrenut je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].

Sporazumom je predviđeno prijelazno razdoblje u trajanju od jedne do dvije godine u okviru koga bi područje hrvatskog Podunavlja bilo pod administrativnim nadzorom [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a. Tijekom toga perioda UN je trebao ustrojiti višenacionalnu policiju, provesti demilitarizaciju i organizirati lokalne izbore. Čak sedam (od četrnaest) odredaba Erdutskoga sporazuma odnosilo se na različite aspekte zaštite ljudskih prava.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/42841 |title=Albert Bing, ''Put do Erduta. Položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici 1994.-1995. i reintegracija hrvatskog Podunavlja'', Scrinia Slavonica, sv.7 br.1 rujan 2007. |access-date=2013-04-13 |archive-date=2020-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200627134355/https://hrcak.srce.hr/file/42841 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Za implementaciju Erdutskog sporazuma bila je zadužena misija Ujedinjenih naroda [[UNTAES]] (''United Nations Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium'') - Prijelazna uprava za istočnu Slavoniju, [[Baranja|Baranju]] i zapadni [[Srem|Srijem]], koja je inaugurirana Rezolucijom 1037. [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN-a]] od [[15. 1.|15. siječnja]] [[1996]]. godine.&lt;ref name=&quot;SAD&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=68736 Albert Bing, ''Sjedinjene Američke Države i reintegracija hrvatskog Podunavlja'', Scrinia Slavonica, sv.8 br.1 listopad 2008.]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Povezano ==
* [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja]]
* [[UNTAES]]

[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Međunarodni mehanizmi zaštite manjinskih prava]]
[[Kategorija:Mirovni sporazumi]]</text>
      <sha1>5gajwyf5tjz3fb5gtqux9ahslu6npw6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42684159</id>
      <parentid>42684056</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:48:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42684159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9848" sha1="ihpw3fcab3lp1buvmcowl34463agppj" xml:space="preserve">[[File:Phagoptosis.png|thumb|Do fagoptoze dolazi kada signali na površini (ciljne) ćelije aktiviraju fagocitne receptore na fagocitu, izazivajući unos u fagosom, gdje se ćelija ubija i probavlja.]]
'''Fagoptoza''' je vrsta ćelijske smrti uzrokovane fagocitozom (tj. jedenjem) ćelije od strane druge ćelije, te se stoga ovaj oblik ćelijske smrti sprječava blokiranjem [[fagocitoza|fagocitoze]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Guy C. |date=2024 |title=Cell death by phagocytosis |url=https://doi.org/10.1038/s41577-023-00921-6 |journal=Nature Reviews Immunology |volume=24 |issue= 2|pages=91–102 |doi=10.1038/s41577-023-00921-6 |pmid=37604896|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NRN&quot;&gt;{{cite journal|last=Brown|first=Guy C.|author2=Neher, Jonas J.|title=Microglial phagocytosis of live neurons|journal=Nature Reviews Neuroscience|date=20 March 2014|volume=15|issue=4|pages=209–216|doi=10.1038/nrn3710|pmid=24646669|s2cid=679487}}&lt;/ref&gt;

Fagocitoza inače održive ćelije može se dogoditi jer se ćelija prepoznaje kao stresna, aktivirana, [[ćelijsko starenje|senescentna]], oštećena, patogena ili nesopstvena, ili se pogrešno prepoznaje. Ćelije se fagocitiraju kao rezultat: i) izražavanja [[Signali za fagocitozu|signala &quot;pojedi me&quot;]] na svojoj površini, ii) gubitka signala &quot;ne jedi me&quot; i/ili iii) vezivanja [[opsonin]]a. Jasno je da inače održive ćelije mogu izložiti/vezati takve signale koji podstiču fagocitozu kao rezultat ćelijskog stresa, aktivacije ili starenja. Fagoptoza je vjerovatno najčešći oblik ćelijske smrti u tijelu jer je odgovorna za promet [[eritrocit]]a. Postoji sve više dokaza da posreduje u fiziološkoj smrti [[neutrofil]]a, [[T-ćelija]], [[trombocit]]a i [[Matična ćelija|matičnih ćelija]], te da na taj način regulira upale, [[imunitet]], [[Zgrušavanje krvi|zgrušavanje]] i [[neurogeneza|neurogenezu]]. Fagoptoza je glavni oblik odbrane domaćina od patogena i ćelija raka. Međutim, nedavni dokazi ukazuju na to da prekomjerna fagoptoza može ubiti ćelije domaćina u upalnim stanjima, doprinoseći hemofagnim stanjima i gubitku neurona u upaljenom mozgu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Mehanizam ==
Fagoptozu obično uzrokuju: ćelija koja na svojoj površini izlaže takozvane signale &quot;pojedi me&quot;, ćelija koja više ne izlaže signale &quot;nemoj me pojesti&quot; ili ćelija koja je [[opsonin|opsonizirana]], tj. vezuje rastvorljive proteine ​​koji označavaju ćeliju za fagocitozu. Na primjer, [[fosfatidilserin]] je signal &quot;pojedi me&quot; koji, kada je izložen na površini ćelije, pokreće fagocite (tj. ćelije koje jedu druge ćelije) da pojedu tu ćeliju. Fosfatidilserin se normalno nalazi unutar zdravih ćelija, ali može postati izložen na površini umirućih, aktiviranih ili stresnih ćelija. Fagocitoza takvih ćelija zahtijeva specifične receptore na fagocitu koji prepoznaju ili direktno fosfatidilserin ili opsonine vezane za fosfatidilserin ili druge signale &quot;pojedi me&quot;, kao što je [[kalretikulin]]. Signali &quot;Nemoj me pojesti&quot; uključuju [[CD47]], koji kada se eksprimira na površini ćelije, inhibira fagocitozu te ćelije aktiviranjem SIRP-alfa receptora na fagocitu. [[Opsonin]]i su normalno rastvorljivi proteini, koji kada se vežu za površinu ćelije indukuju fagocite da fagocitiraju tu ćeliju. Opsonini uključuju [[Mfge8]], [[Gas6]], [[Protein S]], antitijela i faktore komplementa [[C1q]] i [[C3b]].&lt;ref name=&quot;NRN&quot; /&gt;

== Funkcije ==
Fagoptoza ima višestruke funkcije, uključujući uklanjanje i odlaganje: patogenih ćelija, starih ćelija, oštećenih ćelija, stresnih ćelija i aktiviranih ćelija. Patogene ćelije poput bakterija mogu biti opsonizirane antitijelima ili faktorima komplementa, što omogućava njihovu fagocitozu i fagoptozu od strane makrofaga i neutrofila. Smatra se da [[makrofag]]i fagocitiraju &quot;stare&quot; eritrocite i neutrofile, kao i &quot;aktivirane&quot; trombocite, neutrofile i T-ćelije.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

'''Razvoj'''. Fagoptoza uklanja višak ćelija tokom razvoja kod crva, ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]''.&lt;ref&gt;Hoeppner, D.J. et al (2001). Engulfment genes cooperate with ced-3 to promote cell death in Caenorhabditis elegans. Nature 412, 202-206&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Reddien, P. et al (2001). Phagocytosis promotes programmed cell death in C. elegans. Nature 412, 198-202&lt;/ref&gt; Tokom razvoja sisara, više ćelija prolazi kroz programirano starenje ćelija, a zatim ih fagocitiraju makrofagi.&lt;ref&gt;Muñoz-Espín D et al Programmed cell senescence during mammalian embryonic development. Cell. 2013;155:1104-18.&lt;/ref&gt; Makrofagi mozga ([[mikroglija|mikroglije]]) mogu regulirati broj [[nervnih prekursorskih ćelija]] u mozgu u razvoju fagocitozom ovih inače održivih prekursora i time ograničavanjem [[neurogeneza|neurogeneze]].&lt;ref&gt;Cunningham, C. L., Martinez-Cerdeno, V. &amp; Noctor, S. C. Microglia Regulate the Number of Neural Precursor Cells in the Developing Cerebral Cortex. Journal of Neuroscience 33, 4216–4233 (2013).&lt;/ref&gt;

'''Promjena krvnih zrnaca'''. Crvena krvna zrnca (eritrociti) žive otprilike 4 mjeseca u krvi prije nego što ih makrofagi fagocitiraju. Stari eritrociti ne umiru, već pokazuju promjene na površini ćelija koje omogućavaju makrofagima da ih prepoznaju kao stare ili oštećene, uključujući izloženost fosfatidilserinu, [[Sililacija|desijalilaciju]] [[glikoprotein]]a, gubitak ili promijenjenu konformaciju signala &quot;ne jedi me&quot; CD47 i izloženost novim [[antigen]]ima koji vežu [[endogena]] antitijela.&lt;ref&gt;Lutz HU, Bogdanova A. Mechanisms tagging senescent red blood cells for clearance in healthy humans. Front Physiol. 2013;4:387&lt;/ref&gt; Neutrofili imaju dnevni ritam ulaska i izlaska iz krvi, vođen &quot;starenjem&quot; neutrofila u cirkulaciji, što uzrokuje smanjenu ekspresiju [[CD62L]] i povećanu ekspresiju [[CXCR4]], koji usmjerava &quot;ostarjele&quot; neutrofile u [[koštana srž|koštanu srž]], gdje ih makrofagi fagocitiraju.&lt;ref&gt;Casanova-Acebes M, et al. Rhythmic Modulation of the Hematopoietic Niche through Neutrophil Clearance. Cell. 2013;153:1025-35.&lt;/ref&gt; Međutim, još uvijek nije jasno kako ili zašto se neutrofili mijenjaju tako ogromnom brzinom. Prepoznavanje antigena uzrokuje izlaganje fosfatidilserinu na aktiviranim T-ćelijama, koje prepoznaje [[Tim-4]] na makrofagima, inducirajući fagoptozu aktiviranih T-ćelija, a time i fazu kontrakcije [[Adaptivni imunski sistem|adaptivnog odgovora]].&lt;ref&gt;Albacker, L.A. et al (2010) TIM-4, a receptor for phosphatidylserine, controls adaptive immunity by regulating the removal of antigen-specific T cells. J Immunol. 185, 6839-49&lt;/ref&gt;

'''Odbrana domaćina od patogena'''. Fagocitoza inače održivih patogena, poput bakterija, može biti posredovana neutrofilima, monocitima, makrofagima, mikroglijom i [[Dendritska ćelija|dendritskim]] ćelijama, te je ključna za odbranu domaćina od patogena.&lt;ref&gt;Lovewell RR, Patankar YR, Berwin B. Mechanisms of phagocytosis and host clearance of Pseudomonas aeruginosa. Am J Physiol Lung Cell Mol Physiol. 2014 306:L591-603. Mayadas TN, Cullere X, Lowell CA. The multifaceted functions of neutrophils. Annu Rev Pathol. 2014;9:181-218.&lt;/ref&gt; Dendritične ćelije mogu fagocitirati održive neutrofile i prezentirati antigene izvedene iz bakterija ili ostataka ćelija raka koje su neutrofili prethodno fagocitirali.&lt;ref&gt;Alfaro C et al. Dendritic cells take up and present antigens from viable and apoptotic polymorphonuclear leukocytes. PLoS One. 2011;6:e29300.&lt;/ref&gt; Stoga fagoptoza može doprinijeti odbrani domaćina na različite načine.

'''Odbrana domaćina od raka'''. Već neko vrijeme je poznato da se životinje brane od raka fagocitozom održivih tumorskih ćelija [[humoralna imunost|posredovanom antitijelima]] ili nezavisnom od antitijela pomoću makrofaga. Prepoznavanje održivih [[tumor|tumorskih ćelija]] za fagocitozu može se zasnivati ​​na ekspresiji novih antigena, markera starenja, fosfatidilserina ili kalretikulina. Nedavno je postalo jasno da većina ljudskih ćelija raka prekomjerno eksprimira CD47 na svojoj površini kako bi spriječile da budu fagocitozirane, te da ako se ova signalizacija &quot;nemoj-me-pojesti&quot; blokira, onda se iz tijela mogu ukloniti razni karcinomi.&lt;ref&gt;Chao MP, Majeti R, Weissman IL. Programmed cell removal: a new obstacle in the road to developing cancer. Nat Rev Cancer. 2011 Dec 8;12(1):58-67.&lt;/ref&gt; Stoga se čini da je fagoptoza važna odbrana od raka, ali da tumorske ćelije mogu to suzbiti, a blokiranje ove supresije je atraktivna terapijska opcija.

'''Patološka fagoptoza krvnih ćelija'''. [[Hemofagocitoza]] je kliničko stanje koje se javlja kod mnogih infektivnih i upalnih poremećaja, gdje su aktivirani makrofagi progutali naizgled održive krvne ćelije, što rezultira smanjenim brojem bijelih ili crvenih krvnih zrnaca (citopenija). Izgleda da [[Interferon-gama|IFN-γ]] (i moguće drugi [[citokin]]i) potiču hemofagocitozu tokom infekcije direktno stimulirajući fagoptozu krvnih ćelija makrofagima.&lt;ref&gt;Zoller, E.E. et al (2011) Hemophagocytosis causes a consumptive anemia of inflammation. J Exp Med. 208, 1203-14&lt;/ref&gt; [[Hemofagocitna limfohistiocitoza]] (HLH) karakterizira se prekomjernim gutanjem [[Matične ćelije hematopoeze|hematopoetskih matičnih ćelija]] (HSC) od strane makrofaga koštane srži, a utvrđeno je da je to rezultat smanjene ekspresije CD47 na HSC, što omogućava makrofagima da ih pojedu žive.&lt;ref&gt;Kuriyama T et al (2012) Engulfment of hematopoietic stem cells caused by down-regulation of CD47 is critical in the pathogenesis of hemophagocytic lymphohistiocytosis. Blood 120:4058-67.&lt;/ref&gt;

'''Patološka fagoptoza u mozgu'''. Mikroglijalna fagocitoza stresnih, ali održivih neurona javlja se u upalnim uslovima i može doprinijeti gubitku neurona kod patologija mozga.&lt;ref name=&quot;NRN&quot; /&gt;

== Reference ==
&lt;references/&gt;

Kategorija:Ćelijski procesi</text>
      <sha1>ihpw3fcab3lp1buvmcowl34463agppj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684306</id>
      <parentid>42684159</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T06:02:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42684306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9914" sha1="6a1t5nu81l0b4ovthl3ur1wy4oi2gi2" xml:space="preserve">[[File:Phagoptosis.png|thumb|Do fagoptoze dolazi kada signali na površini (ciljne) ćelije aktiviraju fagocitne receptore na fagocitu, izazivajući unos u fagosom, gdje se ćelija ubija i probavlja.]]
'''Fagoptoza''' je vrsta [[ćelijska smrt|ćelijske smrti]] uzrokovane fagocitozom (tj. jedenjem) jedne ćelije od strane druge, te se stoga ovaj oblik ćelijske smrti sprječava blokiranjem [[fagocitoza|fagocitoze]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Guy C. |date=2024 |title=Cell death by phagocytosis |url=https://doi.org/10.1038/s41577-023-00921-6 |journal=Nature Reviews Immunology |volume=24 |issue= 2|pages=91–102 |doi=10.1038/s41577-023-00921-6 |pmid=37604896|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NRN&quot;&gt;{{cite journal|last=Brown|first=Guy C.|author2=Neher, Jonas J.|title=Microglial phagocytosis of live neurons|journal=Nature Reviews Neuroscience|date=20 March 2014|volume=15|issue=4|pages=209–216|doi=10.1038/nrn3710|pmid=24646669|s2cid=679487}}&lt;/ref&gt;

Fagocitoza inače održive ćelije može se dogoditi jer se ona prepozna kao stresna, aktivirana, [[ćelijsko starenje|senescentna]], oštećena, patogena ili nesopstvena, ili se pogrešno prepozna. Ćelije se fagocitiraju kao rezultat: i) izražavanja [[Signali za fagocitozu|signala &quot;pojedi me&quot;]] na svojoj površini, ii) gubitka signala &quot;ne jedi me&quot; ili iii) vezivanja [[opsonin]]a. Jasno je da inače održive ćelije mogu izložiti/vezati takve signale koji podstiču fagocitozu kao rezultat ćelijskog stresa, aktivacije ili starenja. Fagoptoza je vjerojatno najčešći oblik ćelijske smrti u tijelu jer je odgovorna za promet [[eritrocit]]a. Postoji sve više dokaza da posreduje u fiziološkoj smrti [[neutrofil]]a, [[T-ćelija]], [[trombocit]]a i [[Matična ćelija|matičnih ćelija]], te da na taj način regulira upale, [[imunitet]], [[Zgrušavanje krvi|zgrušavanje]] i [[neurogeneza|neurogenezu]]. Fagoptoza je glavni oblik odbrane domaćina od patogena i [[ćelija raka]]. Međutim, noviji dokazi ukazuju na to da prekomjerna fagoptoza u upalnim stanjima može ubiti ćelije domaćina, doprinoseći hemofagnim stanjima i gubitku neurona u upaljenom mozgu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Mehanizam ==
Fagoptozu obično uzrokuju: ćelija koja na svojoj površini izlaže takozvane signale &quot;pojedi me&quot;, ćelija koja više ne izlaže signale &quot;ne jedi me&quot; ili ćelija koja je [[opsonin|opsonizirana]], tj. vezuje rastvorljive proteine ​​koji označavaju ćeliju za fagocitozu. Na primjer, [[fosfatidilserin]] je signal &quot;pojedi me&quot; koji, kada je izložen na površini ćelije, pokreće [[fagocit]]e (tj. ćelije koje jedu druge ćelije) da pojedu tu ćeliju. Fosfatidilserin se inače nalazi u unutrašnjosti zdravih ćelija, ali može postati izložen na površini umirućih, aktiviranih (npr. trombocit koji se aktivira i sudjeluje u zgrušavanju) ili ćelija pod stresom. Fagocitoza takvih ćelija zahtijeva specifične receptore na fagocitu koji prepoznaju bilo direktno fosfatidilserin ili opsonine vezane za fosfatidilserin ili druge signale &quot;pojedi me&quot;, kao što je [[kalretikulin]]. U signale &quot;ne jedi me&quot; spadaju [[CD47]], koji prilikom eksprimiranja na površini ćelije inhibira njenu fagocitozu aktiviranjem SIRP-alfa receptora na fagocitu. [[Opsonin]]i su normalno rastvorljivi proteini, koji nakon vezivanja za površinu ćelije indukuju fagocite da ju fagocitiraju. Opsonini uključuju [[Mfge8]], [[Gas6]], [[Protein S]], antitijela i faktore komplementa [[C1q]] i [[C3b]].&lt;ref name=&quot;NRN&quot; /&gt;

== Funkcije ==
Fagoptoza ima višestruke funkcije, uključujući uklanjanje i odlaganje: patogenih ćelija, starih ćelija, oštećenih ćelija, stresnih ćelija i aktiviranih ćelija. Patogene ćelije poput bakterija mogu biti opsonizirane antitijelima ili faktorima komplementa, što omogućava njihovu fagocitozu i fagoptozu od strane makrofaga i neutrofila. Smatra se da [[makrofag]]i fagocitiraju &quot;stare&quot; eritrocite i neutrofile, kao i &quot;aktivirane&quot; trombocite, neutrofile i T-ćelije.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

'''Razvoj'''. Fagoptoza uklanja višak ćelija tokom razvoja kod crva, ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]''.&lt;ref&gt;Hoeppner, D.J. et al (2001). Engulfment genes cooperate with ced-3 to promote cell death in Caenorhabditis elegans. Nature 412, 202-206&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Reddien, P. et al (2001). Phagocytosis promotes programmed cell death in C. elegans. Nature 412, 198-202&lt;/ref&gt; Tokom razvoja sisara, više ćelija prolazi kroz programirano starenje ćelija, a zatim ih fagocitiraju makrofagi.&lt;ref&gt;Muñoz-Espín D et al Programmed cell senescence during mammalian embryonic development. Cell. 2013;155:1104-18.&lt;/ref&gt; Makrofagi mozga ([[mikroglija|mikroglije]]) mogu regulirati broj [[nervnih prekursorskih ćelija]] u mozgu u razvoju fagocitozom ovih inače održivih prekursora i time ograničavanjem [[neurogeneza|neurogeneze]].&lt;ref&gt;Cunningham, C. L., Martinez-Cerdeno, V. &amp; Noctor, S. C. Microglia Regulate the Number of Neural Precursor Cells in the Developing Cerebral Cortex. Journal of Neuroscience 33, 4216–4233 (2013).&lt;/ref&gt;

'''Promjena krvnih zrnaca'''. Crvena krvna zrnca (eritrociti) žive otprilike 4 mjeseca u krvi prije nego što ih makrofagi fagocitiraju. Stari eritrociti ne umiru, već pokazuju promjene na površini ćelija koje omogućavaju makrofagima da ih prepoznaju kao stare ili oštećene, uključujući izloženost fosfatidilserinu, [[Sililacija|desijalilaciju]] [[glikoprotein]]a, gubitak ili promijenjenu konformaciju signala &quot;ne jedi me&quot; CD47 i izloženost novim [[antigen]]ima koji vežu [[endogena]] antitijela.&lt;ref&gt;Lutz HU, Bogdanova A. Mechanisms tagging senescent red blood cells for clearance in healthy humans. Front Physiol. 2013;4:387&lt;/ref&gt; Neutrofili imaju dnevni ritam ulaska i izlaska iz krvi, vođen &quot;starenjem&quot; neutrofila u cirkulaciji, što uzrokuje smanjenu ekspresiju [[CD62L]] i povećanu ekspresiju [[CXCR4]], koji usmjerava &quot;ostarjele&quot; neutrofile u [[koštana srž|koštanu srž]], gdje ih makrofagi fagocitiraju.&lt;ref&gt;Casanova-Acebes M, et al. Rhythmic Modulation of the Hematopoietic Niche through Neutrophil Clearance. Cell. 2013;153:1025-35.&lt;/ref&gt; Međutim, još uvijek nije jasno kako ili zašto se neutrofili mijenjaju tako ogromnom brzinom. Prepoznavanje antigena uzrokuje izlaganje fosfatidilserinu na aktiviranim T-ćelijama, koje prepoznaje [[Tim-4]] na makrofagima, inducirajući fagoptozu aktiviranih T-ćelija, a time i fazu kontrakcije [[Adaptivni imunski sistem|adaptivnog odgovora]].&lt;ref&gt;Albacker, L.A. et al (2010) TIM-4, a receptor for phosphatidylserine, controls adaptive immunity by regulating the removal of antigen-specific T cells. J Immunol. 185, 6839-49&lt;/ref&gt;

'''Odbrana domaćina od patogena'''. Fagocitoza inače održivih patogena, poput bakterija, može biti posredovana neutrofilima, monocitima, makrofagima, mikroglijom i [[Dendritska ćelija|dendritskim]] ćelijama, te je ključna za odbranu domaćina od patogena.&lt;ref&gt;Lovewell RR, Patankar YR, Berwin B. Mechanisms of phagocytosis and host clearance of Pseudomonas aeruginosa. Am J Physiol Lung Cell Mol Physiol. 2014 306:L591-603. Mayadas TN, Cullere X, Lowell CA. The multifaceted functions of neutrophils. Annu Rev Pathol. 2014;9:181-218.&lt;/ref&gt; Dendritične ćelije mogu fagocitirati održive neutrofile i prezentirati antigene izvedene iz bakterija ili ostataka ćelija raka koje su neutrofili prethodno fagocitirali.&lt;ref&gt;Alfaro C et al. Dendritic cells take up and present antigens from viable and apoptotic polymorphonuclear leukocytes. PLoS One. 2011;6:e29300.&lt;/ref&gt; Stoga fagoptoza može doprinijeti odbrani domaćina na različite načine.

'''Odbrana domaćina od raka'''. Već neko vrijeme je poznato da se životinje brane od raka fagocitozom održivih tumorskih ćelija [[humoralna imunost|posredovanom antitijelima]] ili nezavisnom od antitijela pomoću makrofaga. Prepoznavanje održivih [[tumor|tumorskih ćelija]] za fagocitozu može se zasnivati ​​na ekspresiji novih antigena, markera starenja, fosfatidilserina ili kalretikulina. Nedavno je postalo jasno da većina ljudskih ćelija raka prekomjerno eksprimira CD47 na svojoj površini kako bi spriječile da budu fagocitozirane, te da ako se ova signalizacija &quot;nemoj-me-pojesti&quot; blokira, onda se iz tijela mogu ukloniti razni karcinomi.&lt;ref&gt;Chao MP, Majeti R, Weissman IL. Programmed cell removal: a new obstacle in the road to developing cancer. Nat Rev Cancer. 2011 Dec 8;12(1):58-67.&lt;/ref&gt; Stoga se čini da je fagoptoza važna odbrana od raka, ali da tumorske ćelije mogu to suzbiti, a blokiranje ove supresije je atraktivna terapijska opcija.

'''Patološka fagoptoza krvnih ćelija'''. [[Hemofagocitoza]] je kliničko stanje koje se javlja kod mnogih infektivnih i upalnih poremećaja, gdje su aktivirani makrofagi progutali naizgled održive krvne ćelije, što rezultira smanjenim brojem bijelih ili crvenih krvnih zrnaca (citopenija). Izgleda da [[Interferon-gama|IFN-γ]] (i moguće drugi [[citokin]]i) potiču hemofagocitozu tokom infekcije direktno stimulirajući fagoptozu krvnih ćelija makrofagima.&lt;ref&gt;Zoller, E.E. et al (2011) Hemophagocytosis causes a consumptive anemia of inflammation. J Exp Med. 208, 1203-14&lt;/ref&gt; [[Hemofagocitna limfohistiocitoza]] (HLH) karakterizira se prekomjernim gutanjem [[Matične ćelije hematopoeze|hematopoetskih matičnih ćelija]] (HSC) od strane makrofaga koštane srži, a utvrđeno je da je to rezultat smanjene ekspresije CD47 na HSC, što omogućava makrofagima da ih pojedu žive.&lt;ref&gt;Kuriyama T et al (2012) Engulfment of hematopoietic stem cells caused by down-regulation of CD47 is critical in the pathogenesis of hemophagocytic lymphohistiocytosis. Blood 120:4058-67.&lt;/ref&gt;

'''Patološka fagoptoza u mozgu'''. Mikroglijalna fagocitoza stresnih, ali održivih neurona javlja se u upalnim uslovima i može doprinijeti gubitku neurona kod patologija mozga.&lt;ref name=&quot;NRN&quot; /&gt;

== Reference ==
&lt;references/&gt;

Kategorija:Ćelijski procesi</text>
      <sha1>6a1t5nu81l0b4ovthl3ur1wy4oi2gi2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferdinand VII</title>
    <ns>0</ns>
    <id>255743</id>
    <redirect title="Fernando VII, kralj Španije" />
    <revision>
      <id>42684244</id>
      <parentid>40763978</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Fernando VII, kralj Španije]]</comment>
      <origin>42684244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Fernando VII, kralj Španije]]</text>
      <sha1>d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Section-stub</title>
    <ns>10</ns>
    <id>257009</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684237</id>
      <parentid>42555084</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Expand section</title>
    <ns>10</ns>
    <id>257010</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684238</id>
      <parentid>42555085</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:25:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257502</id>
    <revision>
      <id>42684208</id>
      <parentid>42683894</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:36:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Predviđeni događaji */</comment>
      <origin>42684208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40403" sha1="6ft5djcvb50yfzgtfsx0h7po03rq4s7" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već od 19-tog.
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026&lt;/ref&gt;
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.
* [[5. 9.]] - Prosvjed &quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot; u Zagrebu.
* [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%.
* [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu.

== Predviđeni događaji ==

* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[25. 10.]] - Vanredni izbori u Srbiji.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]])
* 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])
* 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>6ft5djcvb50yfzgtfsx0h7po03rq4s7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684211</id>
      <parentid>42684208</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:57:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Septembar/Rujan */</comment>
      <origin>42684211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40911" sha1="1qibrnc2ybzospzpeu2q8m10fy2lhdo" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već od 19-tog.
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;, Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;]]
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026&lt;/ref&gt;
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.
* [[5. 9.]] - Prosvjed &quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot; u Zagrebu.
* [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%.
[[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]]
* [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu.
* [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i jemenske vlade.
* 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu.

== Predviđeni događaji ==

* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[25. 10.]] - Vanredni izbori u Srbiji.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]])
* 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])
* 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>1qibrnc2ybzospzpeu2q8m10fy2lhdo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fibrinogen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>273261</id>
    <revision>
      <id>42684317</id>
      <parentid>42673357</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T08:41:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5771" sha1="61yod0kx4yu5yoytdqid3wrtzntkjad" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
{{protein
| Name = [[Fibrinogen alfa lanac]]
| caption = Kristalografska struktura fragmenta ljudskog [[fibrin]]a.&lt;ref name=&quot;pmid9628725&quot;&gt;{{PDB|1FZC}}; {{cite journal | author = Everse SJ, Spraggon G, Veerapandian L, Riley M, Doolittle RF | title = Crystal structure of fragment double-D from human fibrin with two different bound ligands | journal = Biochemistry | volume = 37 | issue = 24 | pages = 8637–42 |date=June 1998 | pmid = 9628725 | doi = 10.1021/bi9804129 | url = | issn = }}&lt;/ref&gt;
| image =Fibrinandligand.png 
| width = 
| HGNCid = 3661
| Symbol = [[Fibrinogen alfa lanac|FGA]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 2243
| OMIM = 134820
| RefSeq = NM_000508
| UniProt = P02671
| PDB = 
| ECnumber = 
| Chromosome = 4
| Arm = q
| Band = 28
| LocusSupplementaryData = 
}}
{{protein
| Name = [[Fibrinogen beta lanac]]
| caption = 
| image = 
| width = 
| HGNCid = 3662
| Symbol = [[Fibrinogen beta lanac|FGB]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 2244
| OMIM = 134830
| RefSeq = NM_005141
| UniProt = P02675
| PDB = 
| ECnumber = 
| Chromosome = 4
| Arm = q
| Band = 28
| LocusSupplementaryData = 
}}
{{protein
| Name = [[FGG|Fibrinogen gama lanac]]
| caption = 
| image = 
| width = 
| HGNCid = 3694
| Symbol = [[FGG]]
| AltSymbols = 
| EntrezGene = 2266
| OMIM = 134850
| RefSeq = NM_021870
| UniProt = P02679
| PDB = 
| ECnumber = 
| Chromosome = 4
| Arm = q
| Band = 28
| LocusSupplementaryData = 
}}
{{Infobox protein family
| Symbol = Fib_alfa
| Name = Fibrinogen alfa/beta lanac
| image = PDB 1m1j EBI.jpg
| width = 
| caption = Kristalna struktura prirodnog kokošijeg fibrinogena sa dva različita liganda
| Pfam = PF08702
| Pfam_clan =  
| InterPro = IPR012290
| SMART = 
| PROSITE = 
| MEROPS = 
| SCOP = 1m1j
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| CDD = 
}}
{{Infobox protein family
| Symbol = Fibrinogen_aC
| Name = Fibrinogen alfa C domen
| image = 
| width = 
| caption = NMR struktura
| Pfam = PF12160
| Pfam_clan =  
| InterPro = IPR021996
| SMART = 
| PROSITE = 
| MEROPS = 
| SCOP = 
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| CDD = 
}}
{{Infobox protein family
| Symbol = Fibrinogen_C
| Name = Fibrinogenski beta i gama lance, C-terminalni domen
| image = PDB 1m1j EBI.jpg
| width = 
| caption = Kristalna struktura prirodnog kokošijeg fibrinogena sa dva liganda
| Pfam = PF00147
| Pfam_clan = CL0422 
| InterPro = IPR002181
| SMART = 
| PROSITE = PDOC00445
| MEROPS = 
| SCOP = 1fza
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| CDD = 
}}
'''Fibrinogen''' (''faktor I'') je rastvorni [[glikoprotein]] iz [[krvna plazma|plazme]] koji se sintetiše u [[jetra|jetri]]. On se konvertuje trombinom u [[fibrin]] tokom koagulacije krvi. To se ostvaruje putem procesa [[koagulacija|koagulacione]] kaskade koji aktivira [[zimogen]]ski [[protrombin]] do [[serinska proteaza|serinsko proteaznog]] [[trombin]]a, koji je zatim odgovoran za konvertovanje fibrinogena u fibrin. Fibrin se vezuje za [[faktor XIII]] i formira ugrušak. FXIIIa dalje stabilizuje fibrin inkorporacijom [[fibrinoliza|fibrinoliznih]] inhibitora alfa-2-antiplazmina i [[Karboksipeptidaza B2|TAFI]] (trombinom aktiviranog inhibitora fibrinolize, prokarboksipeptidaze B), i vezivanjem nekoliko adhezionih proteina raznih ćelija.&lt;ref name=&quot;Muszbek&quot;&gt;{{cite journal | author = Muszbek L, Bagoly Z, Bereczky Z, Katona E | title = The involvement of blood coagulation factor XIII in fibrinolysis and thrombosis | journal = Cardiovascular &amp; Hematological Agents in Medicinal Chemistry | volume = 6 | issue = 3 | pages = 190–205 |date=July 2008 | pmid = 18673233 | doi = 10.2174/187152508784871990| url = | issn = }}&lt;/ref&gt; Aktivacija faktora XIII [[trombin]]om i plazminogenim aktivatorom ([[Tkivni plazminogeni aktivator|t-PA]]) je katalisana fibrinom.&lt;ref name=&quot;Muszbek&quot;/&gt; Fibrin se specifično vezuje za aktivirane koagulacione faktore [[faktor Xa]] i trombin, i zarobljava ih u mrežu vlakana, tako da funkcioniše kao privremeni inhibitor tih enzima, koji mogu da ostanu aktivni, i da budu oslobođeni tokom fibrinolize.&lt;ref name=&quot;pmid12847561&quot;&gt;{{cite journal | author = Kaiser B | title = DX-9065a, a direct inhibitor of factor Xa | journal = Cardiovascular Drug Reviews | volume = 21 | issue = 2 | pages = 91–104 | year = 2003 | pmid = 12847561 | doi = 10.1111/j.1527-3466.2003.tb00108.x| url = | issn = }}&lt;/ref&gt; Nedavna istraživanja su pokazala da fibrin ima ključnu ulogu u inflamatornom responsu i razvoju [[reumatoidni artritis|reumatoidnog artritisa]].&lt;ref name=&quot;pmid21439056&quot;&gt;{{cite journal | author = Gilliam BE | title = Evidence of Fibrinogen as a Target of Citrullination in IgM Rheumatoid Factor-Positive Polyarticular Juvenile Idiopathic Arthritis | journal = Pediatric Rheumatology | volume = 9 | issue = 8 | pages = xx–xx | year = 2011 | pmid = 21439056 | doi = 10.1186/1546-0096-9-8 | url = http://www.ped-rheum.com/content/9/1/8 | issn = 1546-0096 | last2 = Reed | first2 = Melinda R | last3 = Chauhan | first3 = Anil K | last4 = Dehlendorf | first4 = Amanda B | last5 = Moore | first5 = Terry L | pmc = 3071779 | archive-date = 2013-12-05 | access-date = 2014-02-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131205072030/http://www.ped-rheum.com/content/9/1/8/ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== References ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* Jennifer McDowall/Interpro: [http://www.ebi.ac.uk/interpro/potm/2006_11/Page1.htm Protein Of The Month: ''Fibrinogen.'']
* D'Eustachio/reactome: ''[http://www.reactome.org/cgi-bin/link?SOURCE=Reactome&amp;ID=REACT_214 fibrinogen → fibrin monomer + 2 fibrinopeptide A + 2 fibrinopeptide B]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''

[[Kategorija:Koagulacioni sistem]]
[[Kategorija:Proteini krvi]]
[[Kategorija:Proteini akutne faze]]</text>
      <sha1>61yod0kx4yu5yoytdqid3wrtzntkjad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fontainebleau</title>
    <ns>0</ns>
    <id>284701</id>
    <revision>
      <id>42684378</id>
      <parentid>42561730</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T10:21:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5505" sha1="gl2pdp4mp57lomrittmlarzyyziotdn" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Fontainebleau
| ime_genitiv =Fontainebleaua
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Chateau_Fontainebleau.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Pogled na [[Dvorac Fontainebleau]]

| slika_lokacijska_karta_država =Francuska
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Fontainebleau u Francuskoj

| nadimak =

| širina-stupnjevi =48
| širina-minute    =24
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =2
| dužina-minute    =42
| dužina-oznaka  =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Francuska}}
| lokacija1_ime =[[Regioni Francuske|Regija]]
| lokacija1_info =[[Île-de-France]]
| lokacija2_ime  =[[Departmani Francuske|Departman]]
| lokacija2_info = [[Seine-et-Marne]]
| lokacija3_ime  =[[Okruzi Francuske|Arrondissement)]]
| lokacija3_info =Fontainebleau

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =[[gradonačelnik|Maire]]
| ime_vođe = Frédéric Valletoux

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =172 [[km²]] &lt;ref name=city/&gt;
| visina  =96 &lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_godina  =[[2016]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =14,907&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća=86.64stan / [[km²]] &lt;ref name=city/&gt;
| vremenska_zona =[[UTC+1]]
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =77300
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica = 
}}
'''Fontainebleau''' ([[fonetika|fonetski]] ''Fontenblo'') je [[općina]] od 14,907 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/php/france-seineetmarne.php?cityid=77186
 | title =''Fontainebleau (Seine-et-Marne)''
 | accessdate =14. 1. 2019
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[sjever]]u [[Francuska|Francuske]] u [[Regioni Francuske|Regiji]] [[Île-de-France]], [[Departmani Francuske|Departman]] - [[Seine-et-Marne]].&lt;ref name=brit/&gt;

Danas je poznat po [[Dvorac Fontainebleau|Dvorcu Fontainebleau]] koji je jedna od najvećih [[stan|rezidencija]] [[Popis francuskih vladara|francuskih vladara]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografija ==

Fontainebleau leži u istoimenoj [[šuma|šumi]], 65 [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od [[Pariz]]a, i svega 3.2 [[km]] od lijeve [[obala|obale]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Seine]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==

Fontainebleau je za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] bio [[kralj]]evsko [[lov]]ište sa lovačkom kućom, koja je prvi put proširena za [[Louis IX od Francuske|Louisa IX]] (vladao [[1214]].-[[1270|70]].). Nakon tog je 
kompletno restauriran [[1527]]. tako da je iz ranijih vremena preostao samo jedan jedini [[toranj]].
Nakon tog su angažirane brojne poznate [[zanatlija|zanatlije]] i [[umjetnik|umjetnici]], među njima i [[Italijani|Talijani]] [[slikar]] [[Francesco Primaticcio]] i [[skulptor]] [[Benvenuto Cellini]], kako bi dodatno uljepšali 
[[dvorac]]. Ti su umjetnici zajedno stvorili jednu mješavinu [[Italija|talijansko]]-[[francuska|francuskih]] [[stil]]ova koja je kasnije nazvana - [[Škola Fontainebleau]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[datoteka:Square_in_Fontainebleau_Town_Centre.JPG|thumb|left|240|&lt;center&gt;Centar grada]]

Nakon tog su i slijedeći [[Popis francuskih vladara|vladari]] proširivali [[Dvorac Fontainebleau|Dvorac]]; [[Henri II od Francuske|Henri II]] (vladao [[1547]]-[[1559|59]]), [[Catherine de' Medici]] ([[1519]]-[[1589|89]]) 
i [[Henri IV od Francuske|Henri IV]] (vladao [[1589]]-[[1610]]). Tako da danas ima čak pet unutrašnjih [[Dvorište|dvorišta]] različitih dimenzija.&lt;ref name=brit/&gt;

Prostrane [[park]]ove je za vrijeme vladavine [[Louis XIV od Francuske|Louisa XIV]] preuredio [[francuska|francuski]] [[Pejzažna arhitektura|pejzažni arhitekt]] iz [[17. vijek]]a [[André Le Nôtre]]. Kroz njih je 
za vladavine [[Henri IV od Francuske|Henria IV]] prokopan [[kanal]].
Najinteresantniji dijelovi [[Dvorac Fontainebleau|dvorca]] su krilo [[François I od Francuske|Françoisa I]] (vladao [[1515]]-[[1547|47]].), [[stepenice|stepenište]] u obliku [[Potkovica|konjske potkovice]], 
[[ples]]na [[Prostorija|dvorana]] i velika [[skupština|skupštinska]] dvorana.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Dvorac Fontainebleau|Dvorac]] i [[park]]ovi su [[1981]]. uvršteni na [[UNESCO]]-vu [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listu mjesta svjetske baštine u Evropi]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Fontainebleau
 | title =''Fontainebleau''
 | accessdate =14. 1. 2019.
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Gradovi prijatelji ==

* {{flagicon|Njemačka}} [[Konstanz]], [[Njemačka]] 
* {{flagicon|UK}} [[Richmond upon Thames]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]], [[Kambodža]] 
* {{flagicon|Kina}} [[Nanjing]], [[Kina]] 
* {{flagicon|Italija}} [[Lodi, Lodi|Lodi]], [[Italija]]

== Reference ==
{{reflist}} 
== Vanjske veze==
{{Commonscat|Fontainebleau}}
* [http://www.fontainebleau.fr/ ''Ville de Fontainebleau'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050601025425/http://www.fontainebleau.fr/ |date=2005-06-01 }} {{fr icon}} 
* [https://www.fontainebleau-tourisme.com/fr/accueil/ ''Le pays de Fontainebleau'' (turističke stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312030613/https://www.fontainebleau-tourisme.com/fr/accueil/ |date=2021-03-12 }} {{fr icon}}

{{Departman Sena i Marna u Francuskoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]]
[[Kategorija:Departman Seine-et-Marne u Francuskoj]]</text>
      <sha1>gl2pdp4mp57lomrittmlarzyyziotdn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Farmakokinetika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>511395</id>
    <revision>
      <id>42684312</id>
      <parentid>42276988</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T07:35:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8806" sha1="cfx290y3ot14jim32dtd4tuayprdfsl" xml:space="preserve">'''Farmakokinetika''', skraćeno ''PK'', (od [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''pharmakon'' &quot;lek&quot; i ''kinetikos'' &quot;vezano za kretanje&quot;) je grana [[farmakologija|farmakologije]] koja se bavi izučavanjem promena supstanci doziranih u žive organizme. Supstance od interesa su farmaceutski agensi, hormoni, nutrijenti, i toksini. Ona pokužava da otkrije sudbinu leka od momenta njegovog unosa do tačke u kojoj je kompletno eliminisan iz tela.
{{Kutijica za citat
|citat  = '''Farmakokinetika''' se može jednostavno definisati kao to što telo radi leku, dok je '''farmakodinamika''' usredsređena na to što lek radi telu.&lt;ref&gt;{{Cite book | editor = Horning MG, Mitchell J | title = Drug metabolism and drug toxicity | publisher = Raven Press | location = New York | year = 1984 | pages =  | isbn = 0-89004-997-1 | chapter = Pharmacokinetics: Basic Principles and Its Use as a Tool in Drug Metabolism | chapterurl = http://bts.ucsf.edu/benet_lab/index.php?page=benet | author = Benet LZ | access-date = 2014-03-11 | archivedate = 2013-10-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131020072723/http://bts.ucsf.edu/benet_lab/index.php?page=benet | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
|širina = 40%
}}
[[Datoteka:Gráfica Km.png|thumb|250px|Grafikon koji demonstrira [[Mihaelis-Mentenina kinetika|Mihaelis-Menteninov kinetčki]] model odnosa između enzima i supstrata]]

Farmakokinetika opisuje kako telo deluje na specifični lek nakon doziranja putem mehanizama apsorpcije i distribucije, kao i hemijske promene supstane u telu (e.g. posredstvom metaboličkih enzima kao što su [[enzim]]i [[citohrom P450]] ili [[glukuronoziltransferaza]]), i efekte i puteve izlučivanja metabolita leka.&lt;ref&gt;Pharmacokinetics. (2006). In ''Mosby's Dictionary of Medicine, Nursing, &amp; Health Professions''. Philadelphia, PA: Elsevier Health Sciences. Retrieved December 11, 2008, from http://www.credoreference.com/entry/6686418{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Farmakokinetička svojstva leka mogu da budu uslovljena faktorima poput mesta administriranja i doze leka. Ti faktori mogu da utiču na brzinu apsorpcije.&lt;ref&gt;{{Cite book |author=Kathleen Knights; Bronwen Bryant |title=Pharmacology for Health Professionals |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |year=2002 |pages= |isbn=0-7295-3664-5 |oclc= |doi= |accessdate=}}&lt;/ref&gt; Farmakokinetika se često studira zajedno sa [[farmakodinamika|farmakodinamikom]].

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book | ref = harv | editor = Horning MG, Mitchell J | title = Drug metabolism and drug toxicity | publisher = Raven Press | location = New York | year = 1984 | isbn = 0-89004-997-1 | chapter = Pharmacokinetics: Basic Principles and Its Use as a Tool in Drug Metabolism | chapterurl = http://bts.ucsf.edu/benet_lab/index.php?page=benet | author = Benet LZ | access-date = 2014-03-11 | archivedate = 2013-10-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131020072723/http://bts.ucsf.edu/benet_lab/index.php?page=benet | deadurl = yes }}
* {{Cite book |ref= harv|author=Kathleen Knights; Bronwen Bryant |title=Pharmacology for Health Professionals |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |year=2002 |isbn=0-7295-3664-5 |oclc= |doi= |accessdate=}}
* Alberts et al., ''Introducción a la Biología Celular'', pág. 375-376, 2ª edición, Ed. Médica Panamericana
* Alberts et al., ''Biología Molecular de la célula'', pág. 595, 4ª edición, Ed. Omega
* Armijo JA. 2003. ''Farmacocinética: Absorción, Distribución y Eliminación de los Fármacos''. En: Flórez J, Armijo JA, Mediavilla A, ''Farmacología Humana'', 4ta edición. Masson. Barcelona. pp: 51-79.
* Balani SK, Miwa GT, Gan LS, Wu JT, Lee FW., ''Strategy of utilizing in vitro and in vivo ADME tools for lead optimization and drug candidate selection'', Curr Top Med Chem. 2005;5(11):1033-8.
* Beal, S.; Sheiner L.B. &quot;The NONMEM System&quot;. The American Statistician 34: 118–9. (1980). doi:10.2307/2684123.
* Cooper, ''La célula'', pág 470-471, 2ª edición, Ed. Marbán
* Covey TR, Lee ED, Henion JD &quot;High-speed liquid chromatography/tandem mass spectrometry for the determination of drugs in biological samples&quot;. Anal. Chem. 58: 2453–60. (October 1986). doi:10.1021/ac00125a022. {{PMID|3789400}}.
* Covey TR, JB Crowther, EA Dewey, JD Henion &quot;Thermospray liquid chromatography/mass spectrometry determination of drugs and their metabolites in biological fluids&quot;. Anal. Chem. 57 (2): 474–81. (February 1985). doi:10.1021/ac50001a036. {{PMID|3977076}}.
* Danielson P (2002). &quot;The cytochrome P450 superfamily: biochemistry, evolution and drug metabolism in humans&quot;. Curr Drug Metab 3 (6): 561-97. {{PMID|12369887}}.
* Davies K (1995). &quot;Oxidative stress: the paradox of aerobic life&quot;. Biochem Soc Symp 61: 1-31. {{PMID|8660387}}.
* Devlin, T. M. 2004. ''Bioquímica'', 4ª edición. Reverté, Barcelona. {{ISBN|84-291-7208-4}}
* Galvão T, Mohn W, de Lorenzo V (2005). &quot;Exploring the microbial biodegradation and biotransformation gene pool&quot;. Trends Biotechnol 23 (10): 497-506. {{PMID|16125262}}.
* Hsieh Y, Korfmacher WA &quot;Increasing speed and throughput when using HPLC-MS/MS systems for drug metabolism and pharmacokinetic screening&quot;. Current Drug Metabolism 7 (5): 479–89.(June 2006). {{PMID|16787157}}. Disponible en [http://www.bentham-direct.org/pages/content.php?CDM/2006/00000007/00000005/0004F.SGM.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* Janssen D, Dinkla I, Poelarends G, Terpstra P (2005). &quot;Bacterial degradation of xenobiotic compounds: evolution and distribution of novel enzyme activities&quot;. Environ Microbiol 7 (12): 1868-82. {{PMID|16309386}}.
* Kathleen Knights; Bronwen Bryant (2002). ''Pharmacology for Health Professionals''. Amsterdam: Elsevier. {{ISBN|0-7295-3664-5}}.
* King C, Rios G, Green M, Tephly T (2000). &quot;UDP-glucuronosyltransferases&quot;. Curr Drug Metab 1 (2): 143-61. {{PMID|11465080}}.
* Malcolm Rowland, Thomas N. Tozer. &quot;Farmacocinética clínica: Conceptos y Aplicaciones&quot;
* Pharmacokinetics. (2006). En ''Mosby's Dictionary of Medicine, Nursing, &amp; Health Professions''. Philadelphia, PA: Elsevier Health Sciences. Disponible en [http://www.credoreference.com/entry/6686418]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Última visita 11, diciembre de 2008,
* Sheehan D, Meade G, Foley V, Dowd C (2001). &quot;Structure, function and evolution of glutathione transferases: implications for classification of non-mammalian members of an ancient enzyme superfamily&quot;. Biochem J 360 (Pt 1): 1-16. {{PMID|11695986}}.
* Sheiner, L.B.; Beal, S.L., Rosenberg, B. Marathe, V.V. &quot;Forecasting Individual Pharmacokinetics&quot;. Clin. Pharmacol. Ther. 26: 294–305. (1979). {{PMID|466923}}.
* Sheiner, L.B.; Rosenberg, B., Marathe, V.V. &quot;Estimation of Population Characteristics of Pharmacokinetic Parameters from Routine Clinical Data&quot;. J. Pharmacokin. Biopharm. 5: 445–79. 1.997 doi:10.1007/BF01061728.
* Sies H (1997). &quot;Oxidative stress: oxidants and antioxidants&quot;. Exp Physiol 82 (2): 291-5. {{PMID|9129943}}.
* Singh SS., ''Preclinical pharmacokinetics: an approach towards safer and efficacious drugs'', Curr Drug Metab. 2006 Feb;7(2):165-82.
* Testa B, Krämer S (2006). &quot;The biochemistry of drug metabolism--an introduction: part 1. Principles and overview&quot;. Chem Biodivers 3 (10): 1053-101. {{PMID|17193224}}.
* Tetko IV, Bruneau P, Mewes HW, Rohrer DC, Poda GI., ''Can we estimate the accuracy of ADME-Tox predictions?,'' [http://dx.doi.org/10.1016/j.drudis.2006.06.013 Drug Discov Today]. 2006 Aug;11(15-16):700-7, [http://www.vcclab.org/~itetko/DDT.pdf pre-print] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130912001056/http://www.vcclab.org/~itetko/DDT.pdf |date=2013-09-12 }}.
* Tu B, Weissman J (2004). &quot;Oxidative protein folding in eukaryotes: mechanisms and consequences&quot;. J Cell Biol 164 (3): 341-6. {{PMID|14757749}}.
* Vertuani S, Angusti A, Manfredini S (2004). &quot;The antioxidants and pro-antioxidants network: an overview&quot;. Curr Pharm Des 10 (14): 1677-94. {{PMID|15134565}}.
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Bioraspoloživost]]
* [[Enzimska kinetika]]
* [[Farmakodinamika]]

== Vanjske veze ==
* http://vam.anest.ufl.edu/demos/onecompbolus.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070304050519/http://vam.anest.ufl.edu/demos/onecompbolus.html |date=2007-03-04 }}
* http://www.biokinetica.pl/en.html{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* http://cti.itc.virginia.edu/~cmg/Demo/scriptFrame.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070308150244/http://cti.itc.virginia.edu/~cmg/Demo/scriptFrame.html |date=2007-03-08 }}

{{Medicinska hemija-lat}}
{{Farmakologija-lat}}

[[Kategorija:Farmakokinetika]]
[[Kategorija:Farmakologija]]
[[Kategorija:Farmacija]]</text>
      <sha1>cfx290y3ot14jim32dtd4tuayprdfsl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o kategoriji:Preusmjerene kategorije Wikipedije</title>
    <ns>15</ns>
    <id>1265776</id>
    <revision>
      <id>42684256</id>
      <parentid>3823329</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:34:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>-</comment>
      <origin>42684256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1610" sha1="lu897q8bzasp4bb7e3gvy5een2lw4i9" xml:space="preserve">Bi li mogli pobrisati sve ove kategorije, ako su prazne? Ne služe ničemu, nigdje se ne koriste, to su samo bivša imena kategorijama? --[[Korisnik:Argo Navis|Argo Navis]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo Navis|razgovor]]) 16:00, 11 april-травањ 2014 (CEST)

:Ja bih to rađe zadržao za svaki slučaj, da izbjegnemo komplikacije sa slučajnim otvaranjem pogrešnih kategorija. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 16:03, 11 april-травањ 2014 (CEST)

::Argo ako treba pomoć ja sve ovo sređujem automatski svaki put kada je potrebno samo javi. --[[Korisnik:Kolega2357|&lt;font style=&quot;background: black&quot; face=&quot;Courier&quot; color=&quot;yellow&quot;&gt;'''Kolega2357'''&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|&lt;font style=&quot;background: black&quot; face=&quot;Courier&quot; color=&quot;yellow&quot;&gt;''' Razgovor'''&lt;/font&gt;]] 16:04, 11 april-травањ 2014 (CEST)

::: OC, popis mogućih naziva pogrešnh kategorija je beskonačan :). Vidim po interwikiju da i druge wikipedije imaju slične kategorije, ali mi iskreno nije jasan taj koncept :-/. --[[Korisnik:Argo Navis|Argo Navis]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo Navis|razgovor]]) 16:08, 11 april-травањ 2014 (CEST)

[https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Kolega2357/category_redirect_log] Mislim da ovo može pomoći svakako u otkrivanju grešaka u kategorijama. --[[Korisnik:Kolega2357|&lt;font style=&quot;background: black&quot; face=&quot;Courier&quot; color=&quot;yellow&quot;&gt;'''Kolega2357'''&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|&lt;font style=&quot;background: black&quot; face=&quot;Courier&quot; color=&quot;yellow&quot;&gt;''' Razgovor'''&lt;/font&gt;]] 16:09, 11 april-травањ 2014 (CEST)</text>
      <sha1>lu897q8bzasp4bb7e3gvy5een2lw4i9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Flora (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1285131</id>
    <revision>
      <id>42684361</id>
      <parentid>42256829</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:46:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7125" sha1="ndfrqb0bk3qrqfbkgbekhpv735dfffh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Giovanni Battista Tiepolo 090.jpg|thumb|350px|''Florin trijumf'', [[Giovanni Battista Tiepolo]], oko 1743, scena bazirana na Ovidijevom opisu Floralija, godišnje svetkovine u čast Flore&lt;ref&gt;[[Timothy Peter Wiseman]], ''The Myths of Rome'', University of Exeter Press, 2004, str. 1–11.&lt;/ref&gt;]]

'''Flora''' ({{jez-lat|Flora}}, od ''flos'' = cvet) bila je drevna [[Italski narodi|italska]] boginja [[Cveće|cveća]] i [[Proleće|proleća]]. Flora je smatrana jednom od najstarijih boginja u [[Rimska religija|rimskoj religiji]] i jednim od petnaest božanstava koji su imali vlastitog sveštenika, koji je bio poznat pod nazivom ''[[flamen]] Floralis'',&lt;ref name=OCDflor&gt;[[Simon Hornblower]] &amp; [[Antony Spawforth]], ''[[The Oxford Classical Dictionary]]'', 3rd ed., 2003, s.v. &quot;Flora&quot;.&lt;/ref&gt; a koga je postavio još [[Numa Pompilije]], legendarni naslednik [[Romul i Rem|Romulov]].&lt;ref name=smithflor&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text;jsessionid=93B333497B55E8C006D2EEDDDE5B4AF1?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DF%3Aentry+group%3D6%3Aentry%3Dflora-bio-1 William Smith (ur.), ''Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology'', 1870, s.v. Flora.]&lt;/ref&gt;

== Mitologija ==

Kao boginji cveća, [[Vegetacija|vegetacije]] i plodnosti, Flori su prinošene [[Žrtvovanje|žrtve]] u svetoj spilji [[Arvalska braća|Arvalske braće]], jedne od najstarijih svešteničkih skupina u [[Antički Rim|antičkom Rimu]].&lt;ref name=fow92&gt;[[William Warde Fowler]], ''The Roman Festivals of the Period of the Republic'', London, 1908, str. 92.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scull110&gt;[[Howard Hayes Scullard]], ''Festivals and Ceremonies of the Roman Republic'', Cornell University Press, 1981, str 110.&lt;/ref&gt; Prema [[Marko Terencije Varon|Varonu]], njen [[žrtvenik]] u Rimu navodno je podigao [[Sabinjani|sabinski]] kralj [[Tit Tacije]] tokom polulegendarnog perioda [[Rimsko kraljevstvo|rimskog kraljevstva]].&lt;ref name=smithflor/&gt; Jedan mesec u sabinskom kalendaru nosio je naziv ''Flusalis'' (što je lingvistički ekvivalentno obliku ''Floralis''), a Varon je Floru ubrajao među sabinska božanstva.&lt;ref name=fow92/&gt;

Kasniji [[Rimska književnost|rimski pisci]] poistovećivali su Floru s [[Grčka mitologija|grčkom]] [[Nimfe|nimfom]] [[Hlorida (mitologija)|Hloridom]]&lt;ref name=smithflor/&gt; (Χλωρίς, doslovno &quot;Zelena&quot;&lt;ref&gt;Mirko Divković, ''Latinsko–hrvatski rječnik'', Zagreb, 1900, reprint Naprijed, Zagreb, 1990, s.v. Chloris.&lt;/ref&gt;): &quot;Hlorida bejah, sad sam Flora&quot;, izgovara ta boginja kod [[Ovidije|Ovidija]].&lt;ref name=ovid195&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi007.perseus-lat1:5 Ovidije, ''Fasti'', V, 195.]&lt;/ref&gt; Prema istom pesniku,&lt;ref name=ovid229&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi007.perseus-lat1:5 Ovidije, ''Fasti'', V, 229 i d.]&lt;/ref&gt; kad je [[Junona (mitologija)|Junona]], ljuta zbog [[Minerva (mitologija)|Minervina]] rođenja iz [[Jupiter (mitologija)|Jupiterove]] glave, poželela da sama od sebe rodi dete, Flora joj je dala cvet koji osigurava materinstvo, i tako je je Junona rodila boga [[Mars (mitologija)|Marsa]], po čijem se imenu, u spomen na to čudesno rođenje, naziva prvi mesec proleća.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.02.0138:book=18:chapter=103 Plinije Stariji, ''Prirodoslovna pitanja'', XVIII, 103.]&lt;/ref&gt;

== Hramovi ==

Drevni Florin hram stajao je na [[Kvirinal]]u&lt;ref name=OCDflor/&gt; i bio je posebno posvećen &quot;seoskoj Flori&quot; ''(Flora rustica)'', pa se tu možda radilo o onom drevnom žrtveniku koji je navodno nekada dao podići [[Tit Tacije]].&lt;ref name=scull110/&gt; a zatim je u periodu između 241–238. pne., po nalogu [[Sibilinske knjige|Sibilinskih knjiga]], izgrađen nov hram, koji se nalazio u blizini [[Circus Maximus|Velikog cirka]] ''(Circus maximus)'' na obronku [[Aventin]]a, brežuljka koji se u istoriji Rima i inače povezivao s [[plebejci]]ma. Hram je posvećen 28. aprila 238. pne. i tom su prilikom održane [[Rimski festivali|igre]] ''(ludi)'', koje su se ponavaljale neredovno, sve dok 173. pne. nisu ustanovljene kao stalna godišnja svetkovina.&lt;ref name=scull110/&gt;

== Floralije ==
{{Main|Floralije}}
Praznik u čast Flore ― [[Floralije]] ''(Floralia)'' ili Florine igre ''(ludi Florales)'' ― prvi put je održan 241. ili 238. pne., nakon čega je priređivan neredovno, sve dok 173. pne. nije ustanovljen kao redovna godišnja svetkovina.&lt;ref name=pregled&gt;[[Milan Budimir]] ― [[Miron Flašar]], ''Pregled rimske književnosti'', Naučna knjiga, Beograd, 1991, str. 113.&lt;/ref&gt; Od tada su Floralije održavane svake godine tokom šest dana, od 28. aprila do 3. maja.&lt;ref name=OCDflor/&gt; Za razliku od festivala zasnovanih na drevnoj [[Patriciji|patricijskoj]] religiji, Floralije su imale [[Plebejci|plebejski]] karakter, što svakako stoji u vezi sa veselom i razuzdanom atmosferom koja je vladala tokom te svetkovine.&lt;ref name=fow92/&gt; Ta raskalašna atmosfera, uključujući i prikazivanje opscenih [[mim]]ova i učešće [[Prostitucija u antičkom Rimu|prostitutki]], možda je razlog zbog kojega [[Laktancije]], [[Apologetika|hrišćanski apologet]] i pisac iz 2–3. veka, kaže&lt;ref&gt;[http://thelatinlibrary.com/lactantius/divinst1.shtml ''Divinae institutiones'', I, 20.]&lt;/ref&gt; da je Flora, kao i nekad [[Aka Larencija]], zapravo bila [[hetera]] koja je stekla ogromno bogatstvo i onda ga zaveštala rimskom narodu, a ovaj joj je zauzvrat iskazivao počasti na godišnjoj svetkovini Floralija.&lt;ref name=smithflor/&gt;

== Likovna umetnost ==

Flora je češće prikazivana u umetnosti od vremena [[Humanizam|humanizma]] i [[Renesansna umetnost|renesanse]], kad je oživljen interes za antiku, nego što je to bio slučaj u starom veku.

&lt;gallery widths=&quot;200px&quot; heights=&quot;200px&quot; perrow=&quot;5&quot;&gt;
Datoteka:Flora (Museum of Bordeaux).jpg|&lt;center&gt;''Flora'' ili ''Heba''&lt;br /&gt;[[Alexander Roslin]]&lt;/center&gt;
Datoteka:L. Abbema Flora.jpg|&lt;center&gt; ''Flora''&lt;br /&gt;[[Louise Abbéma]], 1913.&lt;/center&gt;
Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 051.jpg|&lt;center&gt;Predstava boginje Flore,&lt;br /&gt;[[Rembrandt van Rijn]], 1634.&lt;/center&gt;
Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 086.jpg|&lt;center&gt;Florin portret,&lt;br /&gt;[[Rembrandt van Rijn]], 1635.&lt;/center&gt;
Datoteka:Sandro Botticelli 040.jpg|&lt;center&gt;Flora, detalj sa slike ''[[Primavera (Botticelli)|Proleće]]'',&lt;br /&gt;[[Sandro Botticelli|Botticelli]], oko 1482.&lt;/center&gt;
Datoteka:PolandSzczecinMonumentFlora.JPG|&lt;center&gt;Florin spomenik&lt;br /&gt;u [[Ščećin]]u, [[Poljska]] &lt;/center&gt;
Datoteka:Triomphe de Flore Pavillon de Flore Louvre.jpg|&lt;center&gt;''Le Triomphe de Flore'' (&quot;Florin trijumf&quot;),&lt;br /&gt;[[Jean-Baptiste Carpeaux]], 1886&lt;/center&gt;
Datoteka:Mumbai 03-2016 72 Flora Fountain.jpg|&lt;center&gt;[[Florina fontana]] posvećena boginji Flori&lt;br /&gt;[[Mumbaj]]u, [[Indija]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Flora (dea)}}
* [http://www.thaliatook.com/OGOD/flora.html The Obscure Goddess Online Directory: Flora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080328034809/http://www.thaliatook.com/OGOD/flora.html |date=2008-03-28 }}

[[Kategorija:Rimska mitologija]]</text>
      <sha1>ndfrqb0bk3qrqfbkgbekhpv735dfffh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sondershausen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1361424</id>
    <revision>
      <id>42684304</id>
      <parentid>42524568</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T05:41:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Sondershausen.png]] → [[File:DEU Sondershausen COA.svg]] PNG → SVG</comment>
      <origin>42684304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3791" sha1="70g2qqsgi3jtipgxi55kh9ab5q6rwug" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Zondershauzen
 | izvorni_naziv       = ''Sondershausen''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Zondershauzen
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Sondershausen COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Tiringija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 23.747&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 118
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 200,8
 | gšir                = 51.37083
 | gduž                = 10.87222
 | nadmorska_visina    = 208
 | registarska_oznaka  = KYF
 | pozivni_broj        = 03632
 | poštanski_kod       = 99706
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.sondershausen.de/ www.sondershausen.de]
 | gradonačelnik       = ''Joachim Kreyer''
 | stranka             = CDU
 | ije                 = da
 }}

'''Zondershauzen''' ({{jez-nem|Sondershausen}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 50 opštinskih središta okruga [[Okrug Kifhojzer|Kifhojzer]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 23.747 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16065067.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Sondershausen in KYF.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Kifhojzer]]
Zondershauzen se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Kifhojzer. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 208 metara. Površina opštine iznosi 200,8&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 23.747 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 118 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Kazlu Rudos]]|[[Litvanija]]|prijateljstvo|[[1990]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Bridžvoter]]|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|kontakt|[[1994]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Pecquencourt]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1969]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Sondershausen&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Sondershausen}}

* [http://www.sondershausen.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kifhojzer}}

[[Kategorija:Gradovi u Tiringiji|Zondershauzen]]</text>
      <sha1>70g2qqsgi3jtipgxi55kh9ab5q6rwug</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Egesheim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1363211</id>
    <revision>
      <id>42684269</id>
      <parentid>42529620</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:55:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3062" sha1="jfa12ox5yzvcn5r7cbkb3ihgrt1saf2" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Egeshajm
 | izvorni_naziv       = ''Egesheim''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Egeshajm
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Egesheim COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Baden-Virtemberg]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 652&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 85
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 7,7
 | gšir                = 48.11694
 | gduž                = 8.85583
 | nadmorska_visina    = 783
 | registarska_oznaka  = TUT
 | pozivni_broj        = 07429
 | poštanski_kod       = 78592
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.egesheim.de/ www.egesheim.de]
 | gradonačelnik       = ''Josef Bär''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Egeshajm''' ({{jez-nem|Egesheim}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]]. Jedno je od 34 opštinska središta okruga [[Okrug Tutlingen|Tutlingen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 652 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 8327013.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Egesheim in TUT.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Tutlingen]]
Egeshajm se nalazi u saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]] u okrugu Tutlingen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 783 metra. Površina opštine iznosi 7,7&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 652 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 85 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Egesheim}}

* [http://www.egesheim.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150817061503/http://www.egesheim.de/ |date=2015-08-17 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Tutlingen}}</text>
      <sha1>jfa12ox5yzvcn5r7cbkb3ihgrt1saf2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elztal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1363217</id>
    <revision>
      <id>42684300</id>
      <parentid>42529808</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T02:31:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3738" sha1="glemsi0i53n7j0453rtrpiehtv3yme9" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Elctal}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Elctal
 | izvorni_naziv       = ''Elztal''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Elztal COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Baden-Virtemberg]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 6.029&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 129
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 46,6
 | gšir                = 49.38583
 | gduž                = 9.19028
 | nadmorska_visina    = 198
 | registarska_oznaka  = MOS
 | pozivni_broj        = 06261,06293,06267
 | poštanski_kod       = 74834
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.elztal.de/ www.elztal.de]
 | gradonačelnik       = Marko Ekl
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Elctal''' ({{jez-nem|Elztal}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]]. Jedno je od 27 opštinskih središta okruga [[Okrug Nekar-Odenvald|Nekar-Odenvald]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 6.029 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 8225117, ''[[NUTS]]'' (DE127) i ''[[UN/LOCODE|LOCODE]]'' (DE ELL) kod.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Elztal in MOS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Nekar-Odenvald]]
Elctal se nalazi u saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]] u okrugu Nekar-Odenvald. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 198 metara. Površina opštine iznosi 46,6&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 6.029 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 129 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Kamponjala Emilija]]|[[Italija]]|prijateljstvo|[[1995]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Elztal&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Elztal (Odenwald)}}

* [http://www.elztal.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070224185100/http://www.elztal.de/ |date=2007-02-24 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Nekar-Odenvald}}</text>
      <sha1>glemsi0i53n7j0453rtrpiehtv3yme9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fitzbek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1369639</id>
    <revision>
      <id>42684346</id>
      <parentid>42530171</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:26:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3083" sha1="gw76bub1nmqia3re0t77g8bjdyzno19" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Ficbek
 | izvorni_naziv       = ''Fitzbek''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Fitzbek COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Šlezvig-Holštajn]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 373&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 36
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 10,2
 | gšir                = 54
 | gduž                = 9.76667
 | nadmorska_visina    = 4
 | registarska_oznaka  = IZ
 | pozivni_broj        = 04324
 | poštanski_kod       = 25579
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.amt-kellinghusen.de/ www.amt-kellinghusen.de]
 | gradonačelnik       = ''Henning Ratjen''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Ficbek''' ({{jez-nem|Fitzbek}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]]. Jedno je od 112 opštinskih središta okruga [[Okrug Štajnburg|Štajnburg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 373 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 1061028.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Fitzbek in IZ.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Štajnburg]]
Ficbek se nalazi u saveznoj državi [[Šlezvig-Holštajn]] u okrugu Štajnburg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 4 metara. Površina opštine iznosi 10,2&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 373 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 36 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Fitzbek}}

* [http://www.amt-kellinghusen.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160801124102/http://www.amt-kellinghusen.de/ |date=2016-08-01 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Štajnburg}}</text>
      <sha1>gw76bub1nmqia3re0t77g8bjdyzno19</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donji Divljaci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1453028</id>
    <revision>
      <id>42684196</id>
      <parentid>42353882</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T19:13:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1975" sha1="mfog0219d8djjala62ffrxpos9f10tw" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto              = Donji Divljaci
|izvorno_ime        = &lt;small&gt;{{jez-mak|Долно Дивјаци}}&lt;/small&gt;
|grb                = 
|slika              = Викиекспедиција Железник 177.jpg
|opis_slike         = Pogled na selo
|opština            = Kruševo
|populacija         = 59
|nadm visina        = 850
|gšir               = 41.3892
|gduž               = 21.1847
|pozivni broj       = (+389) 48
|poštanski kod      = 7550
|registarska oznaka =BT
}}
'''Donji Divljaci''' ({{jez-mak|Долно Дивјаци}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Donji Divljaci pripadaju [[Opština Kruševo|opštini Kruševo]].

== Prirodni uslovi ==
Naselje Donji Divljaci je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Prilep]]a, naselje je udaljeno 40&amp;nbsp;km zapadno.

Donji Divljaci se nalaze na zapadnom obodu [[Pelagonija|Pelagonije]], najveće [[Visoravan|visoravni]] [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Selo je položeno na zapadnim padinama [[Buševa planina|Buševe planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 850 metara.

Klima u naselju je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine.

== Historija ==

== Stanovništvo ==
Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Donji Divljaci su imali 59 stanovnika.

Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (100%).

Većinska veroispovest u naselju je [[pravoslavlje]].

== Povezano ==
* [[Opština Kruševo]]

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dolno Divjaci}}
* [http://www.krusevo.gov.mk/ www.krusevo.gov.mk Zvanična stranica opštine Kruševo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201215010024/http://www.krusevo.gov.mk/ |date=2020-12-15 }}

{{Opština Kruševo}}

[[Kategorija:Opština Kruševo]]</text>
      <sha1>mfog0219d8djjala62ffrxpos9f10tw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Davor Šalat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1467759</id>
    <revision>
      <id>42684115</id>
      <parentid>42585610</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:33:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7429" sha1="bacbhzu8zqkzu6616bpb13v39968fy1" xml:space="preserve">'''Davor Šalat''' ([[Dubrovnik]], [[1968.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]], [[prevoditelj]] i [[novinar]].

== Biografija ==

Davor Šalat piše [[poezija|pjesme]], [[književna kritika|književne kritike]] i [[esej]]e te prevodi sa [[Španjolski jezik|španjolskoga jezika]]. Rođen je u [[Dubrovnik]]u [[1968]]. godine, a cijeli je život proveo u [[Zagreb]]u gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu, i to [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]], španjolski jezik i [[književnost]]. Novinar je i urednik na Hrvatskome radiju - Radiju Sljeme. Uređuje vijesti i Zagrebački dnevnik, kao i emisiju &quot;Poezija&quot;, te radi priloge o raznim gradskim i kulturnim temama. Godine [[1991]]. dobio je [[Goran za mlade pjesnike|nagradu &quot;Goran&quot; za mlade pjesnike]] u okviru pjesničke manifestacije &quot;[[Goranovo proljeće]]&quot;, a kao nagrada sljedeće godine ([[1992]].) u nakladi Studentskoga kulturno-umjetničkog društva &quot;Ivan Goran Kovačić&quot; u Zagrebu objavljena mu je prva zbirka pjesama &quot;Unutarnji dodir&quot;. Dobio je i 3. nagradu za poeziju na 1. [[Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić|Susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva &quot;Stjepan Kranjčić&quot;]] u Križevcima 2009. godine te 2. nagradu za esej na spomenutom Susretu 2010., a rukopis i zbirka pjesama &quot;Tumačenje zime&quot; ušli su mu u najuži izbor za Književne [[nagrada Tin Ujević|nagrade &quot;Tin Ujević&quot;]] Društva hrvatskih književnika i [[nagrada Drago Gervais|&quot;Drago Gervais&quot;]] u Rijeci. Uz zbirku &quot;Unutarnji dodir&quot;, objavio je još pet zbirka pjesama: &quot;Sanjarije krhkog sunca&quot; , &quot;Košulja tišine&quot; (Zagreb,[[2002]].), &quot;Uspavanka pod pepelom&quot; (Zagreb, [[2005]].), &quot;Murmullo sobre el asfalto&quot; (Šapat nad asfaltom) (Guadalajara, Meksiko, [[2008.]]) i &quot;Tumačenje zime&quot; (Zagreb, 2009.)   Također, objavio je i tri knjige eseja i kritika o suvremenim hrvatskim pjesnicima &quot;Odgođena šutnja&quot; (Zagreb, [[2007]].),  &quot;Posrtanje za alibijem&quot; (Zagreb, 2011) i &quot;U tigrovoj kući - ogledi o poeziji Tomislava Marijana Bilosnića&quot; (Zadar, 2012).  Šalat je preveo zbirku pjesama španjolskoga nobelovca [[Juan Ramón Jiménez|Juana Ramóna Jiméneza]] &quot;Vječnosti&quot; (Zagreb, [[2001.]]), napravio je i predgovorom popratio izbor iz poezije Željka Sabola &quot;Lelek ispod ruševina&quot; (Vinkovci, [[2005]].), Ante Stamaća &quot;Your and my Signs&quot; (Zagreb, 2008.), Branimira Bošnjaka &quot;Worlds have ben reset by Death&quot; (Zagreb, 2009.) i Dubravka Škurle &quot;Sunce je zašlo ali još će pasti&quot; (Zagreb, 2011.)) te, zajedno s Lanom Derkač, uredio antologiju Međunarodnog pjesničkog festivala u Zagrebu &quot;[[Kairos u Zagrebu]]/ Kairos in Zagreb&quot; (Zagreb, [[2006]].). Sudjelovao je na više hrvatskih i međunarodnih pjesničkih susreta i festivala te na nekim književno-znanstvenim skupovima. Bio je suvoditelj Međunarodnog pjesničkog festivala u Zagrebu [[2006]]. godine, koji je organiziralo [[Društvo hrvatskih književnika]]. Objavljivao je poeziju, književnu kritiku i esejistiku u mnogim hrvatskim i inozemnim književnim časopisima, a pjesme, eseji i književne kritike prevođene su mu na engleski, njemački, španjolski, talijanski, francuski, poljski i litvanski jezik. Zastupan je u nekoliko antologija i panorama suvremene hrvatske poezije. Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. Glavni je urednik časopisa za međunarodnu književnu suradnju ''[[Most/The Bridge|MOST / The BRIDGE]]'' i član uredništva časopisa &quot;Kolo&quot; u nakladi Matice hrvatske.

== Djela ==

* &quot;Unutarnji dodir&quot;, poezija, SKUD Ivan Goran Kovačić, Zagreb, 1992. 
* &quot;Sanjarije krhkog sunca&quot;, poezija, Teovizija, Zagreb, [[1999.]]
* &quot;Košulja tišine&quot;, poezija, Stajergraf, Zagreb, [[2002.]]
* &quot;Uspavanka pod pepelom&quot;, poezija, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, [[2005.]]
* &quot;Odgođena šutnja&quot;, eseji i kritike, Altagama, Zagreb, [[2007.]]  
* &quot;Murmullo sobre el asfalto&quot; (Šapat nad asfaltom) (zajedno s Lanom Derkač), poezija, Guadalajara, Meksiko, [[2008.]]
* &quot;Tumačenje zime&quot;, poezija, VBZ, Zagreb, [[2009.]]
* &quot;Posrtanje za alibijem&quot;, eseji i kritike, VBZ, Zagreb, 2011.
* &quot;U tigrovoj kući&quot;, ogledi o pjesništvu Tomislava Marijana Bilosnića, Udruga 3000 godina Za dar, Zadar, 2012.

=== Urednički rad ===
* Izabrane pjesme [[Željko Sabol|Željka Sabola]] &quot;Lelek ispod ruševina&quot;, Privlačica, Vinkovci, 2005.
* Antologija Međunarodnog pjesničkog festivala u Zagrebu &quot;Kairos u Zagrebu/ Kairos in Zagreb&quot; (zajedno s [[Lana Derkač|Lanom Derkač]]), Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2006.
* Izabrane pjesme [[Ante Stamać]]a &quot;Your and my Signs&quot;, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2008.
* Izabrane pjesme [[Branimir Bošnjak|Branimira Bošnjaka]] &quot;Worlds have ben reset by Death&quot;, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2009. 
* Izabrane pjesme [[Gojko Sušac|Gojka Sušca]] &quot;Der Stamm alles Aufgehendem&quot;, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2010.
* Izabrane pjesme [[Dubravko Škurla|Dubravka Škurle]] &quot;Sunce je zašlo ali još će pasti&quot;, Stajergraf, Zagreb, 2011. 
* Panorama suvremene hrvatske poezije &quot;Cartographers of Dreams&quot;, MOST/ The BRIDGE 3/2012, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2012.

=== Prijevodi ===
* Manuel Altolaguirre: ciklus pjesama &quot;Privremeni oblak&quot;, objavljen u časopisu Književna smotra, 1992. 
* Juan Ramón Jiménez: zbirka pjesama &quot;Vječnosti&quot;, Konzor, Zagreb, 2001.
* Victor Rodríguez Núñez: ciklus pjesama, objavljen u časopisu Poezija 2012. godine

== Nagrade i priznanja ==
*[[Goran za mlade pjesnike|Nagrada Goran za mlade pjesnike]] 1991. godine
*3. nagrada za pjesmu na [[Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić|1. Susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić]] 2009. za pjesmu u prozi '' Vježbanje budućnosti''&lt;ref&gt;[http://www.udruga-drstjepankranjcic.hr/index.php/arhiva/153-1-susret-hrvatskoga-duhovnoga-knjizevnoga-stvaralastva-qstjepan-kranjcicq Udruga dr Stjepan Kranjčić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710022100/http://www.udruga-drstjepankranjcic.hr/index.php/arhiva/153-1-susret-hrvatskoga-duhovnoga-knjizevnoga-stvaralastva-qstjepan-kranjcicq |date=2015-07-10 }} 1. susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić&lt;/ref&gt;
*2. nagrada za esej na [[Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić|2. Susretu hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva Stjepan Kranjčić]] 2010. za esej ''Odsutnost i prisutnost''&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/101469 Cris, god. XII., br. 1/2010., str. 278 - 279] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710171214/http://hrcak.srce.hr/file/101469 |date=2015-07-10 }} Tanja Baran: Drugi Susret hrvatskoga duhovnoga književ-noga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić«&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
*[http://www.jutropoezije.hr/ Jutro poezije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111110165327/http://www.jutropoezije.hr/ |date=2011-11-10 }} Davor Šalat

{{Mrva-biog-knjiž-hrvatska}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šalat, Davor}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici 20. stoljeća]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici 21. stoljeća]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski komparatisti]]</text>
      <sha1>bacbhzu8zqkzu6616bpb13v39968fy1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svetica (Monte Madonna)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1468039</id>
    <revision>
      <id>42684344</id>
      <parentid>42025420</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:19:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36915" sha1="3h1wcxstmp9vd8n9pnuraa1hh1zrp5b" xml:space="preserve">{{wikiveze}}
{{coor title dms|44|50|48.5|N|13|58|3.7|E|name=Svetica (Monte Madonna)|display=title,inline|scale:5000}}
'''Svetica''' ('''Monte Madonna''') je [[vojna baza]] u [[Pula|Puli]], izgrađena ispod istoimenog [[brdo|brda]] koje se nalazi istočno od [[Šišan]]a i sjeverozapadno od [[Ližnjan]]a. Glavna funkcija ovog objekta bila je zaštita [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] pa se Svetica naziva i &quot;čuvaricom Kvarnera&quot;.

Po nacrtu carske i kraljevske inžinjerijske direkcije iz [[1915]]. godine (početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]), počinje na Svetici izgradnja moćne [[bitnica|baterijske]] grupe Monte della Madonna s [[top]]ovima od 310&amp;nbsp;mm. Fortifikacija je građena u sklopu [[pulske fortifikacije|fortifikacijskog sustava Pule]]. Ova na Svetici, u širem smislu, osiguravala je glavnu ratnu luku [[Pula]], a služila je za osmatranje s ciljem čuvanja i kontroliranja šireg pomorskog pravca u [[akvatorij]]u [[Kvarnerski zaljev|kvarnerskog zaljeva]]. Nakon [[1918]]. godine, tj. odlaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] s ovih prostora, utvrđenjem se koristi [[Talijanska vojska|talijanska]], [[Njemačka vojska|njemačka]], [[JNA|jugoslavenska]] i [[hrvatska vojska]].

Najviša [[kota]] Svetice nalazi se na 88 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]], a 30 m ispod površine brda ispresijecanog složenim sustavom kanala nalazi se minijaturna, ali funkcionalna vojna baza sa [[spavaonica|spavaonicom]] za 24 vojnika, [[ambulanta|ambulantom]], [[računalno-komandno odjeljenje|računalno-komandnim odjeljenjem]], [[reflektorska stanica|reflektorskom stanicom]] čiji je snop mogao dosegnuti pola Kvarnerskog zaljeva, s četiri [[top]]ničke [[bitnica|bitnice]], [[ventilatorska stanica|ventilatorskom stanicom]] i [[spiralno stubište|spiralnim stepenicama]] koje su vodile 20-ak metara iznad - u [[osmatračnica|osmatračnicu]] i [[bunker|komandni bunker]].

Svetica iako udaljena od centra [[Pula|Pule]] čini sastavni dio [[pulske fortifikacije|fortifikacijskog sustava]] koji je branio ovaj grad od mogućeg neprijateljskog napada. Vojnopolitičkom voljom [[Austrija|Austrije]] Pula je pretvorena u jednu od najbolje branjenih [[ratna luka|ratnih luka]] u [[Europa|Europi]]. Nastanak Pule u današnjim gabaritima, sudbinski je vezan uz [[vojska|vojsku]], razvoj [[vojna doktrina|vojnih doktrina]] i fluktuaciju tisuća [[mornar]]a i [[časnik]]a koji su živjeli i službovali na ovom prostoru.

Nakon [[Austro-Ugarska|austrijske]], grad prelazi pod [[Kraljevina Italija (1861.-1946.)|talijansku]] upravu, kasnije [[Nacistička Njemačka|njemačku]] te kraći period nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Slobodni Teritorij Trsta|angloameričku]], iza koje slijedi dugo razdoblje daljnjeg [[vojna strategija|vojnostrateškog]] utvrđivanja Pule koja postaje, iza [[Split]]a, druga po važnosti ratna luka bivše [[JNA]].

[[Pulske fortifikacije|Fortifikacijski sustav]] bivše JNA, iako se dijelom oslanjao na naslijeđene austrougarske vojne objekte (prvenstveno [[vojarna|vojarne]] i [[skladište|skladišta]]), kroz dugi niz godina stvorio je moderan sustav fortifikacijskih objekata s originalnim vojnostrateškim rješenjima. Većina tih objekata je danas zapuštena i devastirana. Najdrastičniji su primjeri bivši vojni kompleks [[Monumenti]] - [[Sveta Katarina (Pulski zaljev)|Katarina]], [[Vela Draga]] i skladište [[Zonka]], iz kojih su preko noći nestala kamena stubišta, vrata, [[radijator]]i, [[parket]]i, cjelokupna [[infrastruktura]], a objekti vojnog skladišta Zonka ostali su i bez krovne konstrukcije. Zbog nepravovremene zaštite ili adekvatne prenamjene napuštenih objekata, ta su mjesta danas ruglo grada, ogoljela, tjeskobna mjesta na kojima rastu korov i drača.

Jedan je od rijetkih, zasad, pozitivnih primjera očuvanja fortifikacijske baštine iz vremena bivše JNA na području Pule - &quot;podzemni grad&quot; Svetica.

Uzvisina Svetica nalazi se oko tri kilometra jugoistočno od [[Šišan]]a, 16 kilometara od Pule, između uvala Kale i Kuje, na najvišoj koti s koje puca pogled na [[Kvarnerski zaljev]]. Iz Pule je do uzvisine Svetica najlakše doći preko [[Medulin]]ske ili [[Ližnjan]]ske ceste, ali prema [[Šišan]]u i [[Ližnjan]]u, tj. cestom za šišansku šumu i more.

Kompleks Svetica prva je umjetna, podzemna [[fortifikacija]] stalnog tipa u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] dostupna javnosti. Članovi [[Nacionalna udruga za fortifikacije Pula|Nacionalne udruge za fortifikacije Pula]] (NUF) odobrenjem [[MORH|Ministarstva obrane]] od [[2002]]. godine čuvaju i održavaju ovaj vojni kompleks, koji je po mnogo čemu jedinstveni podzemni objekt specijalne namjene građen [[1950-ih]] i [[1960-ih]] godina u jeku [[Hladni rat|hladnoratovske]] ere. Naime, ovaj je fortifikacijski sustav podijeljen na dvije zone - zonu 1 i zonu 2. Zona 2 je i danas, kao i dok su u [[bodljikava žica|žicom]] ograđenom prostoru površine 80 [[hektar]]a obitavali vojnici, vidljiva javnosti, odnosno lokalnom stanovništvu koje je nekoć vjerovalo da se na Svetici nalazi samo dobro čuvano, veliko vojno skladište, dok je zona 1 punih 50-ak godina bila najstrože čuvana vojna tajna.

Okružena visokim primorskim [[borovi]]ma i pokošenim travnjakom, uvučena sa strane, poput socrealističkog turističkog radničkog hotela, smjestila se zgrada za stanovanje na dva kata u kojoj su nekada boravili vojnici.

Zgradu je [[1990-ih]] godina obnovila [[Hrvatska vojska]], postavivši centralno grijanje u sve prostorije te suvremenu digitalnu [[kotlovnica|kotlovnicu]], no sve je u periodu kada je Svetica nakratko bila napuštena ukradeno. Prostranom, blago uvučenom livadom okruženom borovom šumom dominira drveni [[hangar]] - jedinstven zbog konstrukcije po uzoru na [[pčelinje saće]], koji je [[1950-ih]] godina dovezen iz [[Zadar|Zadra]] i složen na Svetici. Ovo je jedinstven primjerak drvenog hangara napravljenog po uzoru na slične [[SAD|američke]] objekte i jedini je takav vojni objekt očuvan u [[Pula|Puli]]. Hangar predstavlja ogroman prostor ovalna krovišta umreženog složenom drvenom konstrukcijom.

Zgrada u kojoj su boravili vojnici, prostrani hangar, igralište za [[mali nogomet]] i [[košarka]]ško igralište iza hangara, kao i čvrsta [[barutana]] iz [[1915]]. godine koja ima protuudarni hodnik, jedini su objekti vidljivi s ceste i iz zraka, odnosno izgrađeni nad zemljom. Nakon prolaska kroz vidljivu zonu 2, poljski put u cik-cak liniji nestaje u gustoj borovoj šumi u kojoj se nalazi ulaz u tajanstveni prostor zone 1, nekad čuvanog takozvanom [[mrtva straža|mrtvom stražom]], s čijih su skrivenih položaja vojnici pucali na nenajavljenog gosta bez upozorenja. Kroz zonu 1 do &quot;podzemnog grada&quot; vodi šumski put, ispresijecan s obje strane skrivenim [[bunker]]ima, [[streljački rov|streljačkim rovovima]] i [[mitraljesko gnijezdo|mitraljeskim gnijezdima]] te punktovima za [[telekomunikacije|telekomunikaciju]]. Svaki stup, svaki detalj na šumskoj stazi je sačuvan.

U podzemne objekte može se ući kroz šestero vrata i jedan prozor. Svi ulazi zatvoreni su skrivenim [[blindirana vrata|blindiranim vratima]] pancirno-hermetičkog tipa s [[optika|optikom]], a cijeli objekt ostavlja dojam odlične stanja.

Najveći, donji ulaz predstavljaju vrata ukopana u [[živa stijena|živu stijenu]] visine tri i širine pet metara. Iza vrata nalazi se dugački [[tunel]] osvijetljen vlastitim [[agregat]]nim sustavom. U tunelima, ukupne dužine pola kilometra, nema vlage, zidovi su prebojani i zrak nije ustajao zbog i danas funkcionalnog [[ventilacijski sustav|ventilacijskog sustava]]. [[Temperatura]] je stalna i iznosi od 12 do 15 stupnjeva kroz cijelu godinu, što je zapravo prosječna godišnja temperatura [[mediteranska klima|podneblja]] na kojem se podzemni objekt nalazi.

Objekt je izgrađen od specijalnog [[beton]]a u koji je umiješan [[kremeni kamen]], kojeg ima najčešće u [[rijeka (vodotok)|rijeka]]ma i koji mu daje posebnu čvrstoću i otpornost na [[eksplozija|eksplozije]].

Na vrhu Svetice nalaze se [[bunker|komandni bunker]] i [[osmatračnica]] do koje vode uske, spiralne stepenice. Pogled s tajne osmatračnice &quot;podzemnog grada&quot; seže do [[Velebit]]a, [[Senj]]a, a vide se [[Cres]], [[Zeča]], [[Lošinj]], [[Susak]], a skroz na jug [[Unije]].

Svetica je, neovisno o društveno-političkom kontekstu u kojem je nastajala, vrijedan [[vojna arhitektura|vojnoarhitektonski]] objekt koji bi pravilnom valorizacijom mogao postati posjećena turistička destinacija, na čemu rade i članovi [[nacionalna udruga za fortifikacije Pula|NUF]]-a.

U periodu [[Hladni rat|Hladnog rata]], [[1950-ih|50-ih godina]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]], u potpunoj tajnosti počelo je projektiranje i izgradnja podzemne gradnje - Top Secret Bunker's - Tajne stanice na Svetici. Za to vrijeme nitko od lokalnih stanovnika nije smio prolaziti tim područjem i tajnost se sačuvala gotovo do danas. Mnogima još uvijek nije poznata lokacija s obzirom da je objekt, nazvan &quot;tajna morsko-maskirna podzemna gradnja - važna centralna stanica&quot;, dobro kamufliran i skriven. Građen kao zaštitni [[atomsko-biološko-kemijsko ratovanje|atomsko-nuklearni, biološki, kemijski]], podzemni fortifikacijski objekt, služio je za [[radar]]sko i vizualno osmatranje i javljanje, kao obalna osmatračka i [[signalna stanica]] te [[obalna baterija]]. Danas je u vlasništvu [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]].

Zbog specifičnosti mogućeg ratovanja i novih [[taktika|taktičko]]-[[tehnologija|tehnoloških]] ratno-vojnih doktrina specifičnih za sredinu [[20. stoljeće|20. stoljeća]], podzemna utvrda na Svetici nesumnjivo pripada [[pulske fortifikacije|fortifikacijskom sustavu Pule]], ali istovremeno izlazi iz tog sustava te ulazi u moćni, suvremeni i skupi sustav najsigurnijih objekata za eventualni [[nuklearno-kemijsko-biološki rat]]. Tajni objekti u sklopu [[projekt Neptun|projekta Neptun]] ili MMVIP (Morsko-maskirni vezovi i potkopi), koji sadrži dosad neistražen broj objekata i lokacija, činili su moćni obalni štit [[Jadran]]a povezan žilom Neptun - [[kabel]]om koji povezuje sve te antinuklearne fortifikacijske objekte.

'''Svetica (Monte della Madonna)'''

Svetica 1956. (Monte della Madonna - 1915.) 44°50'53.81&quot;S - 13°57'55.81&quot;I (kordinate ulazne klizne rampe, prijavnice-glavnog i jedinog ulaza) je stacionarna vojna baza sa kompleks grupom objekata u sklopu fortifikacijskog sustava Pule (glavne ratne ruke i glavne ratne baze A-U, SFRJ dok nije izgrađena nova glavna ratna luka, baza Lora-Split na sredini Jadrana). Najznačajniji i najskuplji stacionarni objekt (obalna baterija broda-OBB/skračenog naziva potkop-Svetica) izgrađen je  ispod istoimenog brda koje se nalazi istočno od naselja Šišan i sjeverozapadno od Ližnjana. Glavna funkcija ovog stacionarnog, podzemnog položaja (+ strateškog položaja BROM - baterija raketa obala more) bila (zatvorenog tipa, bitničkim-topničkim pozicijama-položajima i za tada suvremenog fortifikacijskog objekta)  je zaštita velikih Kvarnerskih vrata (pa se Svetica može nazivati i &quot;čuvaricom Kvarnera&quot;) te paraliziranje, pristup, ometanje te zaštita minskog morskog polja podvodnih bombi ka glavnoj ratnoj luci, bazi Pula. Bez njenog učutkavanja bilo je nemoguće proći tim pravcem. 
Mogla je djelovati potpuno samostalno ali je bila umrežena djelovanjem zajedno sa drugim strateško pozicioniranim objektima-fortifikacijama: stalnog,  rezervnog, pričuvnog (ali pripremljenog-uređenog položaja) te privremenog ili i narednog tipa sa ostalim nepriprmeljenim ali poznatim položajima-pozicijama-lokacijama.

7&amp;nbsp;km i 450 metara (najkraćom zračnom linijom) udaljenost je od radarske stanice na Svetici do radarske stanice Dubine-Kavran, nalazi se zadnja  (na ovom području) borbena fortifikacija (utvrda) otvorenih 6 aplasmana - obalna baterija broda (OBB) Dubine rezervnog-pripremljenog tipa koja je izgrađena (JNA 1974-6) na ovom području u sklopu fortifikacijskog sustava Pule (ali i u sklopu zaštite cijelokupne Jadranske obale).

7&amp;nbsp;km i 737 metara (najkraće zračne linije) udaljenost je od topa 1 potkop-Svetica do tajnog komandnog-zapovijednog mjesta (JNA) tzv atomske ratne komande - ARK - san Daniel stacionarnog-stalnog tipa komadnog mjesta skrivenog duboko u A-U utvrdi - adaptirane u barutani  kopnene utvrde iznad Pulskog aerodroma Fort San Daniele na 107 metara (dominantne pozicije) nadmorske visine.

13&amp;nbsp;km i 995 metara (najkraće zračne linije) udaljenost je od topa 1 potkop-Svetica do topa 1 na (JNA) obalnoj bateriji broda (OBB) potkop-Muzil stacionarnog-stalnog tipa sa 4 zatvorenih aplasmana na poluotoku Muzil-Pula

21&amp;nbsp;km i 670 metara (najkraće zračne linije) udaljenost je od topa 1 potkop-Svetica do topa 1 na (JNA) obalnoj bateriji broda (OBB) potkop-Glavina stacionarnog-stalnog tipa (koja nikada nije dovršena, ali predstavlja izuzetan primjerak načina gradnje) predviđena za 4 zatvorena aplasmana na otoku Mali Brijon/Brijun (Nacionalni park Brioni/Brijuni)

31&amp;nbsp;km i 270 metara (najkraće zračne linije) udaljenost je od položaja topa 1 potkop-Svetica do  topa 1 na (JNA) stacionarnog-stalnog tipa - haubičkoj obalnoj bateriji broda (OBB) Grmov na otoku Cres-u (otvorenih 6 aplasmana dalekometnog topništva).

29&amp;nbsp;km i 705 metara (najkraće zračne linije) udaljenost je od topa 1 potkop-Svetica do topa 1 na (JNA) obalnoj bateriji broda (OBB) Vele stijene-Bijele stijene stacionarnog-stalnog tipa sa 4 otvorena aplasmana na otoku Unije.

48&amp;nbsp;km i 096 metara (najkraće zračne linije) udaljenost je od topa 1 potkop-Svetica do topa 1 na (JNA) obalnoj bateriji broda (OBB) potkop-Lussin - brdo Tovar stacionarnog-stalnog tipa sa 4 otvorena aplasmana na otoku Lošinj.

64&amp;nbsp;km i 052 metra (najkraće zračne linije) udaljenost je od topa 1 potkop-Svetica do topa 1 na (JNA) obalnoj bateriji broda (OBB) potkop-Ilovik stacionarnog-stalnog tipa 4 otvorena aplasmana na otoku Ilovik.

73&amp;nbsp;km i 345 metara (najkraće zračne linije) udaljenost je od topa 1 potkop-Svetica do topa 1 na (JNA) obalnoj bateriji broda (OBB) Premuda stacionarnog-stalnog tipa sa 4 otvorena aplasmana na otoku Premuda.

74&amp;nbsp;km i 750 metara (najkraće zračne linije) udaljenost je od topa 1 potkop-Svetica do topa 1 na (JNA) obalnoj bateriji broda (OBB) Silba stacionarnog-stalnog tipa sa 4 otvorena aplasmana na otoku Silba.

89&amp;nbsp;km i 222 metra (najkraće zračne linije) udaljenost je od topa 1 potkop-Svetica do topa 1 na (JNA) obalnoj bateriji broda (OBB) Ist stacionarnog-stalnog tipa sa 4 otvorena aplasmana na otoku Ist.

98&amp;nbsp;km i 751 metara (najkraće zračne linije) udaljenost je od topa 1 potkop-Svetica do topa 1 na (JNA) obalnoj bateriji broda (OBB) potkop-Bonastar stacionarnog-stalnog tipa sa 4 aplasmana na otoku Molat.

S obzirom da je izgrađeno 50-setak strateških fortifikacijskih-utvrđenih položaja zajedno sa morskim maskirnim vezovima-morskim maskirnim pristanima od kojih su samo dva za pomornice dok su svi ostali služili za skrivanje, sklanjanje, baziranje, pozicioniranje i dr. a potrebito za brodove prvenstveno tipa: raketne topovnjače i torpedne čamce te ostala manja vojna plovila (barkase, ronilačke barkase, DTM-ci..), uglavnom svi ti objekti tj. vojne i fortifikacijske arhitekture sežu do rt-a Oštri/Oštro (HR), pa sve do obalne baterije broda (OBB) Skočiđevojka (CG) odnosno još i dalje gotovo do same granice sa Albanijom.
Svi podaci o stanju: vremena, vidljivost, temperaturi, radarskom, komunikacijskom, kripto, brodovlju, podmornicama, zračnim letovima letjelicama (avioni, helikopteri, ..) i dr. a potrebiti slani su na znanje, obradu, pračenje, vođenje, ... u komandu OSOJA (obalska-obalna služba osmatranja i javljanja, ... te prema OC KVPO (operativni centar na 3 kata ispod zemlje tj. komande vojno pomorske oblasti - ARK-Korešnica) i drugim istim ili višeg stupnja operativnih, taktičkih, ... centara-podzemih specijalnih fortificiranih-utvrđenih vojnih objekata.

Po nacrtu carske i kraljevske (KuK)  inžinjerijske direkcije (koja je dijelovala u Puli) iz 1915. godine (točnije druga godina Prvog svjetskog rata), počinje na Svetici izgradnja moćne baterijske grupe Monte della Madonna s topovima od 310&amp;nbsp;mm. Fortifikacija vrlo specifičnog (potpuno različitog od svih ostalih objekata dotadašnjih fortifikacija u sklopu fortifikacijskog sustava Pule) izgleda-trolisa je izgrađena (iskorištena je struktura i specifičnost dominantnog brda iznad rt-a Marlera) u sklopu fortifikacijskog sistema Pule. Ova na Svetici, u širem smislu, osiguravala je (pristup) glavnu ratnu luku Pula, a služila je za osmatranje s ciljem čuvanja, kontroliranja i paraliziranja šireg pomorskog pravca u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva. Nakon 1918. godine, tj. odlaskom Austro-Ugarske s ovih prostora, utvrđenjem se koristi talijanska, njemačka, angloamerička, jugoslavenska armija i hrvatska vojska.

Najviša kota Svetice nalazi se na 88 m nadmorske visine, a 30-setak metara ispod površine brda ispresijecanog složenim sustavom tunela i potrebitih prostorija nalazi se stacionarna (stalnog tipa) i funkcionalna vojna podzemna baza sa spavaonicom koja ima 24 kreveta (na kojima su kao i u podmornicama mogli spavati tri vojnika u smjenama po 8 sati) te 2 ventilatora, ambulantom sa 4 kreveta, računalno (odijel računača sa 2 kreveta)-komandnim odjeljenjem sa, reflektorskom-agregatnom stanicom čiji je snop mogao dosegnuti velika Kvarnerska vrata, s četiri topnička položaja-bitnice prvo sa topništvom od 66&amp;nbsp;mm, kasnije 88&amp;nbsp;mm, 4 skladišta granatnih zrna-granata za 4 topa), ventilatorskim stanicama 4+1 (5 komada) i spiralnim stepenicama koje su vodile 30-ak metara iznad - u armirano-betonsku osmatračnicu i čelični komandni bunker.

Svetica iako udaljena od centra Pule čini vrlo važan sastavni dio fortifikacijskog sustava koji je branio ovaj grad, bazu, arsenal, sidrište brodova, luku, podmorničku bazu, hidro bazu, aerodrom, ... od mogućeg neprijateljskog napada i osvajanja. Vojnopolitičkom voljom Austrije, A-U Pula je pretvorena u jednu od najbolje branjenih ratnih luka, baza u Europi. Nastanak Pule u današnjim gabaritima, sudbinski je vezan uz vojsku, razvoj vojnih doktrina i fluktuaciju tisuća mornara i časnika-oficira koji su živjeli i službovali na ovom prostoru.
Nakon .. mletačke-vencijanske, prve austrijske, francuske, druge austrijske, A-U grad prelazi pod talijansku upravu, kasnije njemačku te kraći period nakon Drugog svjetskog rata angloameričku, iza koje slijedi dugo razdoblje daljnjeg vojnostrateškog utvrđivanja Pule koja postaje, iza Splita, druga po važnosti ratna luka bivše JNA.

Fortifikacijski sustav bivše JNA, iako se dijelom oslanjao na nasljeđene austrougarske vojne, već utvrđene lokacije-objekte-položaje/pozicije (prvenstveno vojarne i skladišta, ali ponekad i forove, baterije), kroz dugi niz godina stvorio je moderan sustav fortifikacijskih objekata s originalnim vojnostrateškim rješenjima. Većina tih vojnih objekata danas je zapuštena i devastirana. Najdrastičniji su primjeri bivši vojni kompleks sa sjeverne strane Pulskog zaljeva (nevedenim redom) Vela Draga-Valle Lunga, Kriges pulver munittions depozit-magazin/skladište UBS-a RH br 25, Monumenti - otok Katarina spojem energetskim mostom i skladište goriva Zonka-Zonchi, iz kojih su u kratkom vremenskom peridou preko noći nestala kamena stubišta, vrata, radijatori, parketi, cjelokupna infrastruktura, ..podovi, zidovi, oprema, uređaji....a objekti vojnog skladišta Zonka ostali su i bez krovne konstrukcije. Zbog nepravovremene zaštite ili adekvatne prenamjene napuštenih objekata vojne i fortifikacijske arhitekture, ta su mjesta danas ruglo grada, ogoljela, tjeskobna mjesta na kojima rastu korov i drača niska i visoka vegetacija.

Jedan je od rijetkih, zasad, pozitivnih primjera očuvanja fortifikacijske baštine i vojne arhitekture iz vremena bivše JNA na području Pule - &quot;podzemni grad&quot; - potkop sa kompleks grupom pretečih objekata na i u Svetici.
Uzvisina (brdo) Svetica nalazi se (1.945 metara zračne linije od glavnog ulaza u Šišansku crkvu svetog Feliksa i Fortunata iz 1528. godine do ulazne klizne rampe-prijavnice Svetica) jugoistočno od naselja Šišana, te 9 kilometara i 781 metara (najkraće, zračne linije od centra nastarije sačuvane pulske mletačke utvrde lučki Kaštel-Hafen Kastell iz 1633. godine do prijavnice Svetica) od centra Pule, između uvala Kale i Kuje. S najviše kote puca pogled na velika Kvarnerska vrata . Iz Pule je do uzvisine Svetica najlakše je doći (kraći puta) preko stare Medulinske (preko Busolera, Škatara, Šikića, Šišana, pored skretanja za Jadreški i  Ševe) ili (duži put) novije Medulinske ceste (koja vodi preko centra Medulina, centra Ližnjana, pa prema Šišanu, pa na zavoju cestom gdje  šišanci idu u svoju ribarsku lučicu i na more.

Kompleks Svetica prva je umjetna, podzemna fortifikacija stalnog tipa u Hrvatskoj dostupna javnosti. Članovi Nacionalne udruge za fortifikacije-Pula (NUF-Pula) odobrenjem Ministarstva obrane, Ministarstva Kulture od 08.05. 2002. godine čuvaju i održavaju i unaprijeđuju (a od 09. mj. 2013. osniva se krovna Udruga za promicanje kreativnog izražavanja Svetice/skračenog imena UDRUGA SVETICA koja od 11. mj. 2013. potpisuje ugovor za kompleks grupu SVETICA) ovaj vojni podzemni i nadzemni kompleks, koji je po mnogo čemu jedinstveni objekt pojačane zaštite - specijalne namjene građen 1950-ih i 1960-ih (najvjerojatnije 1956. godine) u jeku hladnoratovske ere (WW3-THE COLD WAR/HLADNI RAT). Naime, ovaj je fortifikacijski kompleks-sustav podijeljen na dvije zone - zonu 1 (čeona) i zonu 2 (ulazna). Zona 2 je i danas, kao i dok su u (JNA-HRV) žicom ograđenom prostoru površine cca 15 hektara obitavali časnici-oficiri, vojnici, vidljiva javnosti, odnosno lokalnom stanovništvu koje je nekoć vjerovalo da se na Svetici nalazi samo dobro čuvano, veliko vojno skladište (drveni hangar, prekriven savijenim salonit pločama), dok je zona 1 (top secret/najviša tajna) gotovo punih 50-ak (točnije od 1956. - 2002.) godina bila najstrože čuvana vojna tajna na kojoj nitko nije smio dolaziti.

Okružena visokim primorskim sađenim borovima (radi maskiranja i taktičkim planovima-rješenjima zamračivanja cijelokupnog područja), A-U čempresima, istarskom crnikom - hrastom (bršudom) i pokošenim, održavanim  travnjakom, uvučena sa strane, poput socrealističkog turističkog radničkog hotela, smještena je vojarna - čvrsta zgrada za stanovanje na dva kata (ali sa podrumom u kojem je pritvor i kotlovnica te tavanom) u kojoj su nekada boravili oficiri-časnici-zapovijednici i vojnici.

Zgradu te prilaznu asvaltiranu cestu sa parkingom ispred i bočno od zgrade je 1990-ih godina izgradila Istarska županija na prijedlog Hrvatske vojske (HRV), radeći (HRV) preinake na zgradi (ugrađivanjem kupatila i wc-a umjesto dotadašnjeg balkona, sa zadnje strane zgrade) te postavila centralno grijanje i moderne aluminijske rebraste radijatore u sve prostorije te suvremenu žutu digitalnu kotlovnicu, no sve je u periodu kada je Svetica nakratko bila (preko noći bez čuvanja) ukradeno (radijatori i najvažnji dijelovi-plamenici, ventili kotlovnice). Prostranom, blago uvučenom livadom okruženom borovom šumom, čempresima, crnicom (bršuda) dominira drveni hangar - jedinstven zbog konstrukcije po uzoru na (relativno slično, ali pojednostavljenom pčelinjem saću, koji je 1960-ih godina dovezen demontiran-rastavljen iz Zadra (navodno je bio duži sa svake strane 6 metara) i ponovno složen i kvalitetno montiran-sastavljen na pripremljenom ukopanom u terenu na armiranoj-betonskoj podlozi-podu sa lijevim i desnim armirano-betonskim zidom visine cca 1 metar. Ovo je jedinstven primjerak (JNA) drvenog hangara napravljenog po uzoru na slične američke, ruske i drugih vojski vojne objekte-vojne arhitekture i uz dva nešto manja hangara ali istovijetna po konstrukciji (SKL UBS-a RH br 25),  jedini je te veličine (u Puli) kao takav vojni objekt vojne arhitekture očuvan u Puli. Hangar predstavlja ogroman prostor ovalna-polubačvasta krovišta pokriven ovalnim-lučnim valovitim salonit pločama umreženog romboidičnom konstrukcijom tj. složenom drvenom konstrukcijom, (u periodu HR-vojske čeono-sa prednje i sa zadnje-stražnje strane zamijenjena su prednji i stražnji dotrajalali drveni zidovi-drvena konstrukcija sa novim zidom izvedenim od betonskih bloketa, koji su ožbukani na grubo te su postavljena prednja i stražnja velika dupla metalna klizna vrata, u hangar mogu ulaziti kamioni .

Ulazna klizna rampa, sa ulaznom rasvijetom na željeznoj banderi (HRV), prijavnica (čvrsti-zidani objekt sa strujom, telefonijom i krovnim.crijepom-HRV), zgrada-vojarna (kosih krovova prekrivenog valovitim ravnim salonit pločama) sa betoniranim armirano betonskim pristupom-stazom (JNA) odnosno čvrsti objekt za stanovanje (sobama na gornjem katu i kacelarijama u donjem katu) u kojoj su boravili oficiri-zapovijednici i vojnici, vanjsko (JNA) zidano (bočno desno iza vojarne) kupatilo-wc sa krovnim crijepovima, skladište goriva za potrebe kotlovnice sa većim metalnim tankom (ukopani prostor/skladište bez krova pozicioniran desno uz zgradu za stanovanje-najvjerojatnije HRV objekt), objekt/pozicija za provjeru nakon straže da u ručnom naoružanju nema metaka-tj ni u cijevi izvedena od duplog zida betonskim bloketima dok je između dva zida bio pijesak-oblik objekta rašireno uglato/kockasto slovo &quot;U&quot;/ili u obliku klanfe-pozicija bočno desno uz zgradu-najvjerojatnije (HRV) objekt, (JNA) zidana trafo stanica (iza vojarne), prostrani dijelomično ukopani u teren prostrane livade veliki hangar, armirano-betonska pozicija (HRV) sa špinama za pranje vozila, dva (JNA) hidranta, armirano-betonsko košarkaško igralište iza vojarne te poljsko malo nogometno, rukometno, odbojkaško igralište bočno (lijevo) uz hangar, helikopterska livada (bočno desno uz i ispred hangara gdje je danas HRV jarbol za zastavu, ali i zborno mjesto) kao i čvrsta A-U barutana (u vali) sa protudarnim hodnikom, betonskim krovom te izuzetno preciznim visoko kvaliteno obrađenim-kamenim zidom iz 1915. godine, A-U položaji (2-položaja) merzerskog topništva (lijevi i desni), te jedan (JNA) strateško pozicioniran armirano-betonski zaštitni streljačko-mitraljeski bunker (za paraliziranje i onemogučavanje pristupa potkopu-foru-utvrdi) , (JNA) streljački i mitraljeski armirano-betonski rov &quot;C&quot; oblika sa dvije armirano-betonske bočne prostorije (lijevom i desnom tj za zaštitu-sklanjanje ljudstva i držanje potrebite municije), pripremljeni (JNA) haubički položaj, zidana čvrsta psetarnica, te u potpunosti sačuvana (JNA) žičana ograda uokolo oko cijele zone 2 sa nabijenim i pravilno raspoređenim čeličnim stupovima, dvije (JNA) dijametralno raspoređene reflektorske pozicije sa stupovima za reflektor za osvjetljavanje ulaza u hangar,  tri  (JNA) položaja tj kutije za struje na željeznim stupovima (jedne ispred vojarne, te dvije električne kutije uz reflektorske stupove), jedan (JNA) stup za telefoniju (IRET), dvije (JNA) pozicije sa dva stupa za horiznotalno montirane sajle na kojima su stražarili psi, jedna (HRV) metalna kućica za stražara, pozicija parkirališta za manja vozila izvedena od metalnih stupova (HRV) za sjenu i zaštitu od nevremena (kiše, tuče, snjega), ukopana pozicija-rupa za tank vode (JNA) nikad dovršena, koja je trabala poslužiti kao pričuvni tank vode za potrebe gašenje požara usljed nedostaka vode za eventalnu ugrozu hangara, te za vozila jedini su objekti vidljivi s ceste i iz zraka, odnosno izgrađeni nad zemljom u zoni 2.

Nakon prolaska kroz vidljivu (ulaznu) zonu 2, kroz široka metalna dvokrilna vrata (sa tokarenim šiljcima na vrhu) vodi u zonu 1 nekada širok i prostran  protupožarni, vrlo važan &quot;Y&quot; komunikacijski put za: kamione (dotur-opskrbu-skladištenje, zamjenu municije i dr. UBS-ubojito-borbena sredstva, radare, agregata), dizalice (za montažu, demontažu, servis i zamjenu topništva), te suvremeni pokretni raketno-radarski sustav (BROM) montiran  na moćnim, velikim (ZIL-ovim) kamionima. Šumska cesta-put vodi u &quot;cik-caki&quot; ili &quot;S  liniji kroz  gustu istarsku šumu sađenih borovi, crnika (istarski hrast-bršuda), .. u kojoj se nalaze ulazi u tajanstveni prostor zone 1, nekad čuvanog takozvanom mrtvom stražom, s čijih su skrivenih utvrđeni-fortificiranih položaja (armirano betonski bunkeri, PZO-ex PVO položaji sa po dvije podzemne prostorije-jedna za sklanjanje ljudstva/veća i manja za skladištenje municije te specijalne ukopane puškarnice-položaji 1-stupnja sigurnosti) sa kojih su vojnici pucali (uz naravno i druge ukope, rovove i rovišta) na nenajavljenog &quot;gosta-neprijatelja&quot; bez upozorenja. Kroz zonu 1 do &quot;podzemnog grada&quot;-potkopa vodi nekad širok (danas djelomično zarastao i znatno sužen) šumski komunikacijski &quot;Y&quot; protupožarni put, ispresijecan s obje strane skrivenim bunkerima, PZO (protu zračna obrana), - ex PVO (protu vazdušna obrana) položajima, streljačkim i komunikacisjkim rovovima, puškarnicama (stojeći rovovi) 1. stupnja sigurnosti (predviđenim i za nuklearni udar) sa podgrudobranskim skloništima, armirano-betonskim radarskim položajem (ofarbanim u maskirne boje), armirano-betonskom agregatnom stanicom (ukopanom i maskiranom zemljom na krovištu), te armirano-betonskim maskirnim mitraljeskim gnijezdima/bunkerima te punktovima za telekomunikaciju (IRET) i moćnim armirano-betonskim telekomunikacijkim bunkerom (izuzetnog značaja koji je zadnji ulaz-izlaz za Istru). Svaki stup (IRET-a), svaki detalj te svi ostali objekti na šumskoj cesti i uz cestu su sačuvani kao i A-U velika barutana sa betonskim krovom, šinskim pojačanjima-metalne trverze na stropu-plafonu (sa drvenim vratima JNA), jedna pozicija/položaj (A-U) topništva 310&amp;nbsp;mm, tri betonska manja (A-U) skladišta municije sa betonskim stepenicama, protudarnim hodnikom ali bez metalnih vrata, te gotovo u potpunosti sačuvana u tri reda ograda (zone 1) izvedena od čeličnih ubetoniranih stupova &quot;svinjskih repova&quot; sa horizontalnom i x-sanom uredno postavljenom bodljikavom (A-U) žicom, specijalnim ubetoniranim (sa čeličnim tondinima) pozicijama za miniranje uz ogradu, (A-U) zidani rov &quot;C&quot; oblika sa oštečenim bočnim skladištem-za držanje streljiva, te jedno betonsko krunište bunara sa gornjim zasebnim betonskim prstenom (sa metalnim stepenicama &quot;U&quot; tj klanfastog-&quot;rank&quot; oblika) uz prilazni put.

U moćni i suvremeni podzemni objekt-pojačane zaštite-stacionarnu fortifikaciju-stalnu utvrdu-for-anti ATOMSKU UTVRDU - anti NUKLERNO (RKB) UTVRĐENJE/TVRĐAVU  (skraćenog naziva i JNA terminologije potkop) može se ući (ulaziti-izlaziti) kroz šestero (4-ri pancirno-hermetički/blast doors, + 2-voja) pancirno-hermetičkih vrata, (1 ulaz. u reflektorsko-agregatnu stanicu, te 1-dan glavni gornji ulaz) te jedan prozor na osmatračnici.  Svi bitnički-topnički ulazi zatvoreni su skrivenim blindiranim vratima pancirno-hermetičkog tipa s optikom (špijunkama), a cijela unutrašnjost objekta ostavlja dojam odlične stanja (očuvanosti: zaštite, sanacije, revitalizacije, rekonstrukcije, kondicije, održavanja,  konzerviranja i dr a potrebito).
Najveći, donji-bočni ulaz sa uskotrčanim šinama ispred reflektornice i bočno pozicioniranih od potkopa od kojih je sačuvana samo desna šina dok lijeva nedostaje u dužini od cca 102 metra (u reflektornicu/iliti reflektorsku stanicu) predstavlja ulaz i dvokrilna vrata (lijeva su široka 1.080&amp;nbsp;mm a desna 1.090&amp;nbsp;mm) ukopana u živu stijenu visine 3.322&amp;nbsp;mm i širine 2.170&amp;nbsp;mm. Iza velikih čeličnih vrata nalazi se reflektornica (sa šinama na podu, metalnim postoljem za reflektor na metalnim - 4 - kotačima, drveno-metalni vozić za dotur, zamjenu municije-granata i dr UBS sa - 4 - metalna kotača, te dvije pozicije za agregate koji imaju dva predviđena auspuha...). zatim slijedi prvi dio hodnika pa ventilatorska stanica broj 5 (V5), te lijeva pancirno-hermetička (LHV) vrata sa optikom-špijunkom, dugački komunikacijski tunel-poterna osvijetljen po potrebi (kao i cijeli objekt) i vlastitim agregatnim sustavom. U tunelima i svim ostalim potrebitim prostorima, ukupne dužine cca pola kilometra, nema vlage, zidovi su prebojani bijelim krečem a donji dio (26-cm) sivom bojom i zrak nije ustajao zbog i danas funkcionalnog dobro isprojektiranog ventilacijskog sustava (te poznavanja kako najbolje održavati prozračnost podzemnog objekta, uz redovito i često prozračivanje kod obilazaka te provjetravanje kad je Bura). Temperatura je stalna i iznosi od 12 do 15 stupnjeva (zimi kad se okolna zemlja-stijena potkopa ohladi temperatura potkopa iznosi 12&amp;nbsp;°C - dok ljeti zbog jačeg dijelovanja sunca kad se okolno zemljište-stijena potkopa ugrije iznosi 15&amp;nbsp;°C,  (u 12 godina od 2002.-2014. godine koliko se prati i mjeri stanje temperature nije primječeno variranje temperature) kroz cijelu godinu, što je zapravo (formula za umjetne podzemne objekte) prosječna godišnja temperatura podneblja na kojem se podzemni objekt nalazi.
Potkop točnije podzemni objekt -pojačane zaštite - borbena stalna fortifikacija-utvrda je izgrađen od specijalnog dvoslojnog betona (između dva sloja betona je debela katranska izolacija, a na završnom sloju betona prije završne žbuke je sloj ravnog ternita sa drugim slojem katranske izolacije) u koji je umiješan kremen-i (staklasti) kamen (sa tajne lokacije negdje u Sloveniji), kojeg ima najčešće u rijekama i koji mu daje posebnu čvrstoću i otpornost na vlagu, explozije, radijaciju i nuklerani udar.

Na vrhu Svetice nalaze se maskirni komandni bunker (mjesto komandanta-zapovijednika utvrde) i osmatračnica do koje vode (iz podzemlja) uske, spiralne stepenice (bunarskog tipa). Pogled s tajnog maskirnog komandnog položaja, osmatračnice &quot;podzemnog grada&quot; seže do Velebita, Senja, .... a vide se (redom sa lijeva na desno) otoci: Cres, Galiola, Zeča. Lošinj, Unije, (ne vide se: Vele Srakane* i Male Srakane*),  a skroz na jugu piješčani otok Susak.
Svetica je, neovisno o društveno-političkom kontekstu u kojem je nastajala, vrijedan vojnoarhitektonsko-fortifikacijki objekt-kopleks koji bi pravilnom valorizacijom mogao postati posjećena turistička destinacija, na čemu rade i članovi NUF-PULA, UDRUGA SVETICA kao i druge udruge koje djeluju na Svetici.

U periodu Hladnog rata, 56-ih godina 20. stoljeća, u potpunoj tajnosti počelo je projektiranje (vojnih inžinjera-stručnjaka, vrsnih poznavaoca geologije i nuklearnog udara/suvremenih fortifikatora) i izgradnja podzemne gradnje - Top Secret Bunker-a - Tajne stanice u Svetici. Za to vrijeme nitko od lokalnih stanovnika nije smio prolaziti tim područjem i tajnost se sačuvala gotovo do danas. Mnogima još uvijek nije poznata lokacija s obzirom da je objekt, nazvan &quot;tajna morsko-maskirna podzemna gradnja - važna centralna stanica&quot;, dobro kamufliran i skriven. Građen kao zaštitni anti atomski-nuklearni-radioaktivni, kemijski, biološki (RKB), podzemni stacionarni fortifikacijski objekt (pojačane zaštite), služio je i za (OROSTt-LS)  obalska/obalno radarska  osmatračka stanica-lake snage, kao (VOJIN) vazdušno/zračno osmatranje, javljanje i navođenje, (OSt) osmatračka/optička stanica, (SSt) signalna stanica, (OB-BRODA) obalska/obalna baterija broda, za OBAVEŠTVANAJE/obaviještavanje, (C) cilj, (OSOJ) obalska/obalna služba osmatranja i javljanja, (VPS) vojnopomorski sektor, (VPO) vojnopomorska oblast (sjeverni Jadran)-po pronađenim stranicama dnevnika (u dnevniku su vođeni svakodnevno 24 satni podatci o: broj, vrsta i pripadnost osmotrenog objekta, dejstvo osmotrenog objekta te zapažanja more, vjetar i vidljivost (u periodu JNA). Danas je u vlasništvu Republike Hrvatske.
Zbog specifičnosti mogućeg ratovanja i novih taktičko-tehnoloških ratno-vojnih doktrina specifičnih za sredinu 20. stoljeća (WW3-HLADNI RAT-THE COLD WAR), podzemna utvrda na (točnije u) Svetici nesumnjivo pripada fortifikacijskom sustavu Pule, ali istovremeno izlazi iz tog sustava te ulazi u moćni, suvremeni i skupi sustav najsigurnijih objekata za eventualni nuklearno-radioaktivno-kemijsko-biološki rat. Tajni objekti u sklopu projekta Neptun ili podtajne šifre MMVIP (Morsko-maskirni vezovi i potkopi), koji sadrži 50-setak istraženih objekata (od strane Nacionalne druge za fortifikacije-Pula) i lokacija vojne i fortifikacijske arhitekture činili su moćni obalni štit Jadrana povezan žilom Neptun - podmorskim kabelom koji povezuje sve te antiNuklearne fortifikacijske objekte.

== Povezano ==
* [[Pulske fortifikacije]]
* [[Nacionalna udruga za fortifikacije Pula]]
* [[Povijest Pule]]
* [[Pula]]

[[Kategorija:Pulske utvrde]]</text>
      <sha1>3h1wcxstmp9vd8n9pnuraa1hh1zrp5b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fran Gundrum Oriovčanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1468484</id>
    <revision>
      <id>42684386</id>
      <parentid>41273222</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:48:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1846" sha1="ch8gvudn7l6geivukhjzms4le2qu2ja" xml:space="preserve">Dr '''Fran S. Gundrum - Oriovčanin''' je bio hrvatski pisac i [[prevoditelj]]. Živio je u [[Križevci]]ma u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća. Napisao je mnoštvo manjih djela različitog sadržaja te mnoštvo knjiga [[prosvjeta|poučnog]] sadržaja, osobito iz područja narodnog zdravlja i [[osobna higijena|osobne higijene]].
Knjige su dobile preporuku [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|visoke kraljevske zemaljske vlade]] u Zagrebu za nabavu knjižnicama srednjih i pučkih učiona u [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]].
Prevodio je djela s [[bugarski jezik|bugarskog]] jezika.

[[Dragutin Renarić]] je preko Frana Gundruma [[Hrvatski povijesni muzej|Hrvatskom povijesnom muzeju]] darovao dekoriranu bocu za rakiju.&lt;ref&gt;[http://public.carnet.hr/hpm/p0097002.htm HPM], Boca za rakiju&lt;/ref&gt;

Radio je na tome da se ne zaboravi ime zaslužnika [[Nikola Zdenčaj|Nikole Zdenčaja]].&lt;ref&gt;Zoran Homen: [http://hrcak.srce.hr/file/137988 Doprinos očuvanju imena Nikole Zdenčaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305134811/http://hrcak.srce.hr/file/137988 |date=2016-03-05 }}, Cris, god. V., br. l/2003., str. 62.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
*Alkohol - otrov
*O vožnji na biciklu
*Nešto o obrtničko-radničkom zdravstvu
*Alkohol i djeca
*Doček bana Jellačića u Križevcu
*Zdravstvo spolnog života
*Njega zubi
*Tobožnja hrvatska kruna
*Iz križevačkog kraja
*Njega kose
*O produljenju života
*Kapavac
*Plivanje

Prijevodi:
*Kazalarska carica (autor [[Ivan Vazov]])
*[[Baj Ganjo]] (autor [[Alek Konstantinov]])

== Izvori ==
*[[Neven (Subotica)|Neven]], rubrika Književnost. 15. svibnja 1910., str. 38
{{izvori}}

{{DEFAULTSORT:Gundrum Oriovčanin, Fran}}
[[Kategorija:Obrazovanje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Biografije, Križevci]]</text>
      <sha1>ch8gvudn7l6geivukhjzms4le2qu2ja</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragutin Renarić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1468485</id>
    <revision>
      <id>42684207</id>
      <parentid>41115354</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:22:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2879" sha1="f21amzh3g05n7s59oom966wegswlb4f" xml:space="preserve">'''Dragutin Renarić''' ([[Dugo Selo]],&lt;ref&gt;[http://www.gluo.hr/pdf/Akvizicije.pdf Galerija likovnih umjetnosti Osijek]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[1872.]] - [[Križevci]], [[1944.]]) je bio [[hrvatsko slikarstvo|hrvatski]] [[slikar]] i [[grafičar]]. Rođen u Zagrebu 1872. Bio [[učitelj]] u Križevcima, [[likovni pedagog]] u Osijeku i profesor na gimnaziji u Vukovaru&lt;ref&gt;[http://www.lokalnahrvatska.hr/vukovar Lokalna Hrvatska] Vukovar &lt;/ref&gt;. Zadnje godine života proveo je u Križevcima. Slikao je u tehnici ulja, [[akvarel]]a i [[bakropis]]a. Slikao motive gradova u kojima je živio i radio. Na zamolbu [[Fran Gundrum Oriovčanin|Frana Gundruma]] da ovjekovječi izgled i stanje grobova bračnog para Zdenčaja, a da se ne zaboravi značajnik i zaslužnik [[Nikola Zdenčaj]].&lt;ref&gt;Zoran Homen: [http://hrcak.srce.hr/file/137988 Doprinos očuvanju imena Nikole Zdenčaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305134811/http://hrcak.srce.hr/file/137988 |date=2016-03-05 }}, Cris, god. V., br. l/2003., str. 62.&lt;/ref&gt; Umro je u Križevcima 1944. Bio je sudionik [[hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]]. 

Dekorirao je interijer [[Aleksandar Freudenreich|Freudenreichove]] dvorane u [[Hrvatski dom u Vukovaru|Hrvatskom domu]] u Vukovaru: njegova je vukovarska veduta krasila vrh scenskog okvira, a ista je uklonjena pri adaptacijama Doma za gradsko kazalište tijekom 1960-ih i ranih 1970-ih.&lt;ref name=&quot;prostor&quot;&gt;Z. Karač, Đ. Šimičić: [http://www.arhitekt.unizg.hr/prostor/Lists/Clanci/Attachments/36/2_34_234_04_karac_simicic.pdf Hrvatski dom u Vukovaru... ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815004957/http://www.arhitekt.unizg.hr/prostor/Lists/Clanci/Attachments/36/2_34_234_04_karac_simicic.pdf |date=2016-08-15 }}, Prostor 2[34] 15[2007] , str. 213.&lt;/ref&gt; 

[[Hrvatski povijesni muzej|Hrvatskom povijesnom muzeju]] je preko [[Fran Gundrum Oriovčanin|Frana Gundruma]] darovao dekoriranu bocu za rakiju.&lt;ref&gt;[http://public.carnet.hr/hpm/p0097002.htm HPM], Boca za rakiju&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* Terezija Horvat: [http://hrcak.srce.hr/file/118694 Obljetnice u 2011. i 2012. godini], CrIs, g. XIII., br. 1/2011., str. 465.
* http://www.krizevci.info/forum/index.php?topic=10920.15{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 
* [http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/zagreb-na-grafickim-listovima-1900-%E2%80%93-1940,294.html Muzej Grada Zagreba - izložbe]
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
*[http://www.mgz.hr/UserFiles/image/izlozbe/Zagreb-na-graf-listovima-4.jpg Dragutin Renarić, Kožarska ulica, 1936., kolorirani bakropis]

{{Lifetime|1872|1944|Renarić, Dragutin}}
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Hrvatski grafičari]]
[[Kategorija:Hrvatski pedagozi]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Biografije, Križevci]]</text>
      <sha1>f21amzh3g05n7s59oom966wegswlb4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragan Mrljak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1468731</id>
    <revision>
      <id>42684201</id>
      <parentid>42484352</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:01:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2050" sha1="1rs7y6lu9v6ako5jk1z0rz1ri6pbu4o" xml:space="preserve">'''Dragan Mrljak''' ([[Osijek]], [[1891.]] – ?)&lt;ref name=&quot;Mačković&quot;&gt;(srpski) [http://suistorija.wordpress.com/o-hrvatima-u-subotici/izvestaj-vojnoj-obavestajnoj-sluzbi-o-bunjevcima-iz-1934-godine/ Subotica nekada] [[Stevan Mačković]]: Izveštaj vojnoj obaveštajnoj službi o Bunjevcima iz 1934. godine.&lt;/ref&gt;, bio je [[kulturni radnik]] [[Hrvati u Vojvodini|vojvođanskih Hrvata]]. 

Kao mladić doselio se u [[Subotica|Suboticu]] neposredno nakon sklopljenog primirja s Mađarskom, u isto vrijeme kad i ostatak gorljivih mladića koji su poveli i pomagali društveni, kulturni i prosvjetni život bačkih Hrvata: [[Mihovil Katanec]], [[Matej Jankač]], [[Marin Juras]], I. Šercer i dr.&lt;ref name=&quot;HIC&quot;&gt;[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/sekulic.htm HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924030117/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/sekulic.htm |date=2015-09-24 }} [[Ante Sekulić]]: Srpstvo u Podunavlju (1918.-1995.) - Medjunarodni znanstveni skup &amp;quot;Jugoistocna Europa 1918.-1995.&lt;/ref&gt; Istovremeno su u Sombor došli [[Ladislav Vlašić]], [[Vinko Žganec]], [[Mato Škrabalo]] i drugi.&lt;ref name=&quot;HIC&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/81814 Pro Tempore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131207015456/http://hrcak.srce.hr/file/81814 |date=2013-12-07 }} Mario Bara: HSS u narodnom preporodu bačkih Hrvata&lt;/ref&gt;

Bio je hrvatski kulturni djelatnik u Subotici. Bio je direktorom štedionice, subotičke podružnice [[Prva hrvatska štedionica|Prve hrvatske štedionice]], kao i [[Miroslav Mažgon]]. Osim toga, bio je dioničar u nekoliko subotičkih poduzeća. [[Vojna obavještajna služba Kraljevine Jugoslavije]] izvijestila je 1934. da su njih dvojica, uz subotičke odvjetnike [[Mihovil Katanec|Mihovila Katanca]] i [[Matej Jankač|Mateja Jankača]] te uz još nekoliko drugih Hrvata, sustavno radili i organizirali subotičke Hrvate.&lt;ref name=&quot;Mačković&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{DEFAULTSORT:Mrljak, Dragan}}
[[Kategorija:Biografije, Subotica]]
[[Kategorija:Biografije, Osijek]]</text>
      <sha1>1rs7y6lu9v6ako5jk1z0rz1ri6pbu4o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fran Funtak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1470694</id>
    <revision>
      <id>42684385</id>
      <parentid>41818773</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:48:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 5 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6329" sha1="d3kbpk3lnwthwusfszy0xi6cvnhfvgq" xml:space="preserve">'''Fran Funtak''' ([[Harkanovci]], [[1882]]. - [[Županja]], [[1961]].), [[Hrvatska|hrvatski]] arhitekt.

== Školovanje i prvo razdoblje stvaralaštva ==
Školovao se u [[Graz]]u te na Politehnici u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Po povratku sa školovanja zapošljava se [[1905.]] godine u vukovarskom poduzeću Josip Banheyer i sin unutar kojega se vrlo brzo afirmira, radeći na području cijele Hrvatske kao jedan od glavnih projektanata mostova i ostalih građevina od armiranog betona, materijala koji se tada tek počeo šire upotrebljavati u građevinarstvu. U prvoj, [[Secesija|secesijskoj]] fazi svoga stvaralaštva (1905. – 1918.) projektira šezdesetak što većih što manjih mostova na području od [[Krapina|Krapine]] do [[Zemun]]a među kojima se nalazi i najveći armiranobetonski most uopće podignut u Hrvatskoj prije kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], na [[Veliki Strug|Velikom Strugu]] kod [[Jasenovac|Jasenovca]], koji u tri luka premošćuje ukupni otvor od 100 metara. Osim toga projektira i prvi realizirani armiranobetonski zvonik u Hrvatskoj kalvinske crkve u [[Vukovar]]u, 1910. godine. Radi i pojedine industrijske objekte (vodotornjeve u [[Vinkovci]]ma i [[stari vukovarski vodotoranj|Vukovaru]]), javne objekte (Mađarska škola u Vukovaru, [[1911.]]), te stambene (vila Streim na Vučedolu u [[Vukovar]]u podignuta 1918. god., također u cijelosti od armiranog [[beton]]a).

== Opus Frana Funtaka između dva svjetska rata ==

Nakon završetka Prvog svjetskog rata otvara vlastito građevinsko poduzeće i usredotočuje projektantsku aktivnost na Vukovar i okolna mjesta. U samome gradu koji [[1920-ih]] godina doživljava razdoblje naglog razvitka podiže niz reprezentativnih građanskih stambenih zgrada, te vila (kuće Pfeffermann, 1923., Pifat, 1927., pregradnja vlastite obiteljske kuće, 1922., itd.). Radi i u [[Osijek]]u (kuće Gromann, Stanković i Podmenik, iz 1922-1923.), te Vinkovcima. Najznačajniji objekti koje podiže u međuraću svakako su međutim sakralne gradnje, među kojima se osobito ističu dvije [sinagoga|sinagogalne] građevine: veliki hram u Vinkovcima podignut 1922. godine (srušen tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) i Zidduk – hadin kuća, «mrtvačnica» na židovskom groblju u Vukovaru iz 1928. (sačuvana do danas), te crkve u Batini ([[1920.]] godine), Krndiji (1932.-1937.) i [[Šid]]u (1932. –1934.). Svi ovi objekti, od kojih kvalitetom iskaču spomenuta kapela na židovskom groblju i crkva u Krndiji, karakterizira uporaba art-deco oblikovnog rječnika s primjesom međuratnog klasicizma. Tridesetih se godina okreće polagano moderni, kako se osobito jasno vidi na građevinama poput kuće Njegić (1935.) i vile Mihelić (1939.) u Vukovaru.

== Opus Frana Funtaka nakon Drugog svjetskog rata ==

U međuratnom Vukovaru Fran Funtak nije bio samo najplodniji i najznačajniji projektant već i čovjek koji je umnogome utjecao na urbani razvitak grada. Njegov je privatni ured služio Gradskom poglavarstvu kao inženjerski ured za cijeli grad, a po Funtakovom se regulacijskom planu iz [[1930-ih]] godina Vukovar izgrađivao sve do [[1945.]] Nakon obnove [[SFRJ|Jugoslavije]], zbog sudjelovanja u vlasti [[NDH]], preseljen je s obitelji u [[Županja|Županju]] gdje se zapošljava u podružnici osječkog građevinskog poduzeća «Norma» unutar kojeg izvodi jedan od kapitalnih objekata  tadašnje [[NR Hrvatska|NR Hrvatske]] – Sladoranu, tvornicu [[šećer]]a u Županji. Nakon raspada «Norme» radi u županjskom građevinskom poduzeću «Radnik» kao glavni projektant. Projektira brojne škole (Štitar, Drenovci), stambene zgrade (Županja, Račinovci), te gospodarske objekte. Umire u istom gradu, 1960., u 78. godini života.

== Literatura ==
* [http://hrcak.srce.hr/file/16553 Dragan Damjanović, Secesijski armirano-betonski mostovi vukovarskog inženjera Frana Funtaka, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 11 (2003), 1 (25), Zagreb, 2003., str. 11 - 32.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160728182429/http://hrcak.srce.hr/file/16553 |date=2016-07-28 }}
* Dragan Damjanović, Osječki opus vukovarskoga arhitekta Frana Funtaka 1922. – 1923. godine, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti br. 20., Zagreb – Osijek, 2004., str. 7 – 31.
* Dragan Damjanović, Secesijski armirano-betonski mostovi na kanalu Voćinska – Drava vukovarskog arhitekta Frana Funtaka, Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 47., Zagreb, 2004., str. 105 – 114.
* [http://hrcak.srce.hr/file/16475 Dragan Damjanović, Židovske vjerske građevine vukovarskog inženjera Frana Funtaka, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 12 (2004), 2 (28), Zagreb, 2005., str. 129 – 140.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305135034/http://hrcak.srce.hr/file/16475 |date=2016-03-05 }}
* [http://hrcak.srce.hr/file/12212 Dragan Damjanović, Osnovna obilježja urbanog razvitka grada Vukovara između dva svjetska rata, Scrinia Slavonica : godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest br. 5 (2005), Slavonski Brod, 2005.; str. 174 – 198.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305145324/http://hrcak.srce.hr/file/12212 |date=2016-03-05 }}
* [http://hrcak.srce.hr/file/16422 Dragan Damjanović, Armiranobetonski most preko Velikog Struga kod Bročica, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 16 (2006), 1 (31), Zagreb, 2006., str. 54 – 63.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200613125908/https://hrcak.srce.hr/file/16422 |date=2020-06-13 }}
* [http://www.maticasrpska.org.yu/download/lik2.zip Dragan Damjanović, Rimokatolička crkva Srca Isusova u Šidu, Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti, br. 36, Novi Sad, 2008., str. 225 – 245.]
* [http://hrcak.srce.hr/file/39065 Dragan Damjanović, Zvonik kalvinske crkve u Vukovaru iz 1910., Građevinar. Časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera br. 60/5., Zagreb, 2008., str. 403 – 410.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120419211947/http://hrcak.srce.hr/file/39065 |date=2012-04-19 }}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Funtak, Fran}}
[[Kategorija:Hrvatski arhitekti]]
[[Kategorija:Biografije, Vukovar]]</text>
      <sha1>d3kbpk3lnwthwusfszy0xi6cvnhfvgq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drago Galić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1471943</id>
    <revision>
      <id>42684206</id>
      <parentid>42583429</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:07:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7403" sha1="kdqxbanyh8vrwisv0q9a11zor1ooec9" xml:space="preserve">{{Likovni umjetnik
|ime        = Drago Galić
|period           = funkcionalizam
|slika             = 
|veličina              = 
|opis              = 
|rođenje      =  [[Zagreb]], [[9. listopada]] [[1907.]]
|smrt             = [[Zagreb]], [[3. listopada]] [[1992.]]
|vrsta            = [[arhitektura]]
|praksa       = 
|utjecao       = modernu arhitekturu
|utjecali= 
|djela  = stambene zgrade u Vukovarskoj aveniji, Zagreb ([[1953]].- 54.)
}}
'''Drago Galić''' ([[Zagreb]], [[9. listopada]] [[1907.]] - [[Zagreb]], [[3. listopada]] [[1992.]]), [[hrvatska|hrvatski]] [[arhitekt]] i sveučilišni nastavnik.

== Biografija ==

Nakon završetka ''srednje tehničke škole'' u [[Zagreb]]u ([[1926]].), započinje stručni rad kao svršeni graditelj za visoke građevine u Arhitektonskoj poslovnici profesora [[Hugo Ehrlich|Huge Ehrlicha]], gdje radi do [[1929]]. godine. Od [[1929]]./30. radi u Arhitektonskom ateljeu arhitekata [[Juraj Denzler|Jurja Denzlera]] i [[Mladen Kauzlarić|Mladena Kauzlarića]], tu ga upoznaje Drago Ibler. Mladi Galić se neobično dopao [[Drago Ibler|Ibleru]], tako da od tog vremena počinje njihova poslovna i životna suradnja. ''Ibler'' ga poziva sebi na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiju]]. Tako se ''Drago Galić'' [[1930]]. godine upisao na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiju]], koju je završio u iznimno kratkom vremenu, diplomiravši [[1933]]. godine. Paralelno sa studijem na ''Akademiji'' on i radi sa svojim profesorom ''Dragom Iblerom'', na razno raznim profesionalnim projektima, i ta suradnja traje do [[1939]]. godine, tada otvara vlastiti ured.

Rad s ''Iblerom'' bio je presudan za formiranje ''Galićeva'' arhitektonskog svjetonazora, zasnovana na racionalnim i funkcionalnim načelima sa snažnom estetskom komponentom. Najbolji primjer njihove suradnje je pionirski ''projekt terasastih nizova (Novakova-Šalata - nerealiziran)'' iz [[1932]]./33. i ''drvena vila Filipčić'' (Sveti Duh, [[Zagreb]]) iz [[1936]].
[[1933]]/40. ''Galić'' samostalno realizira ''vlastitu kuću i atelijer'' u Istarskoj 28 u Zagrebu, ovaj projekt izlaže [[1934]]. na izložbi [[Grupa Zemlja|grupe Zemlja]]. [[1935]]. realizira dva projekta u [[Dubrovnik]]u, na [[Lapad]]u - ''Hotel Splendid'' i ''vilu Jakšić'', u kojoj suvremenim ahitektonskim riječnikom reinterpretira elemente tradicionalne arhitekture. Godine [[1941]]. izrađuje ''projekt plivališta s hotelom za sportaše'' u Preradovićevoj ulici u Zagrebu (nerealiziran) s nizom inovativnih tehničkih rješenja (ostakljeni pomični krov, pokretne tribine), što potvrđuje njegovo vizionarstvo.

Zajedno sa Iblerom, surađivao je u ''[[Pečat (časopis)|Pečatu]]'' (1939–1940).

Nakon [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] započinje najplodnije doba njegova života. Godine [[1947]]. primljen je za nastavnika na novoustanovljenom ''[[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitektonskom fakultetu]]'' u Zagrebu, na kojem je redovni profesor od [[1960]]. Od [[1962]]. do [[1966]]. biti će izabran za prvog [[dekan (titula)|dekana]] osamostaljenog ''Arhitektonskog fakulteta'', na kojem djeluje do umirovljenja [[1975]].

Vrhunci njegova arhitektonskog stvaralaštva su dvije [[Le Corbusier|korbizijeovske]] stambene zgrade u [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Vukovarskoj aveniji]] izgrađene krajem 1950-ih ([[Zgrada u Vukovarskoj 35 (Zagreb)|zgrade na broju 35/35a]] i [[Zgrada u Vukovarskoj 43 (Zagreb)|43/43a]]).&lt;ref name=&quot;vukkova&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/173717 |title= Obnova pročelja zgrade u Vukovarskoj 35 – 35a arhitekta Drage Galića |work= Grad Zagreb - Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode HR – , hrcak.srce.hr, 2011. |accessdate= 10. avgust 2025 |archive-date= 2024-09-16 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240916140911/https://hrcak.srce.hr/file/173717 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vuko&quot;&gt;{{Cite web |title=Vedran Ivanković, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet - ANALIZA MODERNE ARHITEKTURE 1950-IH U HRVATSKOJ I EUROPI NA PRIMJERU VIŠESTAMBENIH ZGRADA DRAGE GALIĆA I LE CORBUSIERA |url=http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf |access-date=2018-10-13 |archive-date=2018-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180602125836/http://e-gfos.gfos.hr/app/storage/protected/42-09-06-2017-11-31-21-ivankovic-loncarvickovic-stober-mijic.pdf }}&lt;/ref&gt; i ''uglena zgrada na Svačićevu trgu'' ([[1953]]). Nakon [[1967]]. povlači se iz prakse, i posvećuje isključivo fakultetu, i radu u svojoj Majstorskoj radionici [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]] (''oblik poslijediplomskog studija'' koji vodi od [[1964]].-84.) i radu u akademijinom likovnom razredu.

* U njegovu čast, ''Predsjedništvo Saveza arhitekata Hrvatske (SAH)'', ustanovilo je ''Nagradu Drago Galić'' [[1983]]. godine radi izdvojenog i potpunijeg vrednovanja stambene arhitekture sa ciljem da se posebno naglasi njen širi stručni i društveni značaj i to kao godišnju nagradu za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture.

== Galerija ==
&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Galiceva zgrada-Vukovarska Zagreb.JPG|Stambena zgrada, Vukovarska ulica, Zagreb (1957.)
Datoteka:Galiceva zgrada Trg Petra Svacica-Zagreb.JPG|Uglovnica, Svačićev trg, (krajem 195-ih.)
Datoteka:Galiceva zgrada 1954-Vukovarska ulica, Zagreb.JPG|Stambena zgrada, Vukovarska ulica, Zagreb (krajem 195-ih.)
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Literatura ==
* {{cite book|title=Le Corbusier i Drago Galić − kritički eksperimenti arhitekture višestambenih zgrada|last= Ivanković|first= Vedran|Sveučilište u Zagrebu - Arhitektonski fakultet|year=2009|ref=UDK 728.2.011.26(497.5 Zagreb) Le Corbusier, Galić, D.”19”}}
* Biondić, Lj.: Kritička analiza stambene arhitekture u djelu arhitekta Drage Galića - evolucija i tipologija, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb (1996)
* Ivanković, V. (2008): Ulica grada Vukovara 1945.-1971. i moderne vizije Zagreba u 20. stoljeću - refleksije utjecaja internacionalnog stila u hrvatskoj arhitekturi i urbanizmu nakon Drugog svjetskog rata, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zagreb  (2008)
* Mijić, D.: Analiza moderne stambene arhitekture u Hrvatskoj i svijetu na primjeru djela Drage Galića i Le Corbusiera, završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek (2012)
* Ivanković, V. (2012): Le Corbusierov model Unité – Simboličko značenje u obnovi Francuske nakon Drugoga svjetskog rata, Prostor, Volume 20, Issue 1 (43), Zagreb (2012) 
* Štulhofer, A., Uchytil, A., Barišić, Z.: Drago Galić, monografija, Sveučilište u Zagrebu,  Arhitektonski fakultet, Zagreb (1998.)
* Premerl, T.: Zagreb – grad moderne arhitekture, Stoljeće zagrebačke arhitekture, „Durieux“, 82, Zagreb, (2003.) 
* Laslo A.: Arhitektonski vodič ZAGREB 1898.-2010., Arhitekst d.o.o. i Drušvo arhitekata Zagreba, 200, Zagreb (2010.)
*Ormarski stanovi – „Marseilleski“ projekat Le Corbusiera, „Arhitektura“ 25-27: 76-77,95, Zagreb (1949.)
== Reference ==
{{reference}}

{{lifetime|1907|1992|Galić, Drago}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Galić, Drago}}
[[Kategorija:Hrvatski arhitekti]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]</text>
      <sha1>kdqxbanyh8vrwisv0q9a11zor1ooec9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dvorac Lužnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1472338</id>
    <revision>
      <id>42684222</id>
      <parentid>42442910</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T22:17:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8569" sha1="hi2dw18qp2py1stja8dxsabrmjv32tk" xml:space="preserve">'''Dvorac Lužnica''' barokni je dvorac smješten u [[Lužnica|Lužnici]] – prigradskom naselju [[Zaprešić]]a. Izgrađen je u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i primjer je višekrilnog otvorenog [[Dvorac|dvorca]] kakve nalazimo i u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom Zagorju]].&lt;ref name=&quot;Marković&quot;&gt;Marković, V. ''Barokni dvorci Hrvatskog Zagorja'', Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1995.&lt;/ref&gt;   Danas ima status spomenika prve kategorije.&lt;ref name=&quot;Čegir&quot;&gt;[http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/dvorac/ Čegir, T. ''Dvorac Lužnica'', Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica]&lt;/ref&gt;

U vlasništvu je Družbe [[Sestre milosrdnice|sestara milosrdnica]] sv. Vinka Paulskog, a u prostorijama dvorca djeluje Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor koji vode časne sestre.

== Historija ==
=== Vlasnici dvorca ===
Dvorac je građen u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]], vjerojatno na mjestu nekadašnjeg kaštela te se nalazi u mjestu [[Lužnica]], na prijelazu savske doline u Marijagoričko pobrđe, nekoliko kilometara zapadno od [[Zaprešić]]a. 
Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je [[Plemići|plemićka]] '''obitelj Čikulin''', podrijetlom iz [[Italija|Italije]]. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] imanje Lužnica dijeli se između Ivana Franje Čikulina, posljednjeg potomka obitelji Čikulin, i obitelji Moscon.  '''Obitelj Moscon''' otkupljuje cijeli posjed te ga dobiva Maksimilijana Moscon. Njezin suprug, podžupan Ivan Hyacinthy oporučno ostavlja Lužnicu [[Zagrebački kaptol|zagrebačkom Kaptolu]]. Međutim, njegov postupak osporava Maksimilijanina sestra Julijana Sermage koja vodi parnicu protiv Kaptola. Konačno, Lužnica dolazi u posjed Pavla Raucha. 
'''Pavao Rauch''' preuredio je dvorac, a vjerojatno ga je i dao ponovo sagraditi 1791. godine – godine koja je urezana na stepenicu glavnog drvenog stubišta unutar dvorca. Datacija dvorca u drugu polovicu 18. stoljeća temelji se prema toj godini sa stubišta te prema povelji o posveti kapele sv. Križa u jugoistočnom krilu dvorca koja je iz 1761. godine.
Lužnica postaje glavno sjedište obitelji baruna Rauch, a o vlasništvu svjedoči i obiteljski grb baruna Raucha na kaljevoj peći u glavnom salonu dvorca.&lt;ref&gt;Obitelj Rauch je osim Lužnice imala u posjedu i dvorce Martijanec i Stubički Golubovec te  palaču Vojković Oršić-Rauch u Zagrebu. Bila je poznata po brojnim banovima, od kojih se ističe [[Levin Rauch]] - osnivač [[Mađaroni|mađaronske stranke]]. Muška loza obitelji Rauch izumire s Levinovim unukom Pavlom mlađim.&lt;/ref&gt;

Od 1925. godine dvorac i imanje Lužnica dolaze u vlasništvo Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog te tako ostaje sve do danas. Od 1928. godine uz dvorac se veže i ime &quot;Marijin dvor&quot;.&lt;ref name=&quot;Čegir&quot;/&gt;

=== Namjena građevine kroz povijest i danas ===

Prvotna funkcija dvorca Lužnica bila je rezidencijalna, odnosno [[dvorac]] je bio namijenjen reprezentativnom stanovanju [[Plemići|plemićkih]] obitelji (Čikulini, Rauch).
Nakon što je prešao u vlasništvo [[Sestre milosrdnice|sestara milosrdnica]], dvorac Lužnica počeo se koristiti kao smještaj i odmaralište za bolesne i starije sestre. Od 1935. godine neko je vrijeme bio korišten i za zbrinjavanje siromašne djece, a ubrzo i za mnoge odgojne i obrazovne sadržaje u organizaciji sestara milosrdnica, poput ženske gospodarsko-domaćinske škole pokrenute 1940. godine, dječjeg vrtića te satova pjevanja i sviranja.&lt;ref name=&quot;Kačić-Alešić&quot;&gt;[http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/dvorac/ Kačić-Alesić, Z. ''Dobrotvorna i prosvjetna djelatnost'', Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica]&lt;/ref&gt;  
Godine 2005. pored dvorca se gradi i Dom za umirovljene časne sestre.
Godine 2007. otvoren je Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor koji organizira duhovne i edukacijske programe pod vodstvom sestara milosrdnica. Prostorije dvorca danas su prilagođene modernim zahtjevima održavanja skupova i seminara te stavljene na raspolaganje i široj zajednici grada [[Zaprešić]]a i okolice.&lt;ref name=&quot;Čegir&quot;/&gt;

=== Restauracije ===

Kao projekt [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]] dvorac je doživio šestogodišnju obnovu koja je završena 2007. godine. Tijekom obnove zamijenjeno je krovište i sanirane su neke pukotine, čime je spriječeno daljnje propadanje. Što se unutrašnjosti dvorca tiče, većina je prostorija prenamijenjena.&lt;ref name=&quot;Čegir&quot;/&gt;

== Stilska obilježja ==

=== Vanjski izgled dvorca ===
Dvorac Lužnica jednokatni je trokrilni [[barok]]ni dvorac s [[rizalit]]no istaknutom središnjom dvoranom. Bočnim krilima jednake duljine dvorac se otvara prema dvorištu. Poput mnogih baroknih dvoraca [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadne Hrvatske]] građen je pod utjecajem [[Austrija|austrijskog]] baroka.&lt;ref name=&quot;Čegir&quot;/&gt;   
Sjeverno i južno pročelje dvorca gotovo su jednako oblikovani, razlikuju se jedino po veličini - južno pročelje veće je od sjevernoga. Dvorac također krase četiri ugaone [[Kula|kule]] cilindričnog oblika sa stožastim krovovima, koje su imale stambenu, a ne [[Fortifikacija|fortifikacijsku]] funkciju. Dvorac je otvorenog tipa te ga okružuje [[perivoj]] nastao krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]], površine osam hektara s bogatom vegetacijom, uređenom šetnicom dužine dva i pol kilometra, jezerom i sjenicama.

=== Unutrašnjost dvorca ===
Dvorac ima dvije etaže; prizemlje i prvi kat koji su u prošlosti bili funkcionalno i klasno podijeljeni. Prizemlje i podrum dvorca Lužnica služili su za poslugu i za gospodarske potrebe, dok je prvi kat služio kao stambeni prostor vlasniku dvorca, odnosno [[Plemići|plemićkoj]] obitelji. Sama namjena prostorija objašnjava razliku u izvedbi:  dok su svodovi prizemlja šturi i nedekorirani, na svodovima prvog kata mogu se uočiti naznake zidnih oslika. Dvije etaže bile su povezane drvenim stubištem koje se nalazi u predvorju. Na prvom katu središnje i najvažnije mjesto u samom dvorcu zauzima glavni salon – reprezentativna prostorija za društvena okupljanja.

==== Kapela i oltar sv. Križa ====
Nakon salona, po važnosti se ističe i manja prostorija religijske namjene  –  Kapela svetog Križa s očuvanim [[Barok|kasnobaroknim]] inventarom. Nalazi se u uglu jugoistočnog krila dvorca. U kupolasto nadsvođenoj [[Kapela|kapeli]] smješten je oltar sv. Križa, koji je primjer barokne ideje [[Gesamtkunstwerk]]a - sinteze [[Arhitektura|arhitekture]], [[Skulptura|skulpture]] i [[Slikarstvo|slikarstva]]. [[Oltar]] je od polikromiranog drva i nosi oltarnu sliku koja prikazuje temu [[Raspeće|Raspeća]]. Oltar sv. Križa u kapeli sv. Križa nastao je u kasnobaroknom periodu  i može se smatrati primjerom [[rokoko]]a zbog upotrebe motiva [[rocaille]]a.

Od ostalog dvorskog inventara, navodi Obad Šćitaroci, &quot;sačuvano je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19. stoljeća, kamena balustrada na stubištu i četiri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani s rezbarenim vratima i florealnim ukrasima na dovratnicima.&quot; &lt;ref name=&quot;Obad Šćitaroci&quot;&gt;Obad Šćitaroci, M. ''Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'', Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 150&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Obad Šćitaroci, Mladen. ''Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'', Školska knjiga, Zagreb, 1993. ISBN 
953-0-60525-0
* Marković, Vladimir. ''Barokni dvorci Hrvatskog Zagorja'', Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1995.
* [http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/dvorac/ Čegir, Tomislav. ''Dvorac Lužnica'', Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica] 
* [http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/dvorac/ Kačić-Alesić, Zaviša. ''Dobrotvorna i prosvjetna djelatnost'', Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica]

== Vanjske veze ==
* [http://www.luznica.com/ Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701054054/http://www.luznica.com/ |date=2014-07-01 }}, Internet stranice dvorca Lužnica
* [http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/dvorac-luznica/ Dvorac Lužnica, Zaprešić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217101408/https://www.beehealthy.org/ |date=2021-02-17 }} 
* [http://www.mojsvijet.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=426&amp;Itemid=139 Dvorac Lužnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306155727/http://www.mojsvijet.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=426&amp;Itemid=139 |date=2016-03-06 }}

[[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zaprešić]]
[[Kategorija:Barokni dvorci]]</text>
      <sha1>hi2dw18qp2py1stja8dxsabrmjv32tk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Anto Radeljić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>1479672</id>
    <revision>
      <id>42684268</id>
      <parentid>41353958</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:51:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68" sha1="td5xyjmr2ynslvmvqlzjl4i6eou141t" xml:space="preserve">{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Anto_Radeljić}}</text>
      <sha1>td5xyjmr2ynslvmvqlzjl4i6eou141t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rupotina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1488330</id>
    <revision>
      <id>42684094</id>
      <parentid>5691553</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:29:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-48895-69</username>
        <id>390619</id>
      </contributor>
      <comment>Ne postoje dvije ili više Rupotina. Samo je jedna. Tako nitko ne živi u Zagrebima, Splitima, Sarajevima i sl. Tako i ljudi u Rupotini žive u Rupotini (jednina).</comment>
      <origin>42684094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1924" sha1="a91y8fpt5oy4vz3nuv4vk04prgy9l1a" xml:space="preserve">'''Rupotina''' (ili '''Rupatina''') je [[naselje]] u [[splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] na jugoistočnoj strani planine [[Kozjak]].
Rupotina je smještena iznad Solina, na cesti između Splita i Klisa (Markezina Greda). Nakon što ostavite Solin iza sebe, nakon samo par stotina metara je lijevi odvojak za Ninčeviće.

Administravno je podijeljeno između grada [[Solin]]a i općine [[Klis]].

U posljednjih nekoliko godina, u Rupotini se naselilo dosta stanovnika koji su tamo našli mirno i lijepo mjesto koje ima pogled na cijeli [[Split]] i otoke. U Rupotini se nalazi i jedno od najvažnijih hrvatskih [[arheologija|arheoloških]] lokaliteta - [[Rižinice]].

Posebna je po svojim [[priroda|prirodnim]] ljepotama od čega su najljepši izvori pitke [[voda|vode]] u [[Borovi|bor]]ovoj [[šuma|šumi]] Voljak. 

Rupotina je najmanje mjesto s mnogo poznatih športaša, a to su: Stipe Čerina, [[Nikola Kalinić]], [[Marina Katić]], [[Ante Delaš]], [[Mario Delaš]], [[Tomislav Nakić]], [[Lukša Boban]], [[Krešimir Bogdan]], [[Igor Čerina]], [[Marinko Boban]], Petra Vrdoljak, Nikola Žižić, Milan Mičić, Franko Bogdan.{{nedostaje izvor}} Iz Rupotine je i poznati hrvatski športski povjesničar [[Jurica Gizdić]], autor 50 knjiga športske tematike. Gizdić je i potpredsjednik Hrvatskog društva za povijest sporta na nivou cijele Hrvatske.

Selo Blaca iza Kozjaka pripada također MO Rupotina. Selo je jedno od izoliranijih u županiji, jer nema spoja na vodovodnu niti na električnu mrežu. U njemu obitava nekoliko obitelji, a više njih je obnovilo svoje stare kuće, bave se stočarstvom i poljoprivredom. Udruga Blaca-Solin želi sačuvati običaje i selu vratititi nekakav život te organizira pučku feštu &quot;Žetva i vršidba&quot;, svaka posljednje subote u srpnju mjesecu.{{nedostaje izvor}}

{{Mrva-naselje hr}}
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]</text>
      <sha1>a91y8fpt5oy4vz3nuv4vk04prgy9l1a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684119</id>
      <parentid>42684094</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:47:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-48895-69|~2026-48895-69]] ([[User talk:~2026-48895-69|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Dcirovicbot|Dcirovicbot]]</comment>
      <origin>5691553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1940" sha1="sjus3pcopffk7zvhqfk2moplmrepo3e" xml:space="preserve">'''Rupotina''' (ili '''Rupotine''', '''Rupatina''') je [[naselje]] u [[splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] na jugoistočnoj strani planine [[Kozjak]].
Rupotine su smještene iznad Solina, na cesti između Splita i Klisa (Markezina Greda). Nakon što ostavite Solin iza sebe, nakon samo par stotina metara je lijevi odvojak za Ninčeviće.

Administravno je podijeljeno između grada [[Solin]]a i općine [[Klis]].

U posljednjih nekoliko godina, u Rupotini se naselilo dosta stanovnika koji su tamo našli mirno i lijepo mjesto koje ima pogled na cijeli [[Split]] i otoke. U Rupotini se nalazi i jedno od najvažnijih hrvatskih [[arheologija|arheoloških]] lokaliteta - [[Rižinice]].

Posebna je po svojim [[priroda|prirodnim]] ljepotama od čega su najljepši izvori pitke [[voda|vode]] u [[Borovi|bor]]ovoj [[šuma|šumi]] Voljak. 

Rupotina je najmanje mjesto s mnogo poznatih športaša, a to su: Stipe Čerina, [[Nikola Kalinić]], [[Marina Katić]], [[Ante Delaš]], [[Mario Delaš]], [[Tomislav Nakić]], [[Lukša Boban]], [[Krešimir Bogdan]], [[Igor Čerina]], [[Marinko Boban]], Petra Vrdoljak, Nikola Žižić, Milan Mičić, Franko Bogdan.{{nedostaje izvor}} Iz Rupotine je i poznati hrvatski športski povjesničar [[Jurica Gizdić]], autor 50 knjiga športske tematike. Gizdić je i potpredsjednik Hrvatskog društva za povijest sporta na nivou cijele Hrvatske.

Selo Blaca iza Kozjaka pripada također MO Rupotina. Selo je jedno od izoliranijih u županiji, jer nema spoja na vodovodnu niti na električnu mrežu. U njemu obitava nekoliko obitelji, a više njih je obnovilo svoje stare kuće, bave se stočarstvom i poljoprivredom. Udruga Blaca-Solin želi sačuvati običaje i selu vratititi nekakav život te organizira pučku feštu &quot;Žetva i vršidba&quot;, svaka posljednje subote u srpnju mjesecu.{{nedostaje izvor}}

{{Mrva-naselje hr}}
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]</text>
      <sha1>sjus3pcopffk7zvhqfk2moplmrepo3e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bektež</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1489733</id>
    <revision>
      <id>42684345</id>
      <parentid>42414178</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:20:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10537" sha1="fppyyhp8v9udzg58sey1pnh116eb5f3" xml:space="preserve">{{wikiveze}}
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Bektež
|regija = 
|karta2       = Požeško-slavonska županija
|naziv karte2 = Požeško-slavonske županije
|županija = [[Požeško-slavonska županija]]
|općina = [[Kutjevo]]
|mikroregija = 
|najgrad = 
|površina = 
|nadvisina = 
|z. širina = 45.398
|z. dužina = 17.926
|brojstan2011 = 388&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup11_2216.html Popis stanovništva Republike Hrvatske 2011., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
|gustoća = 
|domaćinstva = 128 (2001.)&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup11-2216.html Državni zavod za statistiku, Broj domaćinstava Kutjevo]&lt;/ref&gt;
|pošta = 34343 Bektež 
|pozbroj = +385(0)34
|autooznaka = PŽ
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Bektež''' je naselje u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj županiji]], kod [[Kutjevo|Kutjeva]].

Bektež je danas značajno središte na području Grada Kutjeva, jedno od razvijenijih sredina Požeštine, osobito u [[obrtništvo|obrtništvu]]. Naselje ima oko 120 domaćinstava s 388 mještana, a uz bavljenje obrtništvom najzastupljenija je poljoprivredna proizvodnja. U mjestu je pošta, područna škola, poslovna jedinica ''Kutjeva d.d.'', trgovina i dr. Osobitost Bekteža je značajna društvena angažiranost mještana, pa u selu djeluju lovačko i ribolovno društvo, kulturno-umjetničko društvo, nogometni klub i vatrogasno društvo Bektež, ujedno i najstarija udruga u Bektežu.

== Historija ==

Prema povijesnim podacima naselje Bektež nastalo je još prije gotovo 700 godina, a njegovom stalnom razvoju u velikoj mjeri je pridonio izuzetnom povoljan zemljopisni položaj na razmeđi pravaca prema [[Požega|Požegi]], [[Našice|Našicama]] i [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]. Selo je smješteno u sjeveroistočnom dijelu Požeštine, u podnožju [[Krndija|Krndije]] i [[Papuk]]a, na važnoj prometnici koja povezuje središte Požeško-slavonske županije i grad Našice u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], a također čini poveznicu preko [[Čaglin]]a prema Slavonskom Brodu. Bektež je jedno od većih naselja na području današnjeg Grada Kutjeva, kojemu administrativno pripada. Bektež je dugi niz godina bio općinsko središte (1876.- 1956. g.)

Oko 1850. g. poslije  ukinuća kmetstva, [[Požeština]] ima tri upravno-sudska kotara: Velički sa sjedištem u Požegi, Pleternički i Betkeški, a bilježništva u mjestima: [[Pleternica|Pleternici]], Ruševu, Bektežama, [[Kaptol]]u, [[Mihaljevci]]ma, [[Brestovac|Brestovcu]] i [[Sloboština|Sloboštini]]. 1876. g. okolica Požege ima samo jedan upravni kotar i četiri općine: Pleternica sa 32 sela, [[Bekteže]] sa 42 sela, [[Velika]] sa 25 sela, Brestovac sa 53 sela. Te su općine imale pregolema područja, pa se zato oko 1900. g. broj općina povećava te se osnivaju manje općine u mjestima: Pleternica, [[Ruševo]], Bekteže, Kaptol, [[Jakšići]], Mihaljevci, Velika, [[Stražeman]], Požega vanjska, Brestovac. U dugovjekoj povijesti Bektež je u 14. stoljeću pripadao posjednicima Ilićima, Abramovićima i Lovrićima, a početkom i krajem 15. stoljeća gospoštiji [[Gradište]] koje je bilo trgovište i imalo svoju tvrđavu. Kada se spominju i dva mala sela [[Šimunovci]] i [[Dragalovci]], čija imena su u kasnijem razdoblju sačuvana u mjesnim nazivima bekteškog hatara. Starije ime Bekteže dali su naselju [[islam]]izirani Hrvati koji su na ovim prostorima živjeli u vrijeme turske vladavine. Oni su potkraj 17. stoljeća napustili selo i otišli u Bosnu, a na njihovo su se mjesto doselili Hrvati iz drugih krajeva.

== DVD Bektež 1931. ==
DVD Bektež je jedno od manjih društava na području VZ Požeštine, ali su njegovi članovi u svakom trenutku spremni i sposobni intervenirati u slučaju potrebe.Ukupno članstvo podjeljeno je u više kategorija–operativni pripadnici DVD-a, počasni članovi, muška i ženska mladež, te posebice ženska desetina,što je mali specifikum u odnosu na ostala vatrogasna društva ovoga područja. U listopadu 1945.godine Antun Lukačević i Marko Ćosić pozivaju sve mlade ljude koji su se vratili iz rata ,kao i mlađe naraštaje (pioniri i omladina) da ponovno pokrenu rad DVD-a Bektež.Tada je za predsjednika izabran A.Lukačević,a za zapovjednika M.Ćosić,te za tajnika tadašnji učitelj Ivan Perinović.Rad obnovljenog društva počinje prikupljanjem opreme koja je bila sačuvana po kućama u selu,obnavlj se štrcaljka i kola na kojima se ona prevozila.Društvo dobiva na korištenje i prijašnju zgradu općinskog bilježnika,te uređuje spremište. Cijelo desetljeće radi se u okvirima pruženih mogućnosti i okolnost, vodstvo DVD-a nastoji učiniti najviše moguće, a pozornost se usmjerava na vježbe i natjecanja na kojima vatrogasci Bekteža (u  Kutjevu,Cigleniku,Vetovu i Lukaču) postižu zapažene rezultate. Uslijedio je nastavak rada pod vodstvom S.Marjanovića,koji je 1962.g.izabran za predsjednika, zapovjednik je bio Ivan Komarić, tajnik Slavko Demše, blagajnik Ivan Mandić i spremištar Adam Gašparac, dok su za Upravni odbor još izabrani Ivan Ramić st., Ivan Jajić i Mijo Komarić. Kako je zgrada Doma i spremišta bila izgrađena od presne cigle i podosta dotrajala, te ju je bilo teško održavati, donešena je na godišnjoj skupštini 1966.g. odluka da se objekt proda i da se priđe izgradnji novoga doma i spremišta, što je i učinjeno. Za novac od prodaje staroga objekta kupuje se građevni materijal. Šumarija Kutjevo poklanja potrebitu građu, PPK Kutjevo daruje stolariju, dok se najveći dio radova odvija na dobrovoljnoj osnovi. Zidarske radove obavio je Ivan Majetić iz Gradca Pleterničkog, dok žbukanje objekta preuzima Kazneno-popravni dom sa svojim zaposlenicima i ne naplaćuje nam ništa. Opremanje vatrogasnog doma i spremišta obavljeno je kroz samodoprinos  mještana pa je 1972.g. svečano otvoren novi Dom, uz pokroviteljstvo tadašnjeg predsjednika općine Požega dr. Marijana Štrbašića. Daljnih desetak godina DVD Bektež radi normalno .Nabavlja se potrebna vatrogasna oprema, kupuju prve odore, obavljaju se vježbe, ide na natjecanja, organizira se dežurstvo za vrijeme žetve i vršidbe, održavaju zabave i proslavljaju dočeci nove godine.

Na samoprijegor i požrtvornost vatrogasaca nisu utjecala nikakva stranačka, vjerska ili druga pripadnost, nego temeljna zadaća u duhu krilatice- Vatru gasi, brata spasi! Na tim osnovama utemeljen je DVD Bektež, koji se u tom duhu razvijao,jačao i razvijao svih proteklih 75 godina, a da nikada nije zakazao u pružanju pomoći ljudima.

Dobrovoljno vatrogasno Bektež svakim je danom sve više napredovaloj te se samim time nametnula potreba izgradne novoga, većega i funkcionalnijeg spremišta, kao i Doma za okupljanje narastajućeg broja mladeži.1999.g. predsjednik Mato Ramić na sjednici Upravnog odbora inicira gradnju novoga vatrogasnog spremišta.Poslije obrazloženja ideje i podnošenja oktiviranog plana izgradnje, Upravni odbor donosi odgovarajuću odluku, koju potom potvrđuju sudionici godišnje skupštine 2000.g. Plan je sačinjen po faznoj gradnji, a svaka od pet faza se ostvaruje u jednoj kalendarskoj godini.

== Lovačko društvo &quot;Strijela&quot; ==

Lovačko  društvo ''Strijela'' Bektež osnovano je 1955.g.
Društvo su sačinjavali lovci iz šest sela i to: Bektež, Kula, Ciglenik, Poreč, Gradište, Lipovica i Vukojevica. Društvo je tada brojilo 28 članova, a sjedište mu je bilo u Bektežu. Društvo ima sljedeću vrstu divljači: obična jelenska divljač, jelen lopatar, srneća divljač, muflon, zec, fazan, trčka prepelica, golub grvnaš, a od štetočina: lisica, jazavac, divlja mačka, kuna zlatica, jastreb, vrana, svraka i šojka. Do 1982.g. društvo nije imalo lovačku kuću, niti čardaka za spremanje hrane koja se zimi iznosi divljači. U 1982.g. bira se novo rukovodstvo i zacrtava svoj plan rada: izgradnja lovačke kuće, izgradnja gatera za divlje svinje veličine 10 ha, nabavka 5 komada divljih svinja, pravljenje mosta preko potoka do lov. kuće, pravljenje ribnjaka i izgradnja lov. objekata (visoke čeke, hranilice za visoku i nisku divljač). Društvo je od 1982. do 2004.g. dovelo struju u lov. kuću, iskopali bunar i doveli vodu u kuću, opremilo 5 spavaćih soba, napravilo 2 kupatila, opremilo dvije sale za ručanje, kupilo sav potreban escajg za 120 osoba, napravilo 2 pecala, dvije otvorene šupe i dvije prostorije za smještaj lovačkog alata. Što se tiče odstrela visoke divljači društvo je svake godine ispunjavalo plan, kao i niske divljači, osim zeca kojeg nije bilo, te je zabranjen lov od 1985. do 2000.g. 2000.g. počeo se planski loviti. 1996.g. dolazi do zakupa lovišta, a kako društvo nije zakupilo šumsku površinu od 2200 ha istu površinu zakupio je gosp. Ivan Ivšac iz Samobora, a društvo je zakupilo poljsku površinu od 2300 ha kojom još i danas gospodari. Sa gosp. Ivšacom napravljen je ugovor da lovci imaju pravo na 10 ulova godišnje na divlje svinje za koje se njemu plaća oko 20000 kuna godišnje.
Društvo danas broji 33 člana. 1991.g. društvo je brojilo 56 članova, a kako su '91. i '92.g. lovci otišli svaki u svoju državu 1993.g. ostaje 14 lovaca koji su radili i lovili, a kako bi se broj svake godine povećavao tako da danas ima gore navedeno 33 člana.

== Kulturno-umjetničko društvo &quot;Bektež&quot; ==

Osnovano je 16. veljače 1997.g. Osnivač i dugogodišnji predsjednik bio je Branko Galić. Razlog osnivanja KUD- a bio je da upoznamo mlađe naraštaje s tradicijskom kulturom života i  rada naših predaka, a ujedno da bi mlade generacije upoznale folklor i običaje našeg kraja. KUD ''Bektež'' ima 42 člana u sljedećim sekcijama: plesnoj, tamburaškoj i pjevačkoj, a po potrebi i dramskoj sekciji kada se izrode običaji (berba grožđa, svatovi, žetva, Badnjak…). U deset godina postojanja KUD ''Bektež'' organizira i smotre folklora ''Bekteški susreti''. U svom desetogodišnjem radu KUD je imao oko 300 nastupa što potvrđuju diplome i priznanja koje su sakupili sa raznih gostovanja.
Značajne smotre folklora na kojima  je KUD sudjelovao su: Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo i u ostalim mjestima. Sadašnji predsjednik KUD-a Bektež je Mato Ramić.

== Sport ==

* [[NK Bektež]]
* [[Ribolovno društvo Bektež]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Naselja u sastavu grada Kutjeva}}

[[Kategorija:Naselja u Požeško-slavonskoj županiji]]</text>
      <sha1>fppyyhp8v9udzg58sey1pnh116eb5f3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buk (Pleternica)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1489736</id>
    <revision>
      <id>42684326</id>
      <parentid>42462653</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:06:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Župa */</comment>
      <origin>42684326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16448" sha1="ktxwe6ibpe4ugrdi6a8yzuf6a0mise7" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Buk
|regija = 
|županija = [[Požeško-slavonska županija]]
|općina = [[Pleternica]]
|mikroregija = 
|najgrad = 
|površina = 
|nadvisina = 
|z. širina = 45.37
|z. dužina = 17.77
|brojstan2011 = 192&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup11_3344.html Popis stanovništva Republike Hrvatske 2011., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
|gustoća = 
|domaćinstva = 
|pošta = 34310 Pleternica
|pozbroj = +385 (0)34
|autooznaka = PŽ
|slika =
|slika_opis =
}}

'''Buk''' (Buk, Svilna, Resnik), je malo slavonsko selo koje je smješteno na cesti Pleternica-[[Đakovo]], uz potok [[Skočinovac]]. Ime Buk prvi put je zapisano 1545. u turskom poreznom popisu. Nalazi se u sastavu grada [[Pleternica|Pleternice]].

== Stanovništvo ==

U Buku žive 324 stanovnika (2001.). U Bučkoj župi bilo je [[1950.]] godine 37% starosjedilaca, 16% starijih i 47% novijih doseljenika. U selima se dugo održala [[ikavica]], ali sa današnjim danima izumire. Prosjek starosjedilaca najpovoljniji je u Požeštini. [[Moravski Česi|Moravskih Čeha]] ima u [[Resnik]]u, Hrvati su prije doseljavali iz [[Liki|Like]] i drugih krajeva, a posljednjih godina iz Bosne i Hercegovine. U Buku svi stanovnici su rimokatolici.

== Župa ==
RKT. ŽUPA SV. JURJA - BUK

Bučka je župa osnovana, ili boje rečeno obnovljena 1789. godine za sela: Buk, Svilna, Resnik, Kalinići, Vrčin-Dol, Mihaljevci, Tulnik i Mali Bilač. Zasluga je to zagrebačkog nadbiskupa Maksimilijana Vrhovca koji je u samo jednoj godini osnovao 100 župa u svojoj biskupiji (Jakšić, Vetovo, Brestovac, itd.) da bi narod lakše mogao doći do župnika i crkve i lakše vršiti vjerske dužnosti.

Drvena filijalna kapela Sv. Đurđa, podzidana i od pletera napravljena je oko godine 1760. imala je tako lijepi izgled te se činilo da je sva zidana. U nju je moglo stati 50 osoba, što je za ono vrijeme zadovoljavalo. No kad je ta kapela postala župska crkva, osjetilo se da je pretijesna i neugledna. Već godine 1804. narod hoće graditi novu, prostraniju i ljepšu župsku crkvu, a pogotovo kasnije kad je drvena crkvica postajala iz godine u godinu sve trošnija. No siromaštvo naroda i nemar vlasti, pa napoleonski ratovi - ne dopuštaju gradnju. Godinama se crkvica pomalo popravljala, zapravo se samo krparilo. Godine 1856. započela je gradnja nove, sadašnje crkve, koja je dovršena 1860. godine troškom Kraljevskom namjesništva u Zagrebu od 16.000 forinti, jer je Vjerozakonska zaklada vršila patronat prema župi.

Crkva je blagoslovljena 13.05.1860. godine. Duga je 31 m, a široka 12 m. Tako je Buk dobio jednu od najljepših crkvi u Požeškoj okolici. Njezin se viti toranj vidi iz doista daleke udaljenosti.

Crkva je bila tokom vremena više puta obnavljana i popravljana: 1888. 1905. 1928. poslije potresa 1937. 1968.
Godine 1971. crkva je ponovno na ukusan način iznutra obojena i postavljen je oltar prema puku. Orgulje su kupljene 1888. godine. Za Prvoga svjetskog rata dva su crkvena zvona oduzeta, kao i izvana iz filijalnih kapela, a poslije rata nabavljena su nova. Od godine 1963. Buk ima 4 zvona.

Župnička je kuća građena oko 1820. godine. Više je puta popravljana, pa tako i prošlih godina.

Kapela sv. Petra i Pavla u Tulniku spominje se 1730. godine i kasnijih godina. Sagrađena je bila od drveta na zidanom temelju. Pred vratima se nalazio trijem, a sa strane sakristija. Toranj u obliku kupole sagrađen je oko 1760. godine. Stara oltarna slika, posve jednostavna, s likovima sv. Petra i Pavla i B. D. Marije u sredini sačuvana je do danas.

Kapela sv. Petra i Pavla u Tulniku popravljana je temeljito 1894. godine i 1930 godine. Ima zvonik, zvono i sakristiju. Danas je u jako lošem stanju i neodržavana.

Kapela sv. Blaža u Mihaljevcima sagrađena je 1929. godine. Oltarna slika kupljena je kod Kaplana u Zagrebu.

Vrčindolska je župa postojala u kasnom srednjem vijeku i za sve vrijeme turskog vladanja. Spominje se 1581. 1613. 166. godine, itd. U zabitnom gorskom selu Vrčin-Dolu župnik se osjećao više siguran, osobito u doba progona, i kad su veće turske vojske prolazile požeškim krajem.

U izvještaju O. Petra Nikolića iz 1660. godine spominju se u ovoj župi dvije crkve, obje opskrbljene stvarima za bogoslužje. Prva je drvena crkva sv. Marina u današnjem Vrčin-Dolu, a druga Snježne Gospe, sagrađene od kamena, u današnjem selu Brčinu. Druge dvije crkve u toj župi, valjda u Svilni i Ruševi, bile su tada već napola porušene, pa se u jednoj od njih služila misa katkada, a u drugoj nikada. Župa Vrčin-Dol vjerojatno se je protezala od Frkljevaca i Kadanovaca preko Odvoraca i Buka do Ruševa.

Od godine 1738. do 1778. godine župska crkva sv. Antuna Padovanskog u Vrčin Dolu bila je drvena, a tako malena da je jedva 30-40 ljudi stalo u nju. Imala je četiri prozora, ali ni sakristije ni kora. U drvenom tornjiću nalazilo se zvono.

Kapela sv. Antuna Padovanskog, u Vrčin-Dolu sagrađena je 1896. godine. Nastojanjem župnika S. Vincijanovića dobila je novi oltar i novi kup sv. Antuna.

ŽUPNICI U BUKU

1789-1790. Martin Ninković, stanuje privatno, otišao u Skenderovce,

1790-1792. tomo Galović, stanuje privatno. Pokopan je u crkvi.

1792-1800. Josip Tomašević, sagradio drveni stan. Dobar propovjednik.

1800-1811. Đuro Polčić, uveo je lukno. Umro je s 49 godina.

1812-1840. Josip Spath, gradio stan i gospodarske zgrade. Otišao za župnika u Sesevete.

1840. Franjo Kušević,

1840-1851. Fabijan Brkić, umro s 57 godina. Pokopan u Buku na groblju.

1851-1861. Mato Kovačević, gradi crkvu. Postao župnik u Pleternici.

1861-1888. Stjepan Novak, rodom iz Nedelišća,

1888-1890. Teodor Kraljević, otišao za župnika u Stražeman,

1890-1896. Milan Pleše, nabavio 2 pokrajna oltara, križni put, orgulje,

1896-1898. Mijo filipec, privremeni upravitelj župe, požeški kapelan,

1898-1919. stjepan Vincijanović, Požežanin, pomogao okolišnji župnicima, Umro u Požegi 1953.god.

1920-1931. Mihovil Paus, rodom iz Kule, postao župnikom u Kaptolu,

1931-1934. Ivanko Vlašićak, književnik, došao iz Čaglića,

1934-1960. Fran Leskovar, Zagrepčanin, umirovljen u Pleternici. Umro 1967.

1967-1975. Stjepan Petrović, otišao za župnika u Požeške Sesvete,

1975-1994. Mladen Hokman,

1994-1998. Mato Rukavina, rodom iz Bučja, obnovio crkvu i župni stan

1998-2003. Antun Prpić, jedno vrijeme kancelar Požeške Biskupije,

2003-2004. Milivoj Knežević

2004.-2010. Slavko Starčević, sadašnji upravitelj župe

STANOVNICI - ŽUPLJANI

U Bučkoj župi bilo je 1950. godine 37,00% starosjedilaca, 16,00% starijih i 47,00% novijih doseljenika. Prosjek starosjedilaca najpovoljniji u Požeštini. To je za turskog osvajanja i vladanja najbolje sačuvan kraj. Tu se i danas održala čista ikavica (dite, dica, mliko), ali s novim naglaskom. U pojedinim selima starosjedioci stoje ovako: Mihaljevci 67,00%, Tulnici 60,00%, Mali Bilač 59,00%. Najnoviji doseljenici radije dolaze na zemljište  u selima s plodnim i ravnim njivama: u Resniku ih ima 97,005, u Buku 58,00%, Svilni 56,00%, Kaliniću 68,00%. Moravskih Čeha ima više u Resniku, manje u drugim selima:
Hrvati su prije doseljavali iz Like i drugih krajeva, a 1960-1970. godine iz Bosne (Rama).

Bučka župa ima 1793. godine 1110. stanovnika; 1880.- 914 stanovnika, 1937 - 1560 stanovnika, 1972 - 1194. stanovnika. U posljednje  vrijeme - opadanje.

SVEĆENICI KOJI SU ROĐENI U BUČKOJ ŽUPI

1. Josip Klapšić, rođen 1911. ređen 1934. godine, nestao 1945. godine
2. Ivan Fridl, rođen 1918.ređen 1944. godine
3. dr. Ivan Tilšar, rođen 1920. godine, ređen 1945,
4. Ivan Dračko, isusovac, rođen 1914. ređen 1947,
5. Ignacije Belak, rođen 1947. ređen 1976,
6. Nikola Jušić, rođen 1953. godine
7. Ivica Nikolić, rođen 1962. godine
8. Goran Mitrović, rođen 1969. godine

== Obrazovanje ==

U Buku postoji četverogodišnja područna škola Osnovne škole fra Kaje Adžića iz Pleternice.A nedavno je dobila i podnaziv podružna škola Tomo Perić. Škola je osnovana [[1858.]] godine. Škola je dala mnogo znamenitih osoba koja su završila visoke i više škole i bili priznati u društvu.

== Sport  ==
U Buku djeluje udruga građana sa nazivom

'''NK BSK BUK'''

Osnivačka skupština kluba održana je 7. srpnja, 1970. godine[2]. Klub je osnovan inicijativom mladih na čijem čelu je stajao mladi bračni par Bognar, koji su radili u selu kao učitelji. Društvo je osnovano kao NK BSK Buk. Godine 1985. mijenja ime i zove se SD BSK Buk. U sklopu društva osniva se rukometni te stolnoteniski klub. U kolovozu 1991. godine klub dobiva sponzora i mijenja ime te se od tada do 2012. godine zove NK BSK Bazinatours. 2012. godine ponovno mijenja ime i sada se zove NK BSK Buk. Prvi predsjednik je bio Đuro Filipović a prva službena utakmica je odigrana protiv NK Borca iz Kuzmice (1:4). Igralo se u Pleternici jer nije bilo igrališta. Prvo igralište je bilo u Pravuljama 3&amp;nbsp;km od sela a novo igralište napravljeno je na župnoj zemlji uz školu i to zaslugom PPK Kutjeva koje je zamijenilo zemlju sa župnikom Petrovićem. 1976. godine izgrađene su prve svlačionice. Konačni je oblik igralište dobilo 1985. godine kada je konačno poravnato te kada su izgrađene nove svlačionice. Za ovaj veliki posao zaslužan je tadašnji predsjednik Zvonko Čorak. Naknadno su na zapadnoj strani napravljene natkrivene tribine s 200 sjedećih mjesta.

Trenutačno se natječe u 1. ŽNL Požeško-slavonskoj.

'''USPJESI KLUBA'''

U sezoni 1989./90. klub osvaja 1. mjesto u tadašnjoj Općinskoj nogometnoj ligi, te stječe pravo na kvalifikacije za ulazak u Regionalnu ligu Slavonije i Baranje. Od 1990. do 1994. godine klub se natječe se u MNL Brod-Gradiška-Požega. U sezoni 1994./95. natječe se u 4. HNL zapad. Godine 1999., u kolovozu, klub igra predkolo hrvatskog kupa s NK Hajduk Hercegovcem i pobjeđuje s rezultatom od 5:0, nakon toga dospijeva u šesnaestinu završnice kupa i u rujnu iste godine igra sa zagrebačkom Croatiom i gubi s rezultatom od 0:10 što je bilo i očekivano jer je Croatia tada igrala u ligi prvaka.

== Gospodarstvo ==
U Buku doveden je telefon, struja, voda, asfalt, a u tijeku je izrada kanalizacije kroz cijelo naselje.

Mještani Buka, Svilne, Resnika i Kalinića bave se poljoprivedom, neki kao osnovnom djelatnošću, a drugi poslije radnog vremena u tvrtkama u Buku, Pleternici, Požegi ili u drugim gradovima u okolici. U mjestu ima nekoliko proizvođača koji se bave  proizvodnjom duhana, voća, povrća ili [[ratarstvo|ratarskim]] kulturama.

[[Vinogradarstvo]] je nekada bilo dosta razvijeno, ali nažalost u posljednje vrijeme vinogradi se napuštaju i ne obrađuju se. Buk je nekada bio poznat po dobrim vinima i podrumima.

U Buku posluju sljedeće tvrtke:

*WINDOR d.o.o. - poduzeće za obradu drveta. Proizvodi građevinsku stolariju (prozori drvo-aluminij),unutarnja vrata, opremanje objekata. Vlasnik tvrtke je gospodin Stjepan Franjić.
*BIZ d.o.o. - poduzeće za preradu mlijeka. Proizvodi mlijeko i [[mliječni proizvod|proizvode od mlijeka]]. Vlasnik tvrtke je gospodin Božo Bošnjak.
*BT-TRANSPORT d.o.o. - poduzeće za prijevoz putnika i robe. Vlasnik tvrtke je gospodin Antun Bazina.
*GRADITELJSTVO STEHLIK - poduzeće za graditeljstvo. Tvrtka se bavi građevinskim poslovima u Požeško-slavonskoj županiji. Vlasnik tvrtke je gospodin Ivica Stehlik.
*DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE - ustanova za smještaj starih i nemoćnih. Vlasnica ustanove je gospođa Katica Baketerić.

== Političke stranke ==
U Buku djeluju sljedeće političke stranke:

*[[HDZ]]
*[[SDP]]
*[[HSP]]

== Kirvaj==
Kirvaj u Buku se slavi 23. travnja.

U Buku, Svilnoj, Resniku i Kaliniću mještani slave za zaštitnika župe Sv. Jurja i taj dan je [[kirvaj]] u tim selima. [[Sv. Juraj]] (Đurđevo) slavi se 23. travnja, a slavlje se dugo priprema kako bi gosti bili što bolje dočekani. Peku se kolači i priprema mlada prasetina za ručak koji bude poslije svete mise koja se održva u župnoj crkvi. [[Licitar]]i su obvezni na kirvaju, a njima se jednako vesele muška i ženska djeca.

== Tradicija i običaji ==

===Klapanje===
U selima Buk, Svilna, Resnik i Kalinić se je održala tradicija malih klapača. Mali klapači prolaze kroz selo na [[Veliki petak]] i [[Velika subota|Veliku subotu]] sa klapaljkama i čegrtaljkama umjesto zvona jer su zvona u te dane zavezana.

Klapanje je prisjećanje na to kako su Isusa pribijali na križ, odnosno udaranje čekića u čavao. Ta tradicija se je održala samo u ovim selima, te se ne zna kada je počela. Klapači se dugo pripremaju za dane klapanja, a za svoj trud na Veliku subotu dobivaju od mještana jaja, u novije vrijeme i novac koji međusobno podijele. Klapači imaju nadgazdu, gazdu i podgazdu koji vode reda među klapačima. Vodstvo klapača bira se među najstarijim klapačima koji imaju dugodišnje iskustvo. Djeca klapaju dok ne završe 8. razred.

===Kolinje===
Tradicija [[kolinje|kolinja]] u Buku je od kada postoji samo mjesto. Kolinje počinje početkom jedanaestog mjeseca, a u prošlosti je počimalo kasnije jer je bilo dosta ručnog rada u polju pa se prije nije stiglo poklati bravce, a bilo je i sramota ranije klati jer prave gazde su klale zadnje jer nisu smjeli pokazati da nemaju u svojim zalihama masti i mesa.

Kolinje počinje u rano ujutro sa doručkom, služe se proizvodi od lanjskoga kolinja, probaju se stari proizvodi i dogovaraju se kakvi će biti ove godine.

Ujutro prije doručka nudi se kuhana rakija zvana u ovim krajevima &quot;kuvanica&quot;. 
 
Kada se svinje pokolju, naprave se [[kobasice]], kulinovi, švargle, [[krvavica|krvavice]], mast se otopi i postanu [[čvarci]], meso posoli, bude večera na kojoj se proba sve što se je radilo taj dan.

Djeca za večerom donesu ražanj i mole domaćina da im na ražanj stave proizvode koji su rađeni tijekom dana, a u pismu spominju tko je što radio tijekom dana. Pismo počinje s ''Dobro večer kusati mesari, čuli smo da ste danas klali.....''.

===Vrševina===

Tijekom ljetnih mjeseci početkom srpnja počinje skidanje sa polja [[ječam|ječma]], pšenice, [[zob]]i. Nekada se je to radilo ručno sa [[kosa]]ma gdje se je ručno kosilo i ručno sakupljalo u krstake, sušilo u polju, vozilo kući i vršilo u vršalicama. Sada se to radi u polju sa kombajnima, ali ostalo je da svaki susjed ide drugome pomoći kod istovara zrna kod kuće. Jedni drugima pomažu i onda se vidi tko je bolji u polju. Poslije istovara zrna domaćin časti svoju rabotu sa jelom i pićem.

===Pečenje rakije===

Sva domaćinstva u Buku imaju u svome posjedu mnogo voćnjaka u kojima ima dosta šljiva (rankulja, komorčanki, bjelika, punguzara, itd.) i kada se šljive pokupe onda se peče rakija na tradicionalan način na kazane za rakiju.

Mnoge obitelji, kada im se rodi dijete, ostavljaju rakiju iste godine za njegove svatove koji će biti za dvadeset i više godina, tako da se u svatovima u Buku uvijek pije stara rakija. Rakija se čuva tradicionalno u drvenim bačvama (hrastovim ili dudovima) u kojima dobiva zlatnožutu boju. Rakija, što se duže čuva, bude sve bolja i ima sve ljepšu boju.

== Vatrogasno društvo ==
Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je [[1909.]] godine i vodi brigu o razvoju i opremanju društva radi eventualnih požara u selu, ali i okolici. [[2009.]] godine društvo slavi 100 godina rada što je rijedak jubilej u svim društvima u okolici. Društvo vodi računa o podmlatku tako da je osnovan i podmladak u društvu koji zajedno ide na natjecanja sa starijim kolegama. Društvo ima vlastite prostorije koje koriste svi mještani u selu. Predsjednik društva je Vinko Jušić. Ove godine, 2009., obnavlja se  vatrogasni dom.

==Kulturno umjetničko društvo==
Kulturno umjetničko društvo u Buku osnovano je 15.ožujka 2010. godine. Kulturno umjetničko društvo dobilo je naziv Svilenka po svečanoj marami koju su žene nosile oko vrata. KUD Svilenka do sada broji oko 150 članova podijeljenih u dvije folklorne sekcije. Prva folklorna sekcija obuhvaća djecu od 6 do 12 godina,a druga od 13 godina nadalje...Predsjednica kulturno umjetničkog društva Svilenka je gospođa Branka Leist,voditeljica plesnih skupina je gospođa Branka Potnar,a voditeljica tamburaša je gospođa Jelena Potnar.

==Izvor==
{{izvori}}

{{Naselja u sastavu grada Pleternice}}

[[Kategorija:Naselja u Požeško-slavonskoj županiji]]</text>
      <sha1>ktxwe6ibpe4ugrdi6a8yzuf6a0mise7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferdinand VII.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2132961</id>
    <redirect title="Fernando VII, kralj Španije" />
    <revision>
      <id>42684245</id>
      <parentid>40763980</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Fernando VII, kralj Španije]]</comment>
      <origin>42684245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Fernando VII, kralj Španije]]</text>
      <sha1>d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferdinand VII Španski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2132969</id>
    <redirect title="Fernando VII, kralj Španije" />
    <revision>
      <id>42684246</id>
      <parentid>40763981</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Fernando VII, kralj Španije]]</comment>
      <origin>42684246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Fernando VII, kralj Španije]]</text>
      <sha1>d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferdinand VII od Španije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2423399</id>
    <redirect title="Fernando VII, kralj Španije" />
    <revision>
      <id>42684247</id>
      <parentid>40763982</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Fernando VII, kralj Španije]]</comment>
      <origin>42684247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Fernando VII, kralj Španije]]</text>
      <sha1>d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropska konvencija o ljudskim pravima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2950060</id>
    <revision>
      <id>42684307</id>
      <parentid>42456921</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T06:16:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 7 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62951" sha1="pjijebemm17f2ws2534pqe92do52rze" xml:space="preserve">[[Datoteka:Council of Europe (blue).svg|right|thumb|225px|Zemlje potpisnice Konvencije]]
'''Europska konvencija o ljudskim pravima''' - '''EKLJP''' ([[engleski jezik|engl.]] ''European Convention on Human Rights'' - ''ECHR''; [[francuski jezik|fr.]] ''Convention européenne des droits de l'homme'' - ''CEDH'') međunarodni je ugovor o zaštiti [[ljudska prava|ljudskih prava]] i sloboda u [[Europa|Europi]] te je kao takav najstariji i najučinkovitiji sustav za zaštitu ljudskih prava u svijetu.&lt;ref name=&quot;maro&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/171985 The interpretation of the European Convention on Human Rights] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819090416/http://hrcak.srce.hr/file/171985 |date=2014-08-19 }}, Marochini, Maša; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 2014(51)1, str. 63.-84. {{pdf}}&lt;/ref&gt; Punim imenom ''Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda'' (ETS br. 005){{fusg|1}} potpisana je u [[Rim]]u [[4. studenoga]] [[1950.]] godine od strane dvanaest zemalja{{fusg|2}} članica novoosnovanog [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]],{{fusg|3}} a na snagu je stupila [[3. rujna]] [[1953.]] godine.&lt;ref name=&quot;hrco&quot;&gt;[http://human-rights-convention.org/the-texts/the-convention-in-1950/?lang=en The Convention in 1950] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603110759/http://human-rights-convention.org/the-texts/the-convention-in-1950/?lang=en |date=2013-06-03 }}, human-rights-convention.org, pristupljeno 8. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Postupno se nadopunjavala nekoliko puta dodavanjem ''protokola'' koji su nadopunili odredbe konvencije.&lt;ref name=&quot;maro&quot; /&gt; Sve zemlje članice Vijeća Europe stranke su Konvencije te se od novih članica Vijeća zahtijeva njena ratifikacija.&lt;ref name=&quot;hrco&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://assembly.coe.int/Documents/AdoptedText/TA94/ERES1031.HTM Resolution 1031 (1994) on the honouring of commitments entered into by member states when joining the Council of Europe], assembly.coe.int, pristupljeno 8. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; [[Hrvatska]] je Konvenciju i njene protokole ratificirala [[5. studenoga]] [[1997.]] godine postavši tako 40. zemlja koja je to učinila.&lt;ref name=&quot;zdpe&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.coe.int/en/web/portal/croatia Croatia - Member state], coe.int, pristupljeno 8. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Konvencijom je ustanovljen [[Europski sud za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u (čl. 19.). Države potpisnice Konvencije obvezuju se da će se podvrgnuti konačnoj presudi Europskog suda u svakom sporu u kojem su stranke, a odgovornost za primjenu Konvencije uz Sud dijeli [[Odbor ministara Vijeća Europe|Odbor ministara]] koji je nadležan za nadzor nad izvršenjem presuda Europskog suda.&lt;ref name=&quot;omej&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/147429 Izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014005222/https://hrcak.srce.hr/file/147429 |date=2019-10-14 }}, Omejec, Jasna; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 2012(62)5-6, str. 1913.-1942. {{pdf}}&lt;/ref&gt; Svaki pojedinac, skupina pojedinaca, tvrtka ili nevladina organizacija može se obratiti Sudu pod uvjetom da su iscrpljena sva domaća pravna sredstva.&lt;ref name=&quot;hrco&quot; /&gt;

Danas sustav Konvencije pokriva gotovo cijeli europski kontinent odnosno 47 država potpisnica (iznimke su [[Bjelorusija]], [[Kazahstan]] i [[Vatikan]]) i obuhvaća više od 820 milijuna ljudi.&lt;ref name=&quot;maro&quot; /&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:DBP 1978 979 Menschenrechte.jpg|thumb|300px|Njemačka poštanska marka koja slavi 25 godina Europske konvencije o ljudskim pravima]]

Europska konvencija o ljudskim pravima igrala je važnu ulogu u razvoju svijesti o ljudskim pravima u [[Europa|Europi]]. Razvoj regionalnog sustava zaštite ljudskih prava koji djeluje diljem Europe može se promatrati kao reakcija na dvije pojave. U razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] europske [[saveznici|savezničke zemlje]] željele su spriječiti ponavljanje zločina iz nedavno završenog rata, kao i zaustaviti stvaranje [[diktatura]] u budućnosti. Riječima [[Pierre-Henri Teitgen]]a:&lt;ref&gt;Bates, str. 44.-45.&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Demokracije ne postaju [[nacizam|nacističke]] države preko noći. Zlo napreduje lukavo, s manjinom koja djeluje na uklanjanju poluga kontrole... Neophodno je intervenirati prije nego što bude kasno. Negdje mora postojati savjest koja će pokrenuti alarm u svijesti naroda (...) kako bi ih upozorila na opasnost i pokazala da kreću putem koji ih može odvesti daleko, ponekad čak i do [[koncentracijski logor Buchenwald|Buchenwalda]] i [[koncentracijski logor Dachau|Dachaua]].|Pierre-Henri Teitgen u govoru pred Savjetodavnom skupštinom Vijeća Europe, 1949.}}

S obzirom na tadašnju političku klimu u Europi (uspostavljanje [[komunizam|komunističkih]] režima i pojava &quot;[[željezna zavjesa|željezne zavjese]]&quot;), Konvencija je bila i odgovor na rast komunizma u [[srednja Europa|srednjoj]] i [[istočna Europa|istočnoj Europi]]. To dijelom objašnjava brojne reference na vrijednosti i principe koji su &quot;nužni u demokratskom društvu&quot; u tekstu Konvencije, unatoč činjenici da takvi principi nisu ni na koji način definirani u samoj Konvenciji.&lt;ref name=&quot;ovew&quot;&gt;Ovey,White, str. 1.-3.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bates, str. 46.&lt;/ref&gt;

Na [[Haški kongres|Haškom kongresu]] održanom 1948. godine usvojena je rezolucija upućena narodima Europe za stvaranje političke i ekonomske unije, ali i za izradu &quot;povelje o ljudskim pravima&quot; i ustanovljavanje suda koji bi tu povelju provodio. Sljedeće godine, [[5. svibnja]] [[1949.]], u [[palača Saint James|palači Saint James]] u [[London]]u osnovano je [[Vijeće Europe]]. U prvom poglavlju statuta ističe se kako je ''&quot;cilj Vijeća Europe ostvariti veće jedinstvo između svojih članica radi očuvanja i promicanja ideala i načela koji su njihova zajednička baština i poticati njihov ekonomski i socijalni napredak&quot;'' te kako će se ''&quot;tom cilju težiti putem organa Vijeća, raspravljanjem pitanja od zajedničkog interesa, sklapanjem sporazuma i usvajanjem zajedničke akcije na ekonomskom, socijalnom, kulturnom, znanstvenom, pravnom i administrativnom polju, kao i očuvanjem i razvojem ljudskih prava i temeljnih sloboda&quot;''. U čl. 3. ističe se kako ''&quot;svaka članica Vijeća Europe priznaje načelo vladavine prava i načelo prema kojem svaka osoba pod njezinom jurisdikcijom mora uživati ljudska prava i temeljne slobode te se obvezuje da će iskreno i djelotvorno surađivati na postizanju cilja određenog u poglavlju I.&quot;''&lt;ref&gt;Bates, str. 47.-51.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Barić Punda, Vesna; Grčić, Branko; Pečarić, Mario (ur.), ''Hrvatska i EU, izazovi integracije'', Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Studentski zbor Sveučilišta u Splitu, Europski pokret Split, Split, 2006., str. 21., {{ISBN|953-6024-87-X}}&lt;/ref&gt;

Savjetodavna skupština Vijeća svoj je prvi sastanak s temom izrade &quot;povelje o ljudskim pravima&quot; i uspostave suda koji bi je provodio održala u Strasbourgu u ljeto 1949. godine. Važnu ulogu u izradi buduće Konvencije imali su britanski zastupnik i odvjetnik Sir [[David Maxwell-Fyfe]] i francuski ministar [[Pierre-Henri Teitgen]]. U svom izvješću Skupštini&lt;ref&gt;[http://assembly.coe.int/Conferences/2009Anniversaire49/DocRef/Teitgen6.pdf Izvješće Pierre-Henri Teitgena podnesen Savjetodavnoj skupštini Vijeća Europe], coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{pdf}} {{eng oznaka}} {{fra oznaka}}&lt;/ref&gt; Teitgen je predložio popis prava koje treba zaštititi (odabirući brojne iz [[Opća deklaracija o pravima čovjeka|Opće deklaracije o pravima čovjeka]] donesene 1948. godine u [[New York]]u) i definirajući kako bi pravosudni mehanizam mogao raditi. Nakon opsežne rasprave Skupština je uputila konačni prijedlog Vijeću ministara (''Preporuka 38'')&lt;ref&gt;[http://assembly.coe.int/Conferences/2009Anniversaire49/DocRef/Rec38_9.pdf Recommendation 38], coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{pdf}} {{eng oznaka}} {{fra oznaka}}&lt;/ref&gt; koji je sazvao Skupinu pravnih stručnjaka da izrade samu Konvenciju.&lt;ref name=&quot;ovew&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Bates, str. 58.-80.&lt;/ref&gt;

Konvencija je izrađena tako da uključuje tradicionalni pristup osiguravanju &quot;istinske političke [[demokracija|demokracije]]&quot; iz tradicija Velike Britanije, Francuske i drugih zemalja članica Vijeća Europe.&lt;ref name=&quot;ovew&quot; /&gt; Otvorena je za potpisivanje [[4. studenoga]] [[1950.]] u [[Rim]]u. Ratificirana je i stupila na snagu [[3. rujna]] [[1953.]] Nadgleda je i provodi [[Europski sud za ljudska prava]] u Strasbourgu te Vijeće Europe.&lt;ref name=&quot;hrco&quot; /&gt; Do proceduralne reforme krajem 1990-ih (Protokol br. 11), Konvenciju je nadzirala i [[Europska komisija za ljudska prava]].&lt;ref name=&quot;colu&quot; /&gt;

== Europski sud za ljudska prava ==
{{glavni|Europski sud za ljudska prava}}

[[Europski sud za ljudska prava]] (ESLJP) ustanovljen je [[21. siječnja]] [[1959.]] godine, na temelju čl. 19. EKLJP-a.&lt;ref&gt;[http://www.echr.coe.int/Documents/Court_in_brief_ENG.pdf The Court in brief], coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{pdf}} {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Prema Konvenciji, Sud mora osigurati poštivanje obveza koje su visoke ugovorne stranke preuzele Konvencijom i dodatnim protokolima. Stupanjem na snagu Protokola br. 11 Sud je postao stalna institucija zaštite [[ljudska prava|ljudskih prava]] u Europi. Suci su potpuno neovisni o zemlji svog podrijetla i ne predstavljaju ni podnositelje zahtjeva ni države.&lt;ref name=&quot;migr&quot; /&gt;

Sama Konvencija ne daje smjernice o tome kako Sud treba tumačiti njene odredbe. Važno obilježje prava navedenih u Konvenciji je da je većina njih izložena na način da se omogući njihova široka interpretacija. Neodređenost jezika ima za posljedicu nedostatak preciznog značenja ili određeni raspon primjene. Iz perspektive [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]] interpretacija Konvencije mora se voditi prema [[Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora|Bečkoj konvenciji]] (čl. 31. st. 1. propisuje da se ''&quot;ugovor mora tumačiti u dobroj vjeri, prema uobičajenom smislu izraza iz ugovora u njihovu kontekstu i u svjetlu predmeta i svrhe ugovora&quot;'').&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/328843.html Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora], narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 14. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt; Budući da Sud mora u svom postupanju osigurati djelotvornu zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, njegova je uloga da ispitujući slučaj i donoseći sudsku presudu odnosno odluku o prijateljskom rješenju u okviru svoje nadležnosti, tumači i neposredno primjenjuje Konvenciju.&lt;ref name=&quot;maro&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;omej&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;arlo&quot;&gt;[http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=44&amp;s=442 Ustavnosudski aktivizam i europski pravni standardi], Arlović, Mato; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (Online) 2014(51)1, pristupljeno 18. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt; Sud je tako u slučaju ''Loizidou protiv Turske'' (1995.) naglasio da je ''&quot;Konvencija živi instrument koji se mora tumačiti u svjetlu današnjih uvjeta što je čvrsto ukorijenjeno u sudskoj praksi Suda (...) Iz toga slijedi da se ove odredbe ne mogu tumačiti samo u skladu s namjerama njihovih autora koji su ih izrazili prije više od četrdeset godina&quot;''.&lt;ref name=&quot;loiz&quot; /&gt; Ovakav rad Suda znatno je utjecao (i još uvijek utječe) na rad svih, a pogotovo ustavnih sudova zemalja potpisnica, u razvoju kvalitete pružanja zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.&lt;ref name=&quot;arlo&quot; /&gt;

== Sadržaj ==
Konvencija se sastoji od tri dijela. Glavni dio, koji se bavi građanskim i političkim pravima i slobodama, sadržan je u Odjeljku I (čl. 2. - 18.). Odjeljak II (čl. 19. - 51.) sadrži odredbe o Sudu i pravilima njegovog rada. Odjeljak III sadrži razne završne odredbe. Mnogi od članaka u Odjeljku I ustrojeni su u dva stavka: u prvome se postavlja osnovno pravo ili sloboda, a drugi sadrži različita isključenja, iznimke ili ograničenja na osnovno pravo.

=== Članak 1. Obveza na poštovanje ljudskih prava ===
Uvodni članak 1. obvezuje potpisnice da osiguraju prava i slobode iz drugih članaka Konvencije ''&quot;u okviru svojih nadležnosti&quot;''. U iznimnim slučajevima, ''&quot;nadležnost&quot;'' ne mora biti ograničena na vlastitom teritoriju, već se obveza osiguranja prava i sloboda iz Konvencije proširuje i na stranom teritoriju nad kojim država ima kontrolu (slučaj ''Loizidou protiv Turske'').&lt;ref name=&quot;loiz&quot;&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-57920 Case of Loizidou v. Turkey - Judgement], coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;PZP, str. 8.-11.&lt;/ref&gt;

=== Članak 2. Pravo na život ===
Članak 2. štiti pravo svake osobe na vlastiti život, a glavni fokus jest oduzimanje života od strane službenih osoba.

Konvencija ne pruža detaljne smjernice glede pitanja kada započinje život. Tako je u slučaju ''Vo protiv Francuske'' (2004.) Sud odbio produljiti pravo na život na nerođeno dijete, navodeći da ''&quot;kako stvari stoje, niti je poželjno, niti moguće odgovoriti na pitanje da li je nerođeno dijete osoba u smislu članka 2. Konvencije&quot;''.&lt;ref&gt;PZP, str. 13.-15.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-61887 Case of Vo v. France - Judgment], coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Prvi stavak članka 2. sadrži iznimku za zakonita izvršenja smrtne kazne, ali ona je ukinuta Protokolom 13.&lt;ref name=&quot;pr13&quot;&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/187.htm Protocol No. 13 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, concerning the abolition of the death penalty in all circumstances] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131118023904/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/187.htm |date=2013-11-18 }}, coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Trenutno su sve članice Vijeća Europe ratificirale Protokol 13 osim [[Armenija|Armenije]] (potpisala, ali nije ratificirala), [[Rusija|Rusije]] i [[Azerbajdžan]]a (nisu ga potpisali).&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ChercheSig.asp?NT=187&amp;CM=8&amp;CL=ENG Protocol No. 13 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, concerning the abolition of the death penalty in all circumstances - Status as of: 11/8/2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150104062716/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ChercheSig.asp?NT=187&amp;CM=8&amp;CL=ENG |date=2015-01-04 }}, coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Drugi stavak članka propisuje da smrt proizašla ''&quot;iz upotrebe sile koja je bila nužno potrebna&quot;'' pri obrani osobe od protupravnog nasilja, prilikom zakonitog uhićenja osumnjičenika ili bjegunca ili radi suzbijanja pobune ili ustanka nije u suprotnosti s člankom. Većina slučajeva kršenja ovog članka koji su završili pred Sudom uključivale su uporabu sile u kontekstu borbe protiv terorista. U slučaju ''McCann i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva'' (1995.) Sud je ustvrdio da bi ''&quot;antiterorističke operacije morale biti planirane i kontrolirane od strane državnih organa vlasti tako da se u najvećem mogućem stupnju smanji mogućnost uporabe smrtonosne sile&quot;''.&lt;ref&gt;PZP, str. 17.-19.&lt;/ref&gt;

=== Članak 3. Zabrana mučenja ===
Članak 3. zabranjuje mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kaznu, bez iznimki, čak i u najtežim okolnostima, kao npr. u borbi protiv terorizma ili zločina.&lt;ref&gt;PZO, str. 6.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;akso&quot;&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-58003 Case of Aksoy v. Turkey - Judgment] {{eng oznaka}} i [http://hudoc.echr.coe.int/webservices/content/pdf/001-113254 Aksoy protiv Turske - sažetak] {{pdf}}, coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

Sud je u slučaju ''Chahal protiv Ujedinjenog Kraljevstva'' (1996.) naglasio temeljnu prirodu članka 3. smatrajući da je zabrana postavljena u ''&quot;apsolutnom smislu ... bez obzira na ponašanje žrtve&quot;''.&lt;ref name=&quot;chah&quot;&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-58004 Case of Chahal v. United Kingdom - Judgment] {{eng oznaka}} i [http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-94367 Chahal protiv Ujedinjenog Kraljevstva - sažetak], coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt; Sud je također presudio da država ne može deportirati ili izručiti pojedince koji bi mogli biti izloženi mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni u državi primateljici.&lt;ref name=&quot;chah&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-57619 Case of Soering v. United Kingdom - Judgment] {{eng oznaka}} i [http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-94350 Soering protiv Ujedinjenog Kraljevstva - sažetak], coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

Sud je utvrdio da &quot;mučenje&quot; predstavlja ''&quot;namjerno nečovječno postupanje koje uzrokuje vrlo ozbiljne i okrutne patnje&quot;''. Također je utvrdio i razliku mučenja i drugih oblika ponašanja zabranjenog člankom 3., odnosno da ta razlika ovisi o okolnosti svake pojedine žrtve pa je prema tome nemoguće utvrditi pripada li određena vrsta postupanja uvijek u određenu kategoriju.&lt;ref&gt;PZO, str. 12. (slučaj ''Irska protiv Ujedinjenog Kraljevstva'')&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-57506 Case of Ireland v. United Kingdom - Judgment], coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Sud također smatra da je Konvencija ''&quot;živući instrument koji se mora tumačiti u svjetlu trenutnih uvjeta&quot;'' i kako se ''&quot;određene radnje koje su u prošlosti klasificirane kao nečovječno i ponižavajuće postupanje, a ne kao mučenje mogu ubuduće klasificirati na drugačiji način&quot;''.&lt;ref&gt;PZO, str. 12. (slučaj ''Selmouni protiv Francuske'')&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-58287 Case of Selmouni v. France - Judgment], coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Članak 4. Zabrana ropstva i prisilnog rada ===
Članak 4. zabranjuje ropstvo i prisilni rad, ali uz izuzetke gdje &quot;prisilni rad&quot; ne obuhvaća rad u okviru izdržavanja kazne, vojnu službu, rad u slučaju izvanrednog stanja (nepogode ili nesreće) i rad koji je dio &quot;građanskih obveza&quot;.

=== Članak 5. Pravo na slobodu i sigurnost ===
Članak 5. propisuje da svatko ima pravo na slobodu i osobnu sigurnost. Pravo na slobodu ograničeno je samo zakonitim uhićenjem ili pritvorom pod određenim okolnostima. Članak također određuje da uhićeni imaju pravo biti obaviješteni, na jeziku koji razumiju, o razlozima uhićenja i mogućoj optužbi, pravo na izlazak pred sud u najkraćem roku, kao i pravo odštete u slučaju uhićenja ili pritvaranja suprotnog odredbama članka.

Ovaj je članak posebno važan u kontekstu brojnih tražitelja azila. Sud je u slučaju ''Amuur protiv Francuske'' (1996.) utvrdio kako su ''&quot;mnoge države članice posljednjih godine suočene sa sve većim brojem tražitelja azila. U tom smislu Sud je svjestan teškoća povezanih s prihvatom tražitelja azila u velikim europskim zračnim lukama kao i u postupku obrade njihovih zahtjeva za azilom. (...) Države članice imaju neosporno suvereno pravo kontrole ulaska i boravka stranaca na njihovom teritoriju.&quot;'' Iako članak 5. ne spominje trajanja i uvjete u kojima se provodi lišavanje slobode, Sud je odredio da budući ''&quot;da se ta mjera ne primjenjuje na osobe koje su počinile kazneno djelo, već na strance koji su, često strahujući za vlastiti život, pobjegli iz zemlje svog porijekla, mjere i uvjeti provedbe takve mjere moraju biti primjereni.&quot;''&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/178903 Ograničenje slobode kretanja tražitelja azila: zaštitna mjera ili kazna?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191022144400/https://hrcak.srce.hr/file/178903 |date=2019-10-22 }}, Lalić Novak, Goranka; Pravni vjesnik 2013(29)3-4, str. 139.-156. {{pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-57988 Case of Amuur v. France - Judgment], coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Članak 6. Pravo na pošteno suđenje ===
Članak 6. detaljno propisuje pravo na pošteno suđenje, uključujući pravo na javnu raspravu pred neovisnim i nepristranim sudom u razumnom roku, pretpostavku nevinosti (''Svatko optužen za kazneno djelo smatrat će se nevinim sve dok mu se ne dokaže krivnja u skladu sa zakonom'') i druga minimalna prava za optuženike (odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu svoje obrane, pristup branitelju, pravo na ispitivanje svjedoka, pravo na besplatnu pomoć tumača).

Pravo na pošteno suđenje jedno je od središnjih prava koja Konvencija štiti i upravo zato su se podnositelji zahtjeva pred Sudom najviše pozivali na članak 6.&lt;ref name=&quot;grbi&quot;&gt;[http://vjesnik.pravos.hr/preuzimanje/2012-3_4.pdf Građanska prava i obveze kao autonomni pojmovi prema čl. 6 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Grbić, Sanja; Pravni vjesnik 2012(28)3-4, str. 117.-145. {{pdf}}&lt;/ref&gt; Važnost ovog članka Sud je potvrdio u slučaju ''Delcourt protiv Belgije'' (1970.) ocjenjujući da ''&quot;u demokratskom društvu u smislu EKLJP-a, pravo na pošteno (pravično) provođenje pravde zadržava tako značajno mjesto da restriktivno tumačenje čl. 6 ne bi odgovaralo cilju i svrsi te odredbe.&quot;''&lt;ref name=&quot;grbi&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-57467 Case of Delcourt v. Belgium - Judgment], coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Članak 7. Nema kazne bez zakona ===
Članak 7. zabranjuje retroaktivnu kriminalizaciju djela ili propusta, odnosno u Konvenciju uključuje pravni princip ''[[nullum crimen, nulla poena sine lege]]''.&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-127697 Case of Del Río Prada v. Spain - Judgment], coe.int, pristupljeno 13. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Nitko ne može biti proglašen krivim za kazneno djelo koje u trenutku počinjenja, po unutarnjem ili po međunarodnom pravu nisu bili predviđeni kao kazneno djelo. Također, ne može se odrediti teža kazna od one koja je bila primjenjiva u trenutku kada je kazneno djelo počinjeno.

=== Članak 8. Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života ===
Članak 8. određuje da &quot;svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja&quot; uz određena ograničenja koja su &quot;u skladu sa zakonom&quot; i &quot;nužna u demokratskom društvu&quot;. Ovaj članak jasno utvrđuje zaštitu od nezakonitog zadiranja u privatnost ljudi, što je Sud potvrdio u slučaju ''Liberty i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva'' (2008.).&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-87207 Case of Liberty and others v. United Kingdom - Judgment], coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Također, članak obuhvaća &quot;pozitivne obveze&quot;, pa je tako Sud protumačio pojam &quot;pravo na 
poštovanje&quot; kao nalaganje državi da poduzima pozitivne korake radi osiguranje zaštite uživanja prava odnosno da je ''&quot;osnovna&quot; svrha članka zaštita pojedinca/ke protiv arbitrarnog miješanja javnih vlasti. Međutim, on ne samo da primorava državu da se suzdrži od takvog miješanja, već osim te primarne negativne obveze, mogu postojati pozitivne obveze svojstvene učinkovitom &quot;poštovanju&quot; obiteljskog života.&quot;''&lt;ref&gt;PIO, str. 10.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-57534 Case of Marckx v. Belgium - Judgment] {{eng oznaka}} i [http://hudoc.echr.coe.int/webservices/content/pdf/001-113322 Marckx protiv Belgije - sažetak] {{pdf}}, coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Kroz pojedine slučajeve o kojima je odlučivao, Sud je utvrdio brojne segmente ljudskog života koji ulaze u okvir prava koja su zaštićena 
člankom 8. (npr. razni obiteljski odnosi, odnos između osoba bilo poslovne ili osobne prirode, mogućnost da osoba svoju seksualnost izrazi kao homoseksualnu bez straha od kaznenog progona ili otpuštanja s posla, prava osoba koje su prošle operaciju promjene spola, pristup osobnim podacima koje neka tijela javne vlasti imaju u svojoj evidenciji i korištenje tih podataka, nadzor telekomunikacija i presretanje dopisivanja itd.)&lt;ref&gt;PIO, str. 8.-9.&lt;/ref&gt;

=== Članak 9. Sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovjesti ===
Članak 9. određuje da svatko ima pravo na [[sloboda mišljenja|slobodu mišljenja]], savjesti i [[sloboda vjeroispovjesti|vjeroispovijesti]]. To pravo uključuje slobodu da se promijeni vjeroispovijest ili uvjerenje te da se isti slobodno iskazuju bogoslužjem, poučavanjem, praktičnim vršenjem i obredima, uz određena ograničenja koja su &quot;propisana zakonom&quot; i &quot;nužna u demokratskom društvu&quot;.

=== Članak 10. Sloboda izražavanja ===
Članak 10. propisuje pravo na [[sloboda izražavanja|slobodu izražavanja]] koje podliježe određenim ograničenjima koja su &quot;u skladu sa zakonom&quot; i &quot;nužna u demokratskom društvu&quot;. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti, uz određena ograničenja (interes državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, sprječavanje nereda ili zločina, zaštita zdravlja ili morala, zaštita ugleda ili prava drugih, sprječavanje odavanja povjerljivih informacija ili očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti).

Odredba o &quot;podvrgavanju režimu dozvola ustanova koje obavljaju djelatnosti [[radio|radija]] ili [[televizija|televizije]] te [[kinematografija|kinematografsku]] djelatnost&quot;, odnosno pravo države za licenciranje medijske tvrtke, bila je uključena zbog ograničenog broja raspoloživih [[frekvencija]] i činjenici da je u to vrijeme većina europskih država imala [[monopol]] radija i televizije. U obrazloženju presude u slučaju ''Informationsverein Lentia i drugi protiv Austrije'' (1993.) Sud smatra da zbog ''&quot;tehničkog napretka u posljednjih nekoliko desetljeća, opravdanje tih ograničenja ne može se naći u broju raspoloživih frekvencija i kanala.&quot;'' Sud tako javne monopole unutar audiovizualnih medija smatra suprotnima članku 10., u prvom redu zato što ne mogu osigurati veći broj izvora informacija.&lt;ref&gt;[http://www.refworld.org/docid/49f17f3a2.html A guide to the implementation of Article 10 of the European Convention on Human Rights], Macovei, Monica; Human rights handbooks, No. 2, siječanj 2004. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-57854 Case of Informationsverein Lentia and others v. Austria - Judgment], coe.int, pristupljeno 12. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Članak 11. Sloboda okupljanja i udruživanja ===
Članak 11. štiti pravo na [[sloboda okupljanja|slobodu okupljanja]] i udruživanja, uključujući i pravo na osnivanje i pridruživanje [[sindikat]]ima, pod određenim ograničenjima koja su &quot;propisana zakonom&quot; i &quot;nužna u demokratskom društvu&quot;.

=== Članak 12. Pravo na brak ===
Članak 12. utvrđuje pravo muškaraca i žena na stupanje u [[brak]] i osnivanje [[obitelj]]i, u dobi za sklapanje braka i u skladu s domaćim zakonima.

Sud je do sada odbio provesti odredbe ovog članka na istospolne brakove, smatrajući da ''&quot;brak ima duboko ukorijenjene društvene i kulturne konotacije koje se u velikoj mjeri mogu razlikovati od jednog društva do drugog&quot;''. Nadalje, Sud ponavlja kako ''&quot;ne smije žuriti sa zamjenom vlastite prosudbe s onom nacionalnih tijela, koja su u najboljoj poziciji procijeniti i odgovoriti na društvene potrebe&quot;'', odnosno da državama treba prepustiti široku [[sloboda procjene (pravo)|slobodu procjene]] u ovom području.&lt;ref name=&quot;bsvs&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/147780 Ustavnopravno načelo jednakosti i pravno uređenje istospolnih zajednica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161030091434/http://hrcak.srce.hr/file/147780 |date=2016-10-30 }}, Barić, Sanja; Vincan, Sanja; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 2013(50)1, str. 81.-113. {{pdf}}&lt;/ref&gt; U slučaju ''Schalk i Kopf protiv Austrije'' (2010.) Sud smatra (referirajući se na starije presude) da ''&quot;članak 12. jamči tradicionalni koncept braka kao zajednice muškarca i žene. Sud je priznao da su neke od država ugovornica proširile brak na istospolne partnere, ali drži da to odražava njihovu vlastitu viziju uloge braka u njihovim društvima te da ona ne proizlazi iz tumačenja temeljnih prava kao što su to navele države ugovornice u Konvenciji iz 1950.&quot;'', ali i da istospolne zajednice ''&quot;treba razumjeti u okviru definicije &quot;obitelji&quot; i kao dio Konvencijom obuhvaćenog pojma &quot;obiteljskog života&quot;'', odnosno da su istospolne zajednice u ''&quot;relevantno sličnoj situaciji kao i parovi različite seksualne orijentacije u pogledu njihove potrebe za pravnim priznanjem i zaštitom njihovih odnosa&quot;''.&lt;ref name=&quot;bsvs&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-99605 Case of Schalk and Kopf v. Austria - Judgment] {{eng oznaka}} i [http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-118863 Schalk i Kopf protiv Austrije - sažetak], coe.int, pristupljeno 12. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

U slučaju ''Goodwin protiv Ujedinjenog Kraljevstva'' (2002.) Sud je presudio da zakon prema kojemu [[transseksualnost|transseksualne]] osobe ne mogu službeno promijeniti spol nakon operacije krši članak 12. jer se prema njemu takve osobe ne mogu vjenčati s osobom suprotnog spola (nakon operacije). Ova je presuda promijenila raniju presudu u slučaju ''Rees protiv Ujedinjenog Kraljevstva''.&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-60596 Case of Christine Goodwin v. United Kingdom], coe.int, pristupljeno 12. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Članak 13. Pravo na djelotvoran pravni lijek ===
Članak 13. definira pravo na djelotvorna pravna sredstva pred domaćim vlastima zbog povrede prava zaštićenih Konvencijom. Cilj ove odredbe je povećanje sudske zaštite pojedinaca u slučajevima kršenja njihovih ljudskih prava. U tom smislu, pravo na djelotvorna pravna sredstva je bitan preduvjet za učinkovitu politiku ljudskih prava.&lt;ref&gt;[http://www.ejtn.eu/Documents/About%20EJTN/Independent%20Seminars/Human%20Rights%20BCN%2028-29%20April%202014/Outline_Lecture_Effective_Remedies_KUIJER_Martin.pdf Effective remedies as a fundamental right] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304131151/http://www.ejtn.eu/Documents/About%20EJTN/Independent%20Seminars/Human%20Rights%20BCN%2028-29%20April%202014/Outline_Lecture_Effective_Remedies_KUIJER_Martin.pdf |date=2016-03-04 }}, Kuijer, Martin; Seminar on human rights and access to justice in the EU, 28-29 April 2014, Barcelona {{eng oznaka}} {{pdf}}&lt;/ref&gt;

=== Članak 14. Zabrana diskriminacije ===
Ovaj članak nije samostalno pravo jednakosti već zavisna odredba čije je područje primjene ograničeno na prava navedena u Konvenciji, pa prema tome, podnositelji zahtjeva moraju dokazati diskriminaciju u uživanju nekog konkretnog prava koje je zajamčeno negdje drugdje u Konvenciji (npr. diskriminacija na temelju spola (čl. 14.) u ostvarivanju prava na slobodu izražavanja (čl. 10.))&lt;ref&gt;PrZO, str. 5.&lt;/ref&gt;

Definicija članka je široka jer zabranjuje diskriminaciju na temelju potencijalno neograničenog broja razloga. Izričito se zabranjuje diskriminacija na osnovi &quot;spola, rase, boje kože, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili druge okolnosti&quot;. Upravo ova &quot;druga okolnost&quot; omogućuje Sudu da zabranu proširi i na druge osnove koje nisu posebno navedene kao što je diskriminacija na temelju seksualne orijentacije, bračnog stanja, nezakonitosti, profesionalnog statusa, vojnog statusa i prigovora savjesti.&lt;ref name=&quot;przo&quot;&gt;PrZO, str. 6.&lt;/ref&gt;

Protokol br. 12 proširio je zabranu diskriminacije u uživanju bilo kojeg prava ili povlastice u skladu s nacionalnim pravom, dakle i onih prava ili povlastica koje nisu navedeni u Konvenciji.&lt;ref name=&quot;przo&quot; /&gt;

=== Članak 15. Derogiranje u vrijeme izvanrednog stanja ===
Članak 15. omogućuje državama potpisnicama [[derogacija (pravo)|derogiranje]] nekih prava zajamčenih Konvencijom. Dopuštena derogiranja moraju ispuniti tri bitna uvjeta: mora postojati opasnost koja prijeti opstanku naroda (rat ili drugo izvanredno stanje), sve poduzete mjere moraju biti &quot;u opsegu koji je strogo određen potrebama tih izvanrednih prilika&quot; i ne smiju biti &quot;nespojive s ostalim obvezama visoke ugovorne stranke po međunarodnom pravu&quot;. Osim ovih uvjeta, postavljena je i procedura da svaka ugovorna stranka mora obavijestiti tajnika [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] o mjerama odstupanja, razlozima uvođenja tih mjera i o prestanku njihovih djelovanja.

Sud primjenjuje visoki stupanj nadzora u odlučivanju jesu li mjere derogacije &quot;strogo određene potrebama izvanrednih prilika&quot;. Tako je u slučaju ''A. i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva'' (2009.) Sud odbio tužbu koja je tvrdila da mjere koje je donijela britanska vlada kao odgovor na [[napadi 11. rujna 2001.|napade 11. rujna 2001.]] nisu bile valjane, ali je i obrazložio da su te mjere bile nesrazmjerne.&lt;ref name=&quot;avuk&quot;&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=002-1647 Case of A. and others v. United Kingdom - Judgment], coe.int, pristupljeno 12. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; Da bi derogacija bila valjana, izvanredno stanje mora: biti stvarno ili neposredno iako države ne moraju čekati da se opasnost dogodi;&lt;ref name=&quot;avuk&quot; /&gt; uključivati cijeli narod, iako se prijetnja ograničena na određenu regiju može tretirati kao ''opasna po život naroda u toj regiji'';&lt;ref name=&quot;akso&quot; /&gt; ugrožavati nastavak organiziranog života zajednice;&lt;ref name=&quot;greek&quot;&gt;[http://swarb.co.uk/lisc/HumRi19601969.php Greek Case (1969) 12 YB 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319133302/http://swarb.co.uk/lisc/HumRi19601969.php |date=2015-03-19 }}, swarb.co.uk, pristupljeno 12. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; biti toliko izuzetna da su ograničenja dopuštena Konvencijom ''očito nedovoljna''.&lt;ref name=&quot;greek&quot; /&gt;

=== Članak 16. Ograničenja političke djelatnosti stranaca ===
Članak 16. omogućuje državama članicama ograničavanje političke djelatnost stranaca. Sud je u slučaju ''Piermont protiv Francuske'' (2005.) presudio da zemlje članice Europske unije ne mogu smatrati državljane drugih zemalja članica Europske unije strancima.&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-57925 Case of Piermont v. France - Judgment], coe.int, pristupljeno 12. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

=== Članak 17. Zabrana zloupotrebe prava ===
Članak 17. određuje da nitko ne može koristiti prava zajamčena Konvencijom da bi tražio ukidanje ili ograničavanje tih istih prava. To se odnosi npr. na slučajeve u kojima države pokušavaju ograničiti ljudsko pravo u ime nekog drugog ljudskog prava ili na slučajeve u kojima se pojedinci oslanjaju na ljudsko pravo da bi ugrozili druga ljudska prava. Tako je npr. Sud u slučaju ''Norwood protiv Ujedinjenog Kraljevstva'' (2003.) odbacio optužbu navodeći kako je''&quot;opća svrha članka 17. spriječiti pojedince ili grupe s totalitarnim ciljevima da iskorištavaju za vlastite interese načela koja su formulirana u Konvenciji. Sud, a prethodno i Europska komisija za ljudska prava, drži posebice da se sloboda izražavanja zajamčena člankom 10. Konvencije ne može pozivati u nekom smislu protivno članku 17.&quot;''&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/webservices/content/pdf/001-67632 Case of Norwood v. United Kingdom - Decision as to the admissibility], coe.int, pristupljeno 12. kolovoza 2014. {{eng oznaka}} {{pdf}}&lt;/ref&gt;

=== Članak 18. Granice primjene ograničenja prava ===
Članak 18. određuje da se bilo koja ograničenja prava predviđenih Konvencijom mogu koristiti samo u svrhu za koju su predviđeni, što znači da ograničavanje navedenih prava od strane države iz bilo kojeg razloga osim onog koji je naveden i dozvoljen Konvencijom predstavlja njeno kršenje. Slično članku 14, ovo je još jedna zavisna odredba. Sud je u slučaju ''Gusinskiy protiv Rusije'' (2004.) procijenio kako ''&quot;članak 18. nema autonomnu ulogu. Može biti primijenjen samo zajedno s drugim člancima Konvencije. Može doći i do kršenja članka 18. u vezi s drugim člankom, iako ne postoji kršenje tog članka zasebno. Nadalje slijedi iz odredaba članka 18. da povreda može nastati kada su pravo ili sloboda podvrgnuti ograničenjima dozvoljenim Konvencijom.''&lt;ref&gt;[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx?i=001-61767 Case of Gusinskiy v. Russia - Judgment], coe.int, pristupljeno 13. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Protokoli ==
Do 2010. godine četrnaest je protokola Konvencije bilo otvoreno za potpisivanje. Protokoli se mogu podijeliti u dvije glavne skupine: oni o izmjenama i dopunama sustava Konvencije i oni koji proširuju prava koja mogu biti zaštićena. Prva skupina zahtijeva ratifikaciju svih država potpisnica prije stupanja na snagu, a druga samo određeni broj ratifikacija.

=== Pregled protokola ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Protokol !! ETS br. !! Otvaranje ugovora !! Stupanje na snagu !! Sadržaj
|-
| 1 || 009 || 20. ožujka 1952. || 18. svibnja 1954. || Uvodi se zaštita imovine, pravo na obrazovanje i pravo na slobodne izbore tajnim glasovanjem.&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/009.htm Protocol to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918004912/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/009.htm |date=2013-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2 || 044 || 6. svibnja 1963. || 21. rujna 1970. || [[Europski sud za ljudska prava]] dobiva nadležnost za davanje savjetodavnih mišljenja.&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/044.htm Protocol No. 2 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918005709/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/044.htm |date=2013-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
| 3 || 045 || 6. svibnja 1963. || 21. rujna 1970. || Promjena članaka 29., 30. i 34. Konvencije.&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/045.htm Protocol No. 3 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
| 4 || 046 || 16. rujna 1963. || 2. svibnja 1968. || Uvode se zabrana lišavanja slobode dužnika, pravo na slobodu kretanja i izbora prebivališta, zabrana protjerivanja građana i zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca.&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/046.htm Protocol No. 4 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, securing certain rights and freedoms other than those already included in the Convention and in the first Protocol thereto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918005732/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/046.htm |date=2013-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
| 5 || 055 || 20. siječnja 1966. || 20. prosinca 1971. || Promjena članaka 22. i 40. Konvencije&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/055.htm Protocol No. 5 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918005919/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/055.htm |date=2013-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; 
|- 
| 6 || 114 || 28. travnja 1983. || 1. ožujka 1985. || Ukida se smrtna kazna (osim u iznimnim slučajevima)&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/114.htm Protocol No. 6 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms concerning the Abolition of the Death Penalty] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918011147/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/114.htm |date=2013-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; 
|-
| 7 || 117 || 22. studenoga 1984. || 1. studenoga 1988. || Uvode se: pravo na proceduralna jamstva u protjerivanju stranaca, pravo na žalbu u kaznenim stvarima višem sudu, pravo na naknadu za nezakonite presude, pravo na neponavljanje pravnog postupka dva puta za istu stvar (''[[ne bis in idem]]''), jednaka prava i obveze između supružnika.&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/117.htm Protocol No. 7 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131118021014/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/117.htm |date=2013-11-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
| 8 || 118 || 19. ožujka 1985. || 1. siječnja 1990. || [[Europska komisija za ljudska prava]] dobiva mogućnost osnivanja vijeća, gdje se svaki sastoji od najmanje sedam članova, za ispitivanje pojedinačnih tužbi koje se mogu rješavati na temelju utvrđene sudske prakse ili koje ne utječu na tumačenja ili primjene Konvencije.

Komisija može osnivati odbore, gdje se svaki sastoji od najmanje tri člana, s pravom da jednoglasnom odlukom proglasi tužbe nevažećima, kada se takva odluka može donijeti bez daljnjeg razmatranja.

Ove se odredbe ne primjenjuju na tužbe koje podnose države.&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/118.htm Protocol No. 8 to the Convention for the protection of Human Rights and Fundamental Freedoms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918011230/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/118.htm |date=2013-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
| 9 || 140 || 6. studenoga 1990. || 1. listopada 1994. || Podnositelju tužbe pruža se pravo podnošenja predmeta Sudu u određenim okolnostima. (do donošenja ovog Protokola, Sud je slučajeve preuzimao samo na prijedlog Komisije ili države)&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/140.htm Protocol No. 9 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
| 10 || 146 || 25. ožujka 1992. || || Poboljšanje postupaka nadzora Konvencije. (od stupanja na snagu Protokola br. 11 ovaj je Protokol izgubio svoju svrhu)&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/146.htm Protocol Protocol No. 10 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150918020535/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/146.htm |date=2015-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
| 11 || 155 || 11. svibnja 1994. || 1. studenoga 1998. || Protokol koji je zamijenio Protokole br. 2, 3, 5, 8, 9 i 10 i koji je predstavio temeljnu promjenu mehanizma Konvencije.

Ukinuta je Europska komisija za ljudska prava što je omogućilo pojedincima da se izravno obrate Sudu{{fusg|4}} kojemu je dana obvezna nadležnost (prije toga države su mogle ratificirati Konvenciju bez prihvaćanja nadležnosti Suda). Određeno je da se u većini slučajeva Sud sastoji od sedam članova. Odbor od tri suca može jednoglasnom odlukom o neosnovanosti odbaciti tužbu, a ukoliko je proglasi osnovanom, Sud nastavlja s ispitivanjem slučaja s predstavnicima stranaka. Sud također može sa strankama surađivati u cilju postizanja prijateljskog rješenja.

U roku od tri mjeseca od dana donošenja presude vijeća, svaka stranka spora može, u iznimnim slučajevima, zatražiti da se predmet uputi Velikom vijeću. Ako zahtjev bude prihvaćen, presuda Velikog vijeća postaje konačna.

Protokol je također ukinuo pravosudne funkcije Odbora ministara, te je on sada nadležan za nadzor nad provođenjem odluka Suda.&lt;ref name=&quot;maro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/155.htm Protocol No. 11 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, restructuring the control machinery established thereby] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150918020744/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/155.htm |date=2015-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
| 12 || 177 || 4. studenoga 2000. || 1. travnja 2005. || Promjena čl. 14. – Uvodi se opća zabrana diskriminacije i jamči se da nitko ne smije biti diskriminiran na bilo kojoj osnovi, od strane bilo kojeg javnog tijela.&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/177.htm Protocol No. 12 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918012540/http://www.conventions.coe.int/Treaty/en/Summaries/Html/177.htm |date=2013-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|-
| 13 || 187 || 3. svibnja 2002. || 1. srpnja 2003. || Apsolutna zabrana smrtne kazne u svim okolnostima, uključujući i za zločine počinjene u vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti. Nije dopuštena nikakva [[derogacija (pravo)|derogacija]].&lt;ref name=&quot;pr13&quot; /&gt;
|-
| 14 || 194 || 13. svibnja 2004. || 1. lipnja 2010. || Protokol br. 14 donesen je u cilju smanjivanja opterećenja Suda i samim time poboljšanja njegove učinkovitosti, a između ostalog uvodi sljedeće važne promjene:&lt;ref name=&quot;maro&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Summaries/Html/194.htm Protocol No. 14 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, amending the control system of the Convention] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918012923/http://www.conventions.coe.int/Treaty/EN/Summaries/Html/194.htm |date=2013-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 11. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nn14&quot;&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2006_01_1_2.html Zakon o potvrđivanju Protokola br. 14 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o izmjeni nadzornog sustava Konvencije], Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 1/2006., pristupljeno 10. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;
* uvodi se sudac pojedinac (čl. 26. - ''Sud razmatra slučajeve koji su mu podneseni kao sudac pojedinac, u odborima od tri suca, u vijećima od sedam sudaca i velikom vijeću od sedamnaest sudaca.'')
* povećava se moć odbora od tri suca (čl. 28.)
* uvodi se novi kriterij prihvatljivosti slučajeva (čl. 35., st. 3. - ''Sud će proglasiti nedopuštenim svaki pojedinačni zahtjev podnesen na temelju članka 34. ako: a) zahtjev smatra inkompatibilnim s odredbama Konvencije i dodatnih protokola, očito neosnovanim ili zloupotrebom prava na podnošenje zahtjeva, ili b) smatra da podnositelj nije pretrpio značajnu štetu, osim ako interesi poštivanja ljudskih prava zajamčenih Konvencijom i dodatnim protokolima traže ispitivanje osnovanosti zahtjeva te pod uvjetom da se na toj osnovi ne odbaci ni jedan slučaj koji nije propisno razmotren pred domaćim sudom.''
* suci se biraju na jedan mandat u trajanju od devet godina
* [[Europska unija|Europskoj uniji]] je omogućeno pristupanje Konvenciji (čl. 59.)
|- 
| 14bis || 204 || 27. svibnja 2009. || 1. listopada 2009. || &quot;Prijelazni&quot; protokol, ukinut stupanjem na snagu Protokola br. 14&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Summaries/Html/204.htm Protocol No. 14bis to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150318021829/http://www.conventions.coe.int/Treaty/EN/Summaries/Html/204.htm |date=2015-03-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
|- 
| 15 || 213 || 24. lipnja 2013. ||  || Protokolom br. 15 ponovo se želi povećati učinkovitost procesa: uvodi se načelo [[supsidijarnost]]i i doktrina [[sloboda procjene (pravo)|slobodne procjene]]; kandidati za suce ne smiju biti stariji od 65 godina na dan kada Parlamentarna skupština izda zahtjev da joj se dostavi popis od tri kandidata; smanjuje se rok prijave predmeta Sudu sa šest mjeseci na četiri mjeseca; ukida se pravo stranaka na ulaganje prigovora ustupanju nadležnosti nad slučajem Velikom vijeću.&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Summaries/Html/213.htm Protocol No. 15 amending the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

''Uvjet stupanja na snagu je ratifikacija svih stranaka Konvencije.''
|- 
| 16 || 214 || 2. listopada 2013. ||  || Protokol br. 16 omogućuje najvišim sudovima jedne visoke ugovorne stranke (države) da zatraži od Europskog suda za ljudska prava davanje savjetodavnih mišljenja o načelnim pitanjima koja se odnose na tumačenje ili primjenu prava i sloboda definiranih u Konvenciji ili dodatnim protokolima.&lt;ref&gt;[http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Summaries/Html/214.htm Protocol No. 16 to the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150918022322/http://www.conventions.coe.int/Treaty/EN/Summaries/Html/214.htm |date=2015-09-18 }}, coe.int, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

''Uvjet stupanja na snagu je ratifikacija deset stranaka Konvencije.''
|}

== Konvencija i RH ==
[[Republika Hrvatska]] ratificirala je Konvenciju i njene protokole [[5. studenoga]] [[1997.]] godine.{{fusg|5}} Time je priznala nadležnost Europskog suda za ljudska prava i obvezatnost njegovih presuda. Također, preuzela je i obvezu izvršavanja svih konačnih presuda u sporovima u kojima je tužena stranka. U sporovima pred Sudom Republiku Hrvatsku zastupa zastupnik kojeg imenuje [[Vlada RH|Vlada]]. Ako Sud utvrdi da je došlo do povrede konvencijskih prava, za odgovornu državu nastaju dvije vrste obveza – pojedinačne i opće. Pojedinačne mjere donose se u korist podnositelja zahtjeva i njima se uklanjaju posljedice povrede ljudskih prava. Općim mjerama se sprječavaju buduće povrede ljudskih prava te se zaustavljaju kontinuirana kršenja, odnosno rješava se neki sistemski problem. Mjere predlaže Vlada u dogovoru s Odborom ministara Vijeća Europe. Središnje koordinacijsko tijelo za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava u RH je Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.&lt;ref name=&quot;omej&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.mspm.hr/content/download/9577/73417/version/1/file/Nacionalni+program+za%C5%A1tite+i+promicanja+ljudskih+prava+2013.-2016..pdf Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304222804/http://www.mspm.hr/content/download/9577/73417/version/1/file/Nacionalni+program+za%C5%A1tite+i+promicanja+ljudskih+prava+2013.-2016..pdf |date=2016-03-04 }}, mspm.hr, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://arhiva.vlada.hr/hr/content/download/294325/4345976/file/Poslovnik%20Stru%C4%8Dnog%20savjeta%20za%20izvr%C5%A1enje%20presuda%20i%20odluka%20Europskog%20suda%20za%20ljudska%20prava.pdf Poslovnik o radu stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151030003440/http://arhiva.vlada.hr/hr/content/download/294325/4345976/file/Poslovnik%20Stru%C4%8Dnog%20savjeta%20za%20izvr%C5%A1enje%20presuda%20i%20odluka%20Europskog%20suda%20za%20ljudska%20prava.pdf |date=2015-10-30 }}, vlada.hr, pristupljeno 14. kolovoza 2014. {{pdf}}&lt;/ref&gt;

Od ratifikacije Konvencije 1997. do listopada 2012. Sud je donio ukupno 463 presude u kojima je tužena strana bila Republika Hrvatska,&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/152577 Utjecaj prakse (presuda) Europskog suda za zaštitu ljudskih prava na upravno sudovanje u Republici Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191022114746/https://hrcak.srce.hr/file/152577 |date=2019-10-22 }}, Šikić, Marko; Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 2013(50)2, str. 457.-471. {{pdf}}&lt;/ref&gt; a u dosadašnjoj primjeni Konvencije u Republici Hrvatskoj kao najveći problem pojavila se primjena članka 6. (pravo na pošteno suđenje).&lt;ref&gt;[http://echr.pravo.unizg.hr/materijali/ECHRSudskaPraksaHRV.pdf Ključni izvaci iz izabranih presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu], Ured zastupnika Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu {{pdf}}&lt;/ref&gt;

== Konvencija i EU ==
[[Europska unija]] nije stranka Konvencije, ali odredbe [[Lisabonski ugovor|Lisabonskog ugovora]] daju pravni okvir za pristupanje Unije Konvenciji. Takvo bi pristupanje morale ratificirati sve zemlje članice EU, ali i odobriti sve zemlje potpisnice Konvencije.&lt;ref&gt;[http://www.robert-schuman.eu/en/european-issues/0173-fundamental-rights-protection-in-the-eu-post-lisbon-treaty Fundamental Rights Protection in the EU post Lisbon Treaty] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140203095725/http://www.robert-schuman.eu/en/european-issues/0173-fundamental-rights-protection-in-the-eu-post-lisbon-treaty |date=2014-02-03 }}, robert-schuman.eu, pristupljeno 13. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

U preambuli [[Povelja o temeljnim pravima Europske unije|Povelje o temeljnim pravima EU]], koja je stupila na snagu Lisabonskim ugovorom između ostalog stoji kako Povelja potvrđuje ''&quot;prava koja proistječu (...) iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (...) te iz prakse Europskoga suda za ljudska prava.&quot;''&lt;ref name=&quot;parl&quot;&gt;[http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_1.1.6.html Povelja o temeljnim pravima], europarl.europa.eu, pristupljeno 13. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/17406 Povelja Unije o temeljnim pravima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180517010017/https://hrcak.srce.hr/file/17406 |date=2018-05-17 }}, Adrias 2006(13) {{pdf}}&lt;/ref&gt;

[[Ugovor iz Maastrichta|Ugovor o Europskoj uniji]] navodi kako ''&quot;Unija priznaje prava, slobode i načela određena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima (…), koja ima istu pravnu snagu kao Ugovori&quot;'' te da ''&quot;kao opća načela prava Zajednice Unija poštuje temeljna prava kako su zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (...) te kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkih državama članicama.&quot;''&lt;ref name=&quot;parl&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.mvpei.hr/custompages/static/hrv/files/EUugovori/11992M_Ugovor_o_EU-u_hrv.pdf Ugovor o Europskoj uniji]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, mvpei.hr, pristupljeno 13. kolovoza 2014. {{pdf}}&lt;/ref&gt;

Iako EU nije stranka Konvencije, sve zemlje članice su je ratificirale jer je to jedan od kriterija za pristup EU,&lt;ref name=&quot;migr&quot;&gt;[http://migrationeducation.de/28.2.html?&amp;rid=32&amp;cHash=e1406ce90478dac99328adbd62782641 Development of the European convention on human rights and fundamental freedoms, 1950], migrationeducation.de, pristupljeno 13. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt; dok s druge strane sve države potpisnice Konvencije nisu članice EU (npr. [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Turska]]...).

Pravni temelj za pristupanje EU Konvenciji predviđen je čl. 59, st. 2. EKLJP-a (&quot;Europska unija može pristupiti ovoj Konvenciji&quot;), nakon stupanja na snagu Protokola br. 14. 2010. godine.&lt;ref name=&quot;nn14&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://hub.coe.int/what-we-do/human-rights/eu-accession-to-the-convention Accession of the European Union] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716235047/http://hub.coe.int/what-we-do/human-rights/eu-accession-to-the-convention |date=2014-07-16 }}, coe.int, pristupljeno 13. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
# {{fusd|1}} ETS (''European Treaty Series'') engl. za ''Serija europskih ugovora''
# {{fusd|2}} Konvenciju su redom potpisali predstavnici [[Belgija|Belgije]], [[Danska|Danske]], [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Island]]a, [[Irska|Irske]], [[Italija|Italije]], [[Luksemburg]]a, [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Norveška|Norveške]], [[Turska|Turske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]].
# {{fusd|3}} [[Vijeće Europe]] ne treba miješati s [[Vijeće Europske unije|Vijećem Europske unije]] ili [[Europsko vijeće|Europskim vijećem]]. [[Europska unija]] nije stranka Konvencije i nema ulogu u administraciji [[Europski sud za ljudska prava|Europskog suda za ljudska prava]].
# {{fusd|4}} Do stupanja na snagu Protokola br. 11 EKLJP-a pojedinci nisu imali izravan pristup Europskome sudu za ljudska prava već su morali podnijeti zahtjev Komisiji, koja bi, ukoliko bi procijenila da je slučaj utemeljen, pokrenula isti na Sudu u ime pojedinca.&lt;ref name=&quot;colu&quot;&gt;[http://library.law.columbia.edu/guides/European_Human_Rights_System#The_European_Human_Rights_System._The_Commission_of_Human_Rights._How_to_Find_a_Report_of_the_Commission The Commission of Human Rights] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141026114615/http://library.law.columbia.edu/guides/European_Human_Rights_System#The_European_Human_Rights_System._The_Commission_of_Human_Rights._How_to_Find_a_Report_of_the_Commission |date=2014-10-26 }}, columbia.edu, pristupljeno 10. kolovoza 2014. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Conventions_internationales_des_Droits_de_l'Homme-carte.svg|300px|thumb|Zemlje koje su ratificirale regionalni instrument za zaštitu ljudskih prava {{legenda|blue|Europska konvencija o ljudskim pravima ([[Vijeće Europe]])}} {{legenda|red|[[Američka konvencija o ljudskim pravima]] ([[Organizacija američkih država|OAD]])}} {{legenda|green|[[Afrička konvencija o ljudskim pravima]] ([[Organizacija afričkog jedinstva|OAJ]])}}]]
# {{fusd|5}} Konvencija je stupila na snagu temeljem ''Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda''.&lt;ref name=&quot;zdpe&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/67086 Zabrana diskriminacije u praksi Europskog suda za ljudska prava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305153515/http://hrcak.srce.hr/file/67086 |date=2016-03-05 }}, Omejec, Jasna; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 2009(59)5, str. 873.-979. {{pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/1997_10_18_120.html Odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda], Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 18/1997., pristupljeno 9. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Europski sud za ljudska prava]]
* [[Povelja o temeljnim pravima Europske unije]]
* [[Europska socijalna povelja]]
* [[Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima]]
* [[ljudska prava]]
* [[međunarodno ljudsko pravo]]
* [[Vijeće Europe]]
* [[Opća deklaracija o pravima čovjeka]]
* [[Afrička konvencija o ljudskim pravima]]
* [[Američka konvencija o ljudskim pravima]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
* Bates, Ed, [http://books.google.hr/books?id=-kW7kz3q00sC ''The Evolution of the European Convention on Human Rights: From Its Inception to the Creation of a Permanent Court of Human Rights''], Oxford University Press, Oxford, 2010., {{ISBN|978-0-19-920799-2}} {{eng oznaka}}
* Ovey, Clare; White, Robin C. A., ''Jacobs &amp; White: The European Convention on Human Rights'' (4. izd.), Oxford University Press, Oxford, 2006., {{ISBN|0-19-928810-0}} {{eng oznaka}}
* Greer, Steven, ''The European Convention on Human Rights: Achievements, Problems and Prospects'', Cambridge University Press, Cambridge, 2006., {{ISBN|978-0-511-27003-1}} {{eng oznaka}}
* [http://www.cms.hr/dokument/46 ''Pravo na život prema EKLJP-u (Članak 2.)''] (PZP - &lt;small&gt;Priručnik za pravnike&lt;/small&gt;), Interights, London, 2006. {{pdf}}
* [http://www.cms.hr/dokument/47 ''Članak 3. EKLJP-a – zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja''], (PZO - &lt;small&gt;Priručnik za odvjetnike&lt;/small&gt;), Interights, London, 2006. {{pdf}}
* [http://www.cms.hr/dokument/50 ''Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja''], (PIO - &lt;small&gt;Priručnik za izobrazbu odvjetnika/ica&lt;/small&gt;), cms.hr {{pdf}}
* [http://www.cms.hr/dokument/52 ''Zabrana diskriminacije u skladu s EKLJP-om (Članak 14.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151029054415/http://www.cms.hr/dokument/52 |date=2015-10-29 }}, (PrZO - &lt;small&gt;Priručnik za odvjetnike&lt;/small&gt;), Interights, London, 2008. {{pdf}}

== Vanjske veze ==
{{Wikizvor|Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda|Europska konvencija o ljudskim pravima}}
{{Commonscat|European Convention on Human Rights|Europska konvencija o ljudskim pravima}}
* originalna verzija Konvencije iz 1950. na [http://www.echr.coe.int/Documents/Library_Collection_Convention1950_FRA.pdf francuskom] i [http://www.echr.coe.int/Documents/Collection_Convention_1950_ENG.pdf engleskom] jeziku
* [http://human-rights-convention.org/ službene web stranice EKLJP-a] {{eng oznaka}}
* [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?MA=3&amp;CM=7&amp;CL=ENG popis svih Protokola EKLJP-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707021605/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?MA=3&amp;CM=7&amp;CL=ENG |date=2011-07-07 }} {{eng oznaka}}
* [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ChercheSig.asp?NT=005&amp;CM=8&amp;DF=11/08/2014&amp;CL=ENG tablica potpisa i ratifikacija]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{eng oznaka}}
* [http://www.antikorupcija.hr/12 odluke Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku na stranicama Ministarstva pravosuđa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130818141844/http://www.antikorupcija.hr/12 |date=2013-08-18 }}
* [http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/Pages/search.aspx# HUDOC - baza podataka presuda Europskog suda za ljudska prava] {{eng oznaka}}
* [http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG popis svih ugovora Vijeća Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707022305/http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ListeTraites.asp?CM=8&amp;CL=ENG |date=2011-07-07 }} {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Međunarodni ugovori]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]
[[Kategorija:Međunarodni mehanizmi zaštite manjinskih prava]]
[[Kategorija:Savjet Evrope]]</text>
      <sha1>pjijebemm17f2ws2534pqe92do52rze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mesne zajednice Novog Beograda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3548751</id>
    <revision>
      <id>42684160</id>
      <parentid>42526908</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:01:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DysFunctional3</username>
        <id>169763</id>
      </contributor>
      <comment>Dodata nova mesna zajednica i ispravljeni stari nazivi ulica.</comment>
      <origin>42684160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2125" sha1="hyxg3hud0du57f3gy0c6x43mnu9h164" xml:space="preserve">Jedna od najvećih opština u Evropi, [[Novi Beograd]], podeljena je na 19 mesnih zajednica:

[[Datoteka:Blok_28.JPG‎|250p|desno|mini|Jedna od dve „televizorke“, koje su zaštitn znak Bloka 28, jednog od najstarijih naselja na Novom Beogradu]] 
* 1. '''Akademija'''

Bulevar umetnosti 27

Blokovi 25, 28, 29 i deo bloka 41
* 2. '''Bežanija'''

Pere Segedinca 13

Blokovi 57, 57a, deo bloka 60, deo bloka 49 i zona A
* 3. '''Bežanijska kosa'''

Partizanske avijacije 25

Blokovi 51, 52, 53, 54, 55, 55a i 59 i delovi blokova 60 i 49
* 4. '''Bežanijski blokovi''' (do 2017. Kozara)

Dr Ivana Ribara 91

Blokovi 61 i 62
* 5. '''Dunavski kej'''

Bulevar Zorana Đinđića 64

Blokovi 12, 26, 27, 30 i deo bloka 10
* 6. '''Fontana'''

Pariske komune 13

Blokovi 1, 31, 32 i 33
* 7. '''Gazela'''

Milutina Milankovića 34 (stari naziv ulice Treći bulevar)

Blokovi 18a, 19a, 23, 24, 42, i 43
* 8. '''Ikarus'''

Aleksinačkih rudara 37

Blokovi 11a, 11b, i deo blokova 9a i 11c
* 9. '''Ledine'''

Obrenovačka bb

Naselje Ledine, prostor do granice sa Opštinom Zemun, odnosno Surčinom, i do granice sa MZ „Bežanija“ i MZ „Bežanijska kosa“
* 10. '''Mladost'''

Gandijeva 114

Blokovi 63, 64, 65 i deo Bloka 40
* 12.'''Paviljoni'''

Bulevar maršala Tolbuhina 46 (stari naziv ulice Goce Delčeva)

Blokovi 7, 7a, 8 i 8a
* 13. '''Sava'''

[[Ulica Jurija Gagarina|Jurija Gagarina]] 221

Blokovi [[Blok 44|44]] i [[Blok 45|45]]
* 14. '''Savski kej'''

[[Ulica Jurija Gagarina|Jurija Gagarina]] 81

Blokovi 58, 66, 66a, 67, 67a, 68, 69, [[Blok 70|70]], i [[Blok 70a|70a]]
* 15. '''Stari aerodrom'''

Narodnih heroja 42

Blokovi 37, 38, 39 i deo Blokova 40, 41a, i 49
* 16. '''Staro Sajmište'''

Brodarska 1

Blokovi 17, 18, 19 i 20

* 17. '''Studentski grad'''

Narodnih heroja 30

Blokovi 3, 4, 34, 35 i deo Bloka 6
* 18. '''Ušće'''

Bulevar Zorana Đinđića 44

Blokovi 13, 14, 15, 16, 21 i 22

* 19. '''Dr Ivan Ribar''' (osnovana 2016)

Mileve Marić Ajnštajn 28

Blokovi 71, 72, Vinogradska ulica

== Povezano ==
* [[Novi Beograd]]
* [[Gradska opština Novi Beograd]]

[[Kategorija:Opština Novi Beograd|*]]</text>
      <sha1>hyxg3hud0du57f3gy0c6x43mnu9h164</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Novi komunistički pokret Jugoslavije</title>
    <ns>1</ns>
    <id>3553200</id>
    <revision>
      <id>42684265</id>
      <parentid>20278445</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:49:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1493" sha1="46i6yn59x8xe002zx75bveg3g95zv36" xml:space="preserve">{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Brisanje_Novi_komunistički_pokret_Jugoslavije}}

== Lažno predstavljanje NKPJ-a ==
U ovoj današnjoj Srbiji može svako lažno da se predstavlja Novi komunistički pokret Jugoslavije se lažno predstavlja kao [http://www.nkpj.org.rs/ Nova komunistička partija Jugoslavije] na svom sajtu, iako nije registrovana kao partija nego kao grupa građana još od 2010. godine nije partija. Na enciklopediji poput ove mora da stoji pravi naziv a ne lažni, zanimljivo je da niko neće izgleda snositi sankcije u Srbiji za lažno predstavljanje kao partije, jer to nije jedini slučaj, što u stvari stvara pogrešan utisak kod običnih građana. Čak je i na telefonskim informacijama [http://www.11811.rs/PoslovneStrane/NOVA-KOMUNISTIČKA-PARTIJA-JUGOSLAVIJE/Političke-organizacije-i-stranke/Beograd/DA0C5659B181800FE96ABFF873E9A344 predstavljena] je lažno kao partija. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Dardaneli799|Dardaneli799]] ([[User talk:Dardaneli799|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Dardaneli799|doprinosi]]) 02:02, 7. februara 2015.&lt;/small&gt;

== (Ne)brisanje ==

Riječ je o stranci koja je djelovala, odnosno postojala do 2010. godine. Argument da je *danas* riječ o &quot;grupi građana&quot; nije relevantan za pitanje [[Wikipedia:Značaj|značaja]]. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 14:52, 9 januar-сијечањ 2016 (CET)</text>
      <sha1>46i6yn59x8xe002zx75bveg3g95zv36</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>TV KCable</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3555139</id>
    <revision>
      <id>42684323</id>
      <parentid>40991761</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:02:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1869" sha1="oqfv2b0wnhelqkblm33ja3fvsv351tf" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
{{Kutijica TV mreža |
ime_mreže = TV KCable|
država = [[Srbija]]|
tip_mreže = komercijalna|
udeo_u_gledanosti = 2,40% (2013.)|
dostupnost = Ceo svet|
početak_emitovanja = &lt;br&gt;[[28]]. [[Avgust]] [[2011]]|
kraj_emitovanja = &lt;br&gt;[[28]]. [[Avgust]] [[2014]]|
kraj_emitovanja = &lt;br&gt;[[28]]. [[Avgust]] [[2014]]|
}}
'''TV KCable''' (''TV Kosava Cable'') je televizija u [[Srbija|Srbiji]] sa internet stream frekvencijom.

Sa radom je počela [[28]]. [[April]]. [[2011]] kao jedna od prvih srpskih internet televizija. Prikazivaila je informativno-zabavni program.Pre gašenja bilo je planirano emitovanje putem kablovskog operatera IKOM i nekoliko tematskih kanala kao što su K2,Film,Music,Tehno.

== Logo ==
Dizajn logoa bio je nadasve jednostavan,ali je izbrisan sa interneta.PISANA VERZIJA LOGOA:[K].

== Zabavni program ==
Emitovale su se emisije Top smeh i Top smeh novogodisnji special koji su sami proizvodili,emisija [[AFV]],koju su sami obrađivali na srpski,[[Ninja Warrior]] takodje i Ginisove rekorde sa titlom.

== Informativni program ==
Nije emitovala program uzivo,ali je re-emitovala BKTV NEWS,[[Voice of America]] (srpsku verziju) i jos par emisija sa drugih televizija.

== Muzički program ==
Muzika je imala prioritet na ovoj televiziji.Izmedju emisija nije se emitovao blok reklama,već mali muzički blok od 2. do 3. pesme,naravno popularne pop-folk muzike i strane muzike osamdesetih godina prošlog veka.

== Gašenje ==
Na početku programa ova televizija je obećavala,ali iz nepoznatog razloga [[28]]. [[Avgust]]a [[2014]] godine bez najave njihov sajt je ugašen,a njihov online striming servis je prikazivao logo Kanala 1.Televizija se zatim cepala na [[ATV Beograd]],TV AJAX,KInfo i BG Plus.Ni jena od ovih televizija nije bila gledana kao KCable čak i kada se njihova gledanost sabere.

[[Kategorija:TV-stanice u Srbiji]]</text>
      <sha1>oqfv2b0wnhelqkblm33ja3fvsv351tf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demonim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4028648</id>
    <revision>
      <id>42684146</id>
      <parentid>42390815</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T15:00:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1088" sha1="77ljs4gjz55d5cy7vk2plvcs2tlci1e" xml:space="preserve">'''Demonim''' (od [[Grčki jezik|grč.]] ''δῆμος'' [''dẽmos''] — &quot;narod&quot; ili &quot;stanovništvo&quot; i ''ὄνομα'' [''ónoma''] — &quot;ime&quot;), ili '''etnik''', je [[imenice|imenica]] koja označava ime stanovnika određenog grada, regiona, države ili drugog geografskog pojma. U [[srpski jezik|srpskom jeziku]], etnici se pišu velikim slovom i uvek se sastoje od jedne reči (npr. Novosađanin, Italijan, Mađarica, Resavac). Ipak, takvo pisanje ne znači nužno da su u pitanju vlastite imenice. Vlastita imenica je naziv nekog jedinstvenog entiteta. Beograđana (stanovnika [[Beograd]]a), pak, ima preko jedan milion, što ovim rečima daje i karakter zajedničkih imenica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.srpskijezickiatelje.com/nedoumice:etnici-vlastite-imenice|title=Etnici — vlastite imenice?|accessdate=8. 6. 2013.|publisher=Srpski jezički atelje|archive-date=2017-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20170610232412/http://www.srpskijezickiatelje.com/nedoumice:etnici-vlastite-imenice|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Lingvistika]]</text>
      <sha1>77ljs4gjz55d5cy7vk2plvcs2tlci1e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fagersta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477855</id>
    <revision>
      <id>42684309</id>
      <parentid>42401916</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T07:04:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4405" sha1="bs77sh6u4g0o3fpxpmf9aug0ga88a9m" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Fagersta
| ime_genitiv =Fagerste
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Fagersta C gatusidan.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=Željeznička stanica
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Švedska
| širina-stupnjevi =60
| širina-minute =00
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =15
| dužina-minute  =47
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švedska}}
| lokacija1_ime  =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] 
| lokacija1_info =[[Västmanland]]
| lokacija2_ime  =[[Švedske grofovije|grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Västmanland (grofovija)|Västmanland]]
| lokacija3_ime  =[[Švedske općine|Općina]] 
| lokacija3_info =[[Fagersta (općina)|Fagersta]]
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe    =
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 9.47 [[km²]]
| površina_šira     =270.74 [[km²]]
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2010]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže =11,130&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  =1,175.3 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire =12,443&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =46 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.fagersta.se/ www.fagersta]
| bilješke =
}}
'''Fagersta''' je [[grad]] od 11,130 stanovnika&lt;ref name=mam/&gt; u sredini [[Švedska|Švedske]], on je i 
[[državna uprava|administrativni centar]] [[Fagersta (općina)|Općine Fagersta]] od 12,443 stanovnika.&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-vastmanland.php
 | title =Sweden: Västmanland
 | accessdate = 07. 06. 2015
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Fagersta leži u [[Västmanland (grofovija)|Grofoviji Västmanland]], u [[rudarstvo|rudarskoj]] regiji [[Bergslagen]], nedaleko od 
[[ušće|ušća]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] - Kolbäcksån u [[Stora Aspen|Jezero Stora Aspen]], udaljen oko 66 [[km]] [[sjeverozapad]]no 
od [[Västerås]]a. 
Grad je veliko [[željeznica|željezničko]] čvorište na [[željeznička pruga|prugama]] [[Ludvika]]-[[Västerås]] i 
[[Avesta]]-[[Örebro]].
==Historija==
Fagersta spada u klasična švedska industrijska naselja s korijenima iz [[15. vijek]]a, koje je počelo izrastati za 
[[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Točnije od [[1873]]. kad je izgrađena [[željezara]] Fagersta Bruks AB, oko koje je 
ubrzo izraslo naselje, koje je [[1900]]. imalo 1600 stanovnika.&lt;ref name=his/&gt;

Obližnje naselje [[zanat]]lija Västanfors, počelo je bujati nakon što je u njemu izgrađena [[Željeznica|željeznička]] stanica, pa je [[1927]]. kad je imalo nekih 1500 stanovnika - proglašeno [[Švedske općine|općinom]].&lt;ref name=his/&gt;

Fagersta i Västanfors spojili su se [[1944]]. kad su zajedno imali oko 10000 stanovnika u jedinstveno naselje pod imenom - Fagersta, te iste godine odobren mu je i [[Gradska prava|status grada]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/fagersta/historia.htm
 | title =''Fagerstas historia''
 | accessdate =07. 06. 2015
 | language =švedski
 | publisher =Urbanhistory
 | archivedate =2013-12-10
 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20131210010257/http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/fagersta/historia.htm
 | deadurl =yes
 }}&lt;/ref&gt;

== Gradovi prijatelji ==

* {{flag|Finska}}, [[Jämsä]]
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Fagersta}}
* [http://www.fagersta.se/ ''Službene stranice općine Fagersta''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210418151524/http://www.fagersta.se/ |date=2021-04-18 }} {{sv icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]]</text>
      <sha1>bs77sh6u4g0o3fpxpmf9aug0ga88a9m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fagersta (općina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477856</id>
    <revision>
      <id>42684310</id>
      <parentid>42406424</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T07:04:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3193" sha1="bld0ool90hmhobq1ucf210rxwe54dt1" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Općina Fagersta
| ime_genitiv =Općine Fagersta
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Fagersta kommun&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Fagersta_Municipality_in_Västmanland_County.png
| veličina_slike =280px
| opis_slike=[[Karta]] [[Västmanland (grofovija)|Grofovije Västmanland]] sa pozicijom Općine Fagersta
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =
| širina-stupnjevi =60
| širina-minute =00
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =15
| dužina-minute  =47
| dužina-oznaka    = E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Švedska}}
| lokacija1_ime  =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] 
| lokacija1_info =[[Västmanland]]
| lokacija2_ime  =[[Švedske grofovije|grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Västmanland (grofovija)|Västmanland]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe    =
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =270.74 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2010]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =12,443&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =46 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =
| pozivni_broj=
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.fagersta.se/ www.fagersta.se]
| bilješke =
}}
'''Općina Fagersta''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Fagersta kommun'')  je jedna od 
[[Švedske općine|švedskih općina]] od 12,443 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-gavleborg.php
 | title =Sweden: Gävleborg
 | accessdate = 01. 06. 2015
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; u sredini [[Švedska|Švedske]].

[[Glavni grad|Administrativni centar]] općine je [[grad]] - [[Fagersta]] od 11,130 stanovnika.&lt;ref name=mam/&gt;

== Geografija ==
Općina Fagersta prostire se po [[Västmanland (grofovija)|Grofoviji Västmanland]], na površini od 270.74 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;, u [[rudarstvo|rudarskoj]] regiji [[Bergslagen]].

==Historija==
Današnja Općina Fagersta počela se formirati [[1967]]., kad se grad [[Fagersta]] spojio sa [[parohija|parohijom]] Västervåla, proces je dovršen [[1971]].

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Fagersta Municipality}}
* [http://www.fagersta.se/ ''Službene stranice Općine Fagersta''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210418151524/http://www.fagersta.se/ |date=2021-04-18 }} {{sv icon}}

[[Kategorija:Općine Švedske]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>bld0ool90hmhobq1ucf210rxwe54dt1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dolly Parton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4537300</id>
    <revision>
      <id>42684192</id>
      <parentid>42681202</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T18:25:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19450" sha1="png2ow8gu1npddbu9jtm801yrtj9ih6" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Dolly Parton
| Img                  = Dolly Parton in Nashville cropped.jpg
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Dolly Rebecca Parton
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[19. siječnja]] [[1946.]]
| Mjesto rođenja       = {{SAD grad|Sevierville|Tennessee}}
| Smrt                 = [[25. kolovoza]] [[2026.]]
| Prebivalište         = {{SAD grad|Nashville|Tennessee}}
| Instrument           = [[pjevanje|vokal]], [[gitara]], [[bendžo]], [[klavir]]
| Žanr                 = [[country]], [[country pop]]
| Zanimanje            = [[pjevač]]ica, [[tekstopisac]], [[glumica]], [[glazbenica]] 
| Djelatno_razdoblje   = 1959.-
| Producentska_kuća    = Goldband (1959.-1965.)&lt;br&gt;Monument (1965.-1967.)&lt;br&gt;RCA (1967.-1986.)&lt;br&gt;CBS (1987.-1995.)&lt;br&gt;Rising Tide (1995.-1998.)&lt;br&gt;Decca (1997.-1998.)&lt;br&gt;Blue Eye (1998.-1999.)&lt;br&gt;Sugar Hill (1998.-2005.)&lt;br&gt;Dolly (2006.-)&lt;ref&gt;[https://itunes.apple.com/us/album/better-day/id443835362 Dolly Records], itunes.apple.com; accessed April 19, 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.websterpr.com/dollyparton/1423-dolly-parton-to-release-new-album-blue-smoke-in-the-u-s-on-may-13-2014 &quot;Dolly Parton to release new album, ''Blue Smoke'', in the US on May 13, 2014&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140421064118/http://www.websterpr.com/dollyparton/1423-dolly-parton-to-release-new-album-blue-smoke-in-the-u-s-on-may-13-2014 |date=2014-04-21 }}, websterpr.com; accessed May 10, 2014.&lt;/ref&gt;
| Angažman             = [[Porter Wagoner]], [[Kenny Rogers]], [[Emmylou Harris]], [[Linda Ronstadt]], [[Loretta Lynn]], [[Tammy Wynette]], [[Shania Twain]], [[Stella Parton]], [[Billy Ray Cyrus]], [[Miley Cyrus]], [[The Larkins]], [[Altan]]
| URL                  = [http://www.dollypartonmusic.net dollypartonmusic.net]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Dolly Rebecca Parton''' ({{SAD grad|Sevierville|Tennessee}}, [[19. siječnja]] [[1946.]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dolly Rebecca Parton - The Beginning|url=http://dollyparton.com/life-and-career/dolly-rebecca-parton/|publisher=Dolly Parton Productions|accessdate=June 14, 2015}}{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; – {{SAD grad|Nashville|Tennessee}}, [[25. kolovoza]] [[2026.]]), američka [[country]] pjevačica, autorica brojnih pjesama, kompozitorica, spisateljica, glumica i [[filantrop]]kinja.

[[Wall Street Journal]] ju je uvrstio među 50 najmoćnijih žena u showu businessu, a koliko je uspješna vidi se i po tome što je, zahvaljujući i prihodima iz vlastitog zabavnog parka Dollywood, njezino bogatstvo procijenjeno na 500 milijuna dolara. Dolly Parton je također vlasnica radijske postaje, [[film]]ske tvrtke, modne kuće te lanca [[restoran]]a i zabavnih klubova Dixie Stampede.

2006. godine je, zajedno s [[redatelj]]em [[Steven Spielberg|Stevenom Spielbergom]], [[soul]] pjevačem [[Smokey Robinson|Smokeyem Robinsonom]], skladateljem Andrewom Lloydom Weberom i [[dirigent]]om Zubinom Mehtom, dobila najveće američko priznanje za umjetničke zasluge - nagradu Centra Kennedy. Dolly Parton je nagradu proslavila u svom stilu: darovala je pola milijuna dolara bolnici u gradiću Seviervilleu u [[Tennessee]]ju, iz kojeg je i otišla u svijet.

== Rani život ==
Dolly Rebecca Parton rođena je 19. siječnja 1946. u okrugu Sevier, na planini Smokehouse u Tennesseeju. Njezina majka Avie Lee Owens udala se s 15 godina za siromašnog farmera Roberta Leeja Partona i do 35. godine rodila dvanaestero djece. Obitelj je bila toliko siromašna da nije čudno što je Dolly Parton od malena sanjala kako će jednom biti sita, slavna i bogata. Ujak, koji je uvidio da je talentirana za glazbu, pomogao joj je da se pojavi na lokalnoj televiziji kad joj je bilo 12 godina, a nešto kasnije i da snimi prvi singl. Nakon što je završila srednju školu, Dolly Parton se 1964. uputila u [[Nashville]], prijestolnicu country-glazbe.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Dolly performs on Cas Walker Show - WIVK Radio|url=http://dollyparton.com/life-and-career/music/uncle-bill-owens-introduces-dolly-to-cas-walker/|publisher=Dolly Parton Productions|accessdate=June 14, 2015|archive-date=2015-08-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20150808020545/http://dollyparton.com/life-and-career/music/uncle-bill-owens-introduces-dolly-to-cas-walker/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kad je nakon nekog vremena dobila posao da piše pjesme za druge izvođače, uz malu tjednu plaću, još nije imala novca za normalan život, pa je odlazila u motele i ondje tražila ostatke hrane koje drugi gosti nisu pojeli. No, nije se žalila, nego je i dalje stalno pisala pjesme nadajući se da će se neka od njih svidjeti nekoj country-zvijezdi.

Do uspjeha će još pričekati, ali ne i do ljubavi: iste godine je u praonici susrela Carla Deana, samozatajnog i sramežljivog malog građevinskog poduzetnika, za kojeg se udala 1966. U proteklih 40 godina braka Dean se nijednom nije s njom pojavio na nekoj premijeri ili koncertu, no unatoč glasinama koje su je povezivale s mnogim drugim muškarcima - a i ženama - njihov brak je opstao do danas.

Govorkalo se, na primjer, da je bila u vezi s glumcima [[Burt Reynolds|Burtom Reynoldsom]], Jamesom Woodsom i [[Sylvester Stallone|Sylvesterom Stalloneom]], no Dolly Parton se nikada nije obazirala na te glasine. Kad ju je prije nekoliko godina Blaise Tosti, koautor nekih njezinih pjesama, optužio da ga je zavela kad mu je bilo samo 13 godina (njoj je tada bilo 20), te daje njihova tajna veza trajala 19 godina, morala je reagirati.

== Stil ==
Dolly Parton i dalje dobro izgleda, zahvaljujući i brojnim [[plastična kirurgija|plastičnim operacijama]], što, uostalom, nikada nije skrivala. Prije nekoliko godina umetci su joj počeli stvarati zdravstvene probleme, no onda ne želi promijeniti svoj imidž umjetne plavuše prenaglašenih oblina, u čemu joj je uzor bila, stoje mnogo puta priznala, prostitutka iz susjedstva, koju je obožavala kao djevojčica.

Zna li se to, nije čudno stoje toliko popularna kod transvestita, a niti da je prva [[kloniranje|klonirana]] ovca, [[ovca Dolly|Dolly]], prozvana upravo po njoj. A opet, upravo ta prenaglašena ženstvenost bila joj je na neki način najbolja maska kojom je u konzervativnoj industriji country glazbe prikrila netipičnu snagu i odlučnost.

''Potrebno je mnogo novca da bih izgledala ovako jeftino'' - jedan je do njezinih klasičnih ironičnih opisa vlastitog izgleda kakve možemo naći u zabavnoj autobiografiji &quot;Dolly: moj život i drugi nedovršeni poslovi&quot; objavljenoj 1994. godine.

Moj život temelji se na vrlo ozbiljnoj stvari - želji djevojke sa sela da bude [[glamur]]ozna. Moji su bili siromašni i ništa nismo imali, no oduvijek sam željela biti seksi, čak i mnogo prije nego što sam shvatila što ta riječ zapravo znači. U časopisima su mi se uvijek najviše sviđale [[žene]] za koje su u mojem kraju govorili da imaju kurvinski izgled, no meni su one bile doista lijepe, mnogo ljepše od prosječnih žena. Sve je kod njih bilo prenaglašeno: [[frizura|frizure]], šminka... Nikada nisam bila prirodno lijepa i zato sam, poput tih žena, odlučila sve na sebi naglasiti do maksimuma. Kosa mi nije lijepa, pa zato oduvijek nosim [[perika|perike]], vrlo sam niska i zato hodam na visokim potpeticama. Izgledam kao da uopće nemam ukusa, ali se ljudima to na neki način sviđalo ili im jednostavno nije smetalo - opisala se u jednom od intervjua koji je dala posljednjih godina.

Dolly Parton je, naime, toliko samosvjesna da nema, poput većine drugih glazbenika, tipičan, najamnički ugovor s diskografskom kućom, nego sama plaća sve troškove snimanja, a onda gotove snimke iznajmljuje izdavaču Sugar Hillu. Ta je kuća objavila i njezine posljednje bluegrass-albume, na kojima se vraća svojim korijenima, bluegrass-glazbi.

== Kontroverze ==
Dugo se govorkalo i o njezinoj vezi sa [[škola|školskom]] prijateljicom i dugogodišnjom tajnicom, crvenokosom Judy Ogle. Sama Dolly Parton je otkrila kako Judy i ona ponekad spavaju u istom [[krevet]]u, čak i kad je njezin suprug kod kuće, no kasnije je to objasnila time što su one najbolje prijateljice još od trećeg razreda srednje škole, ali da u njihovom odnosu nema - niti je ikada bilo - [[seks]]a.

Godine 2004. [[Carl Dean]] je čak zaprijetio da će je ostaviti ako na njihovu godišnjicu braka pozove Judy Ogle, kao što je bila najavila. Izgleda da ga je ipak poslušala jer su još zajedno, no ostala je činjenica da je Dolly Parton poznata kao veliki borac za prava [[homoseksualnost|homoseksualaca]] - iako joj je i više nego jasno da njezina publika gaji konzervativne stavove. Dapače, neke njezine pjesme hrabro su promicale takve nepopularne stavove, koje je ona dodatno podgrijavala u pričama o svojem burnom seksualnom životu.

== Veza s Porterom Wagonerom ==
I na samom početku karijere, [[1967]]., kad je privukla pažnju country-zvijezde [[Porter Wagoner|Portera Wagonera]], koji ju je pozvao da pjeva s njim i nastupa u njegovom televizijskom showu, govorkalo se da među njima ima nešto više od poslovne suradnje. Iako su joj tada bile samo 24 godine i mada je prvi put bila u velikom gradu, nije se osjećala bespomoćnom.

Ipak, kad je 1974. napustila Wagonera, pa ju je ovaj tužio zbog neispunjavanja nekih ugovornih obveza, a uz to se među prijateljima hvalio kako je spavao s njom, to joj je teško palo. Ali ne zbog glasina, nego zato što joj je bilo stalo do Wagonera - iako je njihova veza bila samo platonska. 
                          
U [[autobiografija|autobiografiji]] je priznala da je svoj najveći hit, pjesmu &quot;[[I Will Always Love You]]&quot;, posvetila upravo vezi s Wagonerom. Mnogo lakše se, ipak, obračunala sa zlim glasinama. Kad se druga velika pjevačica countryja, [[Tammy Wynette]], koja je također nastupala s Wagonerom, uplašila da će se on hvaliti da je spavao i s njom, kao što je to obično radio kada je riječ o njegovim ženskim partnericama, Dolly Parton joj je rekla neka se ne obazire na glasine.

Bilo je to vrijeme jačanja svijesti o ženskoj neovisnosti, pa je iz tog razdoblja i njezin hit &quot;Just Because I'm A Woman&quot; u kojem žena suprugu priznaje da je imala seksualnu prošlost i prije ulaska u [[brak]].

Zanimljivo, ne tako davno neke su američke radiostanice odbile puštati njezine pjesme &quot;PMS Blues&quot; i &quot;The Eagle When She Flies&quot; proglasivši ih previše liberalnima.

Ni takvi iskoraci nisu joj smanjili popularnost. Nakon što je pjesmama kao što su &quot;Jolene&quot; i &quot;Coat Of Many Colors&quot; osvojila country ljestvice, Dolly Parton je potkraj [[1970-ih]] odlučila osvojiti i širu publiku, što joj je uspjelo već 1977. kad je njezin hit &quot;Here I Go Again&quot; zauzeo treće mjesto Billboardove ljestvice. Kako je postajala sve uspješnija, Dolly Parton se nije uljuljkivala u samozadovoljstvu. I dalje je predano radila, stalno šireći svoje carstvo. Pokrenula je svoj časopis, otvarala [[restoran]]e i klubove, radijske postaje te osnovala zabavni park Dollywood u rodnom [[Tennessee]]ju koji je postao najveća turistička atrakcija te američke države.

Dolly Parton sad ima pet [[kuća]], ali u njima, usprkos svom bogatstvu, ne drži poslugu jer joj njezina radnička prošlost ne dopušta da se tako odnosi prema ljudima. Njezin radni dan počinje u tri ujutro, a završava kasno u noći. Kako bi uvijek mogla raditi, posvuda nosi diktafon i CD-player, jer stalno bilježi, zapisuje i preslušava snimke.

== Filmska karijera ==
Osim što je najuspješnija country pjevačica, Dolly Parton je i odlična glumica: 1980. je s [[Jane Fonda]] i [[Lily Tomlin]] glumila u I filmu &quot;Nine To Five&quot; (Od devet do pet), u kojem se tri tajnice osvećuju seksi stičkom šefu. Dolly Parton za film napisala i otpjevala naslovnu pjesmu za koju je bila nominirana za [[Oscar]]a. Uslijedili su filmovi &quot;Steel Magnolias&quot; (&quot;[[Čelične magnolije]]&quot;), 'The Best Little Whorehouse In Texas&quot; (Najbolja mala javna kuća u Texasu&quot;) i &quot;Rhinestone&quot;, a iako ti filmovi nisu postigli veliki uspjeh, kritičari su uvijek isticali daje dobra glumica.

Na snimanju filma &quot;Rhinestone&quot; Dolly Parton se sprijateljila sa Sylvesterom Stalonneom, koji joj je pomogao da se izliječi od teške [[depresija|depresije]] u koju je upala sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća.

U 36. godini se, naime, morala podvrgnuti djelomičnoj [[histeroktomija|histeroktomiji]], nakon koje su joj liječnici kazali da više nikada moći imati djece. Osim kon operacije se počela naglo debljati, pa joj se činilo da joj se cijeli svijet prevrnuo naglavce. Tih godina čak je počela razmišljati o samoubojstvu.

No, Stallone, s kojim se tada intenzivno družila, nije joj dopustio da potone u samosažaljenje, nego joj je pomogao da se izvuče iz depresije i da se s novim žarom vrati snimanju ploča. 

I stoga, Dolly Parton i dalje redovito snima ploče koje se dobro prodaju, a neke od njih čak su jednako dobre kao i one kojima se proslavila na početku sedamdesetih, stalno širi svoje poslovno carstvo i ni na koji način ne daje naslutiti da razmišlja o mirovini.

Dolly Parton nikada nije imala djece, ali je sa suprugom Carlom Deanom, vlasnikom tvrtke za [[asfalt]]iranje, odgojila šestero rođaka. Osim toga, financijski podupire više od stotinu druge rodbine te vodi zakladu Dollywood koja pomaže nadarene siromašne učenike.

== Diskografija ==

;Studijski albumi
{{div col|colwidth=30em}}
* 1967: ''[[Hello, I'm Dolly (албум)|Hello, I'm Dolly]]''
* 1968: ''[[Just Because I'm a Woman (албум)|Just Because I'm a Woman]]''
* 1969: ''[[In the Good Old Days (When Times Were Bad) (албум)|In the Good Old Days]]''
* 1969: ''[[My Blue Ridge Mountain Boy (албум)|My Blue Ridge Mountain Boy]]''
* 1970: ''[[The Fairest of Them All (албум)|The Fairest of Them All]]''
* 1971: ''[[Golden Streets of Glory (албум)|Golden Streets of Glory]]''
* 1971: ''[[Joshua (албум)|Joshua]]''
* 1971: ''[[Coat of Many Colors (албум)|Coat of Many Colors]]''
* 1972: ''[[Touch Your Woman (албум)|Touch Your Woman]]''
* 1972: '' [[My Favorite Songwriter: Porter Wagoner (албум)|Porter Wagoner]]''
* 1973: ''[[My Tennessee Mountain Home (албум)|My Tennessee Mountain Home]]''
* 1973: ''[[Bubbling Over (албум)|Bubbling Over]]''
* 1974: ''[[Jolene (албум)|Jolene]]''
* 1974: ''[[Love Is Like a Butterfly (албум)|Love Is Like a Butterfly]]''
* 1975: ''[[The Bargain Store (албум)|The Bargain Store]]''
* 1975: '' [[Dolly: The Seeker/We Used To (албум)|The Seeker/We Used To]]''
* 1976: ''[[All I Can Do (албум)|All I Can Do]]''
* 1977: ''[[New Harvest - First Gathering (албум)|New Harvest... First Gathering]]''
* 1977: ''[[Here You Come Again (албум)|Here You Come Again]]''
* 1978: ''[[Heartbreaker (албум)|Heartbreaker]]''
* 1979: ''[[Great Balls of Fire (албум)|Great Balls of Fire]]''
* 1980: ''[[Dolly, Dolly, Dolly (албум)|Dolly, Dolly, Dolly]]''
* 1980: ''[[9 to 5 and Odd Jobs (албум)|9 to 5 and Odd Jobs]]''
* 1982: ''[[Heartbreak Express (албум)|Heartbreak Express]]''
* 1983: ''[[Burlap &amp; Satin (албум)|Burlap &amp; Satin]]''
* 1984: ''[[The Great Pretender (албум)|The Great Pretender]]''
* 1985: ''[[Real Love (албум)|Real Love]]''
* 1987: ''[[Rainbow (албум)|Rainbow]]''
* 1989: ''[[White Limozeen (албум)|White Limozeen]]''
* 1991: ''[[Eagle When She Flies (албум)|Eagle When She Flies]]''
* 1993: ''[[Slow Dancing with the Moon (албум)|Slow Dancing with the Moon]]''
* 1995: ''[[Something Special (албум)|Something Special]]''
* 1996: ''[[Treasures (албум)|Treasures]]''
* 1998: ''[[Hungry Again (албум)|Hungry Again]]''
* 1999: ''[[The Grass Is Blue (албум)|The Grass Is Blue]]''
* 2001: ''[[Little Sparrow (албум)|Little Sparrow]]''
* 2002: ''[[Halos &amp; Horns (албум)|Halos &amp; Horns]]''
* 2003: ''[[For God and Country (албум)|For God and Country]]''
* 2005: ''[[Those Were the Days (албум)|Those Were the Days]]''
* 2008: ''[[Backwoods Barbie (албум)|Backwoods Barbie]]''
* 2011: ''[[Better Day (албум)|Better Day]]''
{{div col end}}

== Reference ==
{{Reflist|}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book|last=Cash|first=Johnny|authorlink=|title=Cash; the Autobiography|url=https://archive.org/details/cashautobiograph0000cash|year=1998|ref=harv}}
* {{cite book|last=Nash|first=Alanna|authorlink=|title=Dolly|url=https://archive.org/details/dolly0000nash|publisher=Reed Books|year=1978|location=Los Angeles, California|isbn=0-89169-523-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Parton|first=Dolly|title=Dolly: My Life And Other Unfinished Business|url=https://archive.org/details/dollymylifeother00part_0|publisher=Harper Collins|year=1994|isbn=0-06-017720-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Whitburn|first=Joel|authorlink= |title=Top Country Songs 1944–2005|publisher= Billboard charts/Record Research Inc. |year=2005|isbn=0-89820-165-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Miller|first=Stephen|title=Smart Blonde – Dolly Parton|url=http://books.google.com/books?id=hZrxRDPPQ48C|year=2008|publisher=Music Sales Group|isbn=978-0-85712-007-6|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Nash|first=Alanna|authorlink=|title=Dolly: The Biography|url=https://archive.org/details/dollybiography0000nash|publisher=Cooper Square Press|year=2002|isbn=978-0-8154-1242-7|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Pasternak|first=Judith Mahoney|title=Dolly Parton|publisher= Sterling Publishing |year=1998|isbn=978-1-56799-557-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Parton|first=Dolly|title=Dream More: Celebrate the Dreamer in You|url=https://archive.org/details/dreammorecelebra0000doll|year=2012|publisher=Putnam Pub Group|isbn=9780399162480}}
* {{cite episode|title=Dolly Parton: The Real Queen Of All Media|url=http://www.cbsnews.com/stories/2009/04/02/60minutes/main4914137_page1.shtml|series=60 Minutes|airdate=June 7, 2009|network=CBS|credits=Reporter: Morley Safer}} {{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.cbsnews.com/stories/2009/04/02/60minutes/main4914137_page1.shtml |access-date=2015-07-19 |archive-date=2013-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130517095929/http://www.cbsnews.com/stories/2009/04/02/60minutes/main4914137_page1.shtml |dead-url= }}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{commons}}
* {{Official website|http://dollyparton.com}}
* {{MusicBrainz artist|id=1d543e07-d0d2-4834-a8db-d65c50c2a856|name=Dolly Parton}}
* {{IMDb name|0000573}}
* {{worldcat id|lccn-n79-128064}}
* [http://countrymusichalloffame.org/Inductees/InducteeDetail/dolly-parton &quot;Dolly Parton&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701221856/http://countrymusichalloffame.org/Inductees/InducteeDetail/dolly-parton |date=2014-07-01 }}, inductee page at Country Music Hall of Fame and Museum
* [http://dollyparton.com/life-of-a-living-legend Dolly Parton Historical Archive]

{{Nagrada Jean Hersholt}}
{{Lifetime|1946|2026|Parton, Dolly}}
{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američke country-pjevačice]]
[[Kategorija:Američki gitaristi]]
[[Kategorija:Američki tekstopisci]]
[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Američki filantropi]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatne maline]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]]
[[Kategorija:Umrli od raka]]</text>
      <sha1>png2ow8gu1npddbu9jtm801yrtj9ih6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Proširiti sekciju</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4550628</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684239</id>
      <parentid>42555086</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:25:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maksim Kujundžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4551291</id>
    <revision>
      <id>42684104</id>
      <parentid>42423051</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:01:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42684104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3416" sha1="p61r4bbgvwth0fviim087rpke5cp5o8" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=MAKSIM KUJUNDŽIĆ
| slika =
| opis_slike=Maksim Kujundžić
| datum_rođenja = [[1923]].
| mesto_rođenja =[[Čelebići (Konjic)|Čelebići]], kod [[Konjic]]a
| država_rođenja =&lt;br /&gt;{{zas|Kraljevina Jugoslavija}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti = [[novembar]] [[1944]]. ('''21''' god.)
| mesto_smrti =[[Zaborani]], kod [[Nevesinje|Nevesinja]]
| država_smrti =&lt;br /&gt;{{zas|Hrvatska|1941}} [[Nezavisna Država Hrvatska|ND Hrvatska]]
|profesija=[[zemljoradnja|zemljoradnik]]
|KPJ=
|rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]]
|služba=[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]
|narodni heroj=[[20. decembar|20. decembra]] [[1951]].
}}
'''Maksim Kujundžić''' ([[Čelebići (Konjic)|Čelebići]], kod [[Konjic]]a, [[1923]] – [[Zaborani]], kod [[Nevesinje|Nevesinja]], [[novembar]] [[1944]]), učesnik [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj Jugoslavije]].

== Biografija ==
Rođen je 1923. godine u [[Čelebići (Konjic)|Čelebićima]] kod [[Konjic]]a, u zemljoradničkoj porodici. Završio je osnovnu školu, a zatim se bavio [[zemljoradnja|zemljoradnjom]].

U Narodnooslobodilačku borbu stupio je u [[decembar|decembru]] [[1941]]. godine. Postao je borac Konjičkog bataljona, gde je ubrzo postao bombaš.

[[Avgust]]a [[1942]]. godine, njegov bataljon je ušao u sastav novoformirane [[Deseta hercegovačka proleterska udarna brigada|Desete hercegovačke brigade]]. Ubrzo je postao [[komandant|komandir]] čete unutar brigade. Istakao se u borbama na Otočcu, na [[Goleš]]u gde je sa svojom desetinom ubio šest Nemaca, u borbi za oslobođenje [[Jajce|Jajca]], u borbama za oslobođenje [[Prozor (grad)|Prozora]], [[Nevesinje|Nevesinja]] i u napadima na neprijatelja na [[Parin]]u, decembra [[1942]]. godine.

Istakao se i u borbama protiv Nemaca na [[Ravno (Hercegovina)|Ravnom]], kod [[Gacko|Gacka]], u vreme [[Bitka na Sutjesci|Pete neprijateljske ofanzive]]. Tada je, kada mu je nestalo municije, sačekao na šumskoj stazi Nemce u zaklonu s praznom puškom. Poslednjeg iz grupe od četvorice je udario kundakom po glavi, oteo mu mašinku i odmah ubio ostalu trojicu, snabdevši se municijom.

U [[jesen]] [[1943]]. godine, bio je postavljen za zamenika komandanta bataljona, a nešto kasnije za komandanta Omladinskog bataljona u [[29. hercegovačka divizija NOVJ|29. hercegovačkoj diviziji]]. U [[proleće]] [[1944]]. godine, njegov bataljon je vodio borbu protiv crnogorskih [[četnici|četnika]] na teritoriji [[nikšić]]kog sreza.

Početkom [[novembar|novembra]] 1944. godine, u [[Zaborani]]ma kod Nevesinja, poginuo je braneći odstupnicu svom bataljonu u borbi s Nemcima.

Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]], [[20. decembar|20. decembra]] [[1951]]. godine, proglašen je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]].

== Literatura ==
* {{cite encyclopedia |year= 1975|title = [[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]|encyclopedia= |publisher=  Mladost|location= Beograd|id= }}
* Milan Inđić: ''„Djeca heroji“'', Dom štampe, Zenica, 1985. godine

{{Lifetime|1923|1944|Kujundžić, Maksim}}

[[Kategorija:Biografije, Konjic]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]</text>
      <sha1>p61r4bbgvwth0fviim087rpke5cp5o8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Branimir Štulić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4561227</id>
    <revision>
      <id>42684263</id>
      <parentid>36280224</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:47:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3410" sha1="np2ptsybbuvu6fybmcxy3vfw8ytckto" xml:space="preserve">{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Branimir_Štulić}}

== Otac i nacionalnost ==

Navod da je Štulićev otac po nacionalnosti Srbin, koliko sam imao prilike na prvu loptu vidjeti, se  temelji na kolumni &quot;Otimanje o Džonija&quot; Aleksandra Apostolovskog objavljenoj u ''[[Politika (novine)|Politici]]'' 4. XI 2009. ([http://www.politika.rs/scc/clanak/110442/Otimanje-o-Dzonija link]). O tome da li je ta kolumna dovoljno &quot;jaka&quot; da služi kao nadomjestak za izjavu samog Štulića seniora po tom pitanju (a koja bi bila najmeritornija) se može raspravljati. U međuvremenu je najbolje ići na sigurno, i pitanje nacionalnosti ostaviti neodgovorenim. Članak je zaštićen isključivo u svrhu zaštite od neproduktivnog uređivačkog rata. Ako je netko spreman dostaviti relevantnije ili nešto uvjerljivije argumente/reference, to može slobodno staviti na stranici na razgovor. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 19:00, 1 maj 2016 (CEST)
:Vjerojatno se radi o nacionalističkim podmetanjima. Što se tiče nacionalnosti, genealogiji i porijeklo njegove obitelji te prezimena Štulić iz Nina vidjeti [http://www.geo-net.hr/proizvodnja/?ID=11] &quot;''Što se tiče čudnih napisa,izjava i raznoraznih neprovjerenih informacija vezano uz Branimira Štulića na ovom mjestu dajem informaciju o rodoslovnom stablu Branimira. Zapravo zamoljen sam od gospodina koji je rođak Branimira da radi raznoraznih bezveznih napisa ovdje objavim njegovo rodoslovno stablo koje se može provjeriti u matičnom ili župnom uredu u Ninu. Zamolio bih Branimira ako ovo kojim slučajem pročita da mi se javi pa da ispravimo ako je nešto pogrešno. Otac Branimira Štulića je Ivan Štulić rođen u Ninu (kraj Zadra) kao Ivan Stulić sin Franje Stulića. Prezime Stulić Branimirov otac Ivan je zamjenio u Štulić. U Ninu inače postoji i prezime Štulić a najpoznatiji s tim prezimenom bio je Branko Štulić - narodni heroj. Bivša ciglana u Ninu nosila je njegovo ime''&quot;; [http://www.dugirat.com/zanimljivost/10168-Kad-je-Johnny-bio-mlad-v15-10168] &quot;''U rodnom mjestu oca mu Ivana i majke Slavice, rođene Milovac. Ondje je imao rođake, braću Marina i Svetka... ljetovao u Ninu, u kući gdje mu se rodio otac, kod djeda Frane... Branimir Johnny Štulić nikada nije nijekao svoje ninsko porijeklo i bio je ponosan na činjenicu da njegovi potječu iz hrvatskog kraljevskog grada Nina o čemu svjedoči i Alka Vuica kojoj je to sam rekao prilikom njihovog telefonskog razgovora... 'Moji su iz Nina, Hrvati'''&quot;; [http://www.mirko-boyan-stulic.com/publicistika Nin i Štulići (2009)] vidjeti pod &quot;Dokumenti i Crteži&quot; slike 2/31 i 3/31 za kretanje Štulića iz Nina tokom 16.-20. stoljeća, pod &quot;Rodoslovno Stablo&quot; sliku 5/8 za potvrdu genealogije iz intervjua Svetka Š/Stulića - djed Frane 1893-1977) oženjen Luca Ljubičić - Ivan (1921-1993) oženjen Slavka Milovac - Branimir (1953-), te etimologiju i prve spomene prezimena u okolici Nina (12. stoljeće ''Štula''; 1383 ''Stuhlis''). Korijen riječi i prezimena &quot;štul&quot;/&quot;štula&quot; etimološki proizlazi iz talijanskog &quot;stollo&quot; (vidi Hrvatski jezični portal). Također treba obratiti pozornost na sufiks &quot;-ul&quot; koji je tipičan za [http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1052.0 vlaška prezimena].--[[Korisnik:Crovata|Crovata]] ([[Razgovor sa korisnikom:Crovata|razgovor]]) 05:10, 19 august 2016 (CEST)</text>
      <sha1>np2ptsybbuvu6fybmcxy3vfw8ytckto</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Mrva-odjeljak</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4570766</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684240</id>
      <parentid>42555087</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radosav Topalović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4573960</id>
    <revision>
      <id>42684327</id>
      <parentid>42423747</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:06:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2773" sha1="7uzrkj2c7b3o9uxh626027sayf8wf9a" xml:space="preserve">{{Heroj M|didaskalija=Radosav Topalović|slika=|opis slike=Radosav Topalović u uniformi sa odlikovanjima|datum rođenja=1878|mesto rođenja=Preljina, kod Čačka|država rođenja=Kneževina Srbija|datum smrti=16. decembar 1941 (61 godina)|mesto smrti=Preljina, kod Čačka|država smrti=Kraljevina Jugoslavija|profesija=|supruga=|deca=|član KPSS od=|član KPJ od=|u toku NOB-a=|služba=|godine službe=|čin=Poručnik|funkcija=|mandat=|naslednik=|prethodnik=|narodni heroj=|heroj sssr=|heroj soc rada=|heroj rusije=|odlikovanja=}}
'''Radosav Topalović''' ([[Прељина|Preljina]], [[Čačak]], 1878. – [[Čačak]], 16. decembar 1941.), učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], odlikovan sa 12 odlikovanja.

== Biografija ==

=== Život i dostignuća u ratovima ===
Rođen je 1878. godine u Preljini kod Čačka. Roditelji Lazar i majka Anica (rođ. Perišić) bili su zemljoradnici. Osnovnu školu završio je u Preljini, do početka Balkanskih ratova bavi se zemljoradnjom.

Kao kadrovac odlazi u Balkanske ratove. U Drugom balkanskom ratu zarobio je 65 Bugara i pet mitraljeza i za taj podvig dobio Obilićevu medalju. Nosilac je Albanske spomenice jer je sa srpskom vojskom prešao Albaniju početkom 1916. Nosilac je srebrne Karađorđeve zvijezde za zasluge u ratu, na koti 1040 na Solunskom frontu. Godine 1920. kao rezervni poručnik dobija oficirsku Karađorđevu zvezdu sa mačevima četvrtog reda.

Po završetku rata vraća se u Preljinu sa činom rezervnog majora i obnavlja zapušteno domaćinstvo. Izabran je za predsednika Preljinske opštine i postaje predsednik odbora za izgradnju hrama (crkva Svetog Joakima i Ane). Topalović je, iako se zakleo kralju na vjernost posle rata, pripadao Demokratskoj stranci [[Ljubomir Davidović|Ljube Davidovića]] i za nju glasao.

=== Smrt i ostavština ===
Preljina, kao jedno od najvećih čačanskih sela, koje je 1941. većinski bilo uz [[Partizani (Jugoslavija)|partizane]], nakon pada Užičke republike pada u ruke [[Treći Reich|Nijemcima]] i [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|kolaboraterskim četničkim]] odredima.

Decembra 1941. četnici su uhvatili Radosava Topalovića i predali ga Nijemcima zato što ih nije želio da podrži i zato što je imao dvojicu sinova u partizanima. Nijemci ga streljaju 16. decembra 1941. u Čačku u 61. godini života.

Od 12 ordena svi su sačuvani osim jednog koji je nestao prilikom jedne izložbe. Praunuk Radosav Topalović (rođen 1956) iz Preljine se sjeća da je u kući dugo vremena visila cijelokupna uniforma, od koje su danas ostale samo epoletne.

{{Životni vijek|1878|1841|Topalović, Radosav}}

[[Kategorija:Srpski komandanti u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Biografije, Balkanski ratovi]]</text>
      <sha1>7uzrkj2c7b3o9uxh626027sayf8wf9a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Hangon</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4575742</id>
    <redirect title="Šablon:Brzo brisanje osporeno" />
    <revision>
      <id>42684242</id>
      <parentid>40666466</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Brzo brisanje osporeno]]</comment>
      <origin>42684242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="mtw28k3jpe8rz5bbb6dkmdg8cgupkn6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Brzo brisanje osporeno]]</text>
      <sha1>mtw28k3jpe8rz5bbb6dkmdg8cgupkn6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zakon o očuvanju hemijske ravnoteže</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576674</id>
    <revision>
      <id>42684328</id>
      <parentid>42464332</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3702" sha1="syaae8ehluu0yss0os8g5r8ifgud885" xml:space="preserve">{{sređivanje}}

== Definicija ==
Zakon o očuvanju kemijske ravnoteže

&quot;Zakon o stalnom očuvanju kemijske ravnoteže proporcionalan je povratnoj kemijskoj reakciji i brzini kemijske reakcije u oba smjera izjednače. To ne znači da su brzine kemijske reakcije proporcionalne nuli nego da su, ma koliko bile, brzina kemijske reakcije u oba smjera izjednačene. &quot; Opči prijmer bi izgledao ovako:

• m(A) + n(B) &lt;—&gt; p(C) + q(D).[1]

== Općenito ==

Na osnovu zakona o djelovanju mase i činjenice da su, po postizanju ravnoteže, brzine reakcije u lijevo i u desno jednake može se napisati sljedeće:

• Keq = kAB/kDC = [C]p [D]q/[A]m [B]n

Znajući konstantu ravnoteže (Keq) na osnovu ranotežnih koncentracija ostalih sudionika moguće je izračunati nepoznatu ravnotežnu koncentraciju preostalog sudionika u reakciji.[2]

== Le Chatelierovo načelo  ==

Daleko važniji su utjecaju faktora pod kojima se reakcija odvija (temperatura, tlak, koncentracija...) na ravnotežu reakcije, što znaći da ti faktori remete kemijsu reakciju. Pretpostavke u vezi s ovim daje &quot;[[Le Chatelierov princip]]&quot;, koji ima velike praktične implikacije.

U kemiji, Le Chatelierovo načelo koristi kako bi se predvidjelo i upravljalo nekom povratnom kemijskom reakcijom, često kako bi se sinteza tvari u kemijskim industrijama ekonomski isplatila. Prilikom kemijske reakcije, moguće je upravljati koncentracijom produkata i reaktanata, tlakom i temperaturom.

== Utjecaj koncentracije na kemijsku ravnotežu ==

Povećavajući koncentraciju reaktanata- ravnoteža će se pomaknuti u smjeru produkta, i obrnuto. Ovo možemo prikazati na temelju reakcije sinteze metanola iz vodika i ugljikova (IV) oksida: • CO + 2H2 &lt;-&gt; CH3OH Ako povećamo koncentraciju CO u sustavu, sustav će naše djelovanje nastojati poništiti. To će napraviti tako što će se sintetizirati više metanola, dok se ponovo ne uspostavi kemijska ravnoteža.

== Promjena temperature ==

Kada imamo endotermnu ili egzotermnu povratnu reakciju (kada se troši ili oslobađa energija), za očekivati je da će ona biti suprotna u suprotnom smjeru. Kada povećamo temperaturu sustava, ravnoteža se pomiče u onom smjeru u kojem se toplina troši, ili obrnuto.

Na primjer, otapanje neke soli u vodi troši toplinu. Kako je otapanje soli u vodi ravnotežna kemijska reakcija, sol će se bolje otopiti u vrućoj, nego u hladnoj vodi.

 
== Povećanje tlaka ==

Povećavanjem tlaka u reakciji s plinovima pomaknut će ravnotežu u onom smjeru koji dovodi do smanjenja broja molekula, i obrnuto. Promjena tlaka nema utjecaj na reakciju u kojoj je množina produkata jednaka množini reaktanata što moženo prikazati [[Haber-Bochovim]] procesom dobivanja amonijaka.

Na temperaturi od - t = 500 °C, i tlaku od - p = 20MPa, te željezom - Fe kao katalizator

• N2 + 3 H2 &lt;-&gt; 2 NH3 • (Δ H ° = -91,8 kJ) =&gt; (Δ H ° = -45,8 kJ · mol -1)

4 mola &lt;-&gt; 2 mola

Povećanje tlaka u ovom slučaju pomaknuti ravnotežu prema amonijaku. Reakcija je katalizirana. S obzirom da je prinos amonijaka na tako visokoj temperaturi (500 stepeni) 10 - 15%, amonijak se pomoću katalizatora prevodi u tečno stanje i time se remeti kemijska ravnoteža u reaktoru. Sistem shodno Le Chatelierov principu odgovara favoriziranje reakcije stvaranja amonijaka (direktna reakcija) pa se povećava prinos amonijaka.

== Autor ==
Autor:[[Albert Butina]], [[Kemičar]]

==  Izvori==&lt;nowiki&gt;Insert non-formatted text here&lt;/nowiki&gt;
Jump up ↑ Peter Atkins, Loretta Jones. Chemical Principles: The Quest for Insight (2. izd.) {{ISBN|0716757010}}.
Jump up ↑ http://goldbook.iupac.org/C01023.html

== Kategorija ==
 Fizikalna kemija

[[Kategorija:Fizikalna hemija]]</text>
      <sha1>syaae8ehluu0yss0os8g5r8ifgud885</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684329</id>
      <parentid>42684328</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:07:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kategorija */</comment>
      <origin>42684329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3666" sha1="n6n2cf65ao8kk1lj6vmnom6s4oqhrxm" xml:space="preserve">{{sređivanje}}

== Definicija ==
Zakon o očuvanju kemijske ravnoteže

&quot;Zakon o stalnom očuvanju kemijske ravnoteže proporcionalan je povratnoj kemijskoj reakciji i brzini kemijske reakcije u oba smjera izjednače. To ne znači da su brzine kemijske reakcije proporcionalne nuli nego da su, ma koliko bile, brzina kemijske reakcije u oba smjera izjednačene. &quot; Opči prijmer bi izgledao ovako:

• m(A) + n(B) &lt;—&gt; p(C) + q(D).[1]

== Općenito ==

Na osnovu zakona o djelovanju mase i činjenice da su, po postizanju ravnoteže, brzine reakcije u lijevo i u desno jednake može se napisati sljedeće:

• Keq = kAB/kDC = [C]p [D]q/[A]m [B]n

Znajući konstantu ravnoteže (Keq) na osnovu ranotežnih koncentracija ostalih sudionika moguće je izračunati nepoznatu ravnotežnu koncentraciju preostalog sudionika u reakciji.[2]

== Le Chatelierovo načelo  ==

Daleko važniji su utjecaju faktora pod kojima se reakcija odvija (temperatura, tlak, koncentracija...) na ravnotežu reakcije, što znaći da ti faktori remete kemijsu reakciju. Pretpostavke u vezi s ovim daje &quot;[[Le Chatelierov princip]]&quot;, koji ima velike praktične implikacije.

U kemiji, Le Chatelierovo načelo koristi kako bi se predvidjelo i upravljalo nekom povratnom kemijskom reakcijom, često kako bi se sinteza tvari u kemijskim industrijama ekonomski isplatila. Prilikom kemijske reakcije, moguće je upravljati koncentracijom produkata i reaktanata, tlakom i temperaturom.

== Utjecaj koncentracije na kemijsku ravnotežu ==

Povećavajući koncentraciju reaktanata- ravnoteža će se pomaknuti u smjeru produkta, i obrnuto. Ovo možemo prikazati na temelju reakcije sinteze metanola iz vodika i ugljikova (IV) oksida: • CO + 2H2 &lt;-&gt; CH3OH Ako povećamo koncentraciju CO u sustavu, sustav će naše djelovanje nastojati poništiti. To će napraviti tako što će se sintetizirati više metanola, dok se ponovo ne uspostavi kemijska ravnoteža.

== Promjena temperature ==

Kada imamo endotermnu ili egzotermnu povratnu reakciju (kada se troši ili oslobađa energija), za očekivati je da će ona biti suprotna u suprotnom smjeru. Kada povećamo temperaturu sustava, ravnoteža se pomiče u onom smjeru u kojem se toplina troši, ili obrnuto.

Na primjer, otapanje neke soli u vodi troši toplinu. Kako je otapanje soli u vodi ravnotežna kemijska reakcija, sol će se bolje otopiti u vrućoj, nego u hladnoj vodi.

 
== Povećanje tlaka ==

Povećavanjem tlaka u reakciji s plinovima pomaknut će ravnotežu u onom smjeru koji dovodi do smanjenja broja molekula, i obrnuto. Promjena tlaka nema utjecaj na reakciju u kojoj je množina produkata jednaka množini reaktanata što moženo prikazati [[Haber-Bochovim]] procesom dobivanja amonijaka.

Na temperaturi od - t = 500 °C, i tlaku od - p = 20MPa, te željezom - Fe kao katalizator

• N2 + 3 H2 &lt;-&gt; 2 NH3 • (Δ H ° = -91,8 kJ) =&gt; (Δ H ° = -45,8 kJ · mol -1)

4 mola &lt;-&gt; 2 mola

Povećanje tlaka u ovom slučaju pomaknuti ravnotežu prema amonijaku. Reakcija je katalizirana. S obzirom da je prinos amonijaka na tako visokoj temperaturi (500 stepeni) 10 - 15%, amonijak se pomoću katalizatora prevodi u tečno stanje i time se remeti kemijska ravnoteža u reaktoru. Sistem shodno Le Chatelierov principu odgovara favoriziranje reakcije stvaranja amonijaka (direktna reakcija) pa se povećava prinos amonijaka.

== Autor ==
Autor:[[Albert Butina]], [[Kemičar]]

==  Izvori==&lt;nowiki&gt;Insert non-formatted text here&lt;/nowiki&gt;
Jump up ↑ Peter Atkins, Loretta Jones. Chemical Principles: The Quest for Insight (2. izd.) {{ISBN|0716757010}}.
Jump up ↑ http://goldbook.iupac.org/C01023.html

[[Kategorija:Fizikalna hemija]]</text>
      <sha1>n6n2cf65ao8kk1lj6vmnom6s4oqhrxm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684330</id>
      <parentid>42684329</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:07:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Autor */</comment>
      <origin>42684330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3548" sha1="0dda2anzzr31p7rqx10mxhmk3ieh9cn" xml:space="preserve">{{sređivanje}}

== Definicija ==
Zakon o očuvanju kemijske ravnoteže

&quot;Zakon o stalnom očuvanju kemijske ravnoteže proporcionalan je povratnoj kemijskoj reakciji i brzini kemijske reakcije u oba smjera izjednače. To ne znači da su brzine kemijske reakcije proporcionalne nuli nego da su, ma koliko bile, brzina kemijske reakcije u oba smjera izjednačene. &quot; Opči prijmer bi izgledao ovako:

• m(A) + n(B) &lt;—&gt; p(C) + q(D).[1]

== Općenito ==

Na osnovu zakona o djelovanju mase i činjenice da su, po postizanju ravnoteže, brzine reakcije u lijevo i u desno jednake može se napisati sljedeće:

• Keq = kAB/kDC = [C]p [D]q/[A]m [B]n

Znajući konstantu ravnoteže (Keq) na osnovu ranotežnih koncentracija ostalih sudionika moguće je izračunati nepoznatu ravnotežnu koncentraciju preostalog sudionika u reakciji.[2]

== Le Chatelierovo načelo  ==

Daleko važniji su utjecaju faktora pod kojima se reakcija odvija (temperatura, tlak, koncentracija...) na ravnotežu reakcije, što znaći da ti faktori remete kemijsu reakciju. Pretpostavke u vezi s ovim daje &quot;[[Le Chatelierov princip]]&quot;, koji ima velike praktične implikacije.

U kemiji, Le Chatelierovo načelo koristi kako bi se predvidjelo i upravljalo nekom povratnom kemijskom reakcijom, često kako bi se sinteza tvari u kemijskim industrijama ekonomski isplatila. Prilikom kemijske reakcije, moguće je upravljati koncentracijom produkata i reaktanata, tlakom i temperaturom.

== Utjecaj koncentracije na kemijsku ravnotežu ==

Povećavajući koncentraciju reaktanata- ravnoteža će se pomaknuti u smjeru produkta, i obrnuto. Ovo možemo prikazati na temelju reakcije sinteze metanola iz vodika i ugljikova (IV) oksida: • CO + 2H2 &lt;-&gt; CH3OH Ako povećamo koncentraciju CO u sustavu, sustav će naše djelovanje nastojati poništiti. To će napraviti tako što će se sintetizirati više metanola, dok se ponovo ne uspostavi kemijska ravnoteža.

== Promjena temperature ==

Kada imamo endotermnu ili egzotermnu povratnu reakciju (kada se troši ili oslobađa energija), za očekivati je da će ona biti suprotna u suprotnom smjeru. Kada povećamo temperaturu sustava, ravnoteža se pomiče u onom smjeru u kojem se toplina troši, ili obrnuto.

Na primjer, otapanje neke soli u vodi troši toplinu. Kako je otapanje soli u vodi ravnotežna kemijska reakcija, sol će se bolje otopiti u vrućoj, nego u hladnoj vodi.

 
== Povećanje tlaka ==

Povećavanjem tlaka u reakciji s plinovima pomaknut će ravnotežu u onom smjeru koji dovodi do smanjenja broja molekula, i obrnuto. Promjena tlaka nema utjecaj na reakciju u kojoj je množina produkata jednaka množini reaktanata što moženo prikazati [[Haber-Bochovim]] procesom dobivanja amonijaka.

Na temperaturi od - t = 500 °C, i tlaku od - p = 20MPa, te željezom - Fe kao katalizator

• N2 + 3 H2 &lt;-&gt; 2 NH3 • (Δ H ° = -91,8 kJ) =&gt; (Δ H ° = -45,8 kJ · mol -1)

4 mola &lt;-&gt; 2 mola

Povećanje tlaka u ovom slučaju pomaknuti ravnotežu prema amonijaku. Reakcija je katalizirana. S obzirom da je prinos amonijaka na tako visokoj temperaturi (500 stepeni) 10 - 15%, amonijak se pomoću katalizatora prevodi u tečno stanje i time se remeti kemijska ravnoteža u reaktoru. Sistem shodno Le Chatelierov principu odgovara favoriziranje reakcije stvaranja amonijaka (direktna reakcija) pa se povećava prinos amonijaka.

==  Izvori==
* Peter Atkins, Loretta Jones. Chemical Principles: The Quest for Insight (2. izd.) {{ISBN|0716757010}}.
* http://goldbook.iupac.org/C01023.html

[[Kategorija:Fizikalna hemija]]</text>
      <sha1>0dda2anzzr31p7rqx10mxhmk3ieh9cn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Multiple image</title>
    <ns>828</ns>
    <id>4578144</id>
    <revision>
      <id>42684097</id>
      <parentid>42683578</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:54:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42684097</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="10991" sha1="jbo8b8zabaod4rjv2flzczncyfc3dwy" xml:space="preserve">-- implements [[Šablon:Multiple image]]
local p = {}

local autoscaledimages
local nonautoscaledimages
local numberofimages = -1

local function isnotempty(s)
	return s and s:match( '^%s*(.-)%s*$' ) ~= ''
end

local function removepx(s)
	return tostring(s or ''):match('^(.*)[Pp][Xx]%s*$') or s
end

local function getdimensions(s, w, h)
	if tonumber(w) and tonumber(h) then
		nonautoscaledimages = true
		return tonumber(w), tonumber(h)
	end
	local file = s and mw.title.new('File:' .. mw.uri.decode(mw.ustring.gsub(s,'%|.*$',''), 'WIKI'))
	file = file and file.file or {width = 0, height = 0}
	w = tonumber(file.width) or 0
	h = tonumber(file.height) or 0
	autoscaledimages = true
	return w, h
end

local function renderImageCell(image, width, height, link, alt, thumbtime, caption, class, textalign, istyle, border, tcolor)
	local root = mw.html.create('')
	local altstr = ''
	local classstr = class and ('|class=' .. class) or ''
	local linkstr = link and ('|link=' .. link) or ''
	local widthstr = '|' .. tostring(width) .. 'px'
	local thumbtimestr = ''
	if isnotempty( alt ) then
		altstr = '|alt=' .. alt
	end
	if widthstr == '|-nanpx' then
		widthstr = ''
	end
	if isnotempty( thumbtime ) then
		thumbtimestr = '|thumbtime=' .. thumbtime
	end

	local imagediv = root:tag('div')
	imagediv:addClass((border ~= 'infobox') and 'thumbimage' or nil)
	imagediv:cssText(istyle)
	if height then
		imagediv:css('height', tostring(height) .. 'px')
		imagediv:css('overflow', 'hidden')
	end
	imagediv:wikitext('[[File:' .. image .. classstr .. widthstr .. linkstr .. altstr .. thumbtimestr .. ']]')
	if isnotempty(caption) then
		local captiondiv = root:tag('div')
		captiondiv:addClass((border ~= 'infobox') and 'thumbcaption' or nil)
		if isnotempty(textalign) then
			captiondiv:addClass('text-align-' .. textalign)
		end
		if tcolor ~= '' then
			captiondiv:css('color', tcolor)
		end
		captiondiv:wikitext(caption)
	end
	return tostring(root)
end

local function getWidth(w1, w2)
	local w
	if isnotempty(w1) then
		w = tonumber(w1)
	elseif isnotempty(w2) then
		w = tonumber(w2)
	end
	return w or 200
end

local function getPerRow(pstr, ic)
	-- split string into array using any non-digit as a dilimiter
	local pr = mw.text.split(pstr or '', '[^%d][^%d]*')
	-- if split failed, assume a single row
	if (#pr &lt; 1) then
		pr = {tostring(ic)}
	end
	-- convert the array of strings to an array of numbers,
	-- adding any implied/missing numbers at the end of the array
	local r = 1
	local thisrow = tonumber(pr[1] or ic) or ic
	local prownum = {}
	while( ic &gt; 0 ) do
		prownum[r] = thisrow
		ic = ic - thisrow
		r = r + 1
		-- use the previous if the next is missing and
		-- make sure we don't overstep the number of images
		thisrow = math.min(tonumber(pr[r] or thisrow) or ic, ic)
	end
	return prownum
end

local function renderMultipleImages(frame)
	local pargs = frame:getParent().args
	local args = frame.args
	local width = removepx(pargs['width'] or '')
	local dir = pargs['direction'] or ''
	local border = pargs['border'] or args['border'] or ''
	local align = pargs['align'] or args['align'] or (border == 'infobox' and 'center' or '')
	local capalign = pargs['caption_align'] or args['caption_align'] or ''
	local totalwidth = removepx(pargs['total_width'] or args['total_width'] or '')
	local imgstyle = pargs['image_style'] or args['image_style']
	local header = pargs['header'] or pargs['title'] or ''
	local footer = pargs['footer'] or ''
	local imagegap = tonumber(pargs['image_gap'] or '1') or 1
	local thumbclass = {
		[&quot;left&quot;] = 'floatleft',
		[&quot;none&quot;] = 'tnone',
		[&quot;center&quot;] = 'tnone',
		[&quot;centre&quot;] = 'tnone',
		[&quot;right&quot;] = 'floatright'
		}

	-- find all the nonempty images
	local imagenumbers = {}
	local imagecount = 0
	for k, v in pairs( pargs ) do
		local i = tonumber(tostring(k):match( '^%s*image([%d]+)%s*$' ) or '0')
		if i &gt; 0 and isnotempty(v) then
			table.insert( imagenumbers, i)
			imagecount = imagecount + 1
		end
	end
	-- save number of images for tracking category
	numberofimages = imagecount
	
	-- sort the imagenumbers
	table.sort(imagenumbers)

	-- create an array with the number of images per row
	local perrow = getPerRow(dir == 'vertical' and '1' or pargs['perrow'], imagecount)

	-- compute the number of rows
	local rowcount = #perrow

	-- store the image widths and compute row widths and maximum row width
	local heights = {}
	local widths = {}
	local widthmax = 0
	local widthsum = {}
	local k = 0
	for r=1,rowcount do
		widthsum[r] = 0
		for c=1,perrow[r] do
			k = k + 1
			if k &lt;= imagecount then
				local i = imagenumbers[k]
				if isnotempty(totalwidth) then
					widths[k], heights[k] = getdimensions(pargs['image' .. i], pargs['width' .. i], pargs['height' .. i])
				else
					widths[k] = getWidth(width, pargs['width' .. i])
				end
				widthsum[r] = widthsum[r] + widths[k]
			end
		end
		widthmax = math.max(widthmax, widthsum[r])
	end

	-- make sure the gap is non-negative
	if imagegap &lt; 0 then imagegap = 0 end

	-- if total_width has been specified, rescale the image widths
	if isnotempty(totalwidth) then
		totalwidth = tonumber(totalwidth)
		widthmax = 0
		k = 0
		for r=1,rowcount do
			local koffset = k
			local tw = totalwidth - (3 + imagegap) * (perrow[r] - 1) - 12
			local ar = {}
			local arsum = 0
			for j=1,perrow[r] do
				k = k + 1
				if k&lt;= imagecount then
					local h = heights[k] or 0
					if (h &gt; 0) then
						ar[j] = widths[k]/h
						heights[k] = h
					else
						ar[j] = widths[k]/100
					end
					arsum = arsum + ar[j]
				end
			end
			local ht = tw/arsum
			local ws = 0
			k = koffset
			for j=1,perrow[r] do
				k = k + 1
				if k&lt;= imagecount then
					widths[k] = math.floor(ar[j]*ht + 0.5)
					ws = ws + widths[k]
					if heights[k] then
						heights[k] = math.floor(ht)
					end
				end
			end
			widthsum[r] = ws
			widthmax = math.max(widthmax, widthsum[r])
		end
	end

	-- start building the array of images, if there are images
	if imagecount &gt; 0 then
		-- compute width of outer div
		local bodywidth = 0
		for r=1,rowcount do
			if widthmax == widthsum[r] then
				bodywidth = widthmax + (3 + imagegap) * (perrow[r] - 1) + 12
			end
		end
		-- The body has a min-width of 100, which needs to be taken into account on specific widths
		bodywidth = math.max( 100, bodywidth - 8);

		local tc = pargs['color'] or pargs['text_color'] or ''
		local bg = pargs['bg_color'] or pargs['background_color'] or pargs['background color'] or ''
		-- create the array of images
		local root = mw.html.create('div')
		root:addClass('thumb')
		root:addClass('tmulti')
		-- root:addClass('tmulti-sandbox')
		root:addClass(thumbclass[align] or 'floatright')

		if align == 'center' or align == 'centre' then
			root:addClass('center')
		end
		if tc ~= '' then
			root:css('color', tc)
		end

		local div = root:tag('div')
		div:addClass((border ~= 'infobox') and 'thumbinner multiimageinner' or 'multiimageinner')
		div:css('width', tostring(bodywidth) .. 'px')
			:css('max-width', tostring(bodywidth) .. 'px')
		if bg ~= '' then
			div:css('background-color', bg)
		end
		if tc ~= '' then
			div:css('color', tc)
		end
		if border == 'infobox' or border == 'none' then
			div:css('border', 'none')
		end
		-- add the header
		if isnotempty(header) then
			div:tag('div')
				:addClass('trow')
				:tag('div')
					:addClass('theader')
					:css('text-align', pargs['header_align'])
					:css('background-color', 
						(pargs['header_background'] ~= '') and pargs['header_background'] or nil)
					:wikitext(header)
		end
		-- loop through the images
		k = 0
		for r=1,rowcount do
			local rowdiv = div:tag('div'):addClass('trow');
			for j=1,perrow[r] do
				k = k + 1
				if k &lt;= imagecount then
					local imagediv = rowdiv:tag('div')
					imagediv:addClass('tsingle')
					if bg ~= '' then
						imagediv:css('background-color', bg);
					end
					if imagegap &gt; 1 and k &lt; imagecount then
						if dir == 'vertical' then
							imagediv:css('margin-bottom', tostring(imagegap) .. 'px')	
						elseif j &lt; perrow[r] then
							imagediv:css('margin-right', tostring(imagegap) .. 'px')
						end
					end
					local i = imagenumbers[k]
					local img = pargs['image' .. i]
					local w = widths[k]
					imagediv:css('width', tostring(2 + w) .. 'px')
						:css('max-width', tostring(2 + w) .. 'px')
					imagediv:wikitext(renderImageCell(img, w, heights[k],
						pargs['link' .. i], pargs['alt' .. i],
						pargs['thumbtime' .. i], pargs['caption' .. i], pargs['class' .. i], capalign, imgstyle, border, tc))
				end
			end
		end
		-- add the footer
		if isnotempty(footer) then
			local falign = string.lower(pargs['footer_align'] or args['footer_align'] or '')
			falign = (falign == 'centre') and 'center' or falign
			div:tag('div')
				:addClass('trow')
				:css('display', (falign ~= '') and 'flow-root' or 'flex')
				:tag('div')
					:addClass((border ~= 'infobox') and 'thumbcaption' or nil)
					:css('text-align', (falign ~= '') and falign or nil)
					:css('background-color', 
						(pargs['footer_background'] ~= '') and pargs['footer_background'] or nil)
                    :css('color', (tc ~= '') and tc or nil)
					:wikitext(footer)
		end
		return tostring(root)
	end
	return ''
end

function p.render( frame )
	autoscaledimages = false
	nonautoscaledimages = false
	numberofimages = 0

	local check = require('Module:Check for unknown parameters')._check
	local tracking = check({
		['unknown'] = frame:expandTemplate{
			title = 'main other',
			args = {'[[Kategorija:Stranice koje koriste šablon Multiple image s nepoznatim parametrima|_VALUE_ ]]'}
		},
		['preview'] = 'Stranica koja koristi [[Šablon:Multiple image]] s nepoznatim parametrom &quot;_VALUE_&quot;',
		['ignoreblank'] = 'y',
		regexp1 = 'image%d+',
		regexp2 = 'width%d+',
		regexp3 = 'height%d+',
		regexp4 = 'class%d+',
		regexp5 = 'alt%d+',
		regexp6 = 'link%d+',
		regexp7 = 'thumbtime%d+',
		regexp8 = 'caption%d+',
		'align', 'direction', 'header_background', 
		'header_align', 'header', 'width', 'total_width', 
		'caption_align', 'footer_background', 'footer_align', 'footer', 
		'perrow', 'title', 'image_gap', 'border', 'image_style',
		'color', 'text_color',
		'bg_color', 'background_color', 'background color'
	}, frame:getParent().args)
	
	return frame:extensionTag {name = 'templatestyles', args = {src = 'Multiple image/styles.css', wrapper = &quot;.tmulti&quot;}}
		.. renderMultipleImages( frame )
		.. (autoscaledimages and '[[Kategorija:Stranice koje koriste šablon Multiple image s automatski odmjerenim slikama]]' or '')
		.. (nonautoscaledimages and '[[Kategorija:Stranice koje koriste šablon Multiple image s ručno odmjerenim slikama]]' or '')
		.. ( (numberofimages == 0) and '[[Kategorija:Stranice koje koriste šablon Multiple image s nula slika]]' or '')
		.. ( (numberofimages == 1) and '[[Kategorija:Stranice koje koriste šablon Multiple image s jednom slikom]]' or '' )
		.. tracking
end

p[''] = function( frame ) return p.render( frame:newChild{title = frame:getTitle()} ) end

return p</text>
      <sha1>jbo8b8zabaod4rjv2flzczncyfc3dwy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dugi otok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597150</id>
    <revision>
      <id>42684218</id>
      <parentid>42390887</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:41:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7918" sha1="dsftbni0ql03hba490ik3ni9iea9vba" xml:space="preserve">{{Otok
|ime=Dugi otok
|karta   = Dugi otok 1435x1482.png
|lokacija=[[Jadransko more]] 
|arhipelag=[[Zadar]]ski 
| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 22 | širina-sekunde = 33 | širina-oznaka = N  
| dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute = 46 | dužina-sekunde = 53 | dužina-oznaka =E
| iso-regija    = 
|država      =  {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Sali]]
|površina    = 113,3&lt;ref name=dupla/&gt;
|stanovništvo  =1641&lt;ref name=brit/&gt;
|slika       = Dugi otok 0387.jpg
}}
'''Dugi otok''' ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''Isola Lunga'' ili ''Isola Grossa'') je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Zadarska županija|Zadarsku županiju]].

== Geografija ==

Dugi otok je najveći otok [[zadar]]skog [[arhipelag]]a, koji je [[2011]]. imao 1641 [[Stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Otok]] ima površinu od 113,3 [[km²]]&lt;ref name=dupla&gt;{{cite web
 |url          = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |title        = ''Coastline length and aeras of island...''
 |publisher    = Geoadria
 |language     = engleski
 |accessdate   = 14. 05. 2017
 |archive-date = 2012-03-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;, a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 182,1 [[km]].&lt;ref name=dupla/&gt;

Izdužen je nekih 43 [[km]] u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]], a širok do 4,6 [[km]]. On je dio [[otok|otočnog]] niza, u kom [[sjever]]nije od njega leži [[Molat]], a [[jug|južnije]] [[Kornat]]. [[Zapad]]no se prostire pučina [[Jadran|Jadranskoga mora]], a 
[[istok|istočno]] brojni [[otok|otoci]] ([[Sestrunj]], [[Iž]], [[Rava]], [[Zverinac]], [[Ugljan]], [[Pašman]], [[Žut]]).&lt;ref name=brit/&gt;

Građen je uglavnom od [[Donja kreda|donjokrednih]] [[vapnenac]]a i [[dolomit]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Najviša točka je [[brdo]] Vela Straža visoko 337 [[metar]]a u sredini otoka, tu se nalaze i brojne [[Spilja|spilje]], Strašna peć, Kozja peć, Veli Badanj, Crvene rupe, Pećina.&lt;ref name=brit/&gt;

Dugi otok je vrlo razveden, naročito duž [[istok|istočne]] [[obala|obale]], koja je uglavnom niska. Tu se nižu brojne [[pijesak|pješčane]] [[zaljev|uvale]] i [[plaža|plaže]] kao ''Sakarun''. 
Najveće [[zaljev|uvale]] na [[sjeverozapad]]u su Solišćica i Pantera, a na [[jugoistok]]u [[Park prirode Telašćica|Telašćica]] ([[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode#Hrvatski parkovi prirode|park prirode]], jedna od najvećih [[jadran]]skih prirodnih [[luka]]).&lt;ref name=brit/&gt;

Duž [[zapad]]ne [[obala|obale]] okrenute pučini, nižu se [[klif]]ovi, među njima i Grpašćak, najviši na [[Jadran]]u sa svojih 166 [[metar|m]]. Uz [[obala|obalu]] leže brojni [[otok|otočići]]; Bršćak, Golac, Katina, Krknata, Lagnići, Luški, Magarčić, Mežanj, Mrtovnjak, Mali i Veli Planatak, Utra... Između [[vapnenac|vapnenčkih]] [[brdo|brežuljaka]] leže [[Kraško polje|kraška polja]]; Arnjevo,

Dugo, Krajnje, Slotino, Stivanje, Srednje i [[zaljev|uvale]]. [[Zima|zimi]] su neka [[polja]], zbog dugotrajnih [[kiša]], [[poplava|poplavljena]].&lt;ref name=brit/&gt; 
Dugi otok nema [[izvor]]a ni [[vodotok]]ova, ali ima [[slano jezero]] - Mir (površine 0,23 [[km²]]; duboko 5,8 [[metar|m]]) koje leži na [[jug]]u. Po [[vapnenac|vapnenčkom]] [[tlo|tlu]] centralnog i zapadnog dijela otoka raste [[makija]] i [[šuma]], ali je [[jug]] čisti [[kamen]]jar.&lt;ref name=brit/&gt;

Stanovnici se bave [[ratarstvo]]m ([[žito]], [[povrće]]), [[ovčarstvo]]m, [[maslina]]rstvom, [[vinogradarstvo]]m, [[ribarstvo]]m i [[turizam|turizmom]] a dio njih radi u [[tvornica|tvornici]] [[ribe|ribljih]] [[konzerva|konzervi]] u [[Sali]]ju.&lt;ref name=brit/&gt;

Najveće [[selo|naselje]], [[glavni grad|administrativni centar]] i jedina [[općina]] na otoku je [[Sali]] od 746 [[Stanovništvo|stanovnika]]. Ostala naselja na otoku su: [[Božava]] (112 st.), [[Brbinj]] (76 st.), [[Dragove]] (35 st.), [[Luka (Sali)|Luka]] (121 st.), [[Savar]] (45 st.), [[Soline (Sali)|Soline]] (39 st.), [[Veli Rat]] (58 st.), [[Verunić]] (43 st.), [[Žman]] (194 st.) i [[Zaglav]] (172 st.).&lt;ref name=brit/&gt;

Osim [[Sali]], sva ostala naselja se sastoje od dva dijela, starijeg u unutrašnjosti  i novog uz [[luka|luku]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==

Dugi otok je bio naseljen već od [[prahistorija|prahistorije]], za iskapanja u [[Spilja|spilji]] Vlakno [[2011]]. pronađeni su ostaci ljudskog [[kostur]]a, čija je starost procijenjena na 11 000 godina ([[mezolit]]ik).&lt;ref name=dugi/&gt;

Po otoku ima [[arheologija|arheoloških]] nalaza iz [[paleolit]]a, [[neolit]]a, kao i ostataka [[Gradina (tip naselja)|gradine]] iz ranoga [[željezno doba|željeznog doba]]. Iz [[Antički Rim|rimskih]] vremena ima ostataka [[Rimska vila|Ville rusticae]] u Maloj Proversi i [[građevina]] u Stivanjem polju i [[Brbinj]]u.&lt;ref name=brit/&gt; 
Iz [[Rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]] ima ostataka [[Ranohrišćanska arhitektura|ranokršćanskih]] i [[Predromanika|predromaničkih]] [[crkva|crkvica]] u Školju kraj [[Brbinj]]a, u [[Savar]]u (sv. Pelegrin) i u [[Park prirode Telašćica|Telašćice]] (sv. Ivan i sv. Viktor).&lt;ref name=brit/&gt;

Za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] otok je bio pod vlašću [[zadar]]ske [[Srednjovjekovna komuna|komune]], i [[feud]] [[benediktinci|benediktinskog]] [[samostan]]a sv. Krševana, koji ga je davao u zakup [[zadar]]skoj [[aristokracija|aristokraciji]].&lt;ref name=brit/&gt; 
[[srednji vijek|Srednjovjekovne]] [[crkva|crkve]] u [[Božava|Božavi]] ([[1385]]), Suvčenu ([[1378]]), [[Zaglav]] ([[1445]]–[[52]]) i [[Sali]]ju ([[1465]]) dokazuju da su tad postojala i ta naselja.&lt;ref name=brit/&gt;

Od početka [[15. vijek]]a Dugi otok je pod vlašću [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], tad počinje intenzivnije naseljavanje otoka [[izbjeglica]]ma koje su bježale pred [[Turci]]ma.

Tokom [[17. vijek]]a [[otok]] su u par navrata orobili [[ulcinj]]ski [[gusar]]i.&lt;ref name=brit/&gt;
Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Dugi otok je [[aneksija|anektiran]] od [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], zbog [[Jugoslovenski partizani|partizanskog]] otpora je [[Kraljevina Italija|talijanska]] [[vojska]] u [[maj]]u [[1943]]. spalila [[selo|sela]] [[Savar]] i Poljane, koja su nakon rata obnovljena.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16498
   |title= ''Dugi otok''
   |publisher =Hrvatska enciklopedija
   |language = hrvatski
   |accessdate =14. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Ime ==

Otok je prvi put dokumentiran u [[10. vijek]]u pod imenom - '''Pizuh''' u [[Ljetopis|kronici]] [[Bizantsko Carstvo|bizantskog]] [[car]]a [[Konstantin Porfirogenit|Konstantina Porfirogeneta]] [[De administrando imperio]].&lt;ref name=dugi&gt;{{cite web
 |url         = http://www.dugiotok.hr/povijest
 |title       = ''Povijest i arheologija''
 |publisher   = Dugi otok
 |language    = hrvatski
 |accessdate  = 14. 05. 2017
 |archivedate = 2017-05-20
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20170520230150/http://www.dugiotok.hr/povijest
 |deadurl     = yes
}}&lt;/ref&gt;
U [[11. vijek]]u navodi se pod imenom ''Insula Tilagus''.&lt;ref name=dugi/&gt;
U [[srednji vijek|srednjovjekovnim]] dokumentima spominje se pod [[latinski jezik|latinskim]] imenima; ''Insula Magna'', ''Insula Tilago'' i ''Insula Maior''. Tek od početka [[15. vijek]]a počinje se nazivati ''Isola Lunga'' ili ''Dugi otok''.&lt;ref name=dugi/&gt;

== Transport ==

Otok je povezan [[dan|dnevnim]] [[trajekt]]nim linijama sa [[Zadar|Zadrom]] (Zadar-[[Zaglav]], Zadar–[[Brbinj]]).&lt;ref name=brit/&gt; 
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Dugi otok}}

* [http://www.dugiotok.hr/ ''Dugi otok''] {{hr icon}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/dugi-otok/ ''Dugi otok na karti Jadrana''] {{hr icon}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>dsftbni0ql03hba490ik3ni9iea9vba</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drvenik Veli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597571</id>
    <revision>
      <id>42684210</id>
      <parentid>42546660</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:55:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3705" sha1="9fkj0mju4yoyvr2earatoukpnb7dld6" xml:space="preserve">{{Druga upotreba|istoimeno naselje|Drvenik Veliki (Trogir)}}
{{Otok
|ime=Otok Drvenik Veli
|karta   =Croatia_Drevnik_Veli.png
|lokacija=[[Jadransko more]] 
|arhipelag=Srednjo[[Dalmacija|dalmatinski]]
| širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 26 | širina-sekunde = 39.22 | širina-oznaka = N  
| dužina-stupnjevi =16 | dužina-minute = 8 | dužina-sekunde = 43.58 | dužina-oznaka =E
| iso-regija    = 
|država      =  {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Drvenik Veliki (Trogir)|Drvenik Veli]]
|površina    =11,69&lt;ref name=dupla/&gt;
|stanovništvo  =140&lt;ref name=brit/&gt;
|slika       =Isola di Drvenik Veli04.jpg
}}
'''Drvenik Veli''' ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''Zirona Grande'') je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[grad]] [[Trogir]] u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Geografske krakteristike ==

Drvenik Veli je jedan od otoka Srednjo[[Dalmacija|dalmatinskog]] [[arhipelag]]a, koji leži između [[kopno|kopna]] na [[sjever]]u i [[Šolta|Šolte]] na [[jugoistok]]u.&lt;ref name=brit/&gt; Od kopna ga dijeli [[kanal]] širok 1,7 [[km]], a od [[Šolta|Šolte]] kanal od nekih 3,5 [[km]]. Nešto [[zapad]]nije od njega (1,5 [[km]]) leži [[Drvenik Mali]].

[[Otok]] je dug 5,7 [[km]] i širok do 3,2 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt; Građen je od [[krečnjak|krečnjačkog]] [[vapnenac|vapnenca]] i obrastao [[makija|makijom]] i [[Crnika|crnikom]].&lt;ref name=brit/&gt;

Otok ima površinu od 11,69 [[km²]]&lt;ref name=dupla&gt;{{cite web
 |url          = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |title        = ''Coastline length and aeras of island...''
 |publisher    = Geoadria
 |language     = engleski
 |accessdate   = 22. 05. 2017
 |archive-date = 2012-03-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;, a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 23,885 [[km]].&lt;ref name=dupla/&gt; Najviše [[brdo]] Buhanj  ima 178 [[metar|m]].&lt;ref name=brit/&gt; Prilično je razveden, a veće [[zaljev|uvale]] su; Drvenička (Veli Porat), Mala luka, Pernatica i Solinska.&lt;ref name=brit/&gt;
Uokolo njega leže [[otok|otočići]]; Krknjaš Veli i Mali, Orud, Mačaknar (Macaknar) i Malta.&lt;ref name=brit/&gt;

Na otoku je [[2011]]. živjelo 140 [[stanovništvo|stanovnika]] u jedinom [[selo|naselju]] [[Drvenik Veliki (Trogir)|Drvenik Veliki]], smještenom na [[sjever]]u, koje se sastoji od četiri [[zaselak|zaselka]]; Gornja Banda, Grabule, Kačinje i Letilovići.

Stanovnici se bave [[maslina]]rstvom, [[vinogradarstvo]]m, [[ovčarstvo]]m, [[ribarstvo]]m i [[turizam|turizmom]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija==

Otok je prvi put dokumentiran u [[13. vijek]]u pod imenom Gerona (Giruna) iz kog je kasnije izvedeno njegovo [[talijanski jezik|talijansko]] ime ''Zirona''. Tokom [[14. vijek]]a naselili su ga [[izbeglica|izbjeglice]] iz [[Vinišće|Vinišća]] pored [[Trogir]]a.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16350
   |title= ''Drvenik Veli''
   |publisher =Hrvatska enciklopedija
   |language = hrvatski
   |accessdate =22. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Transport ==

Otok je povezan [[dan|dnevnim]] [[brod]]skim i [[trajekt]]nim linijama sa [[Trogir]]om i [[Split]]om.&lt;ref name=brit/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Drvenik Veli}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/drvenik veli/ ''Otok Drvenik Veli na karti Jadrana''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170626184608/http://www.auto-karta-hrvatske.com/drvenik/ |date=2017-06-26 }} {{hr icon}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Srednjodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>9fkj0mju4yoyvr2earatoukpnb7dld6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drvenik Mali</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597611</id>
    <revision>
      <id>42684209</id>
      <parentid>42546659</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:55:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3820" sha1="ikohmcazi2fhglie0xjcmz1eplp68tb" xml:space="preserve">{{Druga upotreba|istoimeno naselje|Drvenik Mali (Trogir)}}
{{Otok
|ime=Otok Drvenik Mali
|karta   =Croatia_Drevnik_Mali.png
|lokacija=[[Jadransko more]] 
|arhipelag=Srednjo[[Dalmacija|dalmatinski]]
| širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 26 | širina-sekunde = 39.22 | širina-oznaka = N 
| dužina-stupnjevi =16 | dužina-minute = 8 | dužina-sekunde = 43.58 | dužina-oznaka =E
| iso-regija    = 
|država      =  {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Drvenik Mali (Trogir)|Drvenik Mali]]
|površina    =3,43&lt;ref name=dupla/&gt;
|stanovništvo  =54&lt;ref name=brit/&gt;
|slika       =11.8.2010 Mala rina - panoramio.jpg
}}
'''Drvenik Mali''' ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''Zirona Piccola'') kog lokalni stanovnici zovu '''Ploča'''&lt;ref name=ime/&gt; je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[grad]] [[Trogir]] u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Geografske krakteristike ==

Drvenik Mali je jedan od otoka Srednjo[[Dalmacija|dalmatinskog]] [[arhipelag]]a, udaljen od [[kopno|kopna]] 1,8 [[km]] [[jug|južno]] i 1,5 [[km]] [[zapad]]no od [[Drvenik Veli|Drvenika Velog]].&lt;ref name=ime&gt;{{cite web
   |url=http://hrcak.srce.hr/9774
   |title= ''Geografske osnove suvremenog razvoja otoka Ploče (Drvenika Malog)''
   |publisher =Odjel za geografiju,Sveučilište u Zadru
   |author = Damir Magaš, Josio Faričić
   |language = hrvatski
   |accessdate =23. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

[[Otok]] je dug do nekih 2, a širok do 0,5 [[km]]. Građen je od [[mezozoik|mezozojičkog]] [[krečnjak]]a i [[vapnenac|vapnenca]].&lt;ref name=brit/&gt;

Drvenik Mali ima površinu od 3,43 [[km²]]&lt;ref name=dupla&gt;{{cite web
 |url          = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |title        = ''Coastline length and aeras of island...''
 |publisher    = Geoadria
 |language     = engleski
 |accessdate   = 23. 05. 2017
 |archive-date = 2012-03-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;, a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 12,024 [[km]].&lt;ref name=dupla/&gt; Najviše [[brdo]] ima 79 [[metar|m]].&lt;ref name=brit/&gt; Nije baš razveden, a veće [[zaljev|uvale]] su; Vela i Mala Rina, Garbine i Borak.&lt;ref name=brit/&gt;

Na otoku je [[2011]]. živjelo 54 [[stanovništvo|stanovnika]] u jedinom [[selo|naselju]] [[Drvenik Mali (Trogir)|Drvenik Mali]], koje se sastoji od četiri [[zaselak|zaselka]]; Borak (ili ''Velika Kukanara'') gdje se nalazi [[luka]], Mala Kuknara (ili ''Prigomila''), Dolići, Vela Rina i Petomavar. Borak i Vela Rina, leže na [[obala|obali]], a Kuknara, Dolići i Petomavar dalje od nje.&lt;ref name=ime/&gt;
Najviše ljudi u Drveniku Malom živjelo je [[1953]]. čak 307.&lt;ref name=ime/&gt;

Stanovnici se bave [[maslina]]rstvom, [[vinogradarstvo]]m, [[ovčarstvo]]m, [[ribarstvo]]m i [[turizam|turizmom]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija==

Otok je naseljen tokom [[15. vijek]]a, najvjerojatnije [[izbeglica|izbjeglicama]] iz [[Dalmatinska zagora|Dalmatinske zagore]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16349
   |title= ''Drvenik Mali''
   |publisher =Hrvatska enciklopedija
   |language = hrvatski
   |accessdate =23. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Transport ==

Drvenik Mali je povezan [[dan|dnevnim]] [[brod]]skim linijama sa [[Trogir]]om, preko [[Drvenik Veli|Drvenika Velog]].&lt;ref name=brit/&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Drvenik Mali}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/drvenik mali/ ''Drvenik Mali na karti Jadrana''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170626184608/http://www.auto-karta-hrvatske.com/drvenik/ |date=2017-06-26 }} {{hr icon}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Srednjodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>ikohmcazi2fhglie0xjcmz1eplp68tb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venezuela (provincija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4602038</id>
    <revision>
      <id>42684175</id>
      <parentid>40864685</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:38:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Provincija Venezuela]] na [[Venezuela (provincija)]]</comment>
      <origin>40864685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8902" sha1="ml94rsj6mf1bn1y3uqg0pjqjemct7hd" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Provincija Venezuela
|hr_ime             = Provincija Venezuela
|izvorno_ime        = ''Provincia de Venezuela''
|genitiv            = Provincije Venezuele
|kontinent          = Južna Amerika
|regija             = 
|država             = Venezuela
|status             = [[Provincija]]

|era                = 
|godina_start       = 1527.
|godina_kraj        = 1528.&lt;br&gt;1546. – 1864.
|datum_start        = [[1527.]]
|datum_kraj         = [[1864.]]
|događaj_start      = Osnivanje [[Coro, Venezuela|Cora]]
|događaj_kraj       = [[Savezne države Venezuele|Administrativna reforma]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = ''[[Klein-Venedig]]''
|datum_događaj1     = [[1528.]] – [[1546.]]
|događaj2           = Dio [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]]
|datum_događaj2     = [[1717.]]
|događaj3           = Dio [[Generalna kapetanija Venezuela|generalne kapetanije]]
|datum_događaj3     = [[1777.]]
|događaj4           = Pripojena [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]]
|datum_događaj4     = [[1824.]]
|događaj5           = Dio [[Venezuela|Venezuele]]
|datum_događaj5     = [[1830.]]
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = 
|flag_p1            = 
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = 
|flag_s1            = 
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Cross of Burgundy.svg
|zastava_i          = Burgundski križ
|zastava_tip        = Burgundski križ
|grb                = Coat of arms of Caracas.svg
|grb_i              =
|grb_tip            = 
|geslo              = 
|himna              = 

|mapa               = AGHRC (1890) - Carta IV - Virreinato de Santafé y Capitanía General de Venezuela.jpg
|mapa_opis          = Mapa provincije u sklopu [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nove Granade]] (žuto)

|glavni_grad        = {{nowrap|[[Santa Ana de Coro|Coro]] {{small|(1527–1546)}}&lt;br&gt;[[El Tocuyo]] {{small|(1546–1577)}}&lt;br&gt;[[Caracas]] {{small|(1577–1864)}}}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski jezik]]
|vjera              = [[katolicizam]]

|vlada_tip          = 
|titula_vođa        = [[Spisak guvernera provincije Venezuele|Guverner]]
|vođa1              = {{nowrap|[[Juan Martín de Ampués]] {{small|(prvi)}}}}
|godina_vođa1       = 1527. – 1529.
|vođa2              = {{nowrap|[[José Carlos de Agüero]] {{small|(zadnji)}}}}
|godina_vođa2       = 1772. – 1777.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = 
|zamjenik1          = 
|godina_zamjenik1   = 
|zamjenik2          =
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        =
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = 
|stat_površina1     = 
|stat_pop1          = 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             =
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Venezuela}}

|fusnote            = 
}}
'''Provincija Venezuela''' ([[španjolski]]: ''Provincia de Venezuela'') ili '''Provincija Caracas''' ([[španjolski]]: ''Provincia de Caracas'') bila je, inicijalno, provincija [[Španski Imperij|Španjolskog Imperija]] ([[1527.]] – [[1824.]]), a kasnije i [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] ([[1824.]] – [[1830.]]) te nezavisne [[Venezuela|Venezuele]] ([[1830.]] – [[1864.]]); jedini izuzetak u ovoj kronologiji predstavlja ''[[Klein-Venedig]]'', njemačka uprava nad provincijom ([[1528.]] – [[1546.]]) koju je svojim teritorijalnim ustupkom bankarskoj obitelji [[Welser]] omogućio španjolski kralj.

Korijeni ove provincije sežu u [[1527.]] godinu, kada je prvi guverner, [[Juan Martínez de Ampiés]], osnovao grad [[Santa Ana de Coro]]. Coro je do [[1546.]] godine bio upravno središte provincije, međutim ono je tada preseljeno u [[El Tocuyo]], gdje je ostalo do [[1577.]] godine, kada je konačno preseljeno u [[Caracas]]; to preseljene proveo je guverner [[Juan de Pimentel]]. Granice provincije inicijalno su definirane prema obalnom području i to kroz sjevernu granicu s [[Provincija Margarita|provincijom Margarita]], međutim do kraja [[17. vijek|XVII. vijeka]] su, preko drugih provincija, definirane i ostale granice - [[provincija Nova Andaluzija|Nova Andaluzija]] omogućila je definiranje istočne granice, [[provincija Gvajana]] one na jugu, dok je fluidnu granicu na zapadu činila [[provincija Maracaibo]] (zapadna granica konačno je definirana tek u [[18. vijek|XVIII. vijeku]]). 

Provincija je većinu svoga postojanja u sklopu Španjolskog Imperija bila pod upravom [[Kraljevska audijencija u Santo Domingu|Kraljevske audijencije u Santo Domingu]]; dva izuzetka bila su periodi od [[1717.]] do [[1723.]], kada je stavljena pod upravu novoformiranog [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]], te od [[1777.]] godine, kada je stavljena pod upravu [[Generalna kapetanija Venezuela|Generalne kapetanije Venezuele]]. Uprava u [[Santo Domingo|Santo Domingu]] konačno je izgubila svoju moć [[1786.]] godine, kada je formalno osnovana [[Kraljevska audijencija u Caracasu]]. Do osnivanja generalne kapetanije, provincijom je upravljao guverner, međutim njegove su ovlasti kasnije prenesene na generalnog kapetana. 

Godine [[1811.]], ova provincija bila je jedna od sedam (od ukupno deset) u sklopu Generalne kapetanije Venezuele što su potpisale [[Venezuelanska deklaracija nezavisnosti|Venezuelansku deklaraciju nezavisnosti]]. Tokom [[Venezuelanski rat za nezavisnost|rata za nezavisnost]], provincija je postala dio [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] te je inkorporirana u [[Departman Venezuela|departman]] koji je obuhvaćao cijelu bivšu generalnu kapetaniju. Godine [[1824.]] provincija je ponovo uspostavljena, mada u manjem teritorijalnom opsegu, u sklopu novog departmana. Kada je [[1830.]] godine Venezuela proglasila nezavisnost, provincija je zadržala svoj status, sve do [[1864.]] godine, kada je, nakon [[Savezni rat|Saveznog rata]], ukinuta zbog administrativne reforme i osnivanja [[Savezne države Venezuele|saveznih država]].

[[Kategorija:Historija Venezuele]]
[[Kategorija:Historija Španije]]</text>
      <sha1>ml94rsj6mf1bn1y3uqg0pjqjemct7hd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Provincija Caracas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4602040</id>
    <redirect title="Venezuela (provincija)" />
    <revision>
      <id>42684230</id>
      <parentid>40763504</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:25:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Venezuela (provincija)]]</comment>
      <origin>42684230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="kcgxp2ht83xdiotlahl9vvmp4ul5l00" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Venezuela (provincija)]]</text>
      <sha1>kcgxp2ht83xdiotlahl9vvmp4ul5l00</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fernando VII od Španjolske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4602124</id>
    <redirect title="Fernando VII, kralj Španije" />
    <revision>
      <id>42684249</id>
      <parentid>40763975</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Fernando VII, kralj Španije]]</comment>
      <origin>42684249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Fernando VII, kralj Španije]]</text>
      <sha1>d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fernando VII</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4602299</id>
    <redirect title="Fernando VII, kralj Španije" />
    <revision>
      <id>42684250</id>
      <parentid>40764796</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Fernando VII, kralj Španije]]</comment>
      <origin>42684250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Fernando VII, kralj Španije]]</text>
      <sha1>d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deir ez-Zor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4603228</id>
    <revision>
      <id>42684131</id>
      <parentid>41557527</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:08:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7727" sha1="3e1dn2jky1oulgmxwlfwt55wmmj5sxq" xml:space="preserve">{{coord|35|20|N|40|9|E|display=title}}
{{Infobox settlement
&lt;!--See the Table at Infobox Settlement for all fields and descriptions of usage--&gt;
&lt;!-- Basic info  ----------------&gt;
|official_name          = Deir ez-Zor
|other_name             = Deir Ezzor - Deir Azzor
|native_name            = {{lang|ar|دير الزور}}
|nickname               = 
|settlement_type        = &lt;!--For Town or Village (Leave blank for the default City)--&gt;
|motto                  =
&lt;!-- images and maps  -----------&gt;
|image_skyline          = Deir ez-Zor collection.jpg
|imagesize              = 300px
|image_caption          = Deir ez-Zor&lt;div style=&quot;background:#fee8ab;&quot;&gt;
&lt;br/&gt;[[Viseći most u Deir ez-Zoru]]&amp;nbsp;•[[Memorijalna crkva Armenskog genocida (Der Zor)|Memorijalna crkva Armenskog genovida]]&lt;br/&gt;[[Eufrat]]&amp;nbsp;• Trg 8. marta&lt;br/&gt;Irigacijski kanal&amp;nbsp;• Viseći most noću&amp;nbsp;• Središte Deir ez-Zora
|image_flag             = 
|flag_size              =
|image_seal             = 
|seal_size              =
|image_shield           = 
|shield_size            =
|image_blank_emblem     =
|blank_emblem_type      =
|blank_emblem_size      =
|image_map              = 
|mapsize                = 
|map_caption            = 
|image_map1             = 
|mapsize1               = 
|map_caption1           = 
|image_dot_map          =
|dot_mapsize            =
|dot_map_caption        =
|dot_x =  |dot_y =
|pushpin_map            = Syria 
|pushpin_label_position =bottom
|pushpin_mapsize        =250
|pushpin_map_caption    =Položaj u Siriji
&lt;!-- Location ------------------&gt;
|subdivision_type       = Zemlja
|subdivision_name       = {{Flag|Sirija}}
|subdivision_type1      = [[Gubernije Sirije|Gubernija]]
|subdivision_name1      = [[Deir ez-Zor (gubernija)|Gubernija Deir ez-Zor]]
|subdivision_type2      = [[Distrikti Sirije|Distrikt]]
|subdivision_name2      = [[Deir ez-Zor (distrikt)|Distrikt Deir-ez-Zor]]
|subdivision_type3      = 
|subdivision_name3      = 
|subdivision_type4      = 
| parts_type              = [[Popis aktivnih pobunjeničkih grupa#Sirija|Okupacija]]
| parts_style             = para
|government_footnotes   =
|government_type        = 
|leader_title           = Gradonačelnik
|leader_name            = Mohamed Ibrahim Samra 
|leader_title1          =  &lt;!-- for places with, say, both a mayor and a city manager --&gt;
|leader_name1           =
|leader_title2          =
|leader_name2           =
|leader_title3          =
|leader_name3           =
|leader_title4          =
|leader_name4           =
|established_title      =  &lt;!-- Settled --&gt;
|established_date       = 
|established_title2     =  &lt;!-- Incorporated (town) --&gt;
|established_date2      = 
|established_title3     =  &lt;!-- Incorporated (city) --&gt;
|established_date3      =
&lt;!-- Area    ---------------------&gt;
|area_magnitude         = 
|unit_pref                =Metric &lt;!--Enter: Imperial, if Imperial (metric) is desired--&gt;
|area_footnotes           =
|area_total_km2           = &lt;!-- ALL fields dealing with a measurements are subject to automatic unit conversion--&gt;
|area_land_km2            = &lt;!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on automatic unit conversion--&gt;
|area_water_km2           =
|area_total_sq_mi         =
|area_land_sq_mi          =
|area_water_sq_mi         =
|area_water_percent       =
|area_urban_km2           =
|area_urban_sq_mi         =
|area_metro_km2           =
|area_metro_sq_mi         =
|area_blank1_title        =
|area_blank1_km2          =
|area_blank1_sq_mi        =
&lt;!-- Population   -----------------------&gt;
|population_as_of               = 2004 census&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbssyr.org/new%20web%20site/General_census/census_2004/NH/TAB09-1-2004.htm |archive-url=https://archive.today/20120731082600/http://www.cbssyr.org/new%20web%20site/General_census/census_2004/NH/TAB09-1-2004.htm |dead-url=yes |archive-date=2012-07-31 |title=Deir ez-Zor city population |publisher= |access-date=2017-09-07 |archivedate=2012-07-31 |archiveurl=https://archive.today/20120731082600/http://www.cbssyr.org/new%20web%20site/General_census/census_2004/NH/TAB09-1-2004.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|population_footnotes           =
|population_note                =
|population_total               = 211,857
|population_density_km2         =
|population_density_sq_mi       =
|population_metro               = 239,196
|population_density_metro_km2   =

|population_urban               =
|population_density_urban_km2   =
|population_density_urban_sq_mi =
|population_blank1_title        =Etniciteti
|population_blank1              =
|population_blank2_title        =Religije
|population_blank2              =
|population_density_blank1_km2 =   
|population_density_blank1_sq_mi =
&lt;!-- General information  ---------------&gt;
|timezone               = [[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]
|utc_offset             =  +2 
|timezone_DST           = [[Istočnoevorpsko vrijeme|EET]]
|utc_offset_DST         =  +3
|coordinates            = {{coord|35|20|N|40|9|E|region:SY|display=inline}}
|elevation_footnotes    =  &lt;!--for references: use &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; tags--&gt;
|elevation_m            = 210
|elevation_ft           =
&lt;!-- Area/postal codes &amp; others --------&gt;
|postal_code_type       =  &lt;!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --&gt;
|postal_code            =
|area_code              = 051
|blank_name             =
|blank_info             =
|blank1_name            =
|blank1_info            =
|website                = 
|footnotes              = 
}}

'''Deir ez-Zor''' ({{lang-ar|دير الزور}} ''Dayr az-Zūr''; [[sirijski jezik|sirijski]]: ܕܝܪܐ ܙܥܘܪܬܐ ''Dayrāʾ Zəʿōrtāʾ'') je najveći grad u istočnoj [[Sirija|Siriji]] i sedmi najveći grad u zemlji .  Smješten je oko 450 km sjeveroistočno od glavnog grada [[Damask]]a na obalama rijeke [[Eufrat]], te predstavlja sjedište [[Deir ez-Zor (gubernija)|Deir ez-Zor]].&lt;ref name=&quot;tourism&quot;&gt;{{cite web |title = Syrian Ministry of Tourism (in Arabic) |url = http://www.syriatourism.org/index.php?module=subjects&amp;func=viewpage&amp;pageid=2278 |accessdate = 10. V 2007 |archive-date = 2020-04-27 |archive-url = https://web.archive.org/web/20200427130704/http://www.syriatourism.org/index.php?module=subjects&amp;func=viewpage&amp;pageid=2278 |dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Prema popisu iz 2004. godine, u njemu je živjelo 211.857 stanovnika.

Deir ez-Zor je poznat kao [[Logori u Deir ez-Zoru|jedno od odredišta]] za prognane [[Armenci|Armence]] za vrijeme [[Armenski genocid|armenskog genocida]] 1915. godine, ali i kao poprište borbi u [[Sirijski građanski rat|Sirijskom građanskom ratu]], tokom koga su njegove dijelove zazeli [[Slobodna sirijska vojska|pobunjenici]], a potom [[ISIL]], koji je dio pod vladinom kontrolom, koji je predstavljao najistočnije uporište režima, držao pod dugotrajnom [[Opsada Deir ez-Zora|opsadom]] od 2014. do 2017.   

==Izvori==
{{Reflist}}

==Vanjske veze==
{{Commons category|Dayr az-Zawr}}
* [http://www.syriagate.com/Syria/about/cities/Deir_Ezzor/history.htm Short history of Deir Ezzor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080804051839/http://www.syriagate.com/Syria/about/cities/Deir_Ezzor/history.htm |date=2008-08-04 }}
* [http://www.chamhotels.com/fourat_palace.html Furat Cham Hotel Palace] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103044508/http://www.chamhotels.com/fourat_palace.html |date=2006-01-03 }}
* [http://www.chamhotels.com/badia_hotel.html Badia Cham Hotel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103042004/http://www.chamhotels.com/badia_hotel.html |date=2006-01-03 }}
*[http://www.cultureunplugged.com/play/694/Windward-between-Naples-and-Baghdad watch &quot;Isti'mariyah – windward between Naples and Baghdad&quot;]

[[Category:Gradovi u Siriji]]</text>
      <sha1>3e1dn2jky1oulgmxwlfwt55wmmj5sxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Država Venezuela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4603430</id>
    <revision>
      <id>42684177</id>
      <parentid>40770713</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:41:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42684177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9569" sha1="qywjucuw38n82xm7v74fxhvf32uquzx" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = {{nowrap|Država Venezuela&lt;br&gt;{{nobold|{{small|''Estado de Venezuela'' (1830&amp;ndash;1858)}}}}&lt;br&gt;&lt;hr/&gt;Republika Venezuela&lt;br&gt;{{nobold|{{small|''República de Venezuela'' (1858&amp;ndash;1864)}}}}}}
|hr_ime             = 
|izvorno_ime        =
|genitiv            = Venezuele
|kontinent          = Južna Amerika
|regija             = 
|država             = Venezuela
|status             = 

|era                = 
|godina_start       = 1830.
|godina_kraj        = 1864.
|datum_start        = [[6. svibnja]] [[1830.]]
|datum_kraj         = [[22. travnja]] [[1864.]] 
|događaj_start      = [[Velika Kolumbija#Secesije i raspad|Secesija]]
|događaj_kraj       = Novi [[ustav Venezuele|ustav]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Kongres u [[Valencia, Venezuela|Valenciji]]}}
|datum_događaj1     = [[24. rujna]] [[1830.]]
|događaj2           = [[Savezni rat]]
|datum_događaj2     = [[1859.]] – [[1863.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Velika Kolumbija
|flag_p1            = Flag of the Gran Colombia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Sjedinjene Države Venezuele
|flag_s1            = Flag of Venezuela (1863-1905).svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Venezuela (1830-1836).svg
|zastava_i          = 
|zastava_tip        = Zastava {{small|(1830–1836)}}
|grb                = Coat of arms of Venezuela (1830-1836).svg
|grb_i              =
|grb_tip            = Grb {{small|(1830–1836)}}
|geslo              = ''Dios y Federación''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] Bog i Federacija)}}
|himna              = 

|mapa               = Mapa politico de Venezuela 1840 restored version.jpg
|mapa_opis          = Mapa iz [[1840.]] godine

|glavni_grad        = [[Caracas]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski jezik]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = [[Republika]]
|titula_vođa        = [[Predsjednik Venezuele|Predsjednik]]
|vođa1              = [[José Antonio Páez]] {{small|(prvi)}}
|godina_vođa1       = 1830. – 1835.
|vođa2              = {{nowrap|[[Juan Crisóstomo Falcón]] {{small|(zadnji)}}}}
|godina_vođa2       = 1863. – ''1864.''
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = 
|zamjenik1          = 
|godina_zamjenik1   = 
|zamjenik2          =
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = [[Kongres Venezuele|Kongres]]
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = 
|stat_površina1     = 
|stat_pop1          = 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[venezuelanski pezo]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = 

|fusnote            = 
}}
'''Država Venezuela''' ([[španjolski]]: ''Estado de Venezuela'') bio je službeni naziv [[Venezuela|Venezuele]] od ostvarenja nezavisnosti [[1830.]] godine pa sve do [[ustav]]nih promjena iz [[1865.]] godine, kada je naziv države promijenjen u [[Sjedinjene Države Venezuele]]. Država Venezuela nije, tako, bila posebna država u historijskom razvoju [[Venezuela|Venezuele]], već samo službeni naziv te države u jednom historijskom periodu. 

Nakon što je Venezuela u svibnju [[1830.]] godine proglasila nezavisnost od [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], na čelo države došao je ugledni revolucionar i Bolívarov suborac, [[José Antonio Páez]]. Iako je ustav nove zemlje propisivao [[demokracija|demokratsku]] [[republika|republiku]], etatistička tradicija i praktični problemi izrazito su otežali provođenje tih ideja u praksi, zbog čega je država vrlo brzo postala [[autokracija|autokratska]] [[oligarhija]]. Praksa se nastavila i za vrijeme Páeza nasljednika, [[José María Vargas|Joséa Maríje Vargasa]], što je dovelo do sve većeg nezadovoljstva naroda. Tokom [[1835.]] godine, revolucionarni vođa [[José Tadeo Monagas]] je podigao ustanak i svrgnuo Vargasa, a na čelo zemlje je nakratko došao [[José María Carreño]]. Ipak, Páez, koji je i dalje vladao zemljom kao [[siva eminencija]], uključio se u konflikt i porazio Monagasa, nakon čega je Vargas vraćen na mjesto predsjednika. Iako je podigao protudržavni ustanak, Monagas nije pretrpio velike posljedice jer se vratio u svoju bazu na istoku zemlje, gdje Páez nije uživao efektivnu kontrolu. 

Konzervativci su nastavili vladati zemljom sve do [[1847.]] godine, kada je po mnogima nesposobni predsjednik [[Carlos Soublette]] omogućio &quot;izbor&quot; (među historiografima vlada većinsko mišljenje kako su svi venezuelanski izbori na nacionalnoj razini u [[19. vijek|XIX. vijeku]] bili ili namješteni ili nepostojeći) Monagasa za predsjednika. Monagas je ubrzo raskinuo s konzervatvcima, međutim je i on vladao zemljom kao [[diktator]]; jedna od kontroverznijih odluka za njegova mandata bilo je slanje Páeza u [[egzil]]. Monagasa je [[1851.]] godine naslijedio mlađi brat, [[José Gregorio Monagas]], koji je također vladao kao diktator. Ipak, važno je naglasiti da su, unatoč diktatorskim ovlasima, obojica braće vladali kao liberali i naprednjaci; stariji brat je ukinuo [[smrtna kazna|smrtnu kaznu]], dok je mlađi [[1854.]] godine u potpunosti ukinuo [[ropstvo]]. José Tadeo se [[1855.]] godine ponovo vratio na vlast, ali je podnio ostavku nakon tri godine, suočen s pobunom u [[Valencia, Venezuela|Valenciji]] koju je predvodio [[Julián Castro]], a u kojoj su sudjelovali ugledni članovi liberala i konzervativaca. Te iste godine, donesen je novi [[ustav]] prema kojemu je ime države promijenjeno u '''Republika Venezuela''' ([[španjolski]]: ''República de Venezuela''). 

Nedugo nakon Monagasova pada, Castro je vojnim udarom preuzeo vlast u zemlji i tako postao njezin prvi predsjednik koji nije sudjelovao u [[Venezuelanski rat za nezavisnost|ratu za nezavisnost]]. Castro se pokazao izrazito nesposobnim kao predsjednik, prepustivši faktičnu vlast njemu sklonim oligarsima, međutim značajan problem stvarali su mu lokalni ''caudillosi'', koji su željeli više moći. Sukob između Castra i ''caudillosa'' prerastao je [[1859.]] godine u [[Savezni rat]], koji će dovesti do predsjednikova pada. José Antonio Páez je [[1861.]] godine pozvan natrag iz egzila u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] te je naredne dvije godine vladao zemljom kao diktator. Njegova vlas je tokom [[1863.]] godine toliko oslabila da ju je predao [[Juan Crisóstomo Falcón|Juanu Crisóstomu Falcónu]], za čijeg će mandata biti donesen novi [[ustav]] ([[1864.]]), kojim je ime države promijenjeno u [[Sjedinjene Države Venezuele]].

[[Kategorija:Historija Venezuele]]</text>
      <sha1>qywjucuw38n82xm7v74fxhvf32uquzx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>E-sport</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4604231</id>
    <revision>
      <id>42684224</id>
      <parentid>42554515</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T22:43:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42578" sha1="asrpszq2h1thizns98sdihacoafui7y" xml:space="preserve">{{redirect|Cybersport}}
[[File:Iskandar Investment Esports Carnival 2019.jpg|thumb|E-sport]]

'''E-sport''' ili '''eSport''' (što predstavlja skraćenicu za &quot;elektronski sport&quot;) je izraz kojim se opisuju natjecanja u igranju [[video igre|video igara]]. Ona se najčešće odigravaju u obliku organiziranih [[multiplayer video igra|multiplayer]] natjecanja, pri čemu se sve više pojavljuju profesionalni igrači. Najčešći žanrovi igara u E-sport natjecanjima su [[real time strategija|real time strategije]] (RTS), [[borilačka video igre|borilačke video igre]], [[first person shooter]]i (FPS) ili [[multiplayer online battle arena|MOBA]]. Najpoznatije E-sport manifestacije su [[Intel Extreme Masters]], [[League of Legends World Championship]], [[Evolution Championship Series]] (za borilačke igre) i [[The International (Dota 2)|The International]] (za video-igreu [[Dota 2]]).

== Historija ==

=== Rana istorija (1972–1989) ===

Prvi i najraniji poznatiji turnir u video igrama se dogodio 19. oktobra 1972. u [[Univerzitet Stanford|Stanford Univerzitetu]], igrala se igra ''[[Spacewar (video game)|Spacewar]]''. Stanfordovi studenti su pozvani na &quot;Itergalaktičku spacewar olimpijadu&quot; gde je glavna nagrada bila godišnja pretplata na čuvene ''[[Rolingstonsi|Rolingstonse]]'', Bruce Baumgart pobedio je u pet-ljudi-svako-za-sebe turnir i Tovar i Robert E. Maas pobeđujući timsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kotaku.com/5953371/today-is-the-40th-anniversary-of-the-worlds-first-known-video-gaming-tournament|title=Today is the 40th Anniversary of the World's First Known Video Gaming Tournament|last=Good|first=Owen|publisher=Kotaku|date = 19. 10. 2012|accessdate = 1. 8. 2013}}&lt;/ref&gt; [[Space Invaders#In popular culture|Space Invaders Šampionat]] održan od strane [[Atari]] 1980. godine je bio najraniji turnir video igara koji je bio velikih razmera jer se tada odazvalo preko 10.000 igrača širom cele [[Sjedinjene Američke Države|Amerike]], tada uspostavljajući takmičenje i turnire kao glavni tok hobija.&lt;ref name=&quot;eg_2_36&quot;&gt;{{cite journal|title=Players Guide To Electronic Science Fiction Games|journal=[[Electronic Games]]|date=March 1982|volume=1|issue=2|pages=35–45[36]|url=https://archive.org/stream/electronic-games-magazine-1982-03/Electronic_Games_Issue_02_Vol_01_02_1982_Mar#page/n35/mode/1up|accessdate = 1. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;

Na leto 1980, [[Walter Day]] osnovao je [[high score|visok rezultat]] vođenja evidencije organizacije zvane [[Twin Galaxies]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.eurogamer.net/articles/walter-day-leaves-twin-galaxies |title= Walter Day leaves Twin Galaxies |date =  8. 3. 2010 |accessdate =  18. 9. 2013 |last=Bramwell|first=Tom|work= EuroGamer}}&lt;/ref&gt; Organizacija je imala za cilj da pomogne u promovisanju video igara i objavljuje svoje zapise putem publikacija kao što su Ginisova Knjiga Svetskih Rekorda, i 1983 je kreirala SAD nacionalni video gejm tim. Tim je bio uključen u takmičenjima, kao što je vođenje [[Video Game Masters Tournament|Video Gejm Masters turnira]] za [[Ginisova knjiga rekorda|Ginisovu knjigu rekorda]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.gamesetwatch.com/2006/10/worlds_oldest_competitive_game_1.php |title= World's Oldest Competitive Gamer Passes On |date= 20. 10. 2006 |accessdate= 18. 9. 2013 |last= Carless |first= Simon |work= [[GameSetWatch]] |archive-date= 2017-06-28 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170628033509/http://www.gamesetwatch.com/2006/10/worlds_oldest_competitive_game_1.php |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.gamesetwatch.com/2009/05/walter_day_twin_galaxies_and_t.php |title= Walter Day: Twin Galaxies and the Two Golden Domes |date= 4. 5. 2009 |accessdate= 18. 9. 2013 |work= GameSetWatch |first= Eric |last= Caoili |archive-date= 2016-03-05 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160305192749/http://www.gamesetwatch.com/2009/05/walter_day_twin_galaxies_and_t.php |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt; i sponzorišući Severno Američki Izazov turnir video igara.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://news.google.com/newspapers?nid=1454&amp;dat=19841223&amp;id=gbUsAAAAIBAJ&amp;sjid=GhQEAAAAIBAJ&amp;pg=4902,2359808 |title= Video champ tourney bound |date =  23. 12. 1984 |accessdate =  20. 9. 2013 |newspaper= Sunday Star-News |pages=6F}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih i 1980-ih, igrači video igara i turniri su sve češće počeli da se pojavljuju na popularnim sajtovima i magazinima kao što su ''[[Life (magazine)|Život]]'' i ''[[Tajm (časopis)|Vreme]]''.&lt;ref&gt;{{cite thesis |title= Public Gaming: eSport and Event Marketing in the Experience Economy |url= http://summit.sfu.ca/system/files/iritems1/12463/etd7439_MBorowy.pdf |last= Borowy |first= Michael |chapter= 3 |year= 2012 |accessdate= 18. 9. 2013 |archivedate= 2014-01-06 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20140106033104/http://summit.sfu.ca/system/files/iritems1/12463/etd7439_MBorowy.pdf |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt; Jedan od najpoznatijih igrača [[Arkadne igre|klasičnih arkadnih igara]] je bio [[Billy Mitchell (electronic sports player)|Billy Mitchell]], zbog svog držanja rekorda za najviši rezultat u šest igara, uključujući ''[[Pac-Man]]'' i ''[[Donkey Kong (video game)|Donkey Kong]]'' 1985-te sa pitanjem [[Ginisova knjiga rekorda|Ginisove knjige rekorda]].&lt;ref&gt;{{cite web |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080229043301/http://www.oxfordamericanmag.com/content.cfm?ArticleID=58&amp;Entry=Home |archivedate =  29. 2. 2008 |url= http://www.oxfordamericanmag.com/content.cfm?ArticleID=58&amp;Entry=Home |last=Ramsey|first=David|work= [[Oxford American]] |title= The Perfect Man: How Billy Mitchell became a video-game superstar and achieved Pac-Man bliss.}}&lt;/ref&gt; Na televiziji eSport događaji emitovani u tom periodu bili su Američki šou ''[[Starcade]]'' koji je trajao između 1982. i 1984. godine i emituje ukupno 133 epizode, na kojima takmičari pokušavaju da dostignu najveći rezultat u arkadnim video igrama.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://kotaku.com/5811611/arcades-dont-make-for-good-tv-but-starcades-do |title= Arcades Don't Make for Good TV (But Starcades do) |date =  14. 6. 2011 |accessdate =  17. 9. 2013 |work= Kotaku |first= Luke |last= Plunkett}}&lt;/ref&gt; Turnir video igara je uključena kao deo TV emisije ''[[That's Incredible!]]'',&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://techcrunch.com/2009/07/29/the-thats-incredible-video-game-invitational-this-is-what-we-used-to-watch/ |title= The That's Incredible! Video Game Invitational: This is what we used to watch |date =  29. 7. 2009 |accessdate =  30. 9. 2013 |last=Biggs|first=John|work= Tech Crunch}}&lt;/ref&gt; i turniri su takođe predstavljeni kao deo parcele raznih filmova, uključujući 1982 je ''[[Tron (film)|Tron]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.rogerebert.com/reviews/tron-1982 |title= TRON |date =  1. 1. 1982 |accessdate = 20. 9. 2013 |first= Roger |last= Ebert}}&lt;/ref&gt;

=== Onlajn video igre (1990–1999) ===
Tokom 1990-ih, mnoge igre su imale koristi od povećanja [[internet konekcije]], naročito [[Računarska igra|Računarske igre]].Na primer, igra ''[[Netrek(Netrek)]]'' je bila[internet igra koju je moglo da igra do 16 ljudi, skoro potpuno napisana u [[cross-platform(više platformskom)]] [[Softver otvorenog koda|Softveru otvorenog koda]]. Netrek je [[History of online games|treća video igra]], ali prva video igra koja je koristila meta servere da locira otvorene servere, i prva koja je imala stalnu informaciju o korisnicima. Godine 1993. je bila kreditirana od strane ''[[Wired Magazine]]'' kao &quot;prva onlajn sportska video igra&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kelly|first=Kevin|url=https://www.wired.com/wired/archive/1.06/netrek.html |title= The First Online Sports Game|publisher=wired.com|date=Dec 1993 |accessdate = 1. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;

Veliki eSport turniri 1990-ih uključuju u 1990 Nintendo Svetsko prvenstvo, koji je obišao celu Sjedinjenu Državu, i održala je finale u Univerzal Studio Holivud koji se nalazi u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. [[Nintendo]] je održao Drugo svetsko Prvenstvo 1994. godine za Super Nintendo Entertainment Sistem koji se zove Nintendo PoverFest '94. Bilo je 132 finalista koji su igrali u finalu u [[San Dijego|San Dijegu]] (Kalifornija). Mike Iarossi je tada odneo kući prvu nagradu. Blokbaster Video je takođe vodio svoje Svetsko prvenstvo u video igrama početkom 1990-ih, čiji domaćin je bio Gejm Pro magazin. Građani iz SAD, [[Kanada|Kanade]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenih Kraljevstva]], [[Australija|Australije]], i [[Čile]]a si bili u mogućnosti da se takmiče. Igre iz 1994. koje su se tada igrale su &quot;NBA džem&quot; i &quot;Virtua Rejsing&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|title= Blockbuster Video World Game Championship Guide |publisher =GamePro Magazine |date= June 1994 |url=https://www.flickr.com/photos/lampbane/150765934/}}&lt;/ref&gt;

Televizijske emisije koje sadrže eSportove tokom ovog perioda obuhvataju Britanski šou &quot;Gejm Masters&quot; i &quot;Loš uticaj&quot;. [[Australija|Australijski]] gejm šou ''[[A*mazing]]'', gde su se u jednoj rundi učesnici suočavali u video igrama.

Turniri osnovani krajem 1990-ih uključuju [[Cyberathlete Professional League]] (CPL), [[QuakeCon]], i [[Professional Gamers League]]. Računarske igre koje su se igrale na CPL su bile games played at the CPL included the ''[[Counter-Strike]]'' serijal, ''[[Quake series|Quake]]'' Serijal, i ''[[Warcraft]]''.

=== Globalni turniri (od 2000 do sada) ===

Rast eSportova u Južnoj Koreji se smatra da je pod uticajem masovne izgradnje širokopojasne internet mreže nakon azijske finansijske krize 1997. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2014/10/20/technology/league-of-legends-south-korea-epicenter-esports.html?_r=0|title=For South Korea, E-Sports Is National Pastime|last=Mozur|first=Paul|website=[[Njujork tajms|New York Times]]|date = 19. 10. 2014|accessdate = 13. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Takođe se smatra da je visoka stopa nezaposlenosti u tom periodu izazvala mnoge ljude da nešto rade dok su nezaposleni.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Korea's Online Gaming Empire|url=https://archive.org/details/koreasonlinegami0000jind|first= Dal Yong|last= Jin|publisher=[[MIT Press]]|year=2010}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2010-te, popularnost i rast eSportova je ogromna, stvaranjem velikog rasta kako gledanosti tako i novčane nagrade.&lt;ref&gt;{{cite web|title=2011: The Year of eSports|publisher=PCWorld|url=http://www.pcworld.com/article/214432/2011_the_year_of_esports.html|date = 29. 12. 2010|last=Miller|first=Patrick|accessdate = 15. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.chicagotribune.com/entertainment/sns-201402121100--tms--invideogctnzs-c20140212-20140212,0,643102.story |title= 'Ender's Game' Blu-ray gets ESports tournament |date= 12. 2. 2014 |accessdate= 20. 2. 2014 |last= Gaudiosi |first= John |work= Chicago Tribune |archivedate= 2014-02-26 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20140226233042/http://www.chicagotribune.com/entertainment/sns-201402121100--tms--invideogctnzs-c20140212-20140212,0,643102.story |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt; Iako su veliki turniri održavani pre 21. veka, broj i obim turnira je značajno povećan, sa oko 10 turnira u 2000. godini na oko 260 u 2010.&lt;ref name=FieldOfStreams&gt;{{cite web|url=http://www.theverge.com/2013/9/30/4719766/twitch-raises-20-million-esports-market-booming|title=Field of streams: how Twitch made video games a spectator sport|publisher=TheVerge|last=Popper|first=Ben|date = 30. 9. 2013|accessdate = 9. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; Mnogi uspešni turniri su osnivani tokom ovog perioda, turniri poput [[World Cyber Games]], [[Intel Extreme Masters]], i [[Major League Gaming]]. Proliferacija turnira uključuje eksperimentisanje sa takmičenjima van tradicionalnog eSport žanrova. Na primer, u septembru 2006. [[FUN Technologies]] Worldwide Webgames Championship predstavlja 71 učesnika takmičući se u običnim igrama za $1 milion kao glavnu nagradu &lt;ref&gt;{{cite web |title= Casual gamer gets serious prize |last=Surette|first=Tim|publisher= GameSpot |date =  11. 9. 2006 |url=http://www.gamespot.com/pc/puzzle/zumadeluxe/news.html?sid=6157427}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2006. godine G7 ekipe formirali su sedam istaknutih ''[[Kanter-Strajk]]'' timova. Cilj ove organizacije je bio da poveća stabilnost u eSport svetu, naročito u standardizovanju transfera igrača i rad sa ligama i organizacijama. Osnivači i članovi su bili [[4 Kings]], [[Fnatic]], [[Made in Brazil (eSports)|Made in Brazil]], [[Mousesports]], [[NiP]], [[SK-Gaming]], [[Team 3D (eSports)|Team 3D]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fnatic.com/content/1155|title=G7 teams launched|last=FEDERATION|first=G7|date=20. 4. 2006|website=[[Fnatic]]|accessdate=12. 6. 2015|archive-date=2016-12-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20161223211219/http://www.fnatic.com/content/1155}}&lt;/ref&gt; Organizacija je trajala samo do 2009. godine pre nego što se dogodio raspad.&lt;ref name=&quot;raising&quot;&gt;{{Cite book|title=Raising the Stakes: E-Sports and the Professionalization|url=https://archive.org/details/raisingstakesesp0000tayl|last=Taylor|first=TL|year=2013}}&lt;/ref&gt;

2000-te su bile vrhunac prenosa eSportova na televiziju. Televizijska pokrivenost je najbolje utvrđena u Južnoj Koreji. sa Starkraftom i Vorkraft 3. takmičenja su regularno i redovno bila na televizoru 24 časa na kablovskim TV kanalima [[Ongamenet]] i [[MBCGame]].&lt;ref name=autogenerated3&gt;{{cite web |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2007/06/11/BUG8SQC59E1.DTL |title=League beginning for video gamers |publisher=Sfgate.com |date=11. 6. 2007 |accessdate=4. 6. 2012 |first=Ryan |last=Kim |archive-date=2008-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007204410/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2007%2F06%2F11%2FBUG8SQC59E1.DTL |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na drugom mestu, eSport televizijska pokrivenost je bila sporadična. Nemačka GIGA televizija je prikazivala eSportove dok je nisu ugasili u 2009. godini. Ujedinjena Kraljevstva [[satelitska televizija]] na kanalu [[XLEAGUE.TV]] su se prenosili eSport takmičenja od 2007. do 2009. Jedini kanal koji prenosi eSportove je bio kanal ESL TV &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tv.esl.eu/de/|title=ESL TV|accessdate=16. 9. 2013|archivedate=2012-05-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504091912/http://tv.esl.eu/de/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; koji je platio televizijski model promene imena na Giga 2 od juna 2006. do jeseni 2007. Televizija u Francuskoj kanal &quot;Game One&quot; prenosi eSport mečeve u emisiji zvanoj &quot;Arena onlajn&quot; za [[Xfire]] trofej.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sk-gaming.com/video/1821-Xfire_Trophy_CC3__Arena_Online_on_Gameone_TV|title=Xfire Trophy CC3 @ Arena Online on Gameone TV|website=SK Gaming|access-date=2018-03-10|archive-date=2017-11-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20171104132548/http://www.sk-gaming.com/video/1821-Xfire_Trophy_CC3__Arena_Online_on_Gameone_TV|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; U SAD, kanal &quot;ESPN&quot; je držao ''[[Madden NFL]]'' takmičenja u emisiji ''[[Madden Nation]]'' od 2005. do 2008. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.operationsports.com/news/269002/espn2s-madden-nation-to-begin-fourth-season/|title=ESPN2's Madden Nation to Begin Fourth Season|publisher=Operation Sports|author=Steve_OS|date=15. 9. 2008|accessdate=16. 9. 2013|archive-date=2013-12-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203001015/http://www.operationsports.com/news/269002/espn2s-madden-nation-to-begin-fourth-season/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; [[DirecTV]] prenosi [[Championship Gaming Series]] turnir za dve sezone u 2007. i 2008. godini.&lt;ref name=autogenerated3 /&gt; [[Si-Bi-Es|CBS]] emituje snimljene snimke 2007. godine Svetske Serije video igara turnir koji je održan u [[Luivil|Louisville, Kentucky]], US.&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.nytimes.com/2007/07/28/arts/television/28vide.html | work=The New York Times |last=Schiesel|first=Seth| title=Video Game Matches to Be Televised on CBS | date = 28. 7. 2007|accessdate = 4. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; [[G4 (U.S. TV channel)|G4 televizijski kanal]] originalno je pokrivao isključivo video igra, ali je proširio obim pokrića na tehnologiju i životni stil muškaraca, pa je na kraju završio kao uhašen kanal.&lt;ref name=autogenerated3 /&gt;

Popularnost i pojava onlajn strimovanja su pomogle pri rastu eSportova u ovom periodu, i ovo je najviše uobičajen način gledanja turnira. [[Twitch (website)|Twitch]], je onlajn platforma za strimovanje koja je pokrenuta u 2011. godini, koja rutinski strimuje popularne eSport takmičenja. U 2013, gledaoci ove platforme su gledali 12 milijardi minuta video materijala ovog servisa, sa dve najpopularnije igre Twitch prenosa ''[[League of Legends|Liga Legendi]]'' i ''[[Dota 2]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dailydot.com/esports/twitch-growth-esports-streaming-mlg-youtube-2013/|title=Twitch dominated streaming in 2013, and here are the numbers to prove it|publisher=The Daily Dot|author=Patrick Howell O'Neill|date = 16. 1. 2014|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt; Tokom jednog dana &quot;The International&quot; turnira, Twitch je zabeležio 4.5 miliona jedinstvenih pregleda, gde svaki gledalac gleda u proseku od 2 sata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theverge.com/2013/9/30/4719766/twitch-raises-20-million-esports-market-booming|title=Field of streams: how Twitch made video games a spectator sport|publisher=The Verge|last=Popper|first=Ben|date = 30. 9. 2013|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt;

Moderni eSport &quot;bum&quot; takođe beleži porast u kompanijama video igara koje obuhvataju sav eSport potencijal svojih proizvoda. Posle mnogo godina ignorisanja i povremeno suzbijanje eSport scene, [[Nintendo]] održava [[Wii Games Summer 2010]]. oja je trajala više od mesec dana, turnir je imao preko 400.000 učesnika, što ga čini najvećim i najskupljim turnirom kojeg je ova kompanija ikada održala. Tokom 2014. godine domaćin Nintendo poziva na ''[[Super Smash Bros. for Wii U]]'' takmičarski turnir [[E3 2014|2014]] [[Electronic Entertainment Expo]] (E3) novinarska konverencija koja je bila u direktnom prenosu preko &quot;Twitch&quot; platforme.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.esportsmax.com/news/nintendo-announces-super-smash-bros-invitational-e3-2014|title=NINTENDO ANNOUNCES SUPER SMASH BROS. INVITATIONAL AT E3 2014|publisher=eSports Max|last=R|first=Alex|date=29. 4. 2014|accessdate=9 November 2014|archivedate=2014-11-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141109220611/http://www.esportsmax.com/news/nintendo-announces-super-smash-bros-invitational-e3-2014|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Halo (series)|Halo]] programeri [[343 Industries]] predstavile su u 2014. godini planove o oživljavanju Halo igre kao eSport sa kreacijom [[Halo Championship Series]] i glavnom nagradom u iznosu od $50,000 Američkih dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://gamerant.com/halo-championship-series-esports-league/|title=Microsoft Launching ‘Halo Championship Series’ eSports League|publisher=Game Rant|last=Henry|first=Jasmine|date = 7. 9. 2014|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt; [[Blizard entertejnment|Blizzard Entertainment]] i [[Riot Games]] imaju sopstvene [[college sports|studentske]] programe na terenu sa svojim North American Collegiate Championship.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://na.lolesports.com/articles/announcing-north-american-collegiate-championship|title=ANNOUNCING THE NORTH AMERICAN COLLEGIATE CHAMPIONSHIP|publisher=Riot Games|author=Steve ''Jaws'' Jaworski|date=1. 7. 2014|accessdate=9 November 2014|archive-date=2015-09-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20150916083616/http://na.lolesports.com/articles/announcing-north-american-collegiate-championship}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gamespot.com/articles/blizzard-esports-initiative-will-support-your-college-gaming-club/1100-6417615/|title=Blizzard eSports initiative will support your college gaming club|publisher=Game Spot|last=Maiberg|first=Emanuel|date = 8. 2. 2014|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt; Od 2013 univerziteti i fakulteti u Sjedinjenim Američkim Državama, kao što je [[Robert Morris University Illinois]] i [[University of Pikeville]] su prepoznali eSport igrače kao sportiste na nivou univerziteta i nude atletske stipendije..&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Tassi|first1=Paul|title=Second US College Now Offering 'League of Legends' Scholarship|url=http://www.forbes.com/sites/insertcoin/2015/01/08/second-us-college-now-offering-league-of-legends-scholarship/|website=www.forbes.com|accessdate = 22. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;

U 2014. najveća nezavisna eSport liga, [[Electronic Sports League]], sklopila je partnerstvo sa lokalnim brendom Japan Competitive Gaming da pokušaju da doprinese rast eSportova u ovoj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.turtle-entertainment.com/news/esl-to-bring-world-class-esports-to-japan-with-new-local-partner/|title=ESL to bring world class eSports to Japan with new local partner |date = 4. 9. 2014|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt;

Fizička gledanost eSport takmičenja i obim događaja su porasle u tandemu sa rastom onlajn gledalaca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.allinmag.com/e-sports/inside-esports/the-business/jan-15-reback-blog-esports-business-espn|title=John Skipper: ESPN's President Revealed Thoughts on esport Coverage|author=ALL IN Media House|publisher=|accessdate=2. 9. 2015|archive-date=2015-12-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208233029/http://www.allinmag.com/e-sports/inside-esports/the-business/jan-15-reback-blog-esports-business-espn|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; U 2013. godini, 3 sezona svetskog šampionata u Ligi Legendi je održana u [[Staples Center]] gde je bila potpuno rasprodata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://na.leagueoflegends.com/en/news/esports/esports-editorial/one-world-championship-32-million-viewers|title=One World Championship, 32 million viewers|publisher=|accessdate=2. 9. 2015|archive-date=2018-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20180102050548/https://na.leagueoflegends.com/en/news/esports/esports-editorial/one-world-championship-32-million-viewers}}&lt;/ref&gt; Svetski šampionat Lige Legendi koji se održao 2014. godine u [[Seul|Seoul]], Južna Koreja je imala više od 40.000 prisutnih gledalaca i na njemu bend ''[[Imagine Dragons]]'', i otvaranje i zatvaranje ceremonije kao dodatak takmičenja.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Magrino|first1=Tom|title=Welcome to the League of Legends 2014 World Championship!|url=http://na.lolesports.com/articles/league-legends-world-championship-2014|accessdate=20. 8. 2014|archive-date=2015-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923045828/http://na.lolesports.com/articles/league-legends-world-championship-2014}}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija kao sport ==

Etiketiranje video igara kao sport [[sport]] je kontroverzna tačka rasprave.&lt;ref&gt;Ivo v. Hilvoorde &amp; Niek Pot (2016) [https://www.researchgate.net/publication/301774466_Embodiment_and_fundamental_motor_skills_in_eSports Embodiment and fundamental motor skills in eSports], Sport, Ethics and Philosophy, 10:1, 14-27, DOI:10.1080/17511321.2016.1159246&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivo van Hilvoorde (2016) [https://www.researchgate.net/publication/303016888_Hilvoorde_I_van_2016_Sport_and_play_in_a_digital_world_guest_editorial_Sport_Ethics_and_Philosophy_DOI_1010801751132120161171252 Sport and play in a digital world], Sport, Ethics and Philosophy, 10:1, 1-4, DOI: 10.1080/17511321.2016.1171252&lt;/ref&gt; Dok neki ukazuju na porast popularnosti eSportova kao opravdanje za određivanje neke igre kao sport, drugi tvrde da video igre nikada neće dostići status &quot;pravog sporta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.destructoid.com/esports-really--208179.phtml|author=Elsa|date=8. 9. 2011|title=eSports: Really??|publisher=Destructoid|accessdate=1. 9. 2013|archive-date=2016-12-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20161222223159/https://www.destructoid.com/esports-really--208179.phtml}}&lt;/ref&gt; Međutim popularnost nije jedini razlog identifikovanja kao sport: neki su tvrdili da je &quot;pažljivo planiranje, precizan tajming i vešto izvršenje&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2014/07/esports-can-now-drop-e-2014724112549724248.html|last=Burns|first=Tom|date = 26. 7. 2014|title='E-Sports' can now drop the 'e'|publisher=Al Jazeera|accessdate = 20. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; treba da bude ono što svrstava aktivnost kao sport, kao i da fizički napor i da to mora biti neki teren za igranje nisu potrebni za tradicionalnim ili netradicionalnim &quot;sportom&quot;. U 2014 tehnološka konferencija, kada su upitani o nedavnom otkupu popularnog striming servisa &quot;Twitch&quot;, [[ESPN]] predsednik [[John Skipper]] je opisao eSport kao &quot;ne sport - to je takmičenje&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ftw.usatoday.com/2014/09/espn-esports-league-of-legends-dota|title=ESPN's president says that eSports are not 'real sports,' and he's wrong|publisher=[[USA Today]]|last=Schwartz|first=Nick|date = 6. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vg247.com/2014/09/08/espn-boss-says-esports-are-not-real-sports/|title=ESPN boss says eSports are not &quot;real sports&quot;|publisher=''[[VG247]]''|last=Hillier|first=Brenna|date = 8. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.engadget.com/2014/09/08/espn-boss-e-sports-arent-sports/|title=ESPN boss: E-sports aren't sports|publisher=''[[Engadget]]''|last=Reahard|first=Jef|date = 8. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.forbes.com/sites/insertcoin/2014/09/07/espn-boss-declares-esports-not-a-sport/|title=ESPN Boss Declares eSports 'Not A Sport'|publisher=''[[Forbs|Forbes]]''|last=Tassi|first=Paul|date = 7. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.polygon.com/2014/10/1/6864047/esports-espn-league-of-legends-lol-starcraft|title=Does eSports need ESPN before the mainstream accepts it?|publisher=''[[Polygon (website)|Polygon]]''|last=Gera|first=Emily|date = 1. 10. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gamespot.com/articles/espn-says-esports-isnt-a-sport-what-do-you-think/1100-6422148/|title=ESPN Says eSports Isn't a Sport -- What Do You Think?|publisher=GameSpot|last=Maiberg|first=Emanuel|date = 6. 9. 2014|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt; u 2013. godini u epizodi od [[Real Sports with Bryant Gumbel]] penalista se otvoreno smejao na ovu temu.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Sarkar|first1=Samit|title=HBO's 'Real Sports' debates the merits of eSports|url=http://www.polygon.com/2013/12/18/5225226/hbo-real-sports-debate-is-esports-a-sport|website=Polygon|accessdate = 13. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Pored toga, mnogi koji su u zajednici borilačkih igara održavaju razliku između njihovih takmičarskih igara takmičenja i komercijalno povezanih eSport takmičenja iz drugih žanrova.&lt;ref name=momentumMatters &gt;{{cite web|last=Graham|first=David Philip|title=Guest Editorial – Momentum Matters: A Historical Perspective on the FGC and eSports|url=http://shoryuken.com/2011/12/12/guest-editorial-momentum-matters-a-historical-perspective-on-the-fgc-and-esports-communities-2/|publisher=Shoryuken.com|date=12. 12. 2011|access-date=2018-03-10|archive-date=2017-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802073526/http://shoryuken.com/2011/12/12/guest-editorial-momentum-matters-a-historical-perspective-on-the-fgc-and-esports-communities-2/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Video igre su ponekad klasifikovane kao umni sport (mind sport).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.worldmindsportsfederation.com/mind-sports/e-sports-and-other-games.aspx|title=E-Sports and Other Games|publisher=World Mind Sports Federation|accessdate=23. 8. 2015|archive-date=2015-12-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208045001/http://www.worldmindsportsfederation.com/mind-sports/e-sports-and-other-games.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U [[E-Sports World Championship 2015|2015 eSport Svetskom Šampionatu]] čiji je domaćin bio [[International e-Sports Federation]], vodila se diskusija sa poseetiocima iz internacionalnog sportkog društva da diskutuju o budućem prepoznavanju eSportova kao legitiman sportski događaj širom sveta.&lt;ref&gt;{{cite av media|url=https://www.youtube.com/watch?v=QTEk0bh0GUQ|title=[2015 IESF] e-Sports Summit with International Sports Society -EsportsTV|date = 3. 12. 2015|publisher=|via=YouTube}}&lt;/ref&gt;

U 2013. godini, [[Kanada|Kanadski]] ''League of Legends'' igrač [[Danny &quot;Shiphtur&quot; Le]] je postao prvi profesionalni gejmer koji je dobio Američku &quot;P-1A vizu&quot;, kategorija koja je predviđena za &quot;međunarodno priznat sportista&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://articles.latimes.com/2013/aug/07/business/la-fi-online-gamers-20130808|title=Online game League of Legends star gets U.S. visa as pro athlete|publisher=LA Times|last=Dave|first=Paresh|date = 7. 8. 2013|accessdate = 4. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.uscis.gov/portal/site/uscis/menuitem.eb1d4c2a3e5b9ac89243c6a7543f6d1a/?vgnextchannel=19860b89284a3210VgnVCM100000b92ca60aRCRD&amp;vgnextoid=19860b89284a3210VgnVCM100000b92ca60aRCRD|title=P-1A Internationally Recognized Athlete|publisher=US Citizenship and Immigration Services|accessdate = 7. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;

U 2016. godini, Francuska vlada je počela da radi na projektu o regulaciji i prepoznavanju eSportova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://venturebeat.com/2016/05/03/french-government-announces-plans-to-legalize-and-regulate-esports-industry/|title=French government announces plans to legalize and regulate esports industry|website=VentureBeat|access-date=14. 9. 2016|archive-date=2017-10-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20171023012221/https://venturebeat.com/2016/05/03/french-government-announces-plans-to-legalize-and-regulate-esports-industry/}}&lt;/ref&gt;

== Igre ==

Velik broj igara je popularno među profesionalnim takmičarima. Turniri koji su se pojavili sredinom 1990-ih imale su ogromnu popularnost u borbenim video igrama i pucačiniama iz prvog lica, žanrovi koji su i dan danas ostali jako popularni. Tokom 2000-ih, strategije u realnom vremenu su postale toliko popularne u Južno Korejskim internet kafićima, koji si imale krucijalan značaj u razvoju eSportova širom sveta. Posle 2010. od popularne igre ''[[Warcraft III: The Frozen Throne]]'', nastao je mod ''[[Defense of the Ancients]]'' (Dota), [[multiplayer online battle arena]](MOBA) igre su postale popularne na eSportovima. Takmičenja su postojala za mnogo naslova i žanrova, ali najpopularnije igre su ''[[Counter-Strike: Global Offensive]]'', ''[[Call of Duty]]'', ''[[League of Legends]]'', ''[[Dota 2]]'', ''[[Smite (video game)|Smite]]'', ''[[Rocket League]]'', ''[[World of Tanks]]'', ''[[Heroes of the Storm]]'', ''[[Hearthstone (video game)|Hearthstone]]'', ''[[Super Smash Bros. Melee]]'' i ''[[StarCraft|StarCraft II]]''.&lt;ref name=momentum&gt;{{cite web|url=http://www.pcgamesn.com/starcraft/2012-esports-battle-momentum-between-league-legends-starcraft-2-and-dota-2|title=2012 in eSports: the battle for momentum between League of Legends, StarCraft 2, and Dota 2|publisher=PC Games N|author=robzacny|date = 31. 12. 2012|accessdate=15 November 2013}}&lt;/ref&gt; ''[[Hearthstone: Heroes of Warcraft|Hearthstone]]'' je popularna [[collectible card game]] (CCG) žanr koji je startovao 2014. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Clark|first1=Tim|title=What I learned from playing with a professional Hearthstone coach|url=http://www.pcgamer.com/hearthstone-help-what-i-learned-from-playing-with-a-professional-coach/|website=www.pcgamer.com|accessdate = 22. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Dizajn video igre ==

Uobičajeno je da se video igre prave da se iskustvo igrača u igra razvija tokom igranja, mnoge uspešne eSport igre se dizajniraju da budu igrne profesionalno od samog početka. Programeri mogu da odluče da dodaju namenske eSport funkcije, ili čak da naprave dizajn koji daju podršku na visokom nivou takmičenja. Igre kao što su ''StarCraft II'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kotaku.com/5777029/the-sacrifices-of-starcraft-ii-made-in-the-name-of-esports|title=The Sacrifices of StarCraft II Made In The Name of Sports|publisher=Kotaku|last=McWhertor|first=Michael|date = 4. 3. 2011|accessdate = 8. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; ''League of Legends'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pcgamesn.com/leagueoflegends/how-riot-games-are-building-better-league-legends-and-catching-their-own-success|title=How Riot Games are building a better League of Legends, and catching up to their own success|publisher=PC GamesN|author=robzacny|date = 24. 10. 2012|accessdate = 8. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; i ''Dota 2''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://esportsbusiness.com/valve-show-developers-how-to-support-esports-with-dota-2/|title=Valve show developers how to support eSports with Dota 2|publisher=Esports Business|last=LaFleur|first=Alan|date=21. 6. 2012|accessdate=8. 10. 2013|archive-date=2013-12-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20131222120743/http://esportsbusiness.com/valve-show-developers-how-to-support-esports-with-dota-2/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; su sve bile dizajnirane, barem u najmanjem delu, da podrže prifesionalno takmičenje.

=== Mod posmatrača ===
Osim što igrači imaju mogućnost da učestvuju u igri, mnogi programeri video igara su dodali posmatrajuće karakteristike za dobrobit gledalaca. Ovo može da varira jednostavno da igrači prate igru sa stanovišta protivničke tačke gledišta, u veoma izmenjenom interfejsu koji daje gledaocu pristup informacijama koje čak i igrači ne mogu da imaju. Stanje igre viđene kroz ovaj način možda imaju tendenciju da budu odloženi u određenom vremenskom periodu u cilju sprečavanja pogleda protivničkih informacija koji taj tim ne može da vidi i da zbog toga ne bi taj tim imao prednost. Igre sa ovim dodatkom su ''[[Counter-Strike: Global Offensive]]'', ''[[Call of Duty]]'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gammagamers.com/black-ops-2-codcaster-system.html#.U67tWLEVCnY|title=Black Ops 2 CoDCaster System|publisher=Gamma Gamers|last=Smith|first=Steve|date=15. 8. 2012|accessdate=28. 6. 2014|archive-date=2014-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812141220/http://www.gammagamers.com/black-ops-2-codcaster-system.html#.U67tWLEVCnY|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; ''StarCraft II'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pcgamesn.com/starcraft/starcraft-2s-new-observer-ui-mod-tool-should-make-better-esports-broadcasts|title=StarCraft 2's new observer UI mod tool should make for better eSports broadcasts|publisher=PC GamesN|last=Peel|first=Jeremy|date = 16. 1. 2013|accessdate=3 November 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.polygon.com/2013/7/29/4569606/starcraft-2-update-adds-new-esports-features-color-blind-mode|title=StarCraft 2 update adds new eSports features, color blind mode|publisher=Polygon|last=McWhertor|first=Michael|date = 29. 7. 2013|accessdate=3 November 2013}}&lt;/ref&gt; ''Dota 2'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pcgamer.com/2011/08/17/dota-2-tournament-showcases-valves-e-sports-spectator-package/|title=Dota 2 tournament showcases Valve's e-sports spectator package|publisher=PC Gamer|last=Senior|first=Tom|date = 17. 8. 2011|accessdate=3 November 2013}}&lt;/ref&gt; i ''Counter-Strike''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.destructoid.com/the-latest-counter-strike-go-update-is-for-spectators-263441.phtml|title=The latest Counter-Strike: GO update is for spectators|publisher=Destructoid|last=Devore|first=Jordan|date=10 November 2013|accessdate=3 November 2013|archive-date=2013-11-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20131115064038/http://www.destructoid.com/the-latest-counter-strike-go-update-is-for-spectators-263441.phtml}}&lt;/ref&gt; ''League of Legends'' ima posmatračke dodatke koji su uklonjeni sa sopstvene kreirane partije.&lt;ref name=&quot;Spectator FAQ&quot;&gt;{{cite web | title = Spectator FAQ | publisher = Riot Games | url = http://na.leagueoflegends.com/spectator-faq | accessdate = 22. 1. 2014 | archive-date = 2017-07-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170728061409/http://na.leagueoflegends.com/spectator-faq | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pcgamer.com/previews/the-full-breakdown-on-league-of-legends-spectator-mode/|title=The full breakdown on League of Legends' Spectator Mode|publisher=PC Gamer|last=Sullivan|first=Lucas|date = 17. 6. 2011|accessdate=3 November 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Onlajn (Mrežno) ===
Veoma uobičajena metoda za konektovanje je [[Internet]]. Gejm servisi su često razdvojeni regijama, ali zbog visoke kvalitetne konekcije igrači su u mogućnosti da se povežu u realnom vremenu širom sveta. Loše osobine onlajn konekcije uključuju povećanu teškoću detektovanja varanja u odnosu na fizičke događaje, i veće lagove koji mogu dovesti do negativnog uticaja igračkog preformansa, naročito na većim nivoima takmičenja. Mnoga takmičenja koriste onlajn metodu, naročito manji turniri.

Od 1990-ih, stručni timovi ili organizovani klanovi su postavili mečeve preko [[IRC|Internet Relay Chat]] mreže kao što su [[QuakeNet]]. Kaoko su se eSportovi razvijali, sve uobičajenije za igrače je bila da koriste automatsko pravljenje meča koje su igre same nudile. Ovo je postalo popularno od 1996. godine kada je pušten [[Blizard entertejnment|Blizzard's]] [[Battle.net]], koji je integrisan u obe serije ''[[Warcraft (series)|Warcraft]]'' i ''[[StarCraft (series)|StarCraft]]'' serijal. Automatsko pravljenje meča je postalo uobičajeno i u konzolama, sa servisima kao što su [[Xbox Live]] i [[PlayStation Network]].

=== Lokalna mreža ===

Osim toga, takmičenja se često obavljaju preko lokalne mreže ili LAN-a. Manja mreža obično ima vrlo malo lag-a i mnogo višeg kvaliteta. Takmičari moraju biti fizički prisutni, LAN pomaže u tome i osigurafa fer plej tako što ima direktan nadzor. Ovo pomaže u sprečavanji bilo koje vrste varanja, kao što su nedozvoljeni hardveri ili softveri, modovanje. Fizička prisutnost takmičara pomaže kreiranju bolje socijalne atmosfere na LAN događajima. Mnogi igrači organizuju LAN partije ili posete interet kafiće, a većina velikih turnira se obavlja preko LAN.

Pojedinačne igre su preduzele različite pristupe za podršku LAN. Za razliku od originalne ''[[StarCraft]]'', ''[[StarCraft II: Wings of Liberty|StarCraft II]]'' je pušten bez podrške za LAN igre, što je izazvalo jaku negativnu reakciju od igrača.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Why StarCraft II Still Doesn't Support Local Multiplayer|url=http://kotaku.com/5919892/why-starcraft-ii-still-doesnt-support-local-multiplayer|publisher=Kotaku|date = 20. 6. 2012|accessdate = 7. 9. 2013|author=Jason Schreier}}&lt;/ref&gt; ''[[League of Legends]]'' je prvobitno bio namenjen samo za onlajn igru, ali u oktobru 2012. predstavljen je LAN klijent koji je bio namenjen isključivo za turnire.&lt;ref&gt;{{cite web|title=League of Legends LAN version in development at Riot Games, Mac client news coming|url=http://www.polygon.com/2012/10/17/3515164/league-of-legends-lan-version-in-development-at-riot-games-mac-client|date = 12. 10. 2012|last=McWhertor|first=Michael|publisher=Polygon|accessdate = 7. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; U septembru 2013. godine, &quot;Valve&quot; je dodao LAN mogućnost igranja za ''[[Dota 2]]'' kao peč u svojoj igri.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.techinasia.com/dota-2-update-lan-feature-worth-excited/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=dota-2-update-lan-feature-worth-excited|title=DOTA 2 update: Why the LAN feature is something worth being excited about|author=Xairylle|publisher=TechInAsia|date = 20. 9. 2013|accessdate = 23. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Timovi i savezi ==
Profesionalni igrači, ili &quot;pro gejmeri&quot;, su često u savezu sa gejming timovima. Timovi poput [[OpTic Gaming]], [[Evil Geniuses]], [[Team SoloMid]], [[Cloud9 (eSports)|Cloud9]], [[Fnatic]], [[Mineski-Dota|Mineski]], [[Counter Logic Gaming]], [[SK Telecom T1]], [[Splyce]], [[Team EnVyUs]], i [[Natus Vincere]] se sastoje od nekoliko profesionalaca. Pored novčane nagrade od pobede na turnirima, igrači mogu i da dobijaju odvojenu timsku platu. Timsko sponzorstvo pokriva putovanja na turnire ili gejming hardvere. Istaknuti eSport sponzori su kompanije kao što su [[Logitech]] i [[Razer USA|Razer]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.esfiworld.com/interview-with-razers-global-e-sports-manager-the-business-behind-sponsoring-teams/|title=Interview with Razer's global e-sports manager: The business behind sponsoring teams|last=Ruiz|first=Brent|date=3. 2. 2013|publisher=ESFI World|accessdate=10. 9. 2013|archive-date=2013-08-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20130822230651/http://www.esfiworld.com/interview-with-razers-global-e-sports-manager-the-business-behind-sponsoring-teams/}}&lt;/ref&gt; Timovi imaju te sponzore na njihovom sajtu, i na svojim dresovima &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.customesports.com|title=Custom Esports Jerseys and Apparel|date = |access-date=|website=|publisher=|last=|first=}}&lt;/ref&gt; i na njihovom društvenim medijima, u 2016. najveći timovi imaju pratioce koji čine 1.27 miliona fanova.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=OpTic Gaming™ (@OpTicGaming) {{!}} Twitter|url=https://twitter.com/OpTicGaming|website=twitter.com|access-date = 27. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Savezi uključuju [[Korean e-Sports Association]] (KeSPA), [[International e-Sports Federation]] (IeSF), [[British eSports Association]], [[International eGames Committee]] (IEGC) i [[World eSports Association]] (WESA).

Tradicionalni sportisti su pokazali interesovanje za eSportove, a za to su primeri [[Rick Fox]] koji je vlasnik [[Echo Fox]] i [[Shaquille O'Neal]] čiji je investitor [[NRG eSports]]. Pa čak i neki fudbalski timovi kao što su [[FK Šalke 04|Schalke 04]] u Nemačkoj i [[Paris Saint-Germain eSports|PSG eSports]] u Francuskoj, imaju svoje timove u eSportovima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2015-12-18/former-nba-player-rick-fox-buys-esports-team-gravity|title=Former NBA Player Rick Fox Buys eSports Team Gravity|last=Soshnick|first=Scott|publisher=[[Bloomberg News]]|date = 18. 12. 2015|accessdate = 18. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.espn.com/esports/story/_/id/17209251/shaq-nrg-esports-pick-overwatch-team|title=Shaq, NRG Esports pick up Overwatch team|publisher=ESPN}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/esports/story/_/id/15552685/soccer-org-schalke-04-finalizes-league-championship-series-roster-picks-fox|title=Sources: Soccer org Schalke 04 finalizes League Championship Series roster, picks up Fox|work=espn.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.espnfc.com/paris-saint-germain/story/2977336/psg-unveil-first-three-signings-in-ambitious-esports-venture|title=PSG unveil first three signings in ambitious eSports venture|last=Johnson|first=Jonathan|date = 20. 10. 2016|accessdate=November 5, 2016|publisher=ESPN}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electronic sports}}
* [http://video.pbs.org/video/2331962793/ The Rise of Competitive Gaming &amp; E-Sports] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151210194259/http://video.pbs.org/video/2331962793/ |date=2015-12-10 }} Video produced by ''[[Off Book]]''

{{Authority control}}

[[Kategorija:E-sport| ]]
[[Kategorija:Videoigre]]</text>
      <sha1>asrpszq2h1thizns98sdihacoafui7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radonja kemijska industrija Sisak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628116</id>
    <revision>
      <id>42684331</id>
      <parentid>42339764</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:08:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12481" sha1="8mllcjhnc9eav6vdo6k3p2g40ugk2id" xml:space="preserve">{{NPOV}}
{{Sređivanje}}

{{Infookvir tvrtka
| ime = Radonja kemijska industrija Sisak
| slika =
| osnutak = 1946.
| prestala_postojati = 2013.
| osnivači = Vlada NR Hrvatske
| sjedište = Nikole Tesle 17, Sisak, Hrvatska
| ključneosobe =Direktori:&lt;br&gt;
Dragutin Selak (1946.), Stjepan Sviben (1947.), Pero Cvjetićanin
(1948.-1950.), Milan Orlović (1951.-1962, 1966.-1969.), Srećko Steinburg (1963.-1966.), Pero Lemić
(1969.-1972.),&lt;br&gt;
mr. sc. Branko Burazor (1973.-1988.)
| industrija =agrokemija, proizvodnja kemikalija i reagensa, građevinski materijal
| proizvodi =pesticidi, umjetna gnojiva, čiste i tehničke kemikalije, medicinska dijagnostika, građevinski materijal, zaštitni premazi i dr.
| zaposleni =20 zaposlenih 1946.&lt;br&gt;780 zaposlenih 1988.
| dodatak =''&lt;small&gt;Ovdje je prikazano poslovanja tvrtke do 1988. Razdoblje od 1988. do likvidacije treba posebno izučiti. U ovom razdoblju (1988.-2013.) postavljena je nova uprava (Ante Mlinarić, Mijo Ivanković), mijenja se sistem upravljanja i rukovođenja, izvršena je privatizacija, promijenjena je poslovna politika, mijenja se i ime društva (od 1992. društvo nosi ime: „HERBOS“ d.d. za proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda Sisak). Poslovanje se postepeno urušava i na kraju se uvodi prinudna uprava te se provodi stečajni postupak. Stečaj Herbosa otvoren je krajem 2011., a dovršen je 2013. sudskom odlukom o likvidaciji.&lt;/small&gt;''
}}
'''Radonja kemijska industrija Sisak''' bila je poznata tvornica kemijske industrije u Hrvatskoj i Jugoslaviji, a po proizvodnji organoživinih fungicida i atrazina bila je poznata i u svijetu. Njezin razvitak je bio intenzivan i izuzetno uspješan. Uspješan i brz razvoj ostvaren je zahvaljujući vrlo sposobnom rukovodećem i stručnom kadru koji je u to vrijeme tvrtka imala. Radonja je imala moderne proizvodne pogone, bogat proizvodni program, razvijene tehničke, razvojne i komercijalne službe.

== Historija ==

Radonja je osnovana rješenjem Predsjedništva Vlade NR Hrvatske br. 9935/46 od 10. rujna 1946. Donesena je odluka da postojeća tvornica vinske kiseline Resman Zagreb nastavi s radom pod nazivom [[Radonja]] tvornica vinske kiseline Zagreb. Neposredno poslije ovog rješenja, donosi se odluka da se tvornica izmjesti iz Zagreba u objekt Tvornice modre galice Sisak u izgradnji.                                                                                  
*Proizvodnja [[Vinska kiselina|vinske kiseline]] u Sisku počela je početkom 1948. Tvornica je  proizvodila vinsku kiselinu iz vinskog kamena (birse), a poslije i iz vinskog taloga. Uprava poduzeća 1955. donosi odluku da se proizvodni program proširi s proizvodnjom Eske, napitka u tabletama na bazi vinske kiseline te mineralnom vodom u prahu i praškom za pecivo. 
*Godine 1949. Radonji je pripojena Tvornice kisika Sisak. Pogon [[Kiseonik|kisika]] se odlukom Gradskog narodnog odbora od 1. svibnja 1953. seli u Zagreb.  
*Radonja 1956. ulazi u proizvodnju sredstava za gumarsku industriju: aditiva za spužvastu gumu, antioksidansa te TMTD-a kao akceleratora. TMTD je ujedno izvrsno sredstvo za zaštitu bilja (fungicid), te se proizvodnja ditiokarbamata  potpuno usmjerava prema poljoprivredi. Postepeno se uvodi proizvodnja i drugih ditiokarbamata.
* Proizvodnja [[Pesticidi|sredstava za zaštitu bilja]] započela je 1957., proizvodnjom (sintezom i formulacijom gotovog proizvoda) organoživinog [[Fungicidi|fungicida]] pod nazivom „Radosan“. Pogon je postavljen u zgradi bivše tvornice stakla Petar Teslić. Paleta fungicida zatim se popunjava s proizvodima na bazi bakra i sumpora. Asortiman sredstava za zaštitu bilja dopunjuje se s tekućim [[Insekticidi|insekticidom]] koji se proizvodi u kooperaciji s inozemnom firmom. Istovremeno počinje i proizvodnja praškastih insekticida. Početkom 1960-ih počela je proizvodnja simazina u dijelu pogona ditiokarbamata. Zatim se preuređuje pogon vinske kiseline za proizvodnju atrazina. Ovo je ujedno začetak proizvodnje triazina, najznačajnije grupe [[Herbicidi|herbicida]] u proizvodnom programu Radonje. Ova se proizvodnja nastavlja sa sintezom atrazina u novom modernom pogonu, sagrađenom 1973. godine. Sredinom osamdesetih (1984.-1986.) izgrađena su dva moderna pogona za proizvodnju praškastih i tekućih formulacija pesticida.


*Pogon za proizvodnju joda koji je radio u sklopu Jodnog lječilišta Sisak, odlukom Skupštine općine Sisak od 18. prosinca 1957. pripojen je Radonji. Radonja otkupljuje pravo korištenja patenta „Postupak za dobivanje [[jod]]a iz jodnih voda“ od vlasnika patenta prof. Josipa Makuca iz Zagreba. Proizvodni asortiman ovog pogona proširuje se 1959. s proizvodnjom čistih kemikalija. Nakon napuštanja pogona i proizvodnje joda, 1965. izgrađen je novi pogon za proizvodnju čistih kemikalija. 
*U ovom razdoblju postepeno se uvode u proizvodnju artikli široke potrošnje kao dopunski proizvodni program. 
*Proizvodnja [[Đubrivo|alkalnog fosfornog gnojiva]] počela je 25. siječnja 1965. puštanjem u probni rad postrojenja „Malog Pelofosa“ kapaciteta 36.000 tona. Tehnologiju su razradili i patentirali prof. Vladimir Logomerac i Anton Sedlaček. 
*Uvođenje proizvodnje građevinskog materijala ([[Vapno|hidrauličkog vapna]] i [[Cement|metalurškog cementa]]) posljedica je napuštanja proizvodnje umjetnog gnojiva Pelofosa. Naime, tehnologija proizvodnje hidrauličkog vapna i metalurškog cementa skoro je identična s tehnološkim postupkom proizvodnje Pelofosa. Program se potom dopunjuje s proizvodima višeg stupnja obrade, proizvodnjom [[Crijep|betonskog crijepa]] i pomoćnog praškastog građevinskog materijala. 
*Proizvodnja [[Test reagensi|test reagenasa]], sredstava za potrebe kliničke dijagnostike, počela je 1965. Mali pogon za proizvodnju test reagenasa sagrađen je 1967. Pogon je suvremeno opremljen i zapošljava oko 30 radnika. Novi, veći i suvremeniji pogon podignut je 1988. adaptacijom zgrade vojnog kompleksa, kojeg je Radonja otkupila i preuzela 1981. 
*Proizvodni program se zatim  proširuje s proizvodnjom [[Boja (materijal)|lignosan lazura]]. Paralelno s usvajanjem proizvodnje lazura radi se i na usvajanju tehnologije za proizvodnju [[Disperzivne boje|disperzivnih boja]] za zidove, fasade i beton. 
*Daljnji razvoj Radonje temeljio se je također na proširenju proizvodnog programa uvođenjem novih proizvoda. Novi proizvodi kreirani su na osnovu vlastitih tehnoloških rješenja ili na osnovu poslovno tehničke suradnje s inozemnim firmama. Također, razvoj Radonje temeljio se na modernizaciji proizvodnog procesa te na proširenju tržišta i razvoju kooperativnih odnosa s domaćim i inozemnim tvrtkama.
 
== Ime poduzeća ==
Poduzeće je tokom svoga postojanja mijenjalo svoje ime i tekstualni logo:
* Vladinim Rješenjem  o nastavku rada od 1946. poduzeće je poslovalo pod nazivom ''&quot;Radonja tvornica vinske kiseline Zagreb&quot;''
* Odlukom gradskih vlasti u Sisku 1949. poduzeće je dobilo naziv ''&quot;Radonja tvornica vinske kiseline i kisika Sisak&quot;''
* Odlukom gradskog narodnog odbora, 1953. poduzeće posluje pod imenom ''&quot;Radonja tvornica kemijskih proizvoda Sisak&quot;''
* Rješenjem NO općine Sisak, 1957. ustanovljeno je najpoznatije ime tvrtke ''&quot;Radonja kemijska industrija Sisak&quot;''. Pod ovim imenom Radonja je dosegla vrhunac u svome poslovanju 
* 1992. društvo je preimenovano u ''&quot;HERBOS&quot; d.d. za proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda Sisak''. Pod ovim nazivom društvo je poslovalo do 2013., kada je likvidirano

== Istaknuti rukovodeći i stručni radnici ==
Radonja je imala cijelu plejadu vrlo sposobnih rukovodilaca i stručnih radnika. Od direktora, po rezultatima rada i dužini mandata, posebno su se isticali  Milan Orlović i Branko Burazor.&lt;br&gt;
Za mandata '''Milana Orlovića''' uglavnom je trasirana razvojna politika poduzeća te su započele velike investicije. Uspostavljena je suradnja s Institutom i Tehnološkim fakultetom u Zagrebu.&lt;br&gt;
Razdoblje upravljanja '''Branka Burazora''' karakterizira modernizacija i racionalizacija cjelokupnog poslovanja. Vrši se rekonstrukcija i modernizacija postojećih pogona. Grade se novi pogoni sa suvremenom tehnologijom. Proizvodni program se proširuje i obim proizvodnje i prometa naglo raste. Ostvaruju se najbolji financijski rezultati u poslovanju poduzeća. Radonja zauzima čelno mjesto u jugoslavenskoj proizvodnji sredstava za zaštitu bilja. Proširuje se suradnja sa znanstvenim institucijama u zemlji. Intenzivno se razvijaju kooperativni poslovi s vanjskim firmama. Uspostavljena je plodna suradnja s domaćom industrijom i trgovačkim kućama.

U proizvodnji, energetici i pomoćnim službama, osobito su se isticali: Štefica Mesarić, Franjo Liszt, Ivan Mikulčić, Ljubica Đurić, Štefica Milković, Iva Kukić, Josip Lovrenić, Marijan Nekola, Dubravko Kahler, Darko Kobal, Miloš Bjelica, Davor Bajt, Bosiljka Petrić, Nikola Đajić, Boris Vago, Andrija Vezmarović, Miloš Stojaković i dr. Na području istraživanja i poslova kemijske analize i kontrole, poseban doprinos dali su: Bogomir Milutinović,  Dunja Lešić, Ivan Dumbović, dr. sc. Stanislav Koprivanac, dr. sc. Ivan Jambrešić, Josip Perković, Marija Jednačak,  Blaženka Šmit,  Željka Dević, mr. sc. Milivoj Ivanušić i dr. Na području komercijalnih poslova naročito su bili zapaženi: Oliver Pötzl, Berislav Mrgan, Vida Dorić, Josip Vedrina, Zlata Đelalegić, Mira Gagulić, Marija Stanić, Ivan Sekulić i dr.

== Proizvodni program ==


Proizvodni program činile su sljedeće grupe proizvoda:
*vinska kiselina i vezani proizvodi
*kisik
*jod i čiste kemikalije
*pomoćna sredstva za gumarsku industriju
*sredstva za zaštitu bilja
*umjetno gnojivo
*kemija široke potrošnje
*test reagensi za kliničku dijagnostiku
*građevinski materijal
*boje i premazi
*tehničke kemikalije
Ukupno preko 170 različitih proizvoda.

== Naučno istraživački rad ==

Uspjeh tvrtka može zahvaliti aktivnom pristupu naučno istraživačkom radu. Od samih početaka svog poslovanja, posebna pažnja poklanjana je suradnji sa naučnim institucijama republičkog i saveznog značaja. Istovremeno, porastom zapošljavanja fakultetski obrazovanih stručnjaka, počeo se organizirati i razvijati istraživački rad u tvornici. Ulaganjima u izgradnju laboratorija i njihovo opremanje modernom opremom, stvoreni su i materijalni uvjeti za njegov razvitak. Institut za fitofarmaciju osniva se 1964. Organizacijski se zaokružuje znanstveno istraživački rad, koji se u proteklom razdoblju razvio u Radonji. Na čelo Instituta postavljen je dr. sc. Stanislav Koprivanac. Rezultati su bili više nego očiti i Radonja na temelju vlastitih tehnoloških rješenja podiže moderne proizvodne pogone za sintezu aktivnih materija i formulaciju gotovih proizvoda. Ovo je stvorilo preduvjete za uspostavljanje poslovno tehničke suradnje s [[Hemijska industrija|gigantima kemijske industrije]] u svijetu.

== Tehnička i tehnološka opremljenost ==
Na vrhuncu razvoja, osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, Radonja je raspolagala s 12 proizvodnih pogona i dvije posebne proizvodne linije. Tvrtka je raspolagala s vrhunskom tehnologijom i bila je predvodnik, u svojoj branši, u korištenju moderne i napredne tehnologije. Imala je vrlo razvijene tehničke i pomoćne službe kao i energetsku infrastrukturu.

==Izvor==
*Informativni list Radonje: ''Radonja'' i ''VJESNIK''
*Prigodna publikacija, ''Radonja 1946.-1976.''
*[https://radonja.blogspot.com Branko Burazor, Bogomir Milutinović, ''Monografija Radonje kemijske industrije Sisak 1946. -1988.'']

== Vanjske veze ==

*[https://hrcak.srce.hr/176758 Inž. DUNJA LEŠIĆ: Novija sredstva tvornice Radonje za zaprašivanje sjemena pšenice, kukuruza i šećerne repe]
*[https://hrcak.srce.hr/178788 Inž. RIKARD KURBEL: Rezultati primjene pesticida kemijske industrije Radonje Sisak]
*[https://hrcak.srce.hr/167195 Radonja kemijska industrija Sisak, Razvojno-istraživačka služba R.K.D.L.: REZULTATI POLJSKIH POKUSA]
*[https://hrcak.srce.hr/170668 Pelofos, opće karakteristike i sastav Pelofosa]
*[https://hrcak.srce.hr/file/251730 Pelofos domaće fosforno gnojivo]
*[https://hrcak.srce.hr/file/243951 Inž. ZVONKO OSTOJIĆ: REZULTATI SUZBIJANJA KOROVA U KUKURUZU U RAZDOBLJU 1972-1974.]
*[https://hrcak.srce.hr/file/212708 V. Pavlek: PROIZVODNJA HRANE I PESTICIDI]
*[https://www.libela.org/5928 Polagana smrt sisačke industrije]

[[Kategorija:Jugoslavenske kompanije]]
[[Kategorija:Hrvatske kompanije]]</text>
      <sha1>8mllcjhnc9eav6vdo6k3p2g40ugk2id</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nicolas de Condorcet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4629900</id>
    <revision>
      <id>42684332</id>
      <parentid>41400924</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:08:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17440" sha1="28dp3bz0poe8ngy1hh93bunffk8oblc" xml:space="preserve">{{Infokutija02 filozof
| ime                 = Nikolas de Kondorse
| slika               = Nicolas de Condorcet.PNG
| opis_slike = Markiz de Kondorse
| datum_rođenja = [[17. septembar 1743]].
| datum_smrti = {{dda|1794|3|28|1743|9|17|df=y}}
| mesto_smrti = 
| država_smrti = Francuska
| škola = [[Sorbona|Univerzitet Sorbona]]
}}

'''Mari Žan Antoan de Karitat, Markiz de Kondorse''' (17. Septembar 1743 – 28. Mart 1794) poznatiji kao Nikolas de Kondorse, bio je francuski filozof, matematičar i rani politički naučnik, čija metoda podrazumeva da posmatrači izbora biraju kandidata koji će pobediti ostale u takozvanom sistemu glasanja. Za razliku od mnogih njegovih saradnika zalagao se za liberalnu [[Ekonomija|ekonomiju]], slobodnu i jednaku javnu instrukciju, konstitucionalizam i jednaka prava zena i ljudi svih rasa. Njegove ideje i dela govore o idealima doba prosvećenosti i racionalizma i ostaju uticajna do današnjeg dana. Umro je misterioznom smrću u zatvoru posle perioda francuske revolucionarne vlasti.

== Mladost ==

Kondorse je rođen u Ribemontu u Francuskoj i potiče od drevne familije Karitat, koji su preuzeli titulu grada Kondorsea (Condorcet) u oblasti Dofen, u kom su dugo vladali. Obzirom da je u ranim godinama ostao bez oca odgajala ga je njegova religiozna majka. Obrazovao se na jezuitskom kolegiju u Rensu i na ''College de Navarre'' u Parizu, gde je brzo pokazao svoje intelektualne sposobonosti i stekao svoje prvo odličje u [[Matematika|matematici]]. Kada je imao šesnaest godina, svojim analitičkim sposobnostima stekao je nagradu od Žan le Ronda d'Alemberta (Jean le Rond d’Alembert) i Aleksisa Kleroa (Alexis Clairaut).

Od 1765. do 1774, fokusirao se na nauku. 1765. godine objavio je svoj prvi rad iz oblasti matematike pod naslovom “Essai sur le calcul integral”, koji je poboljšao njegovu matematičku karijeru. Objavio je još nekoliko radova i 25. februara 1769. godine izabran je za Kraljevsku akademiju nauka (Academie royale des Sciences).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Wilson|first=Ellen Judy|last2=Reill|first2=Peter Hanns|title=Encyclopedia of the Enlightenment|url=https://books.google.com/books?id=t1pQ4YG-TDIC&amp;pg=PA124|date=14. 05. 2014.|publisher=Facts On File, Incorporated|isbn=978-1-4381-1021-9|pages=124-125}}&lt;/ref&gt;

Kondorse je 1772. godine objavio je jos jedan rad o [[Integralni račun|integralnom računu]]. Ubrzo posle upoznao je [[Žak Tirgo|Žaka Tirgoa]] (Jacques Turgot), francuskog ekonomistu sa kojim se sprijateljio. Targot je bio administrator kralja [[Louis XV|Lija CV]] (1772) i postao revizor-general finansija [[Luj XCVI|Luja XVI]] (1774).

Kondorse je radio sa [[Leonard Euler|Leonardom Ojlerom]] i [[Bendžamin Frenklin|Bendžaminom Frenklinom]]. Ubrzo je postao počasni član mnogih inostranih akademija i filozofskih udruženja uključujući Royal Swedish Academy of Sciences(1785), član američke akademije umetnosti i nauke (1792)&lt;ref&gt;&quot;Book of Members, 1780–2010: Chapter C&quot; (PDF). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 28 July 2014.&lt;/ref&gt;, takođe i Pruske i Ruske.

Njegove političke ideje, tj. mnoge od njih u kontinuitetu sa Targotovim, su teško kritikovane u svetu, posebno od strane [[John Adams|Džona Adamsa]] (John Adams), koji je napisao dva rada političke filozofije koje se suprotstavljaju Targotovim i Kondorseovim idejama o jednoumnom parlamentom i radikalnoj [[Demokratija|demokratiji]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Waldstreicher|first=David|title=A Companion to John Adams and John Quincy Adams|url=https://books.google.com/books?id=82lNLcxLL5sC&amp;pg=PT64|date=15. 02. 2013|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=978-1-118-52429-9|pages=64}}&lt;/ref&gt;

== Rana politička karijera ==

Sa ove tačke gledišta, Kondorse je prebacio fokus sa čiste matematike na filozofiju i politiku. U narednim godinama uzeo je u odbranu ljudska prava generalno, posebno prava žena i crnaca.

Podržao je novoformirane ideale nacionalnog jedinstva i predložio projekte političke administrativne i ekonomske [[Reforma|reforme]] namenjene transformaciji Francuske.

Tirgo je 1776. godine otpušten kao vrhovni revizor. Zbog toga, Kondorse podnosi ostavku kao glavni isnpekzor “Monnaie”, ali zahtev je odbijen i on je nastavio službu pre 1791. godine.

Kondorse je kasnije napisao ” Vie de M. Turgot” (1786), biografsku knjigu o Tirgou u kojoj je promovirao njegove ekonomske teorije. Kondorse nastavlja da prima prestižne nagrade: 1777. godine. postaje glavni sekretar Akademije nauka što će ostati sve do ukidanja Akademije (1793).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Daston|first=Lorraine|title=Classical Probability in the Enlightenment|url=https://books.google.com/books?id=oq8XNbKyUewC&amp;pg=PA104|date=05. 11. 1995|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-00644-4|pages=104}}&lt;/ref&gt;

=== Kondorseov paradoks i metod ===

Kondorse je 1785. godine napisao ''Esej o primeni analize na verovatnoću većinskih odluka'', jedan od njegovih najvažnijih radova. Ovaj rad je opisao nekoliko poznatih rezultata uključujući njegovu teoriju žirija, koja kaže da ako neki član glasačke grupe nije sposoban da donese ispravnu odluku, onda se računa odluka najvećeg broja članova grupe i Kondorseov paradoks, koji pokazuje da većinska prednost može postati neprelazna sa tri ili više opcija.

Rad takođe prikazuje generički Kondorseov metod, odluku da simulira mudar par između svih kandidata u izborima. On se ne slaže sa alternativnom metodom nagomilavanja prioriteta za šta se zalagao Žan-Šarl de Bord a(Jean-Charles de Borda). Kondorse je bio jedan od prvih koji je sistematski primenio matematiku u [[Društvene nauke|društvenim naukama]].

== Ostala dela ==

Kondorse je 1786. godine radio na idejama za diferencijalni i integralni račun, dajući nove postupke beskrajno malih količina – delo koje nikad nije odštampano. 1789. godine objavljuje ''Vie de Voltaire'', koje se slaže sa [[Voltaire|Volterom]] u njegovom protivljenju crkvi. 1798. godine [[Tomas Maltus]] je napisao ''An Essay on the Principle of Population'' (Esej o principu populacije) delimično kao odgovor na Kondorseovo viđenje “usavršavanja društva” kao što je navedeno u skici istorijskog progresa ljudskog uma. 1781. godine , Kondorse je napisao ''Razmišljanja o crnačkom ropstvu'' u kojem osuđuje ropstvo.&lt;ref&gt;Bierstedt, Robert . &quot;Sociological Thought in the Eighteenth Century&quot;. In Bottomore, Tom; Nisbet, Robert. A History of Sociological Analysis. Basic Books. {{page|year=1978|isbn=978-0-465-03023-1|pages=19}}&lt;/ref&gt;

== Francuska revolucija ==
=== Zamenik ===

Kondorse preuzima vodeću ulogu tokom francuske revolucije 1789. godine , nadajući se racionalnoj rekonstrukciji društva i zalagajući se za mnoge [[Liberalizam|liberalne]] ideje. Kao rezultat toga, 1791. je izabran za predstavnika Pariza u skupštini , zatim postaje i sekretar skupštine.

Aprila 1792. Kondorse predstavlja projekat za reformu obrazovnog sistema, sa ciljem da stvori hijerarhijski sistem, pod nadležnošću stručnjaka, koji bi radili kao čuvari prosvetiteljstva, i koji bi nezavisno od vlasti, bili garanti javnih sloboda. Projekat je osuđen kao suprotnost [[republikanstvo|republikanskih]] i [[egalitarizam|ravnopravnih]] vrednosti, dajući znanje o naciji nad aristokratijom znalaca.

Ustanova je usvojila Kondorseov dizajn državnog obrazovnog sistema i on je napravio predlog ustava za novu Francusku, temeljenu na načelima [[ustavna monarhija|ustavne monarhije]]. Zalagao se za žensko pravo glasa za novu vladu, pišući članak za ''Journal de la Societe'' 1789. godine pod naslovom ''De l’admission des femes au droit de cite'' (za prijem prava građanstva žena) 1790. godine.&lt;ref&gt;Robert William Dimand; Chris Nyland (2003). [https://books.google.rs/books?id=moR__vx9scMC&amp;pg=PA133&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false The Status of Women in Classical Economic Thought]. Edward Elgar. pp. 133.&lt;/ref&gt;

Postojala su tri suprotstavljena stava po pitanju pravca u kom je trebalo da ide Francuska, oličena od strane tri političke stranke: umerenih rojalista (fejanci), republikanskih [[žirondinci|žirondinaca]] i radikalnih [[montanjari|montanjara]] čelu sa [[Maksimilijen Robespjer|Maksimilijanom Robespjerom]]. Fejanci su želeli da zadrže ustavnu monarhiju koja je razvijena od strane skupštine, dok su druge dve strane bile zagovornik “čišćenja” francuske kraljevske prošlosti, svaka na svoj način. Kondorse je po tom pitanju bio sasvim nezavisan, ali je imao mnogo prijatelja u žirondsinskoj stranci. On je predsedavao [[Skupština|skupštinom]] dok su Girondini održali većinu, dok nije zamenjen na nacionalnoj konvenciji, i izabran u cilju kreiranja novog [[ustav]]a. Vodio je odbor ustava koji je izradio žirondionski ustavni projekat. Naređeno je da se ustav štampa ali nije stavljen na glasanje. Kada su montanjari stekli kontrolu nad Konventom, sami su napisali [[Ustav Francuske (1793)|Ustav Francuske]] (1793).{{sfn|Skinner|Stråth|2003|pp=138}} U vreme suđenja Luju XVI, žirondinci su izgubili većinu u Konventu. Kondorse koji se protivio smrtnoj kazni, ali ipak podržavao samo suđenje, izjasnio se protiv pogubljenja kralja tokom javnog glasanja u Konventu. Od tog trenutka se smatrao žirondincem. Montanjari su postajali sve uticajniji na konvenciji. Jedan on njih, Mari-Žan Ero, član komisije ustava, kao i Kondorse, je pogrešno predstavio mnoge ideje iz Kondorseovog nacrta i predstavio ono što se naziva Montanjarski ustav. Kondorse je kritikovao novi tekst, i kao rezultat toga, proglašen je izdajnikom. 3. oktobra 1793. godine. izdat je nalog za Kondorseovo hapšenje. {{sfn|Burns|2003|pp=63}}

== Hapšenje i smrt ==
[[Datoteka:Condorcet - Esquisse d'un tableau historique des progres de l'esprit humain, 1795 - 1260508.jpeg|thumb|upright|''Esquisse d'un tableau historique des progres de l'esprit humain'', 1795]]
Nalog je naterao Kondorsea na skrivanje. Krio se pet (ili osam) meseci u kući Mme. Verne, u Rue Servandoni u Parizu. Tu je napisao “Esquisse d’un tableau historique des progres de l'esprit humain” (Skica za istorijsku sliku o napretku ljudskog duha), koja je posthumno objavljena 1795. i smatra se jednim od glavnih tekstova prosvetljenja i istorijskih misli. Govori o istoriji [[Civilizacija|civilizacije]] kao jednom od napretka u nauci, pokazuje blisku vezu između naučnog napretka i razvoja ljudskih prava, i navodi karakteristike budućeg racionalong društva.&lt;ref&gt;Peter Loptson . Readings on Human Nature. Broadview Press. (1998). pp. 125– 28.&lt;/ref&gt;

Ubeđen da više nije bezbedan, napustio je 25. marta 1794. sklonište i pokušao da pobegne u Pariz. Dva dana kasnije uhapšen je u Clamartu i zatvoren u Bourg-la-Rainu. Dva dana nakon toga nađen je mrtav u svojoj ćeliji. Najšire prihvaćena teorija je da ga je otrovao njegov prijatelj Pjer Žan Žorž Kabani. Međutim, neki istoričari veruju da je možda ubijen zato što je bio previše voljen i poštovan da bi bio uhapšen. Jean Pierre Brancourt (u svom delu “L'elite, la mort et la revolution”) tvrdi da je Condorcet ubijen mešavinom stramonijuma i opijuma.

Kondorse je simbolično sahranjen u Panteonu 1989. u čast dvadesetogodišnjice francuske revolucije i njegove figure u prosvetiteljstvu. Međutim njegov kovčeg je bio prazan. Sahranjen je u zajedničkom groblju u Bourg-la-Reinu, a njegovi posmrtni ostaci su se izgubili tokom XIX veka.

== Porodica ==

Godine 1786, godine Kondorse je oženio Sofi (Sophie de Grouchy), koja je bila mlađa od njega više od dvadeset godina. Njegova žena, smatrana za najlepšu ženu tih vremena, postala je uspešna domaćica kao “madame de Condorcet“ (madam Kondorse), takođe i uspešni prevodilac Tomasa Pejna (Thomas Paine) i Adama Smita (Adam Smith). Bila je inteligentna, obrazovana i tečno je govorila engleski i italijanski. Njihova ljubav je bila jaka, i Sofi (Sophie) je redovno posećivala svog muža tokom skrivanja. Na insistiranju Kondorsea i Kabanisa, koji su želeli da zaštite imovinu i finansijski obezbede Sofi i njihovu mladu ćerku , Elizu (Louise 'Eliza' Alexandrin). Sofi je ostala udovica sa svojom četvorogodišnjom ćerkom Elizom. Nikada preudana, umrla je 1822. godine nakon što je objavila sve muževljeve radove između 1801. i 1804. godine. Njen rad je nastavila ćerka Eliza Kondorse-O'Konor, supruga Irca Artura O'Konora (Arthur O'Connor). Kondorse-O'Konor donosi izmenjeno i dopunjeno izdanje između 1847. i 1849. godine.

== Ideja progresa ==

Kondorseova skica za istorijsku sliku napretka ljudskog duha je bila možda najuticajnija formulacija ideje progresa koja je ikada napisana. To je težište prosvetljenja misli. On tvrdi da bi širenje znanja u prirodnjoj i društvenoj nauci dovelo do sve pravednijeg sveta individualne prirode, materijalnog bogastva i moralnog saosećanja. Zalagao se za tri opšte propozicije: proslost otkriva naredbu koja bi mogla biti shvaćena u smislu progresivnog razvoja ljudskih mogućnosti, pokazuje trenutno stanje čovečanstva koje je neophodni ustav moralnog sastava tog čovečanstva; da napredak prirodne nauke mora biti praćen napretkom moralne i političke nauke i ništa manje siguran od političkih revolucija; da su društvena zla rezultati neznanja i grešaka pre nego posledica ljudske prirode.&lt;ref&gt;Baker, Keith Michael (Summer 2004). &quot;On Condorcet's 'Sketch'&quot;. Daedalus 133 (3): 56–64. doi:10.1162/0011526041504506.&lt;/ref&gt; Kondorseovi radovi su ključ doprinosa francuskog [[Prosvetiteljstvo|prosvetiteljstva]], posebno njegov rad “Ideje napretka”.

Kondorse veruje da se kroz korišćenje naših čula i komunikacije sa drugima, znanje može koristiti kao način analiziranja našeg sistema verovanja i razumevanja. Nijedan od Kondersetovih radova se ne odnosi na religijsko verovanje tj. verovanje u Boga, koje se meša u ljudske odnose. Kondorse umesto toga, često piše o njegovoj veri u humanost i to je sposbnost da se napreduje uz pomoć filozofa kao što je Aristotel. Kroz ovu akumulaciju i širenje znanja on veruje da je moguće da svaki čovek shvati sve činjenice o prirodnom svetu. Prosvetljenje prirodnog sveta podstaklo je prosvetljenje društvenog i političkog sveta. Veruje da nema definicije savršenog ljudskog postojanja i da napredak ljudske rase može biti neizbežan tokom našeg čitavog postojanja. On je zamislio čoveka kako neprekidno napreduje ka utopijskom društvu. Kako god, naglasio je da se ljudi moraju ujediniti bez obzira na rasu, religiju i kulturu.&lt;ref&gt;Williams, David . Condorcet and Modernity. Cambridge University Press. {{page|year=2004|isbn=978-0-521-84139-9|pages=}}&lt;/ref&gt;

== Građanska dužnost ==

Za Konderseta je [[republikanizam]] potreban naciji da prosvetli građane i obrazovanju je potrebna demokratija da postanu istinski javni. Demokratija podrazumeva slobodne građane i neznanje koje je bilo izvor ropstva. Građani su morali da obezbede potrebna znanja da bi bili slobodni i da razumeju prava i zakone, što im garantuje uživanje. Mada, obrazovanje nije moglo da eliminiše razlike u talentu svih građana, uključujući i žene. Za razliku od onih koji su se oslanjali na revolucionarni entuzijazam za stvaranje novih građana, Kondorse je tvrdio da revolucija nije napravljena da traje i da revolucionarne institucije nisu bile namenjene da produže revolucionarno iskustvo, već da uspostave politička pravila i pravne mehanizme koji bi obezbedili buduće promene bez [[revolucija]]. Javno obrazovanje potiče od slobodnih i odgovornih građana a ne od revolucionara.{{sfn|Baker|1975|pp=}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
* {{Cite book|ref=harv|last=Baker|first=Keith Michael|title=Condorcet: From Natural Philosophy to Social Mathematics|url=https://archive.org/details/condorcetfromnat0000bake|publisher=University of Chicago Press|year=1975|isbn=978-0-226-03532-1|pages=}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Burns|first=William E.|title=Science in the Enlightenment: An Encyclopedia|url=https://books.google.com/books?id=4H9_Zvp80nAC&amp;pg=PA63|year=2003|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57607-886-0|pages=63}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Skinner|first=Quentin|last2=Stråth|first2=Bo|title=States and Citizens: History, Theory, Prospects|url=https://books.google.com/books?id=JDmtK4doKW0C&amp;pg=PA138|date=16. 10. 2003.|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-53926-5|pages=138}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Daston|first=Lorraine|title=Classical Probability in the Enlightenment|url=https://books.google.com/books?id=oq8XNbKyUewC&amp;pg=PA104|date=05. 11. 1995|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-00644-4|pages=104}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Waldstreicher|first=David|title=A Companion to John Adams and John Quincy Adams|url=https://books.google.com/books?id=82lNLcxLL5sC&amp;pg=PT64|date=15. 02. 2013|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=978-1-118-52429-9|pages=64}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Wilson|first=Ellen Judy|last2=Reill|first2=Peter Hanns|title=Encyclopedia of the Enlightenment|url=https://books.google.com/books?id=t1pQ4YG-TDIC&amp;pg=PA124|date=14. 05. 2014.|publisher=Facts On File, Incorporated|isbn=978-1-4381-1021-9|pages=124-125}}

{{Commonscat|Nicolas de Condorcet}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1743|1794|Condorcet, Nicolas}}

[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Francuski političari]]
[[Kategorija:Francuski naučnici]]
[[Kategorija:Francuska revolucija]]
[[Kategorija:Članovi Académie française]]</text>
      <sha1>28dp3bz0poe8ngy1hh93bunffk8oblc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferdinand VII, kralj Španije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4647678</id>
    <redirect title="Fernando VII, kralj Španije" />
    <revision>
      <id>42684252</id>
      <parentid>40939637</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Fernando VII, kralj Španije]]</comment>
      <origin>42684252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Fernando VII, kralj Španije]]</text>
      <sha1>d82mmwnd3njtpfwssbcq1dtvq0yxngw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kotorski statut</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4655015</id>
    <revision>
      <id>42684320</id>
      <parentid>41872554</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T08:57:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Historija Crne Gore]]; +[[Kategorija:Zakonici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42684320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21395" sha1="018iqkc37cse8h3p52w63f5l1kc3ar7" xml:space="preserve">{{Izvor}}
{{Originalno istraživanje}}
{{Kategorizacija}}
{{Sređivanje}}
Grad [[Kotor]], čuva jedan od najznačajnijih pravnih spomenika srednjevekovne srpske države.Ovaj [[Statut]], jedan je od dva statuta koji čuva današnja država [[Crna Gora]]; pored ovog, sačuvan je statut koji je nekada koristio grad [[Budva]], dok se za statutima Ulcinja i Bara, za čije se postojanje znalo, gubi trag.Ovaj pravni dokument nastao je pod uticajem mletačkog prava i kao takav sličan je statutima susednih gradova, naročito onom koji je imao [[Dubrovnik]].Najstarija odredba kotorskog statuta potiče iz 1301.godine, mada treba imati u vidu da u kodifikaciju koja je štampana 1616. godine nisu ušle neke ranije odluke. Ovaj pravni dokument sadrži specifične pravne norme i kao takav nije sličan pravnim izvorima koji su koristili drugi srpski gradovi u unutrašnjosti ili oni osvojeni od Vizantije.

=== Nastanak i prve kodifikacije ===

Ovaj Statut nastao je u epohi prelaza protokomunalnog društva u uređenu komunu.Sačuvano izdanje ovog statuta, štampanog u Italiji, ([[Venecija]]) 1616. godine, kao svojevrsna hronika samog grada, ipak nije obuhvatio njegovo celokupno pravno nasleđe.U njemu nisu našle mesta pojedine važne odluke koje su donesene još krajem 12. veka  dok su prve statutirane odluke potiču iz 1301. godine&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;
''Knjiga statuta'', kako je najverovatnije uobličena u početku 14. veka, menjana je i dopunjavana do 1425., dok je štampano izdanje obuhvatilo i zakonske odluke koje su reformisale, menjale ili eliminisale odluke iz ranijih vremena.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

Kodifikacija koju su 1614–16. sačinili kotorski plemići, [[Marijan Buća]] i [[Frano Bolica]] iskazujući drevnost i kontinuitet autonomnog uređenja svojeg grada, isticala je i pod delotvornom zaštitom mletačkih vlastodržaca uspešnost vladavine kotorskog patricijata.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt; Ona se odnosila kako na više nominalnu, bosansku vladavinu kada je kralj bio [[Tvrtko I]] (1384.–1390.), tako i na period faktičke kotorske samovlade (1390.–1420. g.) kojom se izbegla tiranija pojedinca, ali i ''površnosti neiskusnog mnoštva''.

Odluka o štampanju Statuta doneta je 27. oktobra 1614., odmah po dolasku mletačkog rektora [[Zuan Franceska Dolfina]], na zajedničkoj sednici Malog (Tajnog) i Velikog kotorskog veća; izabrani redaktori su verovatno žurno, na šta ukazuje često odsustvo hronološkog reda, odnosno tematskog sleda, već obavili svoj posao do 13. avgusta 1615., a korektor završio korekturu do 3. juna 1616. g.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

=== Sadržaj statuta ===

Redaktori statuta, prilikom prikupljanja podataka, kao i analizom i prepiskom ''Knjige statuta'', podelili su sam statut na 4 celine.

==== Prvi deo ====

Prvi deo Statuta je najstariji i najobimniji, s originalnim intestatom ''„Statuta, &amp; Leges Ciuitatis Cathari“''  iznad statutarnih odluka, označenih kao glave. Započinje odlukom ''„O postavljanju sudija'' Grada Kotora“, dok 440.glava sadrži [[Privilegiju o granicama Komune i grada Kotora]], zapravo italijanski prevod falsifikovane povelje – presude s potpisom koji je dao car [[Stefan Dušan]] – koju su Kotorani smatrali pravnim osnovom posedovanja svoje teritorije.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

Odredbe statuta obuhvataju razdoblje od 1301. do 1425. g., dok se za još desetak glava može utvrditi vremenski okvir u kojem su donete, na osnovu ličnosti koje se pominju, povezanosti s datiranim glavama ili drugih indicija. Najstarije odluke sežu u vreme uobličavanja celine kotorskog Statuta od niza ranije donijetih odluka.U prvom delu odredbe  uglavnom govore o o opštim pitanjima trajnog značaja, s kojima se sučeljavala komunalna zajednica.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

==== Drugi deo ====

Najmlađe datirane glave zanimljive su i zbog razgraničenja s drugim delom Statuta – ''Odlukama donetim tokom kotorske samovlade''. Međutim, glave nisu raspoređene hronološki, već prema sadržini. Odluke iz drugog dela potvrđuju, ispravljaju ili dopunjuju one iz prvog dela, ali used neujednačenosti konceptualnog ustrojstva i nedosljednosti u sistematizovanju, nije prisutno povezivanje predmeta u opsežnije celine.Uticaj [[dubrovačkog statuta]] ogleda se u raspoređivanju grupacije glava o izboru gradskih organa i službi, u odredbama o zakletvama, o suđenju, porodičnom i imovinskom pravu, komunalnom redu i krivičnom pravu. [[Dubrovački statut]] delovao je i na pozajmice u formulisanju naslova i tekstova, prilagođenih prilikama u Kotoru. &lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

Drugi deo Statuta čine Izglasane odluke (''Partes captaæ Tempore Catharinor.“'') sa 39 glava, koje potiču iz razdoblja od 1383. do 1420. g., a redaktori u naslovu s ponosomza njega navode ''„Quo tempore suis legibus et institutis regebantur“''&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;. Međutim, znatan deo odluka iz vremena kotorske samostalnosti uključen je i u osnovnu celinu Statuta, a i „usvojene odluke“ su sa njima sadržajno povezane. Posle 1425. g. više se nije diralo u tekst ''Knjige Statuta''.

==== Treći deo ====

Treći deo Statuta čini pet dokumenata o završnim pregovorima i uglavcima javnog čina podvrgavanja grada vlasti Venecije (''„Partes Captaæ A Domin. Venetiarum.“''), koji iskazuju obostrani interes da uslovi prihvatanja mletačke vlasti budu jasno utanačeni, a da se sačuva kontinuitet važenja kotorskog statuta i komunalnog uređenja. 

==== Četvrti deo ====

Četvrti deo Statuta (''„Partes captaæ Sub. Domin. Venet.“'')&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;.  formalno i sadržinski nastavlja se na odluke iz razdoblja kotorske samostalnosti, imajući jednaku pravnu snagu kao i odredbe iz Knjige Statuta. Svaka izglasana zakonska odluka u [[Velikom veću Kotora]] od 1421. do 1444. g. datirana je i raspoređena hronološkim sledom, a 52 glave s rednim brojevima ponavljaju se u okviru službe koju je obavljao [[knez]]. Ono što je signifikantno je da nove odluke oslikavaju nove društvene odnose, bitno izmenjene u odnosu na one koji su vladali u vreme stvaranja najstarijeg jezgra Statuta. Posebna pažnja pridaje se brizi o crkvenoj imovini, inventarisanju crkvenih dobara i obavezama prokuratora, prikupljanju novca za održavanje Katedrale; takođe i načinu glasanja, pozivanju na sednice veća, većnicima, zaklinjanju pre izbora; građanima se zabranjuju zakupljivanje carine izvan Kotora (1421.) i odnosi s velikašima iz okruženja (1439.), a propisuje se i njihovo obavezno naoružavanje (1442.). Zakonski se regulišu svečanosti; utvrđuje se kalendar svetkovina i izjednačava proslavljanje [[sv. Marka]] s proslavom [[sv. Trifuna]]; uvodi se i strožije poštovanje nedelje. Utvrđene su tarife naplate kod prinudnog izvršenja (1426.) i tarife za usluge notara (1431.). Štampano izdanje sadrži i dokumente iz kasnijeg razdoblja koji nemaju oblik formalno usvojenih odluka, ali su sadržajno povezani s ranijim glavama Statuta.

=== Statut i crkva ===

Svetovna i crkvena vlast u Kotoru bile su usko isprepletane, te je crkveno pravo veoma uticalo na neke odredbe statuta.Prolazne krize njihovog autonomnog delovanja, mada je u oblikovanju određenih instituta uticalo i crkveno pravo, ogledale su se u statutarnim odrebama prema kojima biskup nije mogao suditi svetovnjacima, sveštenik nije mogao biti notar komune, dok gradski notar nije smeo pisati isprave [[klericima]], niti se mešati u njihove sporove. Štaviše, Statut je do 1330. g. sadržao odredbu prema kojoj onaj ko je rođen u gradu ne može postati kotorski [[biskup]]. U duhu kanonskih načela, crkvenim ustanovama upravljale su starešine uz pomoć [[prokuratora]] svetovnjaka, dok je crkvena imovina bila neotuđiva. Patronatske crkve, koje su vlastitim sredstvima na svojem posedu podizale porodice predstavljale su specifičan slučaj; držeći ih kao nasednu svojinu, osnivači su s biskupovim ovlašćenjem uzimali u službu sveštenike, koji bi primali ugovorenu platu, dok bi oni delili njene prihode. Statutom je ograničavano pravo odnosnog izbora isključivanjem stranaca.

=== Društveni odnosi ===

Krug plemstva zatvoren je odredbom iz 1361. g., po kojoj su u Veliko veće ulazili muškarci stariji od 18 godina, „''čiji su očevi, dedovi i preci po muškoj liniji od starine bili u našem veću''“&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;. (glava 35.), a dalje pritvrđen 1412. odredbom da se kotorski plemić ne sme oženiti ženom koja ne pripada plemstvu grada u kojem je rođena (glava 394.), pod pretnjom lišavanja članstva u Velikom veću, plemićke titule, prava na položaj, službu i druge gradske
beneficije. Komunalna vlast nije dozvoljavala političko izdizanje mladog građanstva. Ipak, shodno odluci iz 1388. g., mogla se „zatražiti milost“ da se postane plemić i član Veća, ali je bilo potrebno da takvu molbu podrži tri četvrtine članova Malog veća, da bi se proslijedila Velikom veću, koje joj je takođe moralo dati tročetvrtinsku saglasnost. S druge strane, ljudi koji bi dolazili da se nastane u Gradu, morali su obećati da će biti Kotorani, upisati se kod notara i obavezati na terete („angarije“) plaćanja poreza i čuvanja gradske straže, u čemu je morao učestvovati svaki građanin. Robovi su u potpunosti pripadali gospodarima. Stanovnici bližeg i daljeg zaleđa, potencijalni doseljenici u distrikt nazivani su „[[Sclavi]] “&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;. , „[[Albanenses]]“&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;.  i ređe „[[Valahi]]“&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;. , dok su među distriktualcima najbrojniji bili „[[posadnici]]“, koji su gospodarima dodeljivani zajedno sa zemljom. „[[Polovnici]]“ su obrađivali vinograde na polovinu, a „[[godišnici]]“ su boravili u vinogradima za svoje gospodare. „[[Vlaštaci]]“, koji se pominju u glavi 125., bili su izjednačeni s onima „ropskog roda“ i s kopiladima kod odmeravanja kazne za napad na gospodara.

Na čelu gradske uprave nalazio se [[knez]], kojeg je postavljao vladar. On je u Kotor dolazio „po nalogu“ kralja. Statut u glavi 26. određuje obrazac zakletve pred skupštinom naroda, kojom se knez obavezivao „''da će sačuvati dobro upravljanje i stanje celog Grada i ono što je očuvano, i pravne običaje čuvati''&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;“ (glava 23.), a „''na čast našeg Gospodina Kralja''“. Iako se uticaj kneza slabo osećao u Kotoru u XIV v., Statut je zabranjivao građanima da traže službu pomoćnika kneza, koju je takođe dodeljivao vladar, kao i da uzmu kneza za kuma.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt; Pre 1371. g.,Kotor je osamostaljivanjem počeo i da bira gradske kneževe odnosno rektore, strance, ograničavajući im službu na godinu dana i propisujući njihovo obavezno stanovanje u Gradu. Knez]] je imao godišnju platu od 1.000 [[perpera]]i [[regalije]], ali nije smeo primati druge darove, niti obedovati s građanima, osim na svadbama. Sudio je u građanskim i krivičnim stvarima zajedno s gradskim sudijama i sarađivao s većima. Vremenom su Kotorani prešli na izbor kneževa između pripadnika domaće vlastele, ali je trajanje njihove službe dalje ograničavano, a neodgovorno postupanje u stvarima koje su im stavljane u nadležnost podvrgavano dodatnim sankcijama.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

=== Obligacioni odnosi ===

U pogledu dužničko-poverilačkih odnosa, Statut je propisivao da pojedini ortaci moraju vraćati dug celog trgovačkog društva, dok je zatvorom prećeno onima koji dugovanja nisu mogli vratiti, pri čemu se nije mogla uzimati imovina roditelja dužnika. Starije statutarne odredbe bave se zalogama, a početkom XV v. usaglašavane su procedure u slučaju zaduživanja i neblagovremenog izmirivanja duga te revidirana složena procedura o korišćenju stvari date u [[zalog]]. Norme su uređivale tri glavne vrste vlasništva: komunalnog – [[Grbalj]], koji je imao najsloženije svojinskopravne odnose; crkvenog, koje je kontinuirano osiromašivalo i pojedinačnog – koje je cirkulisalo pravnim poslovima kupoprodaje, razmene, poklona, zaplene, odnosno najma. Iako isključivo na osnovu statutarnih odredbi nije moguće steći celovit uvid u pravne sisteme pojedinih komuna, u vezi sa svojinom u Kotoru evidentni su i odgovarajući mehanizmi njene zaštite postupkom javnog oglašavanja.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

=== Krivično pravo ===

Statutarne odredbe krivičnopravnog karaktera zastupljene su u značajnoj meri. Veliki broj krivičnih dela i prestupa te propisanih sankcija nastojao se sistematizovati više nego druge pravne oblasti. Kazne su posebno za ubistvo ili silovanje odmeravane prema društenom položaju počinilaca; na Slovena, Albanca ili Vlaha osumnjičenog za ubistvo bila je dozvoljena primena torture. Kod ugrožavanja imovine najviše odredbi posvećeno je krađi – koja je stepenovana shodno vrednosti ukradenog predmeta, povratu te društvenom položaju uhvaćenog; osumnjičenom se dopuštalo pravdanje zakletvom pred određenim brojem ljudi.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt; Sankcionisana je i izdaja, odnosno udruživanje s neprijateljem, pri čemu je sankcija iz glave 398. propisivala da se izdajici „''kuća do temelja poruši i sva se druga njegova dobra potpuno razdele gradskom puku i neka bude večno prognan''.“&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt; 

=== Bračno pravo ===

Statut odredbama o mirazu posvećuje preko dvadeset glava, kojima je bila intencija da se pozicija žene što bolje zaštiti, shodno [[rimskopravnom]] načelu da sve što joj pripada pre sklapanja braka, ostane njeno neotuđivo vlasništvo. Očuvanje ženinog miraza i individualnosti njene svojine garantovalo se obavezom sastavljanja notarske isprave s popisom miraza, činjenicom da su dodatni pokloni koje bi dobila takođe spadali u njeno isključivo vlasništvo te preciznim statutarnim propisivanjem odeće kotorske patricijske neveste, odnosno novčane naknade ukoliko se ne bi obezbedila tako skupocena roba. &lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

Muž je inače mogao raspolagati, posebno jamčiti ženinim novcem, a praksa zalaganja miraza nije se iskorenila. [[Miraz]] je morao biti obezbeđen i
kada se ulagao u trgovačku zajednicu oženjene braće, a u svakom slučaju je morao biti vraćen udovici posle smrti muža, koja je imala pravo izjaviti da posle muževljeve smrti želi da ostane u njegovoj kući i koristi se, uz vlastiti miraz, njegovim imanjem. &lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

=== Nasledno pravo ===

Naslednopravne odredbe, slične odnosnim normama dubrovačkog statuta, bez strožijeg tematskog rasporeda, najčešće se odnose na [[testamenat]], koji su mogle sačiniti samo punoletne osobe, u prisustvu dva svedoka i naknadno proveravanje isprave od notara i sudije. Znakovite su i odrebe o [[epitropima]] i bliskim rođacima, koje je usled nedostojnosti mogla menjati dalja rodbina. Sličnost s dubrovačkim pravom nalazi se i u načinu raspodele porodičnog vlasništva između više muških potomaka (glava 139.), s ciljem izbegavanja svađa među njima..&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;


=== Državna uprava ===

Statut pre svega reguliše službe koje obavljaju pojedinci izabrani od strane autonomnih komunalnih tela – sudija, Malog veća, Veća umoljenih. Propisi sa formularom zakletve odnose se i na privremene službe. Službenici koji su unajmljivani, s izuzetkom notara i kancelara, bili su po svemu sudeći u nadležnosti izvršne vlasti. Službenici su birani na praznik [[sv. Đorđa]] (23. april), kada su obavljane smene organa vlasti, a za svoj su rad dobijali platu, odnosno procenat od utrška. Opšta načela o radu službenika ogledaju se u pravilu da ko ima jednu službu ne može imati drugu, kao i u obavezi da se
mora nadoknaditi šteta službeniku koju je pretrpio vršeći povjerenu dužnost.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt; Odbijanje službe se kažnjavalo, a po prestanku službe službenici su predavali računske sveske, koje su se čuvale u kancelariji Komune. Funkcija sudije, koju su obavljali ugledni, „poverljivi i odani“ plemići, odražavala je temeljnu kategoriju komunalnog sistema i bila regulisana brojnim statutarnim propisima. Glava 1. otpočinje načinom njihovog izbora, da bi „''u toku jedne godine''“, „''dobro, odano i oprezno''&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;“ vodili grad, njime upravljali i svakome, u skladu sa statutarnim odredbama, pružali punu pravdu. Sudije su s Malim većem do 1372. g., a zatim i Većem umoljenih (sastojalo se od 15 članova među kojima su bile i sudije), birale vršioce svih gradskih službi, dok je u njihovoj isključivoj nadležnosti bio izbor izvršnih organa i „[[vikara]] i [[riparijusa]]“. Da bi sudija mogao biti ponovo izabran, moralo je proteći dve
godine od njegovog prethodnog obavljanja te funkcije.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt; Zaklete sudije, o čijoj se nepristrasnosti vodilo računa nizom statutarnih zabrana i izuzeća, radile su u većima „sublodia“ i izvan grada. Shodno zahtevima ekspeditivnog postupanja, u procesima koji se nisu smeli odužiti preko tri meseca, izricale su presudu u prisustvu notara. Statutom je predviđeno voljom stranaka izabrano arbitražno sudstvo u parnicama o nekretninama. Stranke su na sudu zastupali i stručnu pomoć im pružali sudski advokati, dok je građanin bio zaštićen nizom dodatnih odredbi Statuta.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

Najstarije kolektivno telo Komune, „Veliko i Opšte veće grada Kotora“, naslednik „Narodne skupštine“ koja je vremenom zadobila ceremonijalnu ulogu, za članstvo je pretpostavljalo političku zrelost koja se sticala sa 18 godina te određeni, minimalan broj članova za punopravan rad, najčešće u „''uobičajenoj velikoj Sali palate Komune''“&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;. Osim u Velikom veću, bliski rođaci nisu istovremeno mogli biti članovi ostalih kolektivnih organa. Iako je Veliko veće formalno zatvoreno 1361. g., društveni potresi su učinili da se pod teško ostvarivim uslovima 1388. omogući traženje prijema u to telo. Veliko veće je biralo članove Veća umoljenih, a ono je biralo sudije, članove Malog veća (koje je uglavnom imalo šest članova) i gradske službenike..&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

= Vidi još =

* [[Kotor]]
* [[Venecija]]
* [[Car Dušan]] 
* [[Dubrovnik]] 
 
== Reference ==
&lt;references /&gt; 

== Literatura ==
* STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 
* ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews Savo Marković

[[Kategorija:Kotor]]
[[Kategorija:Historija Crne Gore]]
[[Kategorija:Zakonici]]</text>
      <sha1>018iqkc37cse8h3p52w63f5l1kc3ar7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684321</id>
      <parentid>42684320</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T08:58:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>sređeno</comment>
      <origin>42684321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21376" sha1="jm1dbndrstoskefz9o7je63ib9uftnr" xml:space="preserve">{{Izvor}}
{{Originalno istraživanje}}
{{Sređivanje}}
Grad [[Kotor]], čuva jedan od najznačajnijih pravnih spomenika srednjevekovne srpske države.Ovaj [[Statut]], jedan je od dva statuta koji čuva današnja država [[Crna Gora]]; pored ovog, sačuvan je statut koji je nekada koristio grad [[Budva]], dok se za statutima Ulcinja i Bara, za čije se postojanje znalo, gubi trag.Ovaj pravni dokument nastao je pod uticajem mletačkog prava i kao takav sličan je statutima susednih gradova, naročito onom koji je imao [[Dubrovnik]].Najstarija odredba kotorskog statuta potiče iz 1301.godine, mada treba imati u vidu da u kodifikaciju koja je štampana 1616. godine nisu ušle neke ranije odluke. Ovaj pravni dokument sadrži specifične pravne norme i kao takav nije sličan pravnim izvorima koji su koristili drugi srpski gradovi u unutrašnjosti ili oni osvojeni od Vizantije.

=== Nastanak i prve kodifikacije ===

Ovaj Statut nastao je u epohi prelaza protokomunalnog društva u uređenu komunu.Sačuvano izdanje ovog statuta, štampanog u Italiji, ([[Venecija]]) 1616. godine, kao svojevrsna hronika samog grada, ipak nije obuhvatio njegovo celokupno pravno nasleđe.U njemu nisu našle mesta pojedine važne odluke koje su donesene još krajem 12. veka  dok su prve statutirane odluke potiču iz 1301. godine&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;
''Knjiga statuta'', kako je najverovatnije uobličena u početku 14. veka, menjana je i dopunjavana do 1425., dok je štampano izdanje obuhvatilo i zakonske odluke koje su reformisale, menjale ili eliminisale odluke iz ranijih vremena.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

Kodifikacija koju su 1614–16. sačinili kotorski plemići, [[Marijan Buća]] i [[Frano Bolica]] iskazujući drevnost i kontinuitet autonomnog uređenja svojeg grada, isticala je i pod delotvornom zaštitom mletačkih vlastodržaca uspešnost vladavine kotorskog patricijata.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt; Ona se odnosila kako na više nominalnu, bosansku vladavinu kada je kralj bio [[Tvrtko I]] (1384.–1390.), tako i na period faktičke kotorske samovlade (1390.–1420. g.) kojom se izbegla tiranija pojedinca, ali i ''površnosti neiskusnog mnoštva''.

Odluka o štampanju Statuta doneta je 27. oktobra 1614., odmah po dolasku mletačkog rektora [[Zuan Franceska Dolfina]], na zajedničkoj sednici Malog (Tajnog) i Velikog kotorskog veća; izabrani redaktori su verovatno žurno, na šta ukazuje često odsustvo hronološkog reda, odnosno tematskog sleda, već obavili svoj posao do 13. avgusta 1615., a korektor završio korekturu do 3. juna 1616. g.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

=== Sadržaj statuta ===

Redaktori statuta, prilikom prikupljanja podataka, kao i analizom i prepiskom ''Knjige statuta'', podelili su sam statut na 4 celine.

==== Prvi deo ====

Prvi deo Statuta je najstariji i najobimniji, s originalnim intestatom ''„Statuta, &amp; Leges Ciuitatis Cathari“''  iznad statutarnih odluka, označenih kao glave. Započinje odlukom ''„O postavljanju sudija'' Grada Kotora“, dok 440.glava sadrži [[Privilegiju o granicama Komune i grada Kotora]], zapravo italijanski prevod falsifikovane povelje – presude s potpisom koji je dao car [[Stefan Dušan]] – koju su Kotorani smatrali pravnim osnovom posedovanja svoje teritorije.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

Odredbe statuta obuhvataju razdoblje od 1301. do 1425. g., dok se za još desetak glava može utvrditi vremenski okvir u kojem su donete, na osnovu ličnosti koje se pominju, povezanosti s datiranim glavama ili drugih indicija. Najstarije odluke sežu u vreme uobličavanja celine kotorskog Statuta od niza ranije donijetih odluka.U prvom delu odredbe  uglavnom govore o o opštim pitanjima trajnog značaja, s kojima se sučeljavala komunalna zajednica.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

==== Drugi deo ====

Najmlađe datirane glave zanimljive su i zbog razgraničenja s drugim delom Statuta – ''Odlukama donetim tokom kotorske samovlade''. Međutim, glave nisu raspoređene hronološki, već prema sadržini. Odluke iz drugog dela potvrđuju, ispravljaju ili dopunjuju one iz prvog dela, ali used neujednačenosti konceptualnog ustrojstva i nedosljednosti u sistematizovanju, nije prisutno povezivanje predmeta u opsežnije celine.Uticaj [[dubrovačkog statuta]] ogleda se u raspoređivanju grupacije glava o izboru gradskih organa i službi, u odredbama o zakletvama, o suđenju, porodičnom i imovinskom pravu, komunalnom redu i krivičnom pravu. [[Dubrovački statut]] delovao je i na pozajmice u formulisanju naslova i tekstova, prilagođenih prilikama u Kotoru. &lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

Drugi deo Statuta čine Izglasane odluke (''Partes captaæ Tempore Catharinor.“'') sa 39 glava, koje potiču iz razdoblja od 1383. do 1420. g., a redaktori u naslovu s ponosomza njega navode ''„Quo tempore suis legibus et institutis regebantur“''&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;. Međutim, znatan deo odluka iz vremena kotorske samostalnosti uključen je i u osnovnu celinu Statuta, a i „usvojene odluke“ su sa njima sadržajno povezane. Posle 1425. g. više se nije diralo u tekst ''Knjige Statuta''.

==== Treći deo ====

Treći deo Statuta čini pet dokumenata o završnim pregovorima i uglavcima javnog čina podvrgavanja grada vlasti Venecije (''„Partes Captaæ A Domin. Venetiarum.“''), koji iskazuju obostrani interes da uslovi prihvatanja mletačke vlasti budu jasno utanačeni, a da se sačuva kontinuitet važenja kotorskog statuta i komunalnog uređenja. 

==== Četvrti deo ====

Četvrti deo Statuta (''„Partes captaæ Sub. Domin. Venet.“'')&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;.  formalno i sadržinski nastavlja se na odluke iz razdoblja kotorske samostalnosti, imajući jednaku pravnu snagu kao i odredbe iz Knjige Statuta. Svaka izglasana zakonska odluka u [[Velikom veću Kotora]] od 1421. do 1444. g. datirana je i raspoređena hronološkim sledom, a 52 glave s rednim brojevima ponavljaju se u okviru službe koju je obavljao [[knez]]. Ono što je signifikantno je da nove odluke oslikavaju nove društvene odnose, bitno izmenjene u odnosu na one koji su vladali u vreme stvaranja najstarijeg jezgra Statuta. Posebna pažnja pridaje se brizi o crkvenoj imovini, inventarisanju crkvenih dobara i obavezama prokuratora, prikupljanju novca za održavanje Katedrale; takođe i načinu glasanja, pozivanju na sednice veća, većnicima, zaklinjanju pre izbora; građanima se zabranjuju zakupljivanje carine izvan Kotora (1421.) i odnosi s velikašima iz okruženja (1439.), a propisuje se i njihovo obavezno naoružavanje (1442.). Zakonski se regulišu svečanosti; utvrđuje se kalendar svetkovina i izjednačava proslavljanje [[sv. Marka]] s proslavom [[sv. Trifuna]]; uvodi se i strožije poštovanje nedelje. Utvrđene su tarife naplate kod prinudnog izvršenja (1426.) i tarife za usluge notara (1431.). Štampano izdanje sadrži i dokumente iz kasnijeg razdoblja koji nemaju oblik formalno usvojenih odluka, ali su sadržajno povezani s ranijim glavama Statuta.

=== Statut i crkva ===

Svetovna i crkvena vlast u Kotoru bile su usko isprepletane, te je crkveno pravo veoma uticalo na neke odredbe statuta.Prolazne krize njihovog autonomnog delovanja, mada je u oblikovanju određenih instituta uticalo i crkveno pravo, ogledale su se u statutarnim odrebama prema kojima biskup nije mogao suditi svetovnjacima, sveštenik nije mogao biti notar komune, dok gradski notar nije smeo pisati isprave [[klericima]], niti se mešati u njihove sporove. Štaviše, Statut je do 1330. g. sadržao odredbu prema kojoj onaj ko je rođen u gradu ne može postati kotorski [[biskup]]. U duhu kanonskih načela, crkvenim ustanovama upravljale su starešine uz pomoć [[prokuratora]] svetovnjaka, dok je crkvena imovina bila neotuđiva. Patronatske crkve, koje su vlastitim sredstvima na svojem posedu podizale porodice predstavljale su specifičan slučaj; držeći ih kao nasednu svojinu, osnivači su s biskupovim ovlašćenjem uzimali u službu sveštenike, koji bi primali ugovorenu platu, dok bi oni delili njene prihode. Statutom je ograničavano pravo odnosnog izbora isključivanjem stranaca.

=== Društveni odnosi ===

Krug plemstva zatvoren je odredbom iz 1361. g., po kojoj su u Veliko veće ulazili muškarci stariji od 18 godina, „''čiji su očevi, dedovi i preci po muškoj liniji od starine bili u našem veću''“&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;. (glava 35.), a dalje pritvrđen 1412. odredbom da se kotorski plemić ne sme oženiti ženom koja ne pripada plemstvu grada u kojem je rođena (glava 394.), pod pretnjom lišavanja članstva u Velikom veću, plemićke titule, prava na položaj, službu i druge gradske
beneficije. Komunalna vlast nije dozvoljavala političko izdizanje mladog građanstva. Ipak, shodno odluci iz 1388. g., mogla se „zatražiti milost“ da se postane plemić i član Veća, ali je bilo potrebno da takvu molbu podrži tri četvrtine članova Malog veća, da bi se proslijedila Velikom veću, koje joj je takođe moralo dati tročetvrtinsku saglasnost. S druge strane, ljudi koji bi dolazili da se nastane u Gradu, morali su obećati da će biti Kotorani, upisati se kod notara i obavezati na terete („angarije“) plaćanja poreza i čuvanja gradske straže, u čemu je morao učestvovati svaki građanin. Robovi su u potpunosti pripadali gospodarima. Stanovnici bližeg i daljeg zaleđa, potencijalni doseljenici u distrikt nazivani su „[[Sclavi]] “&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;. , „[[Albanenses]]“&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;.  i ređe „[[Valahi]]“&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;. , dok su među distriktualcima najbrojniji bili „[[posadnici]]“, koji su gospodarima dodeljivani zajedno sa zemljom. „[[Polovnici]]“ su obrađivali vinograde na polovinu, a „[[godišnici]]“ su boravili u vinogradima za svoje gospodare. „[[Vlaštaci]]“, koji se pominju u glavi 125., bili su izjednačeni s onima „ropskog roda“ i s kopiladima kod odmeravanja kazne za napad na gospodara.

Na čelu gradske uprave nalazio se [[knez]], kojeg je postavljao vladar. On je u Kotor dolazio „po nalogu“ kralja. Statut u glavi 26. određuje obrazac zakletve pred skupštinom naroda, kojom se knez obavezivao „''da će sačuvati dobro upravljanje i stanje celog Grada i ono što je očuvano, i pravne običaje čuvati''&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;“ (glava 23.), a „''na čast našeg Gospodina Kralja''“. Iako se uticaj kneza slabo osećao u Kotoru u XIV v., Statut je zabranjivao građanima da traže službu pomoćnika kneza, koju je takođe dodeljivao vladar, kao i da uzmu kneza za kuma.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt; Pre 1371. g.,Kotor je osamostaljivanjem počeo i da bira gradske kneževe odnosno rektore, strance, ograničavajući im službu na godinu dana i propisujući njihovo obavezno stanovanje u Gradu. Knez]] je imao godišnju platu od 1.000 [[perpera]]i [[regalije]], ali nije smeo primati druge darove, niti obedovati s građanima, osim na svadbama. Sudio je u građanskim i krivičnim stvarima zajedno s gradskim sudijama i sarađivao s većima. Vremenom su Kotorani prešli na izbor kneževa između pripadnika domaće vlastele, ali je trajanje njihove službe dalje ograničavano, a neodgovorno postupanje u stvarima koje su im stavljane u nadležnost podvrgavano dodatnim sankcijama.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

=== Obligacioni odnosi ===

U pogledu dužničko-poverilačkih odnosa, Statut je propisivao da pojedini ortaci moraju vraćati dug celog trgovačkog društva, dok je zatvorom prećeno onima koji dugovanja nisu mogli vratiti, pri čemu se nije mogla uzimati imovina roditelja dužnika. Starije statutarne odredbe bave se zalogama, a početkom XV v. usaglašavane su procedure u slučaju zaduživanja i neblagovremenog izmirivanja duga te revidirana složena procedura o korišćenju stvari date u [[zalog]]. Norme su uređivale tri glavne vrste vlasništva: komunalnog – [[Grbalj]], koji je imao najsloženije svojinskopravne odnose; crkvenog, koje je kontinuirano osiromašivalo i pojedinačnog – koje je cirkulisalo pravnim poslovima kupoprodaje, razmene, poklona, zaplene, odnosno najma. Iako isključivo na osnovu statutarnih odredbi nije moguće steći celovit uvid u pravne sisteme pojedinih komuna, u vezi sa svojinom u Kotoru evidentni su i odgovarajući mehanizmi njene zaštite postupkom javnog oglašavanja.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

=== Krivično pravo ===

Statutarne odredbe krivičnopravnog karaktera zastupljene su u značajnoj meri. Veliki broj krivičnih dela i prestupa te propisanih sankcija nastojao se sistematizovati više nego druge pravne oblasti. Kazne su posebno za ubistvo ili silovanje odmeravane prema društenom položaju počinilaca; na Slovena, Albanca ili Vlaha osumnjičenog za ubistvo bila je dozvoljena primena torture. Kod ugrožavanja imovine najviše odredbi posvećeno je krađi – koja je stepenovana shodno vrednosti ukradenog predmeta, povratu te društvenom položaju uhvaćenog; osumnjičenom se dopuštalo pravdanje zakletvom pred određenim brojem ljudi.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt; Sankcionisana je i izdaja, odnosno udruživanje s neprijateljem, pri čemu je sankcija iz glave 398. propisivala da se izdajici „''kuća do temelja poruši i sva se druga njegova dobra potpuno razdele gradskom puku i neka bude večno prognan''.“&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt; 

=== Bračno pravo ===

Statut odredbama o mirazu posvećuje preko dvadeset glava, kojima je bila intencija da se pozicija žene što bolje zaštiti, shodno [[rimskopravnom]] načelu da sve što joj pripada pre sklapanja braka, ostane njeno neotuđivo vlasništvo. Očuvanje ženinog miraza i individualnosti njene svojine garantovalo se obavezom sastavljanja notarske isprave s popisom miraza, činjenicom da su dodatni pokloni koje bi dobila takođe spadali u njeno isključivo vlasništvo te preciznim statutarnim propisivanjem odeće kotorske patricijske neveste, odnosno novčane naknade ukoliko se ne bi obezbedila tako skupocena roba. &lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

Muž je inače mogao raspolagati, posebno jamčiti ženinim novcem, a praksa zalaganja miraza nije se iskorenila. [[Miraz]] je morao biti obezbeđen i
kada se ulagao u trgovačku zajednicu oženjene braće, a u svakom slučaju je morao biti vraćen udovici posle smrti muža, koja je imala pravo izjaviti da posle muževljeve smrti želi da ostane u njegovoj kući i koristi se, uz vlastiti miraz, njegovim imanjem. &lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

=== Nasledno pravo ===

Naslednopravne odredbe, slične odnosnim normama dubrovačkog statuta, bez strožijeg tematskog rasporeda, najčešće se odnose na [[testamenat]], koji su mogle sačiniti samo punoletne osobe, u prisustvu dva svedoka i naknadno proveravanje isprave od notara i sudije. Znakovite su i odrebe o [[epitropima]] i bliskim rođacima, koje je usled nedostojnosti mogla menjati dalja rodbina. Sličnost s dubrovačkim pravom nalazi se i u načinu raspodele porodičnog vlasništva između više muških potomaka (glava 139.), s ciljem izbegavanja svađa među njima..&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;


=== Državna uprava ===

Statut pre svega reguliše službe koje obavljaju pojedinci izabrani od strane autonomnih komunalnih tela – sudija, Malog veća, Veća umoljenih. Propisi sa formularom zakletve odnose se i na privremene službe. Službenici koji su unajmljivani, s izuzetkom notara i kancelara, bili su po svemu sudeći u nadležnosti izvršne vlasti. Službenici su birani na praznik [[sv. Đorđa]] (23. april), kada su obavljane smene organa vlasti, a za svoj su rad dobijali platu, odnosno procenat od utrška. Opšta načela o radu službenika ogledaju se u pravilu da ko ima jednu službu ne može imati drugu, kao i u obavezi da se
mora nadoknaditi šteta službeniku koju je pretrpio vršeći povjerenu dužnost.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt; Odbijanje službe se kažnjavalo, a po prestanku službe službenici su predavali računske sveske, koje su se čuvale u kancelariji Komune. Funkcija sudije, koju su obavljali ugledni, „poverljivi i odani“ plemići, odražavala je temeljnu kategoriju komunalnog sistema i bila regulisana brojnim statutarnim propisima. Glava 1. otpočinje načinom njihovog izbora, da bi „''u toku jedne godine''“, „''dobro, odano i oprezno''&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;“ vodili grad, njime upravljali i svakome, u skladu sa statutarnim odredbama, pružali punu pravdu. Sudije su s Malim većem do 1372. g., a zatim i Većem umoljenih (sastojalo se od 15 članova među kojima su bile i sudije), birale vršioce svih gradskih službi, dok je u njihovoj isključivoj nadležnosti bio izbor izvršnih organa i „[[vikara]] i [[riparijusa]]“. Da bi sudija mogao biti ponovo izabran, moralo je proteći dve
godine od njegovog prethodnog obavljanja te funkcije.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt; Zaklete sudije, o čijoj se nepristrasnosti vodilo računa nizom statutarnih zabrana i izuzeća, radile su u većima „sublodia“ i izvan grada. Shodno zahtevima ekspeditivnog postupanja, u procesima koji se nisu smeli odužiti preko tri meseca, izricale su presudu u prisustvu notara. Statutom je predviđeno voljom stranaka izabrano arbitražno sudstvo u parnicama o nekretninama. Stranke su na sudu zastupali i stručnu pomoć im pružali sudski advokati, dok je građanin bio zaštićen nizom dodatnih odredbi Statuta.&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

Najstarije kolektivno telo Komune, „Veliko i Opšte veće grada Kotora“, naslednik „Narodne skupštine“ koja je vremenom zadobila ceremonijalnu ulogu, za članstvo je pretpostavljalo političku zrelost koja se sticala sa 18 godina te određeni, minimalan broj članova za punopravan rad, najčešće u „''uobičajenoj velikoj Sali palate Komune''“&lt;ref&gt; STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 440/5 i 600 str.&lt;/ref&gt;. Osim u Velikom veću, bliski rođaci nisu istovremeno mogli biti članovi ostalih kolektivnih organa. Iako je Veliko veće formalno zatvoreno 1361. g., društveni potresi su učinili da se pod teško ostvarivim uslovima 1388. omogući traženje prijema u to telo. Veliko veće je biralo članove Veća umoljenih, a ono je biralo sudije, članove Malog veća (koje je uglavnom imalo šest članova) i gradske službenike..&lt;ref&gt; ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews  535.-546.str. Savo Marković&lt;/ref&gt;

= Vidi još =

* [[Kotor]]
* [[Venecija]]
* [[Car Dušan]] 
* [[Dubrovnik]] 
 
== Reference ==
&lt;references /&gt; 

== Literatura ==
* STATVTA CIVITATIS CATHARI – STATUT GRADA KOTORA: Knjiga I, fototipsko izdanje originala iz 1616. godine; Knjiga II, prevodoriginala iz 1616. godine sa naučnim aparatom. 
* ACTA HISTRIAE • 20 • 2012 • 3 Reviews Savo Marković

[[Kategorija:Kotor]]
[[Kategorija:Historija Crne Gore]]
[[Kategorija:Zakonici]]</text>
      <sha1>jm1dbndrstoskefz9o7je63ib9uftnr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ina May Gaskin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669213</id>
    <revision>
      <id>42684333</id>
      <parentid>42669919</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:08:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19308" sha1="24dkk82hxg22hzsa3fjeid8ruoyxzve" xml:space="preserve">[[File:Ina May Gaskin lecture at the Nambassa 3 day Music &amp; Alternatives festival, New Zealand 1981. Photographer Michael Bennetts.jpg|220px|thumb|Ina May Gaskin na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[1981.]] godine.]]
'''Ina May Gaskin''' (rođena 8. ožujka 1940.) je američka [[Babice|primalja]] poznata kao &quot;majka autentičnog [[Babice|primaljstva]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Salon&quot;&gt;Granju, K.A. (1999) [http://www.salon.com/people/bc/1999/06/01/gaskin/ &quot;The Midwife of Modern Midwifery&quot;] Salon.com, Brilliant Careers.&lt;/ref&gt; Sa svojim suprugom Stephenom Gaskinom [[1971]]. godine pomogla je u osnivanju samoodržive zajednice pod nazivom &quot;Farma&quot;, gdje je započela svoju primaljsku karijeru. Poznata je po primaljskom hvatu koji nosi njeno ime ([[:sh:Gaskin manevar|Gaskin manevar]]), napisala je nekoliko knjiga o [[:sh:Primaljstvo|primaljstvu]] i [[:sh:Porođaj|porođaju]] te i dalje aktivno, kroz predavanja i konferencije, širi svoju poruku o prirodnom, neustrašivom porodu.

== Rani život i obitelj ==

=== Obitelj ===
Ina May Gaskin je rođena u [[:sh:Protestantizam|protestantskoj]] obitelji iz [[:sh:Iowa|Iowe]]. Njezin otac, Talford Middleton, odgojen je na velikoj farmi u Iowi, koju je zaplijenila banka nedugo nakon očeve slučajne smrti 1926. Njezina majka, Ruth Stinson Middleton bila je učiteljica domaćinstva koje je predavala u raznim malim gradovima u [[:sh:Iowa|Iowi.]] Oboje roditelja su završili fakultete i [[:sh:Visoko obrazovanje|visoko obrazovanje]] im je bilo jako važno.

Njezini djed i baka po majci vodili su prezbiterijansko sirotište u Farmingtonu u Missouriju, gradiću u regiji Ozarks. Njezina baka, Ina May Beard Stinson, nastavila je voditi sirotište mnogo godina nakon smrti supruga pastora. Bila je strastvena članica Ženske kršćanske unije umjerenosti ([[:en:Woman's Christian Temperance Union|Woman's Christian Temperance Union)]]&lt;nowiki/&gt;i velika obožavateljica [[:sh:Elizabeth Cady Stanton|Elizabeth Cady Stanton]], [[:sh:Susan B. Anthony|Susan B. Anthony]] i [[:sh:Jane Addams|Jane Addams]].

Njezini djed i baka po ocu bili su poljoprivrednici. Adam Leslie Middleton, njezin djed, putovao je i radio s poljoprivrednicima iz [[:sh:Iowa|Iowe]], [[:sh:Illinois|Illinoisa]], [[:sh:Minnesota|Minnesote]], [[:sh:Južna Dakota|Južne Dakote]], [[:sh:Nebraska|Nebraske]] i [[:sh:Kansas|Kansasa]] organizirajući žitne zadruge te veća prodajna mjesta u [[:sh:Chicago|Chicagu]] i drugim velikim gradovima s ciljem gradnje lokalnih kompleksa za pohranu žita. Radio je kao organizator s uzgajivačima pšenice u [[:sh:Kanada|Kanad]]&lt;nowiki/&gt;i i [[:sh:Washington|Washingtonu]] na poziv ministra poljoprivrede za vrijeme vlade predsjednika Warrena G. Hardinga i Franklina Delano Roosevelta.

=== Obrazovanje ===
Nakon što je završila srednju školu [[:sh:Marshalltown|Marshalltown]], pohađala je sveučilište u [[:sh:Iowa|Iowi]] i stekla zvanje prvostupnice engleske književnosti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|last=TEDx Talks|title=Reducing fear of birth in U.S. culture: Ina May Gaskin at TEDxSacramento|date=2013-07-16|url=https://www.youtube.com/watch?v=S9LO1Vb54yk|access-date=2019-04-25}}&lt;/ref&gt; Zatim se na nekoliko godina pridružila mirovnim snagama i imala priliku biti profesorica engleskog jezika u [[:sh:Malezija|Maleziji]]. Vratila se u Sjedinjene Američke Države i magistrirala na Sveučilištu Northern Illinois.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;[https://www.womenofthehall.org/inductee/ina-may-gaskin/ National Women's Hall of Fame, Ina May Gaskin]&lt;/ref&gt;

=== Prije &quot;Farme&quot; ===
Šezdesetih godina prošlog stoljeća Ina May rodila je svoje prvo dijete pri kojem je liječnik upotrijebio forceps.&amp;nbsp;Iskustvo je bilo toliko neugodno da ju je potaknulo na potragu za boljim načinom rađanja. 1971., prije nego što je osnovana &quot;Farma&quot;, njezin je suprug Stephen vodio predavačku turneju, temeljenu na njegovim filozofskim seminarima u San Franciscu. Na ovoj turneji je Ina May prvi put pomogla ženi pri [[:sh:Porođaju|porođaju]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Dana 16. ožujka, dok je karavana putovala Nebraskom, Ina May se porodila. Beba, koju su nazvali Christian, rođena je 8 tjedana prerano, a umrla je sljedeći dan. Nije joj bilo dopušteno zadržati dijete, a policijski organi natjerali su je da ga pokopa u Nebraski.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|last=Windolf|first=Jim|title=Sex, Drugs, and Soybeans|url=https://www.vanityfair.com/news/2007/05/thefarm200705|access-date=2019-04-25|website=The Hive|language=en}}&lt;/ref&gt; To osobno iskustvo potaknulo je njezin interes za primaljstvo i siguran porod.&amp;nbsp;

== Centar za primalje na &quot;Farmi&quot; ==
1971. Ina May je sa suprugom Stephenom osnovala komunu pod nazivom &quot;Farma&quot; u [[:sh:Summertown|Summertownu]] u [[:sh:Tennesseeju|Tennesseeju]]. Tamo je, zajedno s primaljama iz komune, osnovala Centar za primalje &quot;Farma&quot;, jedan od prvih vanbolničkih [[:sh:Centar za porode|centara za porode]] u Sjedinjenim Državama.  U Centru se poticalo članove obitelji i prijatelje da budu prisutni pri porodu i preuzmu aktivnu ulogu u porodu.  Gaskin je pronašla lokalnog obiteljskog liječnika, dr. Johna Williamsa, kako bi bio mentor njoj i drugim ženama koje su željele biti primalje u ovoj zajednici.&amp;nbsp;U to je vrijeme dr. Williams imao gotovo 20 godina iskustva rada u tradicionalnim [[:sh:Amiši|amiškim]] zajednicama u kojima se rađalo kod kuće, pa je imao iskustva s [[:sh:Izvanbolnički porođaj|izvanbolničkim porođajima]]. Uz njegovu pomoć i vodstvo, Ina May je stvorila [[:sh:Centar za primalje na &quot;Farmi&quot;|Centar za primalje na]] [[:sh:Centar za primalje na &quot;Farmi&quot;|&quot;Farmi&quot;]] &lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; gdje pružaju svoje usluge ženama s &quot;Farme&quot;, kao i onima izvan zajednice.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Centar nudi različite mogućnosti smještaja za [[:sh:Porođaj|porođaje]] poput stanova, kuća i koliba.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Our History|url=http://thefarmmidwives.org/our-history/|access-date=2019-04-25|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&amp;nbsp;

=== Rezultati ===
Provedena je velika studija [[:sh:Kućni porođaj|kućnih porođaja]] u kojoj su obrađeni ishodi porođaja 1.707 žena koje su rodile u ruralnom Tennesseeju između 1971. i 1989. godine uz asistenciju primalja s &quot;Farme&quot; (Durand 1992.). Ti su se porođaji uspoređivali s više od 14.000 bolničkih porođaja koje su vodili liječnici (uključujući i visokorizične). Uspoređujući [[:sh:Perinatalna smrt|perinatalne smrti]], komplikacije vezane uz [[:sh:Porođaj|porođaj]] i upotrebu asistiranog [[:sh:Porođaj|porođaja]], studija je otkrila da se &quot;pod određenim okolnostima (trudnoće s niskim rizikom), [[:sh:Kućni porođaj|kućni porođaji]] vođeni od strana [[:sh:Primalja|primalja]] mogu obaviti jednako sigurno i uz manje intervencija nego [[:sh:Bolnički porođaj|bolnički porođaji]] koje vode liječnici. &quot; .&lt;ref&gt;Durand, Mark A. (1992). [http://ajph.aphapublications.org/cgi/content/abstract/82/3/450 ''The Safety of Home Birth: The Farm Study'', American Journal of Public Health, 82:450-452.]&lt;/ref&gt;

== Značaj njenog rada ==
Prema Carol Lorente (1995.), rad Ine May Gaskin i primalja možda ne bi imao toliki utjecaj da nije objavljena njezina knjiga ''[[:sh:Duhovno primaljstvo|Duhovno primaljstvo]]'' (1977.):

: &quot;Smatra se ključnim djelom koje promatra trudnoću, porod i dojenje iz jedne svježe, prirodne i duhovne perspektive, a ne sa standardnog kliničkog stajališta. U krugovima kućnih porođaja i primalja to ju je učinilo poznatim imenom i nadaleko cijenjenom učiteljicom i spisateljicom. &quot; &lt;ref&gt;Lorente, C.W. (1995). [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0820/is_n215/ai_17082644 ''Mother of Midwifery: Ina May Gaskin Hopes to Birth a Local Movement of Midwives.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050118095540/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0820/is_n215/ai_17082644 |date=2005-01-18 }} ''Vegetarian Times,'' Special Women's Health Issue, July 1995.&lt;/ref&gt;

Do ranih 1990-ih godina, nakon višestrukih reizdanja, ''[[:sh:Duhovno primaljstvo|Duhovno primaljstvo]]'' priznato je kao &quot;klasični tekst o primaljstvu&quot; &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Burfoot|first=Annette|date=1991|title=Midwifery: An Appropriate(d) Symbol of Women's Reproductive Rights?|url=http://www.finrrage.org/wp-content/uploads/2016/03/Midwifery_an_Appropriated_Symbol_of_Womens_Reproduvtive_Rights.pdf|journal=Issues in Reproductive and Genetic Engineering|volume=4|issue=2|pages=119–127|access-date=23 April 2018}}&lt;/ref&gt; s &quot;trajnim utjecajem&quot;.&lt;ref name=&quot;Distillations&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Eardley-Pryor|first=Roger|date=2017|title=Love, Peace, and Technoscience|url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/love-peace-and-technoscience|journal=Distillations|volume=3|issue=2|pages=38–41}}&lt;/ref&gt;

Ini May Gaskin pripisuje se jačanje i popularizacija primaljstva s izravnim pristupom (npr. bez potrebe da se prvo završi edukacija za medicinsku sestru) u Sjedinjenim Državama od ranih 1970-ih. Između 1977. i 2000. izdavala je tromjesečni časopis ''[[:sh:Birth Gazette|Birth Gazette]]''. ''[[:sh:Priručnik Ine May o porodu|Priručnik Ine May o porodu]] ([[:sh:Ina May’s Guide to Childbirth|Ina May’s Guide to Childbirth]])'', njezinu drugu knjigu o rođenju i primaljstvu, izdala je izdavačka kuća Bantam/Dell 2003. godine. Njene su knjige prevedene na mnoge jezike, uključujući hrvatski, njemački, talijanski, mađarski, slovenski, španjolski i japanski.

Od ranih 1980-ih, ona je međunarodno poznata predavačica o rodiljskoj skrbi, neovisno i za Savez primalja Sjeverne Amerike ([[:en:Midwives Alliance of North America|Midwives Alliance of North America]] - MANA). Predaje diljem svijeta [[:sh:Primalja|primaljama]], liječnicima, [[:hr:Dula|doulama]], budućim roditeljima i kreatorima zdravstvene politike. Držala je govore u medicinskim i primaljskim školama u nekoliko zemalja, te na Starwood festivalu i  WinterStar simpoziju, raspravljajući o povijesti i važnosti primalja.

Od 1980-ih godina utemeljiteljica je projekta [[:sh:Safe Motherhood Quilt Project|Safe Motherhood Quilt Project]], koji nastoji skrenuti pažnju javnosti na stope smrtnosti majki i odati počast ženama koje su umrle od uzroka povezanih s trudnoćom.&lt;ref&gt;[http://www.inamay.com/quilt/home.html The Quilt Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060209122249/http://www.inamay.com/quilt/home.html|date=2006-02-09}}.&lt;/ref&gt;

Pojavila se u nekoliko filmova, kao što su ''[[:sh:Orgazmični porod: Najbolje čuvana tajna|Orgazmični porod: Najbolje čuvana tajna]]'' (''Orgasmic Birth: The Best-Kept Secret)'' u režiji [[:sh:Debra Pascali-Bonaro|Debre Pascali-Bonaro]] iz 2009., ''Biznis rađanja (The Business of Being Born) u režiji''  Abby Epstein iz 2008., ''Sa ženama: Dokumentarni film o ženama, primaljama i'' ''porođaju'' ''([[:hr:With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth|With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth]])'' ''iz 2006.'',&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ina May Gaskin|url=https://www.imdb.com/name/nm2752176/|access-date=19 September 2016}}&lt;/ref&gt; a predstavljena je i u dokumentarcu o Farmi iz 2013. pod nazivom ''Američka komuna ([[:hr:American Commune|American Commune]])''.

== Gaskin manevar ==
[[:hr:Gaskin manevar|Gaskin manevar]], koji se naziva i &quot;na sve četiri&quot;, tehnika je za prevenciju [[:hr:Distocije ramena|distocije ramena]], specifične vrste [[:sh:Zastoja u porodu|zastoja u porodu]] koja može dovesti do [[:sh:Smrti fetusa|smrti fetusa]]. Ina May ga je predstavila u SAD -u 1976. godine nakon što ga je naučila od žene iz Belizea koja ga je naučila u Gvatemali, odakle je i potekao. U ovom manevru majka se podupire rukama i koljenima kako bi riješila distociju ramena.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ina May Gaskin –|url=http://www.inamay.com/|access-date=19 September 2016|accessdate=2021-09-25|archivedate=2016-10-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161005095548/http://inamay.com/}}&lt;/ref&gt; Prebacivanjem u položaj na rukama i koljenima dolazi do promjene oblika [[:sh:Zdjelica|zdjelice]], čime se omogućuje zarobljenom ramenu da se oslobodi i da se dijete rodi. Budući da ovaj manevar zahtijeva položaj značajno različit od standardnog [[:sh:Litotomskog položaja|litotomskog položaja]] (uključuje ležanje na leđima s podignutim nogama pod kutem od 90 stupnjeva, koljena savijena na 70 do 90 stupnjeva, a potkoljenice pridržavaju nasloni), može ga biti znatno teže izvesti dok rodilja prima [[:sh:Epiduralna anestezija|epiduralnu anesteziju]], ali je ipak moguć &lt;ref&gt;Demott, Kathryn. (Nov. 1, 1999). [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0CYD/is_21_34/ai_61621174/ ''Gaskin Maneuver is Gaining Popularity'' OB/GYN News.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080914174904/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0CYD/is_21_34/ai_61621174 |date=2008-09-14 }}&lt;/ref&gt; .

== Priznanje ==
Gaskin je bila predsjednik Saveza primalja Sjeverne Amerike ([[:sh:Midwives Alliance of North America|Midwives' Alliance of North America]]) od 1996. do 2002. godine.

Predstavljena je 1999. u časopisu ''Salon'' u prilogu pod nazivom ''Briljantne karijere'' (''Brilliant Careers'').&lt;ref name=&quot;Salon&quot;/&gt; Njezina knjiga ''[[:sh:Porod je važan: Manifest jedne primalje|Porod je važan: Manifest jedne primalje]]'' ''([[:en:Birth Matters: A Midwife's Manifesta|Birth Matters: A Midwife's Manifesta]])'' proglašena je jednom od 6 najboljih knjiga Međunarodnog saveza za planiranje roditeljstva ([[:en:International Planned Parenthood Federation|International Planned Parenthood Federation]]) &lt;ref&gt;{{Cite web|title=Archived copy|url=https://www.ippfwhr.org/en/blog/top-6-books-of-2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180418092835/https://www.ippfwhr.org/en/blog/top-6-books-of-2011|archive-date=2018-04-18|access-date=2018-04-17}}&lt;/ref&gt;

Godine 2003. postala je gostujuća suradnica Morse koledža na [[:sh:Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]].&lt;ref name=&quot;IMG14&quot;&gt;[http://www.inamay.com/?page_id=14 Ina May Gaskin website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105170540/http://www.inamay.com/?page_id=14}}&lt;/ref&gt; 24. studenog 2009. postala je dobitnica [[:sh:Počasni doktorat|počasnog doktorata]] na Sveučilištu Thames Valley u Engleskoj, kao priznanje za svoj rad koji dokazuje učinkovitost i sigurnost primaljstva.&lt;ref&gt;[http://www.inamay.com/?p=122 Ina May Gaskin website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105160328/http://www.inamay.com/?p=122}}&lt;/ref&gt;

Dobila je nagradu Američkog društva za psihoprofilaksu u opstetriciji ([[:en:American Society for Psycho-Prophylaxis in Obstetrics|American Society for Psycho-Prophylaxis in Obstetrics]]) Lamaze Irwin Chabon i nagradu Perinatalne udruge Tennessee ([[:en:Tennessee Perinatal Association|Tennessee Perinatal Association]]). Dana 29. rujna 2011. Ina May Gaskin proglašena je su-dobitnicom nagrade [[:sh:Nagrada za pravilan život|Right Livelihood Award]] 2011. za &quot;cjeloživotno djelo predstavljanja i zagovaranja sigurnih metoda [[:sh:Porođaj|porođaja]] usmjerenih na ženu koje najbolje promiču fizičko i mentalno zdravlje majke i dijeteta&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ina May Gaskin|url=https://www.rightlivelihoodaward.org/laureates/ina-may-gaskin/|access-date=2020-01-07|website=The Right Livelihood Award|language=en-US}}{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|date=29 September 2011|title=Solar power pioneer Huang Ming wins 'alternative Nobel'|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-15113996|access-date=19 September 2016|via=www.bbc.co.uk}}&lt;/ref&gt;

Godine 2013. primljena je u Nacionalnu žensku kuću slavnih (&lt;a href=&quot;https://en.wikipedia.org/wiki/National_Women's_Hall_of_Fame&quot; rel=&quot;mw:ExtLink&quot; title=&quot;National Women's Hall of Fame&quot; class=&quot;cx-link&quot; data-linkid=&quot;170&quot;&gt;National Women's Hall of Fame&lt;/a&gt;) .&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Bibliografija ==

=== Knjige ===

* {{Cite book|last=Gaskin|first=Ina May|title=Babies, Breastfeeding, and Bonding|url=https://archive.org/details/babiesbreastfeed0000gask|date=1987|publisher=Bergin &amp; Garvey Publishers|isbn=9780897891349|location=South Hadley, Mass.|language=en|oclc=15860611}}
* {{Cite book|last=Gaskin|first=Ina May|title=Spiritual Midwifery|date=2014|publisher=ReadHowYouWant|isbn=9781459647077|location=Strawberry Hills, NSW|language=en|oclc=907698021}}
* {{Cite book|last=Gaskin|first=Ina May|title=Ina May's Guide to Childbirth|date=2012|publisher=Bantam Books|isbn=9780553381153|location=New York|language=en|oclc=826306709}}
* {{Cite book|last=Gaskin|first=Ina May|title=Ina May's Guide to Breastfeeding|url=https://archive.org/details/inamaysguidetobr0000gask|date=2009|publisher=Pinter &amp; Martin|isbn=9781905177332|location=UK|language=en|oclc=768809453}}
* {{Cite book|last=Gaskin|first=Ina May|url=https://archive.org/details/birthmattersmidw0000gask|title=Birth Matters: A Midwife's Manifesta|date=2015|publisher=Seven Stories Press|isbn=9781583229279|location=New York|language=en|url-access=registration}}

=== Članci ===

* [http://www.reproductivemedicine.com/toc/auto_abstract.php?id=9490 ''All-Fours Maneuver for Reducing Shoulder Dystocia During Labor'', The Journal of Reproductive Medicine, May, 1998].
* [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0838/is_2001_July-August/ai_76587430 ''Induced and Seduced: The Dangers of Cytotec.'' in ''Mothering'', July-August, 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040826090458/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0838/is_2001_July-August/ai_76587430 |date=2004-08-26 }}. Retrieved: 2006-08-26.
* [https://web.archive.org/web/20120811041522/http://www.inamay.com/article/undervalued-art-vaginal-breech-birth-skill-every-birth-attendant-should-learn ''The Undervalued Art of Vaginal Breech Birth: a Skill Every Birth Attendant Should Learn'' in ''Mothering'', July-August, 2004]. Retrieved: 2006-08-26.
* [https://web.archive.org/web/20100105170545/http://www.inamay.com/?page_id=146 ''A Summary of Articles Published in English about Misoprostol (Cytotec) for Cervical Ripening or Induction of Labor'', 2005-09-05] Retrieved: 2010-01-22.

== Filmografija ==

* ''[[:en:With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth|With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth]]'' (2006)
* ''[[:en:The Business of Being Born|The Business of Being Born]]'' (2008)
* ''[[:en:Orgasmic Birth: The Best-Kept Secret|Orgasmic Birth: The Best-Kept Secret]]'' (2009)
* ''American Commune'' (2013)
* ''[[:en:Birth Story: Ina May Gaskin and the Farm Midwives|Birth Story: Ina May Gaskin and the Farm Midwives]]'' (2013)

== Bilješke i reference ==
&lt;references group=&quot;&quot;&gt;&lt;/references&gt;

== Vanjske veze ==

* {{Official website|http://inamay.com/|Ina May Gaskin official website}}
* [http://www.midwiferyworkshops.org/ Farm Midwifery Workshops]
* [http://www.thefarmmidwives.org/ The Farm Midwives Website]
* {{IMDb name|2752176}}
* [https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2009/sep/26/natural-birth-expert Profile] by [[:en:Viv Groskop|Viv Groskop]], ''The Guardian'', September 2009
* [https://www.nytimes.com/2012/05/27/magazine/ina-may-gaskin-and-the-battle-for-at-home-births.html &quot;Ina May Gaskin and the Battle for at-Home Births&quot;] feature by Samantha M. Shapiro in ''The New York Times Magazine'' May 23, 2012

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1940||Gaskin, Ina May}}

[[Kategorija:Američke spisateljice]]</text>
      <sha1>24dkk82hxg22hzsa3fjeid8ruoyxzve</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Porod u vodi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669215</id>
    <revision>
      <id>42684334</id>
      <parentid>42449715</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:09:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12714" sha1="9ih2v2574djqbqo6jhmpc0oy4c0llsv" xml:space="preserve">Pojam '''porod u vodi''' odnosi se na porod ili dio poroda koji se odvija u vodi, a obuhvaća razdoblje trudova i izgona koje žena provede, najčešće, u porođajnom bazenu. Zagovornici vjeruju da [[:hr:Porođaj|porod]] u vodi dovodi do opuštenijeg, manje bolnog iskustva koje promiče model primaljske skrbi&lt;ref name=&quot;Cochrane2009&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Cluett|first=E. R.|last2=Burns|first2=E.|year=2009|editor-last=Cluett|editor-first=Elizabeth R|title=Immersion in water in labour and birth|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|issue=2|pages=CD000111|doi=10.1002/14651858.CD000111.pub3|pmc=3982045|pmid=19370552}}&lt;/ref&gt; Kritičari tvrde da sigurnost poroda u vodi nije znanstveno dokazana te da je dokumentiran širok raspon štetnih neonatalnih ishoda&lt;ref name=&quot;Schroeter&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Schroeter|first=K.|year=2004|title=Water Births: A Naked Emperor|url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_2004-09_114_3/page/855|journal=Pediatrics|volume=114|issue=3|pages=855–858|doi=10.1542/peds.2004-0145|pmid=15342864}}&lt;/ref&gt; [[Infekcija|uključujući povećanu mogućnost infekcija]] majke ili djeteta te mogućnost utapanja dojenčadi. Cochraneov pregled iz [[2018]]. godine vezan uz boravak u vodi u prvim fazama porođaja pronašao je poveznice da ova vrsta poroda pogoduje smanjenu uporabu epiduralne analgezije te da ima minimalno štetnih učinaka, ali također napominju da nema nedovoljno informacija o porodu u vodi.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Cluett|first=Elizabeth R.|last2=Burns|first2=Ethel|last3=Cuthbert|first3=Anna|date=2018-05-16|title=Immersion in water during labour and birth|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=5|pages=CD000111|doi=10.1002/14651858.CD000111.pub4|issn=1469-493X|pmc=6494420|pmid=29768662}}&lt;/ref&gt;

== Dobrobiti ==
Boravak u vodi tijekom [[:hr:Porođaj|prve faze poroda]] smanjuje bol te djeluje opuštajuće.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Cochrane sustavni pregled iz 2018. utvrdio je da boravak u vodi tijekom prve faze poroda smanjuje potrebu za uporabom epiduralne [[Analgetik|analgezije]] i drugih postupaka i lijekova za uklanjanje boli. Dokazi o prednostima provođenja [[:hr:Porođaj|druge fazu poroda]] u vodi malo su manje brojni.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Nema dokaza o povećanim štetnim učincima boravka u vodi tijekom prve ili druge faze poroda.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Nema čvrstih dokaza da porod u vodi smanjuje mogućnost pucanja ili perinealne traume.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Obzirom na položaj tijela rodilje tijekom poroda u vodi te na slobodno kretanje tijekom svih porođajnih faza, neki stručnjaci smatraju da navedeno doprinosi smanjenju rizika od pucanja te potrebe za [[:hr:Epiziotomija|epiziotomijom]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Garland|first=D|title=Waterbirth: An Attitude to Care|publisher=[[Elsevier]]|year=2000|isbn=0750652020}}&lt;/ref&gt;

Pregledom iz 2014. objavljeno je da boravak u vodi tijekom prve faze poroda može smanjiti trajanje porođaja, porođajnu bol i upotrebu epiduralne ili spinalne analgezije. Boravak u vodi također je povezan s nižom stopom [[Carski rez|porođaja carskim rezom]] i neugodnim simptomima urinarne inkontinencije u razdoblju od [[:hr:Babinje|42 dana nakon poroda]]. Navedeni pregled da se čini da boravak u vodi tijekom poroda ne povećava stopu infekcija za majku ili dijete, a [[Apgar test|rezultati APGAR -a]] za novorođenčad bili su slični onima kod klasičnog bolničkog poroda.&lt;ref name=&quot;BMC Pregnancy &amp; Childbirth&quot;&gt;{{Cite web|last=Yinglin Liu|last2=Yukun Liu|last3=Xiuzhi Huang|last4=Chuying Du|last5=Jing Peng|last6=Peixian Huang|last7=Jianping Zhang|title=A comparison of maternal and neonatal outcomes between water immersion during labor and conventional labor and delivery|url=http://www.biomedcentral.com/1471-2393/14/160|access-date=20 January 2015|website=Research article|publisher=BioMed Central}}&lt;/ref&gt;

== Rizici i nedoumice ==
Britanski kraljevski kolegij opstetričara i ginekologa i Kraljevski kolegij primalja izdali su 2006. zajedničko priopćenje kojim podržavaju porod u vodi za zdrave žene s nerizičnom trudnoćom, ali ga ne preporučuju u slučajevima komplikacija u trudnoći.&lt;ref name=&quot;RCM_RCOG&quot;&gt;{{Cite web|year=2006|title=Immersion in water during labour and birth|url=http://www.rcog.org.uk/files/rcog-corp/uploaded-files/JointStatmentBirthInWater2006.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090413130622/http://www.rcog.org.uk/files/rcog-corp/uploaded-files/JointStatmentBirthInWater2006.pdf|archive-date=2009-04-13|access-date=2012-08-29|publisher=[[Royal College of Midwives]]/[[Royal College of Obstetricians and Gynaecologists]]}}&lt;/ref&gt;

U komentaru iz 2005. godine, Odbor za novorođenčad Američke akademije za pedijatriju (AAP) objavio je analizu znanstvene literature o porodu u vodi. Odbor je primijetio nekoliko pozitivnih studija o porodu u vodi, no kritički se osvrnuo na iste zbog nedostatka odgovarajuće znanstvene kontrole, značajnog broja smrtnih slučajeva i bolesti dojenčadi koje se navodno dovode u vezu s porodom u vodi te zbog općeg nedostatka informacija koje bi podržale praksu poroda u vodi. U radu se navodi sljedeći zaključak:&lt;ref name=&quot;AAP&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Committee On Fetus Newborn|last9=Barrington|doi=10.1542/peds.2004-1738|pages=1413–1414|issue=5|volume=115|journal=Pediatrics|title=Underwater Births|url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_2005-05_115_5/page/1413|year=2005|first11=T. N.|last11=Riley|first10=K. J.|last10=Raju|first9=A. R.|first8=G. I.|last2=Blackmon|last8=Stark|first7=W. A.|last7=Martin|first6=S. E.|last6=Engle|first5=E. F.|last5=Denson|first4=D. H.|last4=Bell|first3=L. R.|last3=Adamkin|first2=D. G.|pmid=15867054}}&lt;/ref&gt;&lt;blockquote&gt;Sigurnost i učinkovitost poroda u vodi za novorođenče nisu utvrđene. Nema uvjerljivih dokaza o koristi za novorođenče, ali postoji zabrinutost zbog mogućih ozbiljnih šteta. Stoga se porod u vodi treba smatrati eksperimentalnim postupkom koji se ne smije izvoditi osim u kontekstu odgovarajuće osmišljenog RCT -a [randomizirano kontrolirano ispitivanje] nakon informiranog pristanka roditelja.&lt;/blockquote&gt;AAP je primio brojne dopise kao odgovor na ovu izjavu, a mnogi su strastveno branili stav da porod u vodi ima velike koristi i minimalne rizike i za roditelje i za djecu, te kritizirali AAP zbog toga što nije objavio pozitivne studije o toj praksi. Kao odgovor, autor izjave primijetio je da su iznesene tvrdnje neutemeljene i da se temelje isključivo na anegdotskim dokazima, bez randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) koja bi omogućila procjenu sigurnosti i koristi poroda u vodi. Autor je zaključio da poziva zagovornike poroda u vodi da podrže takvo istraživanje koje bi dalo odgovore na to pitanje. Urednik časopisa ''Pediatrics'', u kojemu je objavljen komentar, napomenuo je da takva vrsta istraživanja nikada nije predana časopisu koji ima politiku protiv objavljivanja članaka koji se ne temelje na znanstvenim dokazima. U odgovoru je zaključeno: &quot;Nisam primio nikakve komentare utemeljene na znanosti od grupa koje navodite u svom dopisu. Ne možemo objaviti svako pismo koje dobijemo a koje se temelji isključivo na mišljenju. &quot;&lt;ref name=&quot;AAPResponse&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Hess|first=S.|year=2005|title=Strong Opinions Versus Science in Water-Birth Controversy|url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_2005-08_116_2/page/522|journal=Pediatrics|volume=116|issue=2|pages=522–523; author 523 523|doi=10.1542/peds.2005-1334|pmid=16061620}}&lt;/ref&gt;

== Porodi u vodi ==
Većina bolnica ne nudi porod u vodi zbog dodatnih izazova koje predstavlja ovakva vrsta poroda. Iako je dokazano da boravak u vodi pri porodu umanjuje bol te smanjuje učestalost korištenja epiduralne analgezije, ne postoje medicinski razlozi zašto bi buduća majka trebala birati porod u vodi. Nadalje, postoji dodatan izazov za bolnice koje omogućuju porode u vodi jer osobe koje su zadužene za kontrolu poroda nemaju mogućnosti dobro pratiti situaciju te izbjeći potencijalne komplikacije s obzirom da se majka nalazi u vodi.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|title=Can I Have a Water Birth in a Hospital?|url=https://www.parents.com/pregnancy/giving-birth/vaginal/can-you-have-a-water-birth-in-a-hospital/|access-date=2020-08-04|website=Parents|language=EN|accessdate=2021-09-25|archivedate=2021-09-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210925135043/https://www.parents.com/pregnancy/giving-birth/vaginal/can-you-have-a-water-birth-in-a-hospital/}}&lt;/ref&gt; Stoga se većina poroda u vodi obavlja kod kuće. Međutim, moderne bolnice nude &quot;alternativne&quot; vrste poroda pa tako i porod u vodi uz prisustvo odabrane osobe.

== Bazen za porod ==
Bazen (ili kada) za porode je posebno dizajniran spremnik s vodom u kojemu žene mogu boraviti tijekom poroda. Bazeni za porod rade na istom principu kao i kupaonske kade, ali se razlikuju od njih&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Harper, R.N.|first=Barbara|url=https://archive.org/details/gentlebirthchoic00barb/page/175|title=Gentle Birth Choices|date=2005|publisher=Inner Traditions|isbn=1-59477-067-0|pages=[https://archive.org/details/gentlebirthchoic00barb/page/175 175]}}&lt;/ref&gt; uglavnom dubinom i širinom koje omogućavaju veću slobodu kretanja, čimbenika koji se smatraju važnima pri porodu.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Tips on encouraging a straightforward birth during labour|url=http://www.nct.org.uk/birth/encouraging-straightforward-birth-what-do-labour|publisher=National Childbirth Trust|accessdate=2021-09-25|archivedate=2017-08-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170828020837/https://www.nct.org.uk/birth/encouraging-straightforward-birth-what-do-labour}}&lt;/ref&gt; Bazen za porod može biti fiksan ili prijenosan. Fiksni bazeni kade za porod nalaze se u nekim rodilištima i kućama za porode, a prijenosni bazeni se koriste kod kućnih poroda.

Kraljevski kolegij opstetričara i ginekologa i Kraljevski kolegij primalja zajednički su podržali porod u vodi, te potiču bolnice da osiguraju da je porod u vodi dostupan svim ženama.&lt;ref name=&quot;RCM_RCOG&quot;/&gt;

=== Karakteristike ===
Prije nego što su bazeni za porod postali široko dostupni, žene su se snalazile tako što su rađale u improviziranim kadama, uključujući i u koritima za pojenje životinja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bertram|first=Lakshmi|url=https://archive.org/details/choosingwaterbir00bert/page/31|title=Choosing Waterbirth|publisher=Hampton Roads Publishing Company, Inc|year=2000|isbn=1-57174-152-6|location=USA|pages=[https://archive.org/details/choosingwaterbir00bert/page/31 31]}}&lt;/ref&gt;

Uobičajene kupaonske kade ne pružaju dovoljno prostora ženama da se udobno kreću i isprobavaju različite položaje u porodu, poput čučnja ili klečanja, a nisu dovoljno duboke za stvaranje [[uzgon]]a. Kako bi se stvorio osjećaj bestežinskog stanja kroz uzgon, voda bi trebala biti u visini iznad grudi u sjedećem položaju a prikrivati trbuh kad je žena u čučnju, naslonjena preko stranice bazena ili kleči uspravno u bazenu i sjedi na petama.

Originalni okrugli bazen za porod osmislio je [[Michel Odent|dr. Michel Odent]] a počeo se koristiti za porode u u bolnici Pithiviers (Francuska) početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Bazen je bio promjera dva metra i dubine 60 centimetara, dovoljno velik da primi dvije osobe i sprječava ometanja tijekom poroda.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Harper|first=Barbara|url=https://archive.org/details/gentlebirthchoic00barb/page/175|title=Gentle Birth Choices|publisher=Inner Traditions|year=2005|isbn=1-59477-067-0|location=USA|pages=[https://archive.org/details/gentlebirthchoic00barb/page/175 175–176]}}&lt;/ref&gt; Suvremeni porođajni bazeni nešto su manji, promjera između 110-150 centimetara i najmanje 50, a prosječno 56&amp;nbsp;cm visine vode.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Lichy|first=Dr. Roger|title=The Waterbirth Handbook|url=https://archive.org/details/waterbirthhandbo0000lich|last2=Herzberg|first2=Eileen|publisher=Gateway Books|year=1993|isbn=0-946551-70-7|location=UK|pages=[https://archive.org/details/waterbirthhandbo0000lich/page/n72 63], 132}}&lt;/ref&gt;

Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri odabiru bazena za porod su:

* Veličina - odgovara li vama i mjestu na kojem ćete roditi
* Vrijeme i postupak punjenja - koliko će trajati i koja vrsta crijeva/dovoda je potrebna
* Sigurnost - kako ćete sigurno ući i izaći

=== Dostupne vrste ===
Bazeni za porod općenito se dijele na dvije glavne vrste: fiksne ili prijenosne. Mnoge bolnice imaju fiksne bazene za porod (nazivaju ih i kadama), a prijenosni bazeni za porod mogu se kupiti ili unajmiti za korištenje kod kuće ili u bolnici.

== Reference ==
{{izvori|2}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Ginekologija i porodništvo]]</text>
      <sha1>9ih2v2574djqbqo6jhmpc0oy4c0llsv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carski rez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669216</id>
    <revision>
      <id>42684335</id>
      <parentid>42364952</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:10:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13423" sha1="b3wzsjae9cndo9idcnquihrr8rmjrd0" xml:space="preserve">'''Carski rez,''' također poznat kao '''C-sekcija''' ili '''carski porod,''' je [[Kirurgija|kirurški postupak]] kojim se [[:hr:Porođaj|jedno]] ili više [[Dijete|djece]] [[:hr:Porođaj|porađa]] kroz rez u majčinom trbuhu, a izvodi se u slučaju kada bi [[vaginalni porod]] ugrozio novorođenče ili majku.&lt;ref name=&quot;NIH20103&quot;&gt;{{Cite web|date=1 February 2017|title=Pregnancy Labor and Birth|url=https://www.womenshealth.gov/pregnancy/childbirth-and-beyond/labor-and-birth|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728021055/https://www.womenshealth.gov/pregnancy/childbirth-and-beyond/labor-and-birth|archive-date=28 July 2017|access-date=15 July 2017|publisher=Office on Women’s Health, U.S. Department of Health and Human Services}}&lt;/ref&gt; Razlozi za operaciju su zastoj u porodu, [[Blizanac|blizanačka trudnoća]], majčin [[Hipertenzija|povišeni krvni tlak]], porod na zadak te problemi s [[Posteljica|posteljicom]] ili pupčanom vrpcom .&lt;ref name=&quot;NIH20103&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ACOG20142&quot;&gt;{{Cite web|date=March 2014|title=Safe Prevention of the Primary Cesarean Delivery|url=http://www.acog.org/Resources_And_Publications/Obstetric_Care_Consensus_Series/Safe_Prevention_of_the_Primary_Cesarean_Delivery|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140302063757/http://www.acog.org/Resources_And_Publications/Obstetric_Care_Consensus_Series/Safe_Prevention_of_the_Primary_Cesarean_Delivery|archive-date=2 March 2014|access-date=20 February 2014|website=American Congress of Obstetricians and Gynecologists and the Society for Maternal-Fetal Medicine|accessdate=2021-09-25|archivedate=2014-03-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140302063757/http://www.acog.org/Resources_And_Publications/Obstetric_Care_Consensus_Series/Safe_Prevention_of_the_Primary_Cesarean_Delivery}}&lt;/ref&gt; Odluka o carskom rezu se može donijeti na temelju oblika majčine [[:hr:Zdjelica|zdjelice]] ili povijesti prethodnog carskog reza.&lt;ref name=&quot;NIH20103&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ACOG20142&quot;/&gt; Moguć je [[vaginalni porod nakon carskog reza.]] &lt;ref name=&quot;NIH20103&quot;/&gt; [[WHO|Svjetska zdravstvena organizacija]] preporučuje da se carski rez izvede samo u slučaju medicinskih indikacija.&lt;ref name=&quot;ACOG20142&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;WHO2015&quot;&gt;{{Cite web|date=2015|title=WHO Statement on Caesarean Section Rates|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150501002853/http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|archive-date=1 May 2015|access-date=6 May 2015}}&lt;/ref&gt; Ponekad se carski rez radi bez medicinskog razloga, na zahtjev, obično rodilje.&lt;ref name=&quot;NIH20103&quot;/&gt;

Carski rez obično traje od 45 minuta do sat vremena.&lt;ref name=&quot;NIH20103&quot;/&gt; Uglavnom se provodi pod regionalnom anestezijom (spinalna ili epiduralna anestezija), dok se opća anestezija koristi u hitnim situacijama.&lt;ref name=&quot;NIH20103&quot;/&gt; Zbog regionalne anestezije gubi se osjet niže od struka, ali pacijentice ostaju budne i svjesne ili blago [[Sedativ|sedirane]]. Rez duljine oko 15&amp;nbsp;cm (6 inča) se uobičajeno radi kroz majčin donji dio trbuha, tj. bikini zoni.&lt;ref name=&quot;NIH20103&quot;/&gt;  Zatim se presijeca ovojnica trbušnih mišića (mišići se samo razdvajaju) i trbušna maramica (potrbušnica) te se pristupa [[:hr:Maternica|maternici]]. Nakon otvaranja maternice, presijecaju se plodovi ovoji i slijedi porod djeteta. Nakon poroda majci se daje injekcija oksitocina koji će potaknuti stezanje (kontrakcije) maternice i time zaustaviti krvarenje. Na samom kraju operacije uklanja se posteljica te se rezovi svih navedenih slojeva zatvaraju šavovima. Žena obično može početi [[:hr:Dojenje|dojiti]] čim se probudi nakon izlaska iz operacijske sale.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Lauwers|first=Judith|url=https://books.google.com/books?id=2X0_Takcr_wC&amp;pg=PA274|title=Counseling the Nursing Mother: A Lactation Consultant's Guide|last2=Swisher|first2=Anna|date=2010|publisher=Jones &amp; Bartlett Publishers|isbn=9781449619480|page=274|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20170911003217/https://books.google.com/books?id=2X0_Takcr_wC&amp;pg=PA274|archive-date=11 September 2017|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Najčešće majka ostaje nekoliko dana u bolnici dok se dovoljno ne oporavi za povratak kući.&lt;ref name=&quot;NIH20103&quot;/&gt;

Porod carskim rezom rezultira malim ukupnim povećanjem loših ishoda u niskorizičnim trudnoćama.&lt;ref name=&quot;ACOG20142&quot;/&gt; Uobičajeno oporavak duže traje,od vaginalnog poroda, otprilike šest tjedana.&lt;ref name=&quot;NIH20103&quot;/&gt; Povećani rizici ovakvog poroda uključuju djetetove probleme s disanjem i [[Embolija|emboliju]] plodne vode te [[krvarenje nakon poroda]] kod majke.&lt;ref name=&quot;ACOG20142&quot; /&gt; Utvrđene smjernice preporučuju da se carski rez ne koristi prije 39. [[Gestacija|tjedna trudnoće]] bez medicinskog razloga.&lt;ref name=&quot;ACOGfive&quot;&gt;{{Citation|last=American Congress of Obstetricians and Gynecologists|author1-link=American Congress of Obstetricians and Gynecologists|title=Five Things Physicians and Patients Should Question|publisher=[[American Congress of Obstetricians and Gynecologists]]|journal=Choosing Wisely: an initiative of the [[ABIM Foundation]]|url=http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-college-of-obstetricians-and-gynecologists/|access-date=1 August 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130901094916/http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-college-of-obstetricians-and-gynecologists/|archivedate=1 September 2013}}&lt;/ref&gt; Način poroda nema učinka na naknadnu spolnu funkciju .&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Yeniel|first=AO|last2=Petri|first2=E|date=January 2014|title=Pregnancy, childbirth, and sexual function: perceptions and facts|journal=International Urogynecology Journal|volume=25|issue=1|pages=5–14|doi=10.1007/s00192-013-2118-7|pmid=23812577}}&lt;/ref&gt;

U 2012. godini je učinjeno oko 23 milijuna carskih rezova u cijelom svijetu.&lt;ref name=&quot;Mol20152&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Molina|last9=Berry|pmid=26624825|doi=10.1001/jama.2015.15553|pages=2263–70|issue=21|volume=314|journal=[[JAMA]]|title=Relationship Between Cesarean Delivery Rate and Maternal and Neonatal Mortality|url=https://archive.org/details/sim_jama_2015-12-01_314_21/page/2263|date=1 December 2015|first11=AB|last11=Haynes|first10=AA|last10=Gawande|first9=WR|first8=K|first=G|last8=Semrau|first7=N|last7=Shah|first6=T|last6=Azad|first5=T|last5=Uribe-Leitz|first4=MM|last4=Esquivel|first3=SR|last3=Lipsitz|first2=TG|last2=Weiser|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Međunarodna zdravstvena zajednica je prije smatrala da je idealna stopa carskog reza od 10% i 15%.&lt;ref name=&quot;WHO20152&quot;&gt;{{Cite web|date=2015|title=WHO Statement on Caesarean Section Rates|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150501002853/http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|archive-date=1 May 2015|access-date=6 May 2015}}&lt;/ref&gt; Neki dokazi pokazuju da stopa od 19% carskih rezova može rezultirati boljim ishodom poroda.&lt;ref name=&quot;Mol20152&quot;/&gt; Više od 45 zemalja u svijetu ima stope carskog reza manje od 7,5%, dok više od 50 zemalja ima stope veće od 27%.&lt;ref name=&quot;Mol20152&quot;/&gt; Ulažu se napori kako bi se poboljšao pristup i smanjio korištenje C-reza.&lt;ref name=&quot;Mol20152&quot;/&gt; U Sjedinjenim Državama od 2017. oko 32% poroda vrši se carskim rezom.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=May 2018|title=Births: Provisional Data for 2017|url=https://www.cdc.gov/nchs/data/vsrr/report004.pdf|access-date=18 May 2018|website=CDC}}&lt;/ref&gt; Operacija se izvodila još od 715. godine prije Krista nakon majčine smrti, a novorođenče je ponekad preživjelo.&lt;ref name=&quot;Mor2004&quot;&gt;{{Cite book|last=Moore|first=Michele C.|url=https://books.google.com/books?id=Slf7Rp1zG6YC&amp;pg=PT31|title=Cesarean Section: Understanding and Celebrating Your Baby's Birth|last2=Costa|first2=Caroline M. de|date=2004|publisher=JHU Press|isbn=9780801881336|page=Chapter 2|language=en}}&lt;/ref&gt; Opisi preživjelih majki datiraju iz 1500. godine, s ranijim svjedočanstvima iz antičkih vremena (uključujući apokrifni izvještaj o [[Julije Cezar|Juliju Cezaru]] rođenom carskim rezom, što je uobičajeno podrijetlo tog izraza).&lt;ref name=&quot;Mor2004&quot; /&gt; Uvođenjem [[antiseptik]]a i [[anestetik]]a u 19. stoljeću značajno se povećalo preživljavanje i majke i djeteta, a samim time je i postupak postao učestaliji.&lt;ref name=&quot;Mor2004&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|date=25 October 2013|title=The Truth About Julius Caesar and &quot;Caesarean&quot; Sections|url=http://www.todayifoundout.com/index.php/2013/10/caesarean-sections-named-emperor-julius-caesar}}&lt;/ref&gt;

== Indikacije ==
Carski rez se preporučuje kada vaginalni [[Porođaj|porod]] može predstavljati rizik za majku ili dijete. U nekim zemljama carski rez se također izvodi iz osobnih i društvenih razloga na zahtjev majke.

=== Medicinske indikacije ===
Komplikacije u porođaju i čimbenici koji povećavaju rizik povezan s vaginalnim porođajem uključuju:

* Nenormalni položaj (stav na zadak ili poprečni položaj).
* Dugotrajni [[:hr:Porođaj|porođaj]] ili neuspjeh u napredovanju ( ometani porođaj, poznat i kao distocija)
* Fetalni distres
* Prolaps pupčene vrpce
* Puknuće [[Materica|maternice]] ili povećan rizik od toga
* Nekontrolirana [[hipertenzija]], preeklampsija &lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Turner R|year=1990|title=Caesarean Section Rates, Reasons for Operations Vary Between Countries|journal=[[Family Planning Perspectives]]|volume=22|issue=6|pages=281–2|doi=10.2307/2135690|jstor=2135690}}&lt;/ref&gt; ili eklampsija u majke
* [[Tahikardija]] u majke ili novorođenčeta nakon pucanja plodne vode
* [[Posteljica|Problemi s placentom]] ( predležeća [[posteljica]], odvajanje [[Posteljica|posteljice]] ili placenta accreta )
* Neuspješno [[:hr:Indukcija rada|induciranje porođaja]]
* Neuspješan instrumentalni porođaj ( kliještima ili vakuumom (kod neuspješnog poroda s kliještima/vakuumom novorođenče će trebati poroditi carskim rezom)
* Velika beba, teža&gt; 4000 grama ( makrosomija )
* Anomalije iz pupčane vrpce ( vasa previa, multilobate uključujući bilobate i placente sa sucentriatnim režnjevima, velamentno umetanje)

Druge komplikacije trudnoće, već postojeća stanja i popratne bolesti uključuju:

* Prethodni (visokorizični) fetus
* [[HIV]] infekcija majke s visokim [[Virus (biologija)|virusnim opterećenjem]] (HIV s niskim virusnim opterećenjem majke nije nužno indikacija za carski rez)
* Izbijanje genitalnog herpesa u trećem tromjesečju &lt;ref&gt;{{Cite web|date=May 2020|title=Management of Genital Herpes in Pregnancy|url=https://www.acog.org/clinical/clinical-guidance/practice-bulletin/articles/2020/05/management-of-genital-herpes-in-pregnancy|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20210116112656/https://www.acog.org/clinical/clinical-guidance/practice-bulletin/articles/2020/05/management-of-genital-herpes-in-pregnancy|archive-date=16 January 2021|access-date=3 May 2020|website=ACOG}}&lt;/ref&gt; (koje može uzrokovati infekciju u novorođenčetu ako se rodi vaginalno)
* Prethodni klasični (uzdužni) carski rez
* Prethodna ruptura maternice
* Prethodni problemi s zacjeljivanjem međice (od prethodnog poroda ili Crohnove bolesti )
* Dvoroga maternica
* Rijetki slučajevi posthumnog rođenja nakon smrti majke

Druge indikacije:

* Smanjeno iskustvo ginekologa-opstetičara s vođenjem porođaja gdje je novorođenče u stavu na zadak. Premda su opstetričari i primalje opsežno teoretski obučeni o odgovarajućim postupcima za porod na zadak koristeći simulacijske lutke, imaju sve manje iskustva sa stvarnim vaginalnim porodom, što može povećati rizik.&lt;ref name=&quot;Savage07&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Savage W|year=2007|title=The rising Caesarean section rate: a loss of obstetric skill?|journal=[[Journal of Obstetrics and Gynaecology]]|volume=27|issue=4|pages=339–46|doi=10.1080/01443610701337916|pmid=17654182}}&lt;/ref&gt;

=== Prevencija ===
Općenito je prihvaćeno da je u mnogim zemljama prevalencija carskog reza veća nego što je potrebno pa se liječnike potiče na aktivno snižavanje stope jer stopa carskog reza veća od 10-15% nije povezana sa smanjenjem stope smrtnosti majki ili dojenčadi,&lt;ref name=&quot;WHO20153&quot;&gt;{{Cite web|date=2015|title=WHO Statement on Caesarean Section Rates|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150501002853/http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|archive-date=1 May 2015|access-date=6 May 2015}}&lt;/ref&gt; iako neki dokazi govore da bi veća stopa od 19% mogla rezultirati boljim ishodima porođaja.&lt;ref name=&quot;Mol20152&quot;/&gt;

== Rizik ==
Čak je 4 do 8 puta veća mogućnost smrti rodilje tijekom carskog reza, nego kod poroda vaginalnim putem. Iako zahvat izgleda rutinski, pri planiranom carskom rezu, bez opravdanih medicinskih indikacija, smrtnost rodilja je dvostruko veća nego kod vaginalnog [[Porođaj|poroda]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|url=http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=124&amp;Tekst2ID=&amp;Show=910|title=Arhivirana kopija|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129065921/http://roda.hr/tekstovi.php?TekstID=124&amp;Tekst2ID=&amp;Show=910|archive-date=29. studenoga 2010.|access-date=21. studenoga 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Ginekologija i porodništvo]]</text>
      <sha1>b3wzsjae9cndo9idcnquihrr8rmjrd0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mary Seacole</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669219</id>
    <revision>
      <id>42684336</id>
      <parentid>42658890</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:10:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8687" sha1="4yoeo6t6zr5ifqn1cet5k1u77pjjb8s" xml:space="preserve">[[File:Mary Jane Seacole.jpeg|220px|thumb|Mary Seacole]]
'''Mary Jane Seacole''' (23. studenog [[1805]]. - 14. svibnja [[1881]].) bila je Britanka jamajkanskog porijekla i medicinska sestra te poslovna žena.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Anionwu|first=Elizabeth Nneka|date=2012.|title=Mary Seacole: nursing care in many lands|url=https://www.magonlinelibrary.com/doi/epub/10.12968/bjha.2012.6.5.244|journal=British Journal of Healthcare Assistants|volume=6(5)|pages=244–248}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Tijekom [[Krimski rat|Krimskog rata]] je osnovala &quot;britanski hotel&quot; koji je imao udobne odaje za bolesne časnike i prostorije za objed te je pružala pomoć i zdravstvenu njegu ranjenim vojnicima na bojnom polju. Tijekom rata je upoznala i najpoznatiju medicinsku sestru u povijesti - [[Florence Nightingale]].&lt;ref name=&quot;helenrappaport.com&quot;&gt;{{Cite web|date=2018-10-21|title=Mary Seacole, Creole Doctress, Nurse and Healer|url=https://helenrappaport.com/footnotes/mary-seacole-creole-doctress-nurse/|access-date=2021-09-24|website=Helen Rappaport|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Dolazeći iz tradicije jamajkanskih i zapadnoafričkih &quot;doktrina&quot;, Seacole je pokazala &quot;suosjećanje, vještinu i hrabrost dok je njegovala vojnike tijekom Krimskog rata&quot;, koristeći biljne lijekove.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Read Mary’s Story|url=https://www.maryseacoletrust.org.uk/learn-about-mary/|access-date=2021-09-24|website=Mary Seacole Trust, Life, Work &amp; Achievements of Mary Seacole|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Posthumno je odlikovana Jamajkanskim ordenom zasluga 1991. Godine 2004. proglašena je najznačajnijom crnom Britankom.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2004-02-10|title=Nurse named greatest black Briton|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/3475445.stm|access-date=2021-09-24}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Mary Seacole rođena je kao Mary Joan Grant u [[Kingston]]u na [[Jamajka|Jamajci]] 1805. Interes za medicinu i njegovanje pacijenata je naslijedila od majke. Njena majka, nadimka &quot;Doktorica&quot;, njegovala je vojne časnike i njihove obitelji na smještaju East Street, u Kingstonu. U dvanaestoj godini, nakon mnogo promatranja, Seacole je bilo dopušteno pomoći majci s pacijentima.

Kada je na Jamajci 1850-tih izbila epidemija [[Kolera|kolere]], Seacole je bila jedna od žrtava no nakon uspješnog oporavka preselila se u Panamu kako bi s bratom vodila hotel za bolesne.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2010-11-03|title=Jamaica's 1851 cholera outbreak|url=https://jamaica-gleaner.com/gleaner/20101103/health/health1.html|access-date=2021-09-24|website=jamaica-gleaner.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Dok je bila tamo, dijagnosticirala je možda prvi slučaj kolere u toj regiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2017-05-02|title=Mary Seacole (1805-1881)|url=https://nlj.gov.jm/project/mary-seacole-1805-1881/|access-date=2021-09-24|website=The National Library of Jamaica|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Ponovno, 1853. godine kada je žuta groznica bjesnila po cijeloj Jamajci, Seacoleove su vještine došle do izražaja. Vratila se u Panamu 1854. kada je izbila epidemija u toj zemlji. Nastavila je pomagati u liječenju žrtava kolere i kao rezultat toga postala je poznata kao &quot;žuta žena s Jamajke s lijekom protiv kolere&quot;.

== Krimski rat ==
Nakon što je započeo [[Krimski rat]], Seacole je odlučila ponuditi svoje usluge [[Medicinska sestra|medicinske sestre]]. Mnogi su vojnici umirali ne samo od rana zadobivenih na bojišnicama, već i od bolesti poput kolere i dizenterije. Seacole je vjerovala da bi njezino iskustvo s tim bolestima bilo od koristi na Krimu.

U svom nastojanju da radi kao medicinska sestra na Krimu, napisala je pismo Florence Nightingale, koja je bila odgovorna za regrutiranje medicinskih sestara za Krim. Ipak, njezin pokušaj bio je neuspješan.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Seacole|first=Mary|url=https://www.gutenberg.org/ebooks/23031|title=Wonderful Adventures of Mrs. Seacole in Many Lands|last2=Russell|first2=William Howard|date=14. lis 2007.|editor-last=S|editor-first=W. J.|language=Engleski}}&lt;/ref&gt; Nastavila je tražiti pomoć i podršku pri odlasku na Krim no svi njezini ponovljeni pokušaji su se pokazali uzaludnima zbog rasizma koji je u tom vremenu bio iznimno prisutan. Slijedom toga, odlučila je otići sama uz pomoć svojih resursa.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Seacole|first=Mary|title=Wonderful Adventures of Mrs Seacole in Many Lands|url=https://archive.org/details/wonderfuladventu00seac|publisher=James Blackwood|year=1857|isbn=978-0140439021|location=London|pages=[https://archive.org/details/wonderfuladventu00seac/page/73 73]-81}}&lt;/ref&gt;

U vrijeme kada je otputovala na Krim 1854. još nije postojala formalna obuka medicinskih sestara; to je započela Florence Nightingale nakon rata. Mary nije imala nikakvih profesionalnih kvalifikacija jer ženama u to vrijeme nije bilo dopušteno školovati se ili raditi u zdravstvenom sustavu. Medicinske sestre su bile zadužene za podcijenjene poslove poput čuvanja pacijenata, hranjenja, pražnjenja njihovih noćnih posuda i pranja posteljine.&lt;ref name=&quot;helenrappaport.com&quot;/&gt;

Seacole je često posjećivala vojne postrojbe kao trgovkinja prodavajući svoje namirnice i medicinske potrepštine u blizini britanskog logora, u rovovima oko [[Sevastopolj]]a i u dolini Tchernaya. Bila je nadaleko poznata britanskoj vojsci kao &quot;Majka Seacole&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2021-04-11|title=Mary Seacole|url=http://www.maryseacole.com/|access-date=2021-09-24|website=web.archive.org|accessdate=2021-09-25|archivedate=2021-04-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210411060651/http://www.maryseacole.com/}}&lt;/ref&gt;

== Nakon smrti ==
Nakon njezine smrti bila je zaboravljena gotovo cijelo stoljeće, ali je kasnije prepoznata po svom uspjehu. Njezina autobiografija, Čudesne avanture gospođe Seacole u brojnim zemljama (1857.) koja broji  jedna je od najranijih autobiografija žene mješovite rase.

Podržavatelji Florence Nightingale, posebno The Nightingale Society u više navrata su osporavali njezin značaj i argumentirali da su njezina postignuća preuveličavana.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Professor Lynn McDonald on Mary Seacole|url=http://cwrs.russianwar.co.uk/cwrs-R-Lynn-McD-Seacole-TWC.html|access-date=2021-09-24|website=cwrs.russianwar.co.uk|accessdate=2021-09-25|archivedate=2021-09-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210924114130/http://cwrs.russianwar.co.uk/cwrs-R-Lynn-McD-Seacole-TWC.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|date=2016-10-14|title=The scary reason why Florence Nightingale fans are so furious|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/florence-vs-mary-the-big-nurseoff-a7100676.html|access-date=2021-09-24|website=The Independent|language=en}}&lt;/ref&gt;

24. studenog 2003. je pokrenuta kampanja za podizanje kipa u Londonu njezinu čast. Riječi koje je novinar William Howard Russell napisao u [[The Times]]u 1857. urezane su na Seacoleov kip: &quot;Vjerujem da [[Engleska]] neće zaboraviti onu koja je njegovala bolesne, koja je tražila njezine ranjenike kako bi im pomogla i pružila im pomoć i koja je obavljala posljednje službe za neke od njezinih slavnih mrtvih.&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Skulptura je postavljena u Paddingtonu 2013.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=thelondonphile|date=2013-05-29|title=New Paddington sculptures|url=https://thelondonphile.com/2013/05/29/new-paddington-sculptures/|access-date=2021-09-24|website=thelondonphile|language=en}}&lt;/ref&gt;

Racing Green Pictures s producentom Billy Petersonom trenutno snima biografski dugometražni film o njezinu životu. U glavnoj ulozi je Gugu Mbatha-Raw kao Mary Seacole.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Seacole|url=https://www.imdb.com/title/tt4401570/?ref_=nv_sr_srsg_0|publisher=Racing Green Pictures|accessdate=2021-09-24|first=Charlie|last=Stratton}}&lt;/ref&gt; Kratka animacija o Mary Seacole adaptirana je iz knjige pod naslovom ''Mother Seacole'', objavljene 2005. u sklopu obilježavanja dvjestote obljetnice.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Mother Seacole|url=https://www.imdb.com/title/tt1427915/|publisher=African Caribbean Community Library, Arts About Wandsworth, Barnet Brookside|date=2005-10-03|accessdate=2021-09-24|first=Jason|last=Young}}&lt;/ref&gt; Seacole je također predstavljena u [[BBC]] -jevoj emisiji ''Horrible Histories'', gdje je tumači Dominique Moore.

14. listopada 2016. Google ju je proslavio Google Doodle -om.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=U čast Mary Seacole|url=https://www.google.com/doodles/celebrating-mary-seacole|access-date=2021-09-24|website=www.google.com|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1805|1881|Seacole, Mary}}

[[Kategorija:Britanski poslovni ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Jamajka]]
[[Kategorija:Krimski rat]]</text>
      <sha1>4yoeo6t6zr5ifqn1cet5k1u77pjjb8s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epiziotomija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669276</id>
    <revision>
      <id>42684337</id>
      <parentid>42365031</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:10:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2936" sha1="fdc2jccc9n71tyspbfp3km52shwnxia" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Epizitomija''' ('''urez međice''') je [[kirurgija|kirurški]] zahvat kojim se napravi rez od [[stidnica|stidnice]] prema [[anus]]u, odnosno zareže se [[međica]] ([[latinski jezik|lat.]] ''perineum'') kako bi se proširio izlazni dio [[porodni kanal|porodnog kanala]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Simkin|first=Penny|url=https://www.worldcat.org/oclc/1128997076|title=The birth partner: A complete guide to childbirth for dads, doulas, and other labor companions|date=2018|others=Katie Rohs|isbn=978-1-55832-910-2|edition=|location=Beverly, MA|oclc=1128997076}}&lt;/ref&gt; Epiziotomija se napravi neposredno prije izlaska glavice djeteta u [[lokalna anestezija|lokalnoj anesteziji]], a nastala rezna rana se zašije ubrzo nakon poroda. Nekada se epiziotomija učini i bez [[anestezija|anestezije]], no čak i tada žena najvjerojatnije nije svjesna da je epiziotomija učinjena.

Epiziotomija je dugo bio rutinski postupak. Smatralo se da rezanje stidnice preventivno može spriječiti puknuće tkiva u [[porođaj|porodu]] i da može ubrzati porod. No, ta teorija pokazala se netočnom jer su [[rodnica|rodnice]] elastične i mogu se otvoriti dovoljno da dijete izađe pa vratiti se u prvobitnu veličinu, pogotovo ako je porod fiziološki i ne ubrzava se medicinskim intervencijama.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Drandić|first=Daniela|title=Trudna - tvoja saveznica u idućih 12 mjeseci|publisher=RODA - Roditelji u akciji|year=2019.}}&lt;/ref&gt;

Epiziotomija može biti medijalna, medio-lateralna i lateralna ovisno o mjestu, gdje je učinjen rez.

Primjena tehnike plastičnih kirurga 'širenje kožnog tkiva', postupno i što je najvažnije bezbolno rastezanje otvora vagine, s četiri prsta obje ruke, 7 uzastopnih dana, ili od strane porođajnih trenera. Aniball ili Epi-no Delphine Plus, postizanjem otvora promjera 10&amp;nbsp;cm za bebu, prije početka poroda, čini epiziotomiju zastarjelom.

== Posljedice i komplikacije ==
Epiziotomija ne sprječava pucanje međice, dapače čini ga gorim. Uz to, rezano područje bolnije je nego kad spontano pukne, potrebno mu je duže da se zaliječi i može biti često mjesto [[upala|upale]]. Mnoge žene osjećaju bol reza još godinama nakon poroda.

Komplikacije epiziotomije mogu biti [[infekcija]] rane, [[hematom]]i, [[fistula|fistule]] ili ozljede [[mišić]]a međice.

== Alternative ==
Alternativa epiziotomiji je pomaganje ženi da rodi bez puknuća. Kako bi se preveniralo pucanje, potrebno je rodilju poticati na kretanje te izbjegavati rađanje na leđima koje dovodi do velikog pritiska na međicu i njenog pucanja.

Također, ubrzavanje poroda korištenjem intervencija (npr. drip) stvara puno veći pritisak na međicu u kratkom vremenu u kojem se [[koža]] ne uspije prilagoditi. Kako bi se smanjila vjerojatnost pucanja, optimalno je poticati fiziološki porod.

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Ginekologija i porodništvo]]
[[Kategorija:Kirurške operacije]]</text>
      <sha1>fdc2jccc9n71tyspbfp3km52shwnxia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obedska bara</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4670266</id>
    <revision>
      <id>42684339</id>
      <parentid>42463725</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:15:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-49040-52</username>
        <id>390833</id>
      </contributor>
      <comment>/* Značajno područje za ptice */</comment>
      <origin>42684339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4327" sha1="c2spwl4t23131m1ib0btltl09vv9re3" xml:space="preserve">{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Obedska bara
| izvorni_naziv        = 
| iucn_kategorija      = Ib
| slika                = Make artificial island for birds.jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = 
| najbliži_grad        = [[Ruma]], [[Pećinci]] {{flag|Srbija}} 
| koordinate           = 
| površina             = 98.20
| oznaka               = 
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 1994. god. uredbom vlade RS br 56/1994 i 81/2008&lt;ref name=&quot;bagremara&quot;&gt;{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2008_09/t09_0045.htm |title= Uredba Vlade Srbije o SRP Obedska bara |work= Službeni glasnik RS broj 56/1994 i 81/2008. |accessdate= 7. 2. 2025}}&lt;/ref&gt;
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = Javno preduzeće Vojvodinašume - Petrovaradin
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Obedska bara''' je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićeno područje]] između naselja [[Kupinovo]], [[Obrež]], [[Grabovci]] i rijeke [[Sava|Save]], [[Srbija]]. Uže područje Obedske bare čini korito takozvana &quot;&quot;Potkovic&quot; i viši dio terena kupinske grede takozvano &quot;Kopito&quot;, i ostatak je napuštenog korita Save, čiji glavni tok sada teče južnije.  

Bara je sezonsko plavljeno područje rijeke Save, sa [[močvara]]ma, barama, vlažnim livadama i mrtvicom. Podložna je brzom muljenju i obogaćivanju nutrijentima, što rezultira širenjem tršćaka i šikara saliksa, isključujući otvorene vodene površine.  Područje je važno za razne vrste [[ptica]] kojih je registrovano oko 220 ​​vrsta. Regulacija rijeke negativno je uticala na riblje fondove na lokaciji. 
== Zaštićeno područje ==
[[Austro-Ugarska]] je 1874. područje proglasila carskim lovištem i zaštitila ga.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Specijalni rezervat prirode „Obedska bara“ - Vojvodina šume: www.vojvodinasume.rs- 23.12.2021 |url=https://www.vojvodinasume.rs/zastita-zivotne-sredine/obedska-bara/ |access-date=2021-12-24 |archive-date=2021-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211224135926/https://www.vojvodinasume.rs/zastita-zivotne-sredine/obedska-bara/ }}&lt;/ref&gt; Godine 1919. postaje zaštićeno kraljevsko lovište dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]]. Rješenjem Zavoda za proučavanje prirodnih vrednosti NR Srbije proglašeno je 1951. god. za zaštićeni rezervat. Sadašnji status Specijalnog rezervata prirode je steklo 1994. godine aktom Vlade Republike Srbije. Tada je podeljen na tri dijela sa različitim stepenima zaštite.

U području se nalazi motel sa Info centrom i predviđen je za prijem oko 40 posjetilaca. Postoji kružno edukativna staza dužine 7 km, zatim staza uz obalu “Obedske bare” dužine oko 5 km, više monitoring osmatračnica, ostrvo ptica, vodena ogledala (4) postavljeni smjerokazi i informativne table, nadstrešnice, čamci za razgledanje, sportski i rekreativni ribolov. 
=== Ramsarsko područje ===
Obedska bara se nalazi na listi [[Lista ramsarskih područja u Srbiji|Ramsarskih mjesta]] od 1977. god, sa zaštitnom zonom koja iznosi 17.501 ha.&lt;ref name=&quot;ramsarser&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris-search/?f%5B0%5D=regionCountry_en_ss%3AEurope&amp;f%5B1%5D=regionCountry_en_ss%3ASerbia&amp;pagetab=1 |title= Ramsarska područja u Srbiji |work= Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |accessdate= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ramobedska&quot;&gt;{{Cite web |url=https://rsis.ramsar.org/ris/136 |title= Obedska bara|work=
Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org |accessdate= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;
=== Značajno područje za ptice ===
Obedska bara proglašena je 1989. godine i za međunarodno [[Značajna područja za ptice|značajno područje za ptice - IBA]]). Registrovano je oko 180 vrsta ptica: kašikara ili žličarka (''Platalea''), žuta čaplja, bijela roda, [[crna roda]], [[orao bjelorepan]] i dr.

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Commonscat|Obedska bara}}
[[Kategorija:Ramsarska područja u Srbiji]]
[[Kategorija:Specijalni rezervati prirode u Srbiji]]
[[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji]]
[[Kategorija:Ruma]]</text>
      <sha1>c2spwl4t23131m1ib0btltl09vv9re3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epitafi na stećcima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4674064</id>
    <revision>
      <id>42684302</id>
      <parentid>42655624</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T03:27:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23331" sha1="mw6f5wnt3ka3vvlxxxv74pah9ul6m8d" xml:space="preserve">[[File:Grd3.jpg|mini|desno|Stećak u obliku ploče župana Grdeše, sa natpisom iz 1180. god.]]
'''Epitafi na stećcima''', uz [[Oblici stećaka|oblike]] i [[Ukrašavanje stećaka|ukrase]], najznačajniji su faktor naučne i umjetničke vrijednosti [[Stećci|stećaka]]. Imaju svoje paleografske, jezičke, likovne i historijsko-dokumentarne vrijednosti. [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosanski]] i [[Zahumlje|humski]] epitafi svoj su procvat doživjeli u 14. i 15. stoljeću, što se podudara sa političkim i ekonomskim jačanjem srednjovjekovne bosanske države. Dio su šire tradicije grobne epigrafije i čine dio [[Kršćanstvo|kršćanske]] epigrafije [[Evropa|evropskoga]] srednjovjekovlja.&lt;ref name=&quot;Vego&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/66934033/Marko-Vego-Zbornik-srednjovjekovnih-natpisa-Bosne-i-Hercegovine-I |title= Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. |work= Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964 |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 

Dok je podizanje nadgrobnog spomenika – stećka trebalo pokojniku osigurati vječni dom, epitaf je trebao očuvati pokojnikov identitet. Epitafi su sačuvali imena, uglavnom istorijski nepoznatih osoba, koje su spašene od zaborava. Tako je opstanak imena ili identiteta povezan s kulturom sjećanja, a epitaf, kao jedan od njenih instrumenata, u tome je odigrao značajnu ulogu. Sačuvali su brojna životna iskustva, narodnu filozofiju te izvorni narodni jezik dajući tako svoj originalni doprinos kultu štovanja mrtvih kao obliku kulture sjećanja koja je univerzalna i nadilazi sve vremenske periode.&lt;ref name=&quot;Azra&quot;&gt;{{Cite web|url= https://hrcak.srce.hr/file/321350 |title= Azra Begović - Kult posmrtne memorije: epitafi na stećcima |work= Pro tempore - Časopis studenata povijesti, Godina XIII, broj 13, 2018. |accessdate= 31. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

Nadgrobni natpisi kojih je prema evidencijama do danas zabilježeno oko četiri stotine od čega se u BiH nalazi 85%, a najzastupljeniji su na području današnje Hercegovine. Najveći je broj epitafa pisan bosančicom, bosanskom ćirilicom. Svaki od tih natpisa ima ustaljeni obrazac ili shemu po kojoj je napisan. Natpisi na stećcima donose informacije o životu i smrti srednjovjekovnog bosanskog čovjeka, o stanju između njega i gospodara, o kultu zemlje i značaju borbe za državu.&lt;ref name=&quot;Nermina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://dunjalucar.wordpress.com/2022/10/08/zivot-i-smrt-srednjovjekovnog-bosanskog-covjeka-zapisani-na-steccima/ |title=Nermana Arnautović -Život i smrt srednjovjekovnog bosanskog čovjeka zapisani na stećcima |work= Dunjalučar: Magazin za filozofiju, kulturu i umjetnost |accessdate= 9. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Pismo ==
[[Epitaf]]i na stećcima/nadgrobnim spomenicima predstavljaju i jedan vid originalnog stvaralaštva u srednjovjekovnoj bosanskoj pismenosti i idu u sami vrh [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] epigrafike. Pisani su isključivo [[Ćirilica|ćirilicom]] i narodnim jezikom. Vremenom su korišteni razni nazivi za to pismo. Danas se smatra da ga je najbolje zvati bosanska epigrafska ćirilica ili bosanska lapidarna ćirilica, a opravdan je,  prvenstveno zbog praktičnosti i naziv [[bosančica]]. To je pismo varijanta južnoslavenske ćirilice sa posebnim bosanskim osobinama.&lt;ref name=&quot;Bešlagić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Natpise karekteriše živ narodni jezik i ikavsko nariječje dok se tek pri kraju vremena stećaka pojavilo ijekavsko nariječje.&lt;ref name=&quot;Baranka&quot;/&gt;
== Stvaraoci ==
{{Glavni|Izrada stećaka}}
[[Izrada stećaka|Stvaraoci stećaka]] i epitafa bili su:
* kovač, majstor-umjetnik koji je klesao (sjekao) stećke. Jedan broj hercegovačkih klesara učio je zanat u primorskim gradovima, prvenstveno u Dubrovniku, dok su onda bosanski klesari učili od njih. Zabilježeno je i da su majstori iz Dubrovnika i primorja radili u Bosni. 
* dijak (pisar), osoba koja je sastavljala tekst epitafa. Dijaci se smatraju glavnim nosiocima pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni i Humu i poticali su iz redova sveštenstva i vlastele. Javljali su se kao pisari (crkvenih) knjiga, u službi bosanskih banova i vlastele te kao dijaci epitafa.&lt;ref name=&quot;Baranka&quot;/&gt;

Još uvijek nije jasno je li epitaf urezivao dijak ili je on samo sastavljao predložak teksta na temelju kojega je to činio kovač. Činjenica je da se u epitafima pojavljuju imena kako kovača tako i dijaka, što navodi na zaključak da su dijaci ipak bili ti koji su urezivali tekst na nadgrobni spomenik pokojnika.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2019}}&lt;/ref&gt;  

== Podjela epitafa ==
Epitafi na stećcima su prava riznica danas zaboravljenih srednjovjekovnih riječi i izraza koji su bili produkt čistog narodnog izražaja. [[Dubravko Lovrenović]] podijelio je epitafe na:
=== Epitafi s vjerskim formulama ===
Ovi epitafi s vjerskim formulama najčešće sadrže – ''Va ime Otca i Sina i Svetoga Duha'', a ispred je znak krsta što dovodi do zaključka da su ispod stećaka zakopavani [[Hrišćanstvo|kršćani]].&lt;ref name=&quot;Baranka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/77151 |title= Branka Purgarić-Kužić - Dosadašnja istraživanja o stećcima |work= Radovi za hrvatsku povijest, Zagreb, 1995 |accessdate= 9. 2. 2019 |archive-date= 2022-06-17 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220617222149/https://hrcak.srce.hr/file/77151 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; 

:''SIE LEŽI MIHOIO GRAHOVČIĆ PRAVE VIRE RIMSKE KOI POČTENO HOĆAŠE I BOGU SE MOLJAŠE I DOBRU KNJIGU ZNAŠE.DAJ MU BOŽE DUŠI DA BUSDE SPASEN''.

Znatan broj bosanskih i humskih epitafa u kojima se retrospektivno i prospektivno sjećanje, karakteristično za rimske epitafe, prožima sa srednjovjekovnim, izrazito kršćanskim epitafom. Primjer je epitaf gosta Milutina Crničanina:
:''Va ime tvoje pričista trojice gospodina gosti Milutina bilig rodom Crničanin. Pogibe ino nego li milosti božiei. Žitie a žih u čast bosanske gospode i vlastele i od grčke gospode. A vse vidomo.''

Na osnovu epitafa dolazi se do zaključka da je Milutin Crničanin bio visoko svešteničko lice [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], da je svojevremeno uživao velik ugled među vlastelom te da je njegov život nasilno prekinut. Budući da epitaf počinje molitvenom formulom, u kojoj se spominju trojica gospodina, može se zaključiti da pripadnici Crkve bosanske nisu odbacivali dogmu o Svetom Trojstvu. Ako se uzme u obzir da se s Milutinom u vezu dovodi zvanje gosta te da se na njegovu stećku nalazi i prikaz čovjeka odjevenog u habit s užetom oko pojasa, dolazi se do zaključka da su i svešenici Crkve bosanske nosili habit kao i sveštenici katoličke i pravoslavne crkve
[[File:Stecak Petra kristijanina Pluzine.png|mini|160px|lijevo|Stećak Petra Krstjanina - odnos seniora i njegovog štićenika - moralna poduka - životno iskustvo :''Bože, ја Petko krstjanin, beleg postavio za života, očekujući smrt u Sokolu, uz svog milog gospodina vojvodu Stjepana,'' 
:''da primi njegovu dušu i moli braću i družinu da mu prolazeći ne gaze grob.'' 
:''jer sam ja bio kao i vi, a vi ćete biti kao i ja smrtni.''&lt;ref name=&quot;petko&quot;&gt;[https://www.stecciwh.org/wp-content/uploads/2018/01/Management-Plan-MNE.pdf - MINISTRY OF CULTURE - Mr. Prof Branislav Micunovic, Minister: Stećci medieval tombstones - Menadžment plan- www.stecciwh.org, 15.3.2022]{{en}}&lt;/ref&gt;]]
=== Epitafi s motivom junačke smrti ===
Epitafe s motivom junačke smrti i vjerne službe obično počinju formulom ''Ase (sije)'', tj. leži. Tema viteške smrti, odnosno vjerne službe svome gospodaru, susreće se u više epitafa. Smrt je često direktan rezultat služenja senioru, koji onda podiže spomenik svome vazalu. Duboko je ukorijenjena u srednjovjekovnoj evropskoj književnosti, a sama ideja viteštva predstavlja zapadnoevropski dvorski fenomen koji se proširio po čitavoj Evropi te se „uhvatio“ i na stećcima. U epitafima na stećcima striktno se naglašava hijerarhijski odnos između seniora i njegovog štićenika te se u ovom kontekstu mogu pratiti odnosi između vladara i visokog plemstva pa sve do sitne vlastele. Takav je stećak vojvode Miotoša na [[Nekropola Lađevine|nekropoli u Lađevinama]].&lt;ref&gt;[https://www.nekropola.ba/bs/epitafi-na-steccima Epitafi na stećcima - www.nekropola.ba]&lt;/ref&gt;
:''† Vь ime o(t)ca i s(i)na i sveto(ga) d(u)ha. Se leži vo(j)evoda Miotošь (sa) svo(j)imь (s)inomь Stěpkomь svomu g(ospo)d(i)nu Vlatku Vlađeviću konь (kod) nogu ko(j)i mu posluži živu a mrьtva pobiliži boži(jo)mь (p)omoćju i kneza Pavla milostiju. A i se(j) kopajte na pleme(ni)tomь! I pravi vo(j)evoda Miotošь: I mnogo ot (od) mo(j)e ruke na zeml(j)i bi, a ě (ja) ni ot (od) (j)e(d)ne i nikorь ne bi mrьt(a)vь neh ga ubit(i).''&lt;ref name=&quot;anubih&quot;&gt;{{Cite web  |url= https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/742/6.%20Halilovic%2C%20Z%2C%20Delalic%2C%20A..pdf?sequence=8&amp;isAllowed=y  |title= Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin  |work= ANUBiH - Godišnjak, 2021  |accessdate= 9. 2. 2017  |archive-date= 2022-08-17  |archive-url= https://web.archive.org/web/20220817104138/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/742/6.%20Halilovic%2C%20Z%2C%20Delalic%2C%20A..pdf?sequence=8&amp;isAllowed=y  }}&lt;/ref&gt;}}

:''I MNOGO NA ZEMLJI BI (UBIJENO) A JA NI OT (JEDNE), I NIKOR OT MOJE RUKE NE BI MRTAV. NE(HTJE)H GA UBIT(I)''.

:''DAVNO TI SAM LEGAO I VELE TI MI JE LEŽATI …'' 

:''I DA VISTE DA CETE UMRIJETI I VSI VI …''
 
:''U TOJ DOBA UMRIJEH, SVAKOMU ME BI ŽAO MOMU; DRUŽINO ŽALITE ME, MLAD SI SEGA SVITA OTIDOH, A JEDIN BIH U MAJKE.''&lt;ref name=&quot;vikići&quot;&gt;{{Cite web |url= https://vikici.ba/o-bosanskim-steccima-poruke-sa-stecaka/  |title= Bosanski stećci: Poruke sa stećaka |work= Vikići portal |accessdate= 9. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; 

Nije samo smrt u službi gospodara bila tema epitafa. Pojavljuju se i vrlo živopisna svjedočanstva o tragičnim događajima koji su doveli do smrti:

:''A si krst Radoja Mrkšića. Stah Boga moleće i zla ne misleće i ubi me grom''
=== Epitafi o plemenitoj baštini i porodici ===
Često se u epitafima naglašava da je pokojnik sahranjen na svojoj plemenitoj baštini. Time se potcrtava njegov približan rang, odnosno da je koliko-toliko bio nezavisan, slobodan i imućan u svom srednjovjekovnom životu.&lt;ref name=&quot;epitafii&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/10-1954.pdf |title= Epitafi na stećcima |work= nekropola.ba |accessdate= 20. 8. 2024 |archive-date= 2024-08-14 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240814184811/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/10-1954.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;. Na taj način se iskazuje i težnja da vječni dom bude podignut na porodičnom groblju, na svojoj zemlji, uz najbližu rodbinu. Na nekropoli Jezero u selu [[Lipovice (Lopare)|Lipovice]] kod [[Stećci u Loparama|Lopara]] se nalazi jedan sljemenjak sa relativno dobro sačuvanim natpisom, koji transkriptovan glasi:

:''Ase Leži (ovdje leži) Hotin Bogosalić na plemenitoj svojoj zemlji, postavi (spomenik) Radovan i Radovin, sina oba''&lt;ref name=&quot;pribo&quot;&gt;[https://www.priboj-majevica.com/majevica-istorija/ste%C4%87ci-majevice/ Srednjovjekovni Stećci na području Priboja - www.priboj-majevica.com, ]&lt;/ref&gt;
 
:''A SE LEŽI RADOSAV HERAKOVIĆ. OVO LEGOH NA SVOJOJ PLEMENITOJ GOLUBAČI, I DA JE LAKA BLAGA''

=== Epitafi kratkog sadržaja ===
Epitafi kratkog sadržaja donose samo ime pokojnika i ime kovača i (ili) dijaka. Takav je i natpis iz Radimlje:
:''A se kami na Vukcu na Pet[r]oviču. A se pisa Bolašin Bogačić''.&lt;ref name=&quot;GM2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gurda |first1=Amela |last2=Matuh |first2=Gorana |date=2015 |title=Stećci u Bosni i Hercegovini: Kulturološki aspekti stanovništva |location=Sarajevo |language=Bosnian}}&lt;/ref&gt;
 
=== Epitafi u kojima su sublimirana životna iskustva ===
Dosta natpisa u sebi sadrži filozofsko-religijsko-moralnu poruku ''ja sam bio kako vi jeste, a vi ćete biti kako jesam ja''. Kroz ovu frazu manifestira se moralna poruka da treba konstantno živjeti misleći na smrt. Natpis sa stećka [[Nekropole stećaka Trnovo|Nekropole Kaursko groblje u Prečanima]]:
:''Ovdje leži Ivan na svojoj zemlji. Bratja i družino, žalite me! Ja sam bio k'o vi, a vi ćete biti k'o i ja. Napisao Radič'' 

Ivan Maršić iz zapadnog Huma, jednostavno i bez ironije, bilježi jednu gorku istinu o ljudskoj sudbini, što ju je na kraju svog života kao najdragocjenije iskustvo stekao, predajući ga u vidu poruke onima što dolaze poslije njega:
:''Dugo na zemlji živjeh ja – osamdeset i osam ljeta. A ništa ne ponesoh!…''&lt;ref name=&quot;ivanmaršić&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-2-no-1-2007-january/inscriptions-on-bosnian-medieval-tombstones-stecaks/ |title= O stećcima |work= Duh Bosne |accessdate= 20. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
=== Biografija pokojnika ===
Za određene natpise se može kazati da predstavljaju malu biografiju pokojnika. U kratkim crtama sročen je njegov život sve do trenutka njegove smrti i podizanja stećka. Natpisi ovog tipa obično su nešto duži, često se u njima navode značajnije historijske ličnosti, a u sebi objedinjavaju više dijelova, koji se ogledaju u biografskim elementima pokojnika, porukama prolazniku ili posjetiocu groba i stećka.

Najduži natpis  je na [[Stećak Vignja Miloševića|stećku Vignja Miloševića]]. Ima ukupno 80 riječi, što je dosta više u odnosu na druge natpise na stećcima, ispisanih u 25 redova, i u svakom redu je 9 - 15 slova. Sva su slova lijepo izrađena i umjetnički povezana jedno s drugim. U transliteraciji glasi:

:''+ Va ime ώ(t)ca i Sina i svet(a)go d(u)ha amin' se leži vign' milošević' služi banu s tipanu i kralu t(vart)ku i kralu dabiši i kralici grubi i krala ostoju i u to vrime doide (i) svadi se ostoja kral' s hercegom' i z bosn(o)m' i na ugre po(id)e ostoja to vrime mene vigna doide kon'čina i legoh' na svom' plemenitom' pod' kočerinom' i molu vas' nenast upaite na me ja s(a)m' bil' kakovi este vi ćete biti kako v' sam' ja''&lt;ref name=&quot;viganj&quot;&gt;{{Cite web|url= http://miruhbosne.com/kocerinska-ploca-i-stecci-svjedok-bosanske-drzavnosti-u-sirokom-brijegu/ |title= Kočerinska ploča i stećci: Svjedoci bosanske državnosti u Širokom Brijegu |work= Miruh Bosne |accessdate= 31. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;}}

:''GOSPOJA RADACA, ŽUPANA NENCA CIHORICA KUCNICA A NEVJESTA ŽUPANA VRATKA I SLUGE DABIŽIVA … KCI ŽUPANA MILTJENA DRAŽIVOJEVICA''. (natpis iz Veličana kod Trebinja)
=== Interesantni natpisi na stećcima XIII i XIV st. ===
Natpis na stećku kaznaca Nespine?
:''Ɣ (ʜ)мє вєʌьκо(гɑ) κɑʒɴьцɑ ɴєсьпʜɴє Б ьтɑ поʒʜдɑ Бѣʌоκɑ κɑʒɴьцɑ ɴєсьпʜɴƔ свогɑ господʜɴɑ ʜ ос(т)ɑвʜ сєБѣ мѣсто поʌьгь своєгɑ господʜɴɑ''. Natpis se nalazi u mjestu Malo Čajno kod Visokog.

Natpis na stećku župana Krnje?
:''мсцɑ сєκьтєБ ɑ Ɣ т єтʜ ɴɑ дєстє дьɴь п ѣстɑвʜ сє ɑвь Бж ʜ ћєо гʜѣ : ɴɑ вєүє ʜє χв ɑ дɴє ɑ ʜмєɴємь жƔпɑɴь κ ьɴѣ''. Natpis se nalazi u mjestu Arandjelovo kod Trebinja.

Natpis na stećku Božićka Banovića?
:''ɑ сє ʌєжʜ Божʜћκо Бɑɴовʜ(ћь) ɴɑ своєʜ ʒємʌʜ ɴɑ пʌємєɴʜтоʜ ɴɑ д ɑмʜ … ɴʜ ɑ постɑв(н)шє χʌɑпɑ ʜ ѣ ʜ Богдɑɴь ʜ ѣ ɑɴκо ʒ Б( )ɑтʜом(ь)''. Stećak i natpis na njemu se nalaze u Banovićima.

Natpis na stećku Radivoja Krivoušića?
:''вɑ нмє Богɑ вєʌкогɑ цьрɑ ɴєБєсɴогɑ н ʒмʌсɴогɑ ɑ сє ʌєжн рɑднвон крнвоƔшнүн''. Stećak i natpis na njemu se nalaze u Mostaru.

Natpis na stećku Radivoja Draščića?
:''ɑ сє ʌєжʜ рɑдʜвоʜ дрɑшүʜћ доБрʜ юɴɑκь ѣ Бʜχь моʌƔ ѣ сє вɑсь ɴє тʜцɑʜтє вʜ ћєтє Бʜтʜ κɑκо ѣ ɑ ѣ ɴє могƔ Бʜтʜ κɑκо вʜ''. Stećak i natpis na njemu se nalaze u mjestu Podgradinje u Gornjem Hrasnu.

Natpis na stećku župana Medulina?
:''ɑ сєн ʌєжʜ жƔпɑɴь мєдƔʌʜɴь ɴʜκɑдɑ мɴого ɴє ʜмɑχь ɑ ɴʜκɑдɑ ɴʜщɑ ɴєстɑ ɑ дѣχь''. Stećak i natpis na njemu se nalaze u mjestu Vrpolje kod Trebinja.

Natpis na stećku kneza Vukosava Pliščića?
:''ɑ сє ʌєжн кɴєʒь вƔкосɑвь пʌншүнћь пнсɑ срɑцнɴь вƔкосɑʌнћь''. Stećak i natpis na njemu se nalaze u mjestu Stepen kod Gacka.

Natpis na stećku Beoke?
:''ɑ сє ʌєжн госпоѣ Бєωкɑ крьстнѣшнɴов(ɑ) кћн прнБнсɑвɑ косɑү(є) ɑ пнсɑ вокɑш''. Stećak i natpis na njemu se nalaze u mjestu Vlaholje kod Kalinovika.

Natpis na stećku Radojca Bilića?
:''в ʜмє ωтцɑ ʜ сʜɴɑ ʜ свєтогɑ дχɑ ɑмєɴь сє κɑмʜ Pɑдоʜцɑ Бʜʌʜћɑ мʜʌостʜю Божʜомь ʜ с помоћʜю pодɑ могɑ ʜʒʜдɑχь мɴогоүɑсɴƔ гpоБɴʜцƔ ʜ постɑвʜχь сʜ κɑмʜ ɴɑ гpоБɴʜцʜ моєʜʜ Ɣготовʜχь сʜ вʜүɴʜ домь ʒɑ жʜвотɑ своєгɑ ɑκо χоћє гɴь Бгь сєБʜ ʜ дpƔгƔ моємƔ моʌƔ Бpɑтʜю ʜ стpʜɴє ʜ ɴєвʜстє п ʜстƔпʜтє ʜ жɑʌʜтє мє ʜ ɴє попʜpɑʜтє мє ɴогɑмɑ є є ћєтє Бʜтʜ вʜ κɑκовь єсмь ѣ ɑ ѣ ɴєћƔ Бʜтʜ κɑκовʜ єстє вʜ пʜсɑ вєсєоκо κƔκƔʌɑмовʜћь''. Stećak i natpis na njemu se nalaze u mjestu Staro Selo kod Donjeg Vakufa.

== Jezičke osobine i jezičko-stilski tipovi ==
Natpisi su pisani strogo utvrđenim pravilima i dostojanstvenim stilom. Oni daju nam odgovore na pitanje odnosa između onoga što se smatra klasičnom redakcijom [[staroslavenski jezik|staroslavenskog jezika]] i onog što se smatra jezikom nadgrobnih spomenika. Jezik natpisa je narodni, većinom štokavsko - [[ikavica|ikavski]] (rjeđe [[jekavica|jekavski]]), uz dosta čakavizama (stoga katkad karakteriziran kao šćakavski, ili štokavsko-čakavski idiom), te određeni broj crkvenoslavizama. 

Jezičke osobine:

* prodor žive narodne riječi ugrađen u pisani jezik tog doba
* potreba za zbijenošću, jasnošću i jednostavnošću izraza (sa što menje riječi trebalo je više reći, što je rezultiralo izrazitom [[poetika|poetikom]])
* visok stepen ujednačenosti zapadnoštokavskih osobina
* bosanski pisani manir: ikavizam, neizvršeno [[jotovanje]], grupa re umjesto ro, grupa va (&lt;vb)
* karakteristična leksika (ase, se, jere, hotjeh, tagdi, vele, tko, sije, tuždi, sade)

Premda stećke kao cjelinu odlikuju zajedničke srednjovjekovne jezičke osobine, ipak se uočavaju dva osnovna jezičko-stilska tipa:

* hercegovački – istočnoštokavske osobine sa lokalnim jezičkim crtama
* srednjobosanski, zapadnobosanski i zapadnohercegovački tip – odlike zapadne štokavštine

Dakle, i u jeziku ovih natpisa dolazi do diferenciranja, ali isto tako je očita teritorijalna međudijalekatska ujednačenost u rasponu od nekoliko vjekova na jezičkom i palografskom nivou, što svjedoči o pisanom maniru srednjovjekovnog [[bosanski jezik|bosanskog književnog jezika]] koji je razvijen zaključno sa 15. vijekom. 

Ostavljajući po strani njihovu estetsku vrijenost, ovi su natpisi nesumnjiv argument da se bosanska pisana riječ vezuje za jedan širi kulturni proces – [[pismenost]] koja je stvarana za potrebe ovoga prostora. Nijedna historija književnog jezika ne odbacuje [[spomenik]]e imali oni književne elemente ili ne, ali ipak se vodi računa o tome da se neki natpisi ne mogu promatrati u istoj ravni sa spomenicima koji samo prenose golu informaciju.

Postavljanje stećaka je nastvaljeno i jedno vrijeme u [[Osmanlijsko carstvo|osmanskom dobu]] ([[nišani]] kao arhitektonska evolucija stećaka, pokoji nišan sadrži i natpis ispisan bosančicom), što svjedoči o kontinuitetu razvoja bosanske tradicije i jezika.

Epitafi i [[epigraf]]i jedan su od načina da se prikaže lapidarna pismenost i oblikovanje bosančice. Danas je od 20 do 30 dobro istraženih stećaka. Problem objavljivanja ovih natpisa je u fotografiji tih tekstova, njihovoj transkripciji i transliteraciji, koje su vrlo složene. &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Lejla Nakaš - Pismo natpisa stećaka, Godišnjak ANUBiH 47, 2018, s.177 |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf |access-date=2022-10-04 |archive-date=2020-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328133311/http://www.anubih.ba/godisnjak/god47/Godisnjak47-full.pdf }}&lt;/ref&gt;Time su se bavili Marko Vego i Šefik Bašlagić, a što se tiče objavlljivanja ovih spomenika najveću zaslugu ima [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej]].

Stećci u sebi sadrže ponajviše elemenata književnog govorenja – više negoli u administrativnoj pismenosti. Vremenom su mnogi natpisi oštećeni ili uništeni, pa ih je stoga vrlo teško ili nemoguće rekonstruisati.&lt;ref name=&quot;Stećci kultura&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost  |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 
=== Zaboravljene riječi ===
Osim sadržaja, epitafe zanimljivima čine i njihova paleografska i lingvistička svojstva. Epitafi čuvaju pojedine već davno zaboravljene riječi i izraze: 
* kućnica i podružije– domaćica i supruga; 
* vladika – gospođa; plemenito – nasljedna velikaška zemlja; 
* sjen – grob, spomenik; 
* uzmožni muž – ugledni čovjek; 
* bilig, bjeleg, kami, zlamenie – nadgrobni spomenik; 
* u treti na desete – trinaestoga; 
* zdje – ovdje, tu; 
* ničesare – ništa, nikoga;
* v dni – u dane; 
* vmrje – umrije; 
* ase, asei, asie, ise – tu, ovdje; 
* poleg – pokraj, pored; 
* čtioče – čitaoče; 
* končina – kraj, smrt; 
* učiniše vrhu mene krv nezaimitu – učiniše nadamnom krvnu osvetu i dr

== Literatura ==
* [[Alojz Benac]], Stećci, Prosveta, Beograd, 1963;
* [[Šefik Bešlagić]], Boljuni, Starinar XII /1961., Beograd, 1961., 175.-205. sa kompletnom literaturom,
* S. Pudarić, Program zaštite i uređenja nekropole stećaka u Boljunima, Slovo Gorčina, Stolac 1988./89., 16.-17.,
* [[Marko Vego]], Patarenstvo u Hercegovini u svjetlu arheoloških spomenika, GZM, NS (A), XVIII, Sarajevo, 1963
* [[Marian Wenzel]], Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1964.
* Alojz Benac, Radimlja, Sarajevo ,1950.
* B. Hrabak, Prilog datovanju hercegovačkih stećaka, Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. sv. VIII/1953., Sarajevo, 325.-328.
== Reference ==
{{reference|2}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Stećci sa natpisom| ]]</text>
      <sha1>mw6f5wnt3ka3vvlxxxv74pah9ul6m8d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Message box/ambox.css</title>
    <ns>828</ns>
    <id>4674685</id>
    <revision>
      <id>42684198</id>
      <parentid>42684003</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T19:28:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684198</origin>
      <model>sanitized-css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="3718" sha1="md2345ox15tpa5sg8123iqa33hyesgd" xml:space="preserve">.ambox {
	border: 1px solid #a2a9b1;
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #36c;  /* Default &quot;notice&quot; blue */
	background-color: #fbfbfb;
	box-sizing: border-box;
}

/* Single border between stacked boxes. Take into account base templatestyles,
 * user styles, and Template:Dated maintenance category.
 * remove link selector when T200206 is fixed
 */
.ambox + link + .ambox,
.ambox + link + style + .ambox,
.ambox + link + link + .ambox,
/* TODO: raise these as &quot;is this really that necessary???&quot;. the change was Dec 2021 */
.ambox + .mw-empty-elt + link + .ambox,
.ambox + .mw-empty-elt + link + style + .ambox,
.ambox + .mw-empty-elt + link + link + .ambox {
	margin-top: -1px;
}

/* For the &quot;small=left&quot; option. */
/* must override .ambox + .ambox styles above */
html body.mediawiki .ambox.mbox-small-left {
	/* @noflip */
	margin: 4px 1em 4px 0;
	overflow: hidden;
	width: 238px;
	border-collapse: collapse;
	font-size: 88%;
	line-height: 1.25em;
}

.ambox-speedy {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #b32424;    /* Red */
	background-color: #fee7e6;          /* Pink */
}

.ambox-delete {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #b32424;    /* Red */
}

.ambox-content {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #f28500;    /* Orange */
}

.ambox-style {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #fc3;       /* Yellow */
}

.ambox-move {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #9932cc;    /* Purple */
}

.ambox-protection {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #a2a9b1;    /* Gray-gold */
}

.ambox .mbox-text {
	border: none;
	/* @noflip */
	padding: 0.25em 0.5em;
	width: 100%;
}

.ambox .mbox-image {
	border: none;
	/* @noflip */
	padding: 2px 0 2px 0.5em;
	text-align: center;
}

.ambox .mbox-imageright {
	border: none;
	/* @noflip */
	padding: 2px 0.5em 2px 0;
	text-align: center;
}

/* An empty narrow cell */
.ambox .mbox-empty-cell {
	border: none;
	padding: 0;
	width: 1px;
}

.ambox .mbox-image-div {
	width: 52px;
}

@media (min-width: 720px) {
	.ambox {
		margin: 0 10%;                  /* 10% = Will not overlap with other elements */
	}
}

@media print {
	body.ns-0 .ambox {
		display: none !important;
	}
}

/* Sakriva automatsku Minervinu ikonu unutar kutije */
body.skin-minerva .ambox .minerva-ambox-icon {
	display: none !important;
}

/* Uklanja Minervino ograničenje visine i donji razmak teksta */
html.client-js body.skin-minerva .ambox .mbox-text-div,
html.client-js body.skin-minerva .ambox .mbox-text-span {
	height: auto !important;
	max-height: none !important;
	margin-bottom: 0 !important;
}

/* Postavlja &quot;Saznajte više&quot; desno i odvaja ga od teksta */
body.skin-minerva .ambox .ambox-learn-more {
	float: right !important;
	position: relative !important;
	top: -1px !important;
	right: 0 !important;
	bottom: auto !important;
	left: -4px !important;
	margin-left: 1.2em !important;
	white-space: nowrap;
}

/* Uklanja gradijent koji prekriva završetak teksta */
body.skin-minerva .ambox .ambox-learn-more::before {
	display: none !important;
}

/* Dodaje mali razmak između uzastopnih kutija */
body.skin-minerva .ambox,
body.skin-vector .ambox {
	margin-top: 0 !important;
	margin-bottom: 0.2em !important;
}

/* Postavlja tematski prilagodljivu pozadinu i boju teksta u Vectoru */
body.skin-vector .ambox {
	background-color: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa) !important;
	color: var(--color-base, #202122) !important;
}

/* Postavlja tematsku pozadinu kutije za brzo brisanje */
body.skin-vector .ambox.ambox-speedy {
	background-color: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important;
}

/* Povećava čitljivost teksta u Amboxovima mobilne teme */
.client-js body.skin-minerva .ambox {
	color: var(--color-base, #202122) !important;
}</text>
      <sha1>md2345ox15tpa5sg8123iqa33hyesgd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684199</id>
      <parentid>42684198</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T19:50:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684199</origin>
      <model>sanitized-css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="3707" sha1="008u8v1j2fgqmoslmlbc1kjxmc1xqvb" xml:space="preserve">.ambox {
	border: 1px solid #a2a9b1;
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #36c;  /* Default &quot;notice&quot; blue */
	background-color: #fbfbfb;
	box-sizing: border-box;
}

/* Single border between stacked boxes. Take into account base templatestyles,
 * user styles, and Template:Dated maintenance category.
 * remove link selector when T200206 is fixed
 */
.ambox + link + .ambox,
.ambox + link + style + .ambox,
.ambox + link + link + .ambox,
/* TODO: raise these as &quot;is this really that necessary???&quot;. the change was Dec 2021 */
.ambox + .mw-empty-elt + link + .ambox,
.ambox + .mw-empty-elt + link + style + .ambox,
.ambox + .mw-empty-elt + link + link + .ambox {
	margin-top: -1px;
}

/* For the &quot;small=left&quot; option. */
/* must override .ambox + .ambox styles above */
html body.mediawiki .ambox.mbox-small-left {
	/* @noflip */
	margin: 4px 1em 4px 0;
	overflow: hidden;
	width: 238px;
	border-collapse: collapse;
	font-size: 88%;
	line-height: 1.25em;
}

.ambox-speedy {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #b32424;    /* Red */
	background-color: #fee7e6;          /* Pink */
}

.ambox-delete {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #b32424;    /* Red */
}

.ambox-content {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #f28500;    /* Orange */
}

.ambox-style {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #fc3;       /* Yellow */
}

.ambox-move {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #9932cc;    /* Purple */
}

.ambox-protection {
	/* @noflip */
	border-left: 10px solid #a2a9b1;    /* Gray-gold */
}

.ambox .mbox-text {
	border: none;
	/* @noflip */
	padding: 0.25em 0.5em;
	width: 100%;
}

.ambox .mbox-image {
	border: none;
	/* @noflip */
	padding: 2px 0 2px 0.5em;
	text-align: center;
}

.ambox .mbox-imageright {
	border: none;
	/* @noflip */
	padding: 2px 0.5em 2px 0;
	text-align: center;
}

/* An empty narrow cell */
.ambox .mbox-empty-cell {
	border: none;
	padding: 0;
	width: 1px;
}

.ambox .mbox-image-div {
	width: 52px;
}

@media (min-width: 720px) {
	.ambox {
		margin: 0 10%;                  /* 10% = Will not overlap with other elements */
	}
}

@media print {
	body.ns-0 .ambox {
		display: none !important;
	}
}

/* Sakriva automatsku Minervinu ikonu unutar kutije */
body.skin-minerva .ambox .minerva-ambox-icon {
	display: none !important;
}

/* Uklanja Minervino ograničenje visine i donji razmak teksta */
html.client-js body.skin-minerva .ambox .mbox-text-div,
html.client-js body.skin-minerva .ambox .mbox-text-span {
	height: auto !important;
	max-height: none !important;
	margin-bottom: 0 !important;
}

/* Postavlja &quot;Saznajte više&quot; desno i odvaja ga od teksta */
body.skin-minerva .ambox .ambox-learn-more {
	float: right !important;
	position: relative !important;
	top: -1px !important;
	right: 0 !important;
	bottom: auto !important;
	left: -4px !important;
	margin-left: 1.2em !important;
	white-space: nowrap;
}

/* Uklanja gradijent koji prekriva završetak teksta */
body.skin-minerva .ambox .ambox-learn-more::before {
	display: none !important;
}

/* Dodaje mali razmak između uzastopnih kutija */
body.skin-minerva .ambox,
body.skin-vector .ambox {
	margin-top: 0 !important;
	margin-bottom: 0.2em !important;
}

/* Postavlja tematski prilagodljivu pozadinu i boju teksta u Vectoru */
body.skin-vector .ambox {
	background-color: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa) !important;
	color: var(--color-base, #202122) !important;
}

/* Postavlja tematsku pozadinu kutije za brzo brisanje */
body.skin-vector .ambox.ambox-speedy {
	background-color: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important;
}

/* Povećava čitljivost teksta u Amboxovima mobilne teme */
body.skin-minerva .ambox {
	color: var(--color-base, #202122) !important;
}</text>
      <sha1>008u8v1j2fgqmoslmlbc1kjxmc1xqvb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Obavijest o prijedlogu za brisanje</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4675772</id>
    <revision>
      <id>42684226</id>
      <parentid>41439825</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:21:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1286" sha1="8voenz7yq1gdzsfoz2unjroia3egytd" xml:space="preserve">{{{{{|safesubst:}}}#ifeq:{{{naslov}}}|3|
=== Rasprava o brisanju članka [[:{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}]] ===
|
== Rasprava o brisanju članka [[:{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}]] ==
}}
Zdravo! U toku je rasprava o tome da li je tema članka [[:{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}]] dovoljno [[Wikipedia:Značaj|značajna]] za uvrštavanje u Wikipediju. Ako se utvrdi da tema nije značajna, članak će biti izbrisan. Rasprava se odvija u '''[[Wikipedia:Članci za brisanje#{{{2|{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}}}}|odjeljku „&quot;{{2|{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}}}}&quot; stranice Članci za brisanje]]'''. Svatko je dobrodošao da joj doprinese kako bi se postigao [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]]. Preporuka je da učesnici rasprave iznose dokaze visokog kvaliteta i da se pozivaju na postojeća pravila i smjernice. Tokom rasprave članak se slobodno može uređivati i poboljšavati na temelju iznesenih zamjerki. Međutim, ne treba uklanjati poruku o tome da je članak predložen za brisanje s vrha članka sve dok se rasprava ne završi.
&lt;!-- Šablon:Obavještenje o brisanju članka --&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}} __NOTOC__
[[Kategorija:Šabloni za predlaganje brisanja]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8voenz7yq1gdzsfoz2unjroia3egytd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684227</id>
      <parentid>42684226</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:21:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1284" sha1="srqn5wrqx2umvn6q2nemtqpkda1jtgg" xml:space="preserve">{{{{{|safesubst:}}}#ifeq:{{{naslov}}}|3|
=== Rasprava o brisanju članka [[:{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}]] ===
|
== Rasprava o brisanju članka [[:{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}]] ==
}}
Zdravo! U toku je rasprava o tome da li je tema članka [[:{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}]] dovoljno [[Wikipedia:Značaj|značajna]] za uvrštavanje u Wikipediju. Ako se utvrdi da tema nije značajna, članak će biti izbrisan. Rasprava se odvija u '''[[Wikipedia:Članci za brisanje#{{{2|{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}}}}|odjeljku &quot;{{{2|{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}}}}&quot; stranice Članci za brisanje]]'''. Svatko je dobrodošao da joj doprinese kako bi se postigao [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]]. Preporuka je da učesnici rasprave iznose dokaze visokog kvaliteta i da se pozivaju na postojeća pravila i smjernice. Tokom rasprave članak se slobodno može uređivati i poboljšavati na temelju iznesenih zamjerki. Međutim, ne treba uklanjati poruku o tome da je članak predložen za brisanje s vrha članka sve dok se rasprava ne završi.
&lt;!-- Šablon:Obavještenje o brisanju članka --&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}} __NOTOC__
[[Kategorija:Šabloni za predlaganje brisanja]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>srqn5wrqx2umvn6q2nemtqpkda1jtgg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684228</id>
      <parentid>42684227</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:24:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Obavještenje o brisanju članka]] na [[Šablon:Obavijest o prijedlogu za brisanje]]</comment>
      <origin>42684227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1284" sha1="srqn5wrqx2umvn6q2nemtqpkda1jtgg" xml:space="preserve">{{{{{|safesubst:}}}#ifeq:{{{naslov}}}|3|
=== Rasprava o brisanju članka [[:{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}]] ===
|
== Rasprava o brisanju članka [[:{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}]] ==
}}
Zdravo! U toku je rasprava o tome da li je tema članka [[:{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}]] dovoljno [[Wikipedia:Značaj|značajna]] za uvrštavanje u Wikipediju. Ako se utvrdi da tema nije značajna, članak će biti izbrisan. Rasprava se odvija u '''[[Wikipedia:Članci za brisanje#{{{2|{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}}}}|odjeljku &quot;{{{2|{{{{{|safesubst:}}}ucfirst:{{{1|Naziv članka}}}}}}}}&quot; stranice Članci za brisanje]]'''. Svatko je dobrodošao da joj doprinese kako bi se postigao [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]]. Preporuka je da učesnici rasprave iznose dokaze visokog kvaliteta i da se pozivaju na postojeća pravila i smjernice. Tokom rasprave članak se slobodno može uređivati i poboljšavati na temelju iznesenih zamjerki. Međutim, ne treba uklanjati poruku o tome da je članak predložen za brisanje s vrha članka sve dok se rasprava ne završi.
&lt;!-- Šablon:Obavještenje o brisanju članka --&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}} __NOTOC__
[[Kategorija:Šabloni za predlaganje brisanja]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>srqn5wrqx2umvn6q2nemtqpkda1jtgg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Obaveštenje o brisanju članka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4675773</id>
    <redirect title="Šablon:Obavijest o prijedlogu za brisanje" />
    <revision>
      <id>42684358</id>
      <parentid>41349425</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:33:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Obavijest o prijedlogu za brisanje]]</comment>
      <origin>42684358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="t9x5p2zqwt5j5rhplunojyaktzuyvuv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Obavijest o prijedlogu za brisanje]]</text>
      <sha1>t9x5p2zqwt5j5rhplunojyaktzuyvuv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Aca/lista zadataka</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676295</id>
    <revision>
      <id>42684121</id>
      <parentid>42683889</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:49:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Šablon:Siročić]]</comment>
      <origin>42684121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1488" sha1="tnrjazx4k1f323n2zl0941xsu40mkx2" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161734&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Reklamiranje]] 1. septembra 2026. u 18:17 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161823&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Lasičji govor]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161842&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Proširiti odjeljak]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901162227&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Globalizirati]] 1. septembra 2026. u 18:22 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260903125839&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ombox]] 3. septembra 2026. u 14:58 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>tnrjazx4k1f323n2zl0941xsu40mkx2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684157</id>
      <parentid>42684121</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:15:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Šablon:Reklamiranje]]</comment>
      <origin>42684157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1372" sha1="r199ygv1czzxw869tmj01hdn9pqupzj" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161823&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Lasičji govor]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161842&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Proširiti odjeljak]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901162227&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Globalizirati]] 1. septembra 2026. u 18:22 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260903125839&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ombox]] 3. septembra 2026. u 14:58 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>r199ygv1czzxw869tmj01hdn9pqupzj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684158</id>
      <parentid>42684157</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T16:18:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Šablon:Globalizirati]]</comment>
      <origin>42684158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1255" sha1="7aj0safzave64qevin449gz4l724cf7" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161823&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Lasičji govor]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161842&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Proširiti odjeljak]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260903125839&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ombox]] 3. septembra 2026. u 14:58 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>7aj0safzave64qevin449gz4l724cf7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684204</id>
      <parentid>42684158</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:04:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Šablon:Lasičji govor]]</comment>
      <origin>42684204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1137" sha1="6qzxddmbsxf9tais1yg0vuks9d5lgzg" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161842&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Proširiti odjeljak]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260903125839&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ombox]] 3. septembra 2026. u 14:58 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>6qzxddmbsxf9tais1yg0vuks9d5lgzg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684205</id>
      <parentid>42684204</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T20:04:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Šablon:Proširiti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1014" sha1="knny8n0ie5dqq1gezz4b6cpmqbkhb3w" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260903125839&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ombox]] 3. septembra 2026. u 14:58 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>knny8n0ie5dqq1gezz4b6cpmqbkhb3w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684253</id>
      <parentid>42684205</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:27:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na listu zadataka: [[Šablon:Nedostaje_taksokvir]]</comment>
      <origin>42684253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1138" sha1="d2zv6korr5nff59z4z8qaskpebtjwk7" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260903125839&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ombox]] 3. septembra 2026. u 14:58 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260909232750&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Nedostaje taksokvir]] 10. septembra 2026. u 01:27 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>d2zv6korr5nff59z4z8qaskpebtjwk7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684362</id>
      <parentid>42684253</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:50:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Šablon:Nedostaje taksokvir]]</comment>
      <origin>42684362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1014" sha1="knny8n0ie5dqq1gezz4b6cpmqbkhb3w" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260903125839&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ombox]] 3. septembra 2026. u 14:58 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>knny8n0ie5dqq1gezz4b6cpmqbkhb3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Lasičji govor</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4676347</id>
    <revision>
      <id>42684123</id>
      <parentid>42682858</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:54:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="450" sha1="64p5f3eym3xlsmuc0km8ca9p5aqchdr" xml:space="preserve">{{Ambox
| vrsta  = sadržaj
| tekst = Ovaj {{{1|članak}}} '''sadrži lasičji govor'''. Pojedine fraze vjerovatno su nepripisane i iznose [[Wikipedia:Neutralno gledište|pristrane]] ili [[Wikipedia:Proverljivost|neprovjerljive]] informacije.
Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete pripisati ili ukloniti takve fraze
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;.
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>64p5f3eym3xlsmuc0km8ca9p5aqchdr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684140</id>
      <parentid>42684123</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="490" sha1="c2497r7stw0hlj4uyh42p1tc2jzdzbo" xml:space="preserve">{{Ambox
| vrsta  = sadržaj
| problem = '''Ovaj {{{1|članak}}} možda sadrži lasičji govor.'''&lt;br /&gt;
| rješenje = Pojedine fraze vjerovatno su nepripisane i iznose [[Wikipedia:Neutralno gledište|pristrane]] ili [[Wikipedia:Provjerljivost|neprovjerljive]] informacije. [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] pripisivanjem ili uklanjanjem takvih fraza.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;.
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c2497r7stw0hlj4uyh42p1tc2jzdzbo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684144</id>
      <parentid>42684140</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:54:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="495" sha1="c9u2k2wjxml9mlnawt5lblg02tgt5b7" xml:space="preserve">{{Ambox
| vrsta  = sadržaj
| problem = '''Ovaj {{{1|članak}}} možda sadrži lasičji govor.'''&lt;br /&gt;
| rješenje = Pojedine fraze vjerovatno su nepripisane i iznose [[Wikipedia:Neutralno gledište|pristrane]] ili [[Wikipedia:Provjerljivost|neprovjerljive]] informacije.&lt;br /&gt;[[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] pripisivanjem ili uklanjanjem takvih fraza.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;.
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c9u2k2wjxml9mlnawt5lblg02tgt5b7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684191</id>
      <parentid>42684144</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T18:01:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="598" sha1="cmvd3cjdjpcdiy0scar14cgbka45q7a" xml:space="preserve">{{Ambox
| vrsta  = sadržaj
| slika = [[File:Codex icon quotes color-orange.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Lasičji govor]]
| problem = '''Ovaj {{{1|članak}}} možda sadrži lasičji govor.'''&lt;br /&gt;
| rješenje = Pojedine fraze vjerovatno su nepripisane i iznose [[Wikipedia:Neutralno gledište|pristrane]] ili [[Wikipedia:Provjerljivost|neprovjerljive]] informacije.&lt;br /&gt;[[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] pripisivanjem ili uklanjanjem takvih fraza.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;.
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>cmvd3cjdjpcdiy0scar14cgbka45q7a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Tko</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4676348</id>
    <revision>
      <id>42684254</id>
      <parentid>42471190</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:34:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Tko?]] na [[Šablon:Tko]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42471190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="479" sha1="7c0p2qrp4y48ylbyrw6e0twp9zcs2wy" xml:space="preserve">{{Fix
| subst = &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;substcheck}}&lt;/includeonly&gt;
| text  = tko?
| title = Prethodna fraza nije jasno pripisana i predstavlja lasičji govor.
| date  = {{{datum|}}}
| cat   = [[Kategorija:Članci s posebno označenim lasičjim govorom]]
| cat-date = Kategorija:Članci s posebno označenim lasičjim govorom}}&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
[[Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7c0p2qrp4y48ylbyrw6e0twp9zcs2wy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ko?</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4676349</id>
    <redirect title="Šablon:Tko" />
    <revision>
      <id>42684357</id>
      <parentid>41354341</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:33:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Tko]]</comment>
      <origin>42684357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="2sfnjkluod28tl10nmuk28fzuqm5bjs" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Tko]]</text>
      <sha1>2sfnjkluod28tl10nmuk28fzuqm5bjs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42684102</id>
      <parentid>42684021</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:59:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9441" sha1="ovso4y0qkddfh3npp335jzivc7nbn25" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija


* 2026. – [[Morski rezervat Akaba]] Jordan&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/austria-AT Nematerijalna kulturna baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;
 

* 2026. – [[Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee]] Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama
* 2026. – [[Wadi Wurayah]]    Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
* 2026. – [[Getbol, Korejske plimne ravnice]] Južna Koreja


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Morski rezervat Akaba
|image = Diving in Aqaba.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 2,8 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela Crvenog mora. Jordan posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedini pomorski izlaz [[Jordan]]a. 

Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja gdje je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje

 koja uključuje zaštićena područja s održivim korištenjem prirodnih resursa.

Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis, koji označava zaštićena područja koja zadovoljavaju određene međunarodne standarde za upravljanje, zaštitu i održivost okoliša


Rezervat je poznat i kao najsjeverniji tropski grebenski sustav na svijetu sa toplinski otpornim [[koralji]]ma koji podržavaju raznoliki morski život i [[Ekologija|ekološke]] procese. Tokom posljednjih 10.000 godina koralji su se prilagodili morskim toplinskim valovima, visokoj slanosti i povišenim ljetnim temperaturama. 

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

ISTRAŽITE Morski rezervat Akabe uz ovu prezentaciju, provjerite kartu lokacije i saznajte sve činjenice i informacije u nastavku.

Morski rezervat Akaba
Za opis prezentacije pogledajte desno ili skrolajte dolje (mobilni). Kliknite za prikaz prezentacije

Karta lokacije morskog rezervata Akaba
Lokacija i vrijednosti: Morski rezervat Akabe nalazi se uz obalu Crvenog mora Jordana, na krajnjem sjeveroistočnom vrhu Zaljeva Akaba. Prepoznat je kao najsjeverniji tropski koraljni grebenski sustav na svijetu, iako se nalazi izvan tropskih područja, oko 700 km sjeverno od Rakovog povratnika. Ovdje koralji i druga fauna žive na temperaturama znatno nižim od svojih uobičajenih toplinskih granica i razvili su iznimno visoku razinu otpornosti na neprijateljske klimatske uvjete poput ekstremnih temperatura i saliniteta. To čini lokalitet važnim za istraživanja vezana uz klimu i kao genetsko spremište za klimatski otporne morske vrste.&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;


Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava iznimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih koralja, od kojih je znatan broj endemskih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
== Nastanak koralja ==
Potapanje čamaca je raširena praksa diljem svijeta. Razlog je što su olupine omiljena mjesta za razvoj koralja. Ovisno o točnim uvjetima, orijentaciji i materijalu, vrsta koralja na olupinama može biti različita. Na primjer, na terasi uglavnom nalazimo mekane koralje. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se vapnenačke alge, dajući koraljima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koraljni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride Wreck ima više od 20 godina rasta koralja na svojim površinama, osobito na terasi gdje mekani koralji rastu na fantastičan način.

Cedar Pride je namjerno potopljen za roničare prije nekoliko godina, 1985. No, prije nego što je postao najpoznatija ronilačka atrakcija u Jordanu, brod je bio ponosni španjolski teretni brod. Dug je 74 metra i težak 1.161 tonu. Izvorno je izgrađen u Gijonu, Španjolska. Brod je konačno dobio svoj posljednji naziv kada ga je kupila libanonska brodarska tvrtka Cedar Pride.&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.experiencejordan.com/the-incredible-aqaba-marine-reserve/ |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Morski rezervat Akaba upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Akaba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1742 |title= Morski rezervat Akaba |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Dok koraljni grebeni širom svijeta i dalje neviđene događaje izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koraljni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koraljnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini. 


U kolovozu 1982., kada je brod stigao u jordansku luku Akabu, nitko nije znao da će to biti njegovo posljednje putovanje. Dok je bio na sidru i u balastu, požar se brzo proširio strojarnicom i smještajnim prostorom. Dvoje članova posade izgubilo je živote. Šteta od požara koji je uslijedio onemogućila je brodu da isplovi.

Budući da nitko nije preuzeo odgovornost za popravke broda, sljedeće tri godine brod je ostao plutati i bez svrhe – ležeći neaktivan i napušten. Sve dok kralj Jordana, sam strastveni ronioc, nije pokazao interes za brod. Kako je trup još bio netaknut, smislio je plan da potopi brod kako bi stvorio atrakciju za ronioce i utočište za bioraznolikost mora.

Zahvaljujući koraljnom grebenu u Zaljevu Akaba, koji igra ključnu ulogu u podršci visokim razinama biološke raznolikosti, kao i u pružanju ključnih ekosustavnih dobara i usluga poput staništa za ribarstvo, zaštite obale i turističke rekreacije. Iza toga, obala je dom drevnom koraljnom grebenu na kojem je zabilježeno više od 151 vrste koralja (koje grade grebene) i više od 120 vrsta mekih koralja.

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
File:Aqba.jpg
File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Plaža
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of the Gulf of Aqaba}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]</text>
      <sha1>ovso4y0qkddfh3npp335jzivc7nbn25</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684114</id>
      <parentid>42684102</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:29:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8453" sha1="asyegf0r0w1yj2n3pkmxn8q05usu93u" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija


* 2026. – [[Morski rezervat Akaba]] Jordan&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/austria-AT Nematerijalna kulturna baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;
 

* 2026. – [[Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee]] Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama
* 2026. – [[Wadi Wurayah]]    Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
* 2026. – [[Getbol, Korejske plimne ravnice]] Južna Koreja


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Morski rezervat Akaba
|image = Diving in Aqaba.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 2,8 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela Crvenog mora. Jordan posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedini pomorski izlaz [[Jordan]]a. Nalazi se izvan tropskih područja, oko 700 km, sjeverno od Rakovog povratnika. 

Rezervat je poznat i kao najsjeverniji tropski grebenski sustav na svijetu sa toplinski otpornim [[koral]]i (''Anthozoa'') koji podržavaju raznoliki morski život i [[Ekologija|ekološke]] procese. Tokom posljednjih 10.000 godina koralji su se prilagodili morskim toplinskim valovima, visokoj slanosti i povišenim ljetnim temperaturama. To čini lokalitet važnim za istraživanja vezana uz klimu i kao genetsko spremište za klimatski otporne morske vrste.&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja gdje je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava iznimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih koralja, od kojih je znatan broj endemskih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Nastanak koralja ==
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se vapnenačke alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride Wreck ima više od 20 godina rasta koralja na svojim površinama, osobito na terasi gdje mekani koralji rastu na fantastičan način.

Cedar Pride je namjerno potopljen za roničare prije nekoliko godina, 1985. No, prije nego što je postao najpoznatija ronilačka atrakcija u Jordanu, brod je bio ponosni španjolski teretni brod. Dug je 74 metra i težak 1.161 tonu. Izvorno je izgrađen u Gijonu, Španjolska. Brod je konačno dobio svoj posljednji naziv kada ga je kupila libanonska brodarska tvrtka Cedar Pride.&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.experiencejordan.com/the-incredible-aqaba-marine-reserve/ |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Morski rezervat Akaba upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Akaba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1742 |title= Morski rezervat Akaba |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini. 


U kolovozu 1982., kada je brod stigao u jordansku luku Akabu, nitko nije znao da će to biti njegovo posljednje putovanje. Dok je bio na sidru i u balastu, požar se brzo proširio strojarnicom i smještajnim prostorom. Dvoje članova posade izgubilo je živote. Šteta od požara koji je uslijedio onemogućila je brodu da isplovi.

Budući da nitko nije preuzeo odgovornost za popravke broda, sljedeće tri godine brod je ostao plutati i bez svrhe – ležeći neaktivan i napušten. Sve dok kralj Jordana, sam strastveni ronioc, nije pokazao interes za brod. Kako je trup još bio netaknut, smislio je plan da potopi brod kako bi stvorio atrakciju za ronioce i utočište za bioraznolikost mora.

Zahvaljujući koraljnom grebenu u Zaljevu Akaba, koji igra ključnu ulogu u podršci visokim razinama biološke raznolikosti, kao i u pružanju ključnih ekosustavnih dobara i usluga poput staništa za ribarstvo, zaštite obale i turističke rekreacije. Iza toga, obala je dom drevnom koraljnom grebenu na kojem je zabilježeno više od 151 vrste koralja (koje grade grebene) i više od 120 vrsta mekih koralja.

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
File:Aqba.jpg
File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Plaža
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of the Gulf of Aqaba}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]</text>
      <sha1>asyegf0r0w1yj2n3pkmxn8q05usu93u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684117</id>
      <parentid>42684114</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:36:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6976" sha1="3jssb8f9qrvihecnngtgfyg1dws0hnk" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija


* 2026. – [[Morski rezervat Akaba]] Jordan&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/austria-AT Nematerijalna kulturna baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;
 

* 2026. – [[Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee]] Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama
* 2026. – [[Wadi Wurayah]]    Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
* 2026. – [[Getbol, Korejske plimne ravnice]] Južna Koreja


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Morski rezervat Akaba
|image = Diving in Aqaba.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 2,8 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela Crvenog mora. Jordan posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedini pomorski izlaz [[Jordan]]a. Nalazi se izvan tropskih područja, oko 700 km, sjeverno od Rakovog povratnika. 

Rezervat je poznat i kao najsjeverniji tropski grebenski sustav na svijetu sa toplinski otpornim [[koral]]ima (''Anthozoa'') koji podržavaju raznoliki morski život i [[Ekologija|ekološke]] procese. Tokom posljednjih 10.000 godina koralji su se prilagodili morskim toplinskim valovima, visokoj slanosti i povišenim ljetnim temperaturama. To čini lokalitet važnim za istraživanja vezana uz klimu i kao genetsko spremište za klimatski otporne morske vrste.&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja gdje je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava iznimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih koralja, od kojih je znatan broj endemskih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.&lt;ref name=&quot;Akabae&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.experiencejordan.com/the-incredible-aqaba-marine-reserve/ |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Morski rezervat Akaba upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Akaba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1742 |title= Morski rezervat Akaba |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini. 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
File:Aqba.jpg
File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Plaža
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of the Gulf of Aqaba}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]</text>
      <sha1>3jssb8f9qrvihecnngtgfyg1dws0hnk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684118</id>
      <parentid>42684117</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:44:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7178" sha1="fwe6pet77j6u59bme9ogpi4jpjrhwff" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija


* 2026. – [[Morski rezervat Akaba]] Jordan&lt;ref&gt;[https://ich.unesco.org/en/state/austria-AT Nematerijalna kulturna baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]&lt;/ref&gt;
 

* 2026. – [[Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee]] Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama
* 2026. – [[Wadi Wurayah]]    Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
* 2026. – [[Getbol, Korejske plimne ravnice]] Južna Koreja


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Morski rezervat Akaba
|image = Diving in Aqaba.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 2,8 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela Crvenog mora. Jordan posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedini pomorski izlaz [[Jordan]]a. Nalazi se izvan tropskih područja, oko 700 km, sjeverno od Rakovog povratnika. 

Rezervat je poznat i kao najsjeverniji tropski grebenski sustav na svijetu sa toplinski otpornim [[koral]]ima (''Anthozoa'') koji podržavaju raznoliki morski život i [[Ekologija|ekološke]] procese. Tokom posljednjih 10.000 godina koralji su se prilagodili morskim toplinskim valovima, visokoj slanosti i povišenim ljetnim temperaturama. To čini lokalitet važnim za istraživanja vezana uz klimu i kao genetsko spremište za klimatski otporne morske vrste.&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja gdje je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava iznimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih koralja, od kojih je znatan broj endemskih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Granica zaštićenog područja udaljena je od obale oko 350 metara prema moru i oko 50 metara prema unutrašnjosti. Ukupna površina iznosi 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zaštitna zona 23,22 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.&lt;ref name=&quot;Akabae&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.experiencejordan.com/the-incredible-aqaba-marine-reserve/ |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Morski rezervat Akaba upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Akaba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1742 |title= Morski rezervat Akaba |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini. 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
File:Aqba.jpg
File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Plaža
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of the Gulf of Aqaba}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]</text>
      <sha1>fwe6pet77j6u59bme9ogpi4jpjrhwff</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684134</id>
      <parentid>42684118</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:15:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7108" sha1="bpznq65m0kgb11dixjyuarnmevs4pk2" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18
https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf
https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija


* 2026. – [[Morski rezervat Akaba]] Jordan&lt;ref&gt;
 

* 2026. – [[Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee]] Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama
* 2026. – [[Wadi Wurayah]]    Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
* 2026. – [[Getbol, Korejske plimne ravnice]] Južna Koreja


{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Morski rezervat Akaba
|image = Diving in Aqaba.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela [[Crveno more|Crvenog mora]]. [[Jordan]] posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedini pomorski izlaz Jordana. Nalazi se izvan tropskih područja, oko 700 km, sjeverno od [[Rakova obratnica|Rakovog povratnika]]. 

Rezervat je poznat i kao najsjeverniji tropski grebenski mozaik na svijetu sa toplinski otpornim [[koral]]ima (''Anthozoa'') koji podržavaju raznoliki morski život i [[Ekologija|ekološke]] procese. Tokom posljednjih 10.000 godina korali su se prilagodili morskim toplinskim valovima, visokoj slanosti i povišenim ljetnim temperaturama. To čini lokalitet važnim za istraživanja vezana uz [[Klima|klimu]] i kao [[Genetika|genetsko]] spremište za klimatski otporne morske vrste.&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] kategorije - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja u kojima je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava obimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih korala, od kojih je znatan broj [[endem]]skih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Granica zaštićenog područja udaljena je od obale oko 350 metara prema moru i oko 50 metara prema unutrašnjosti. Ukupna površina iznosi 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zaštitna zona 23,22 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.&lt;ref name=&quot;Akabae&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.experiencejordan.com/the-incredible-aqaba-marine-reserve/ |title= Jordan, spomenici na listi svjetske baštine |work= www.experiencejordan.com |accessdate= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Morski rezervat Akaba upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Akaba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1742 |title= Morski rezervat Akaba |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini. 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
File:Aqba.jpg
File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Plaža
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of the Gulf of Aqaba}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]</text>
      <sha1>bpznq65m0kgb11dixjyuarnmevs4pk2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684135</id>
      <parentid>42684134</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:19:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5821" sha1="6fq4fxkc5wlcef6udsujuyw3dbc6exe" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Morski rezervat Akaba
|image = Diving in Aqaba.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela [[Crveno more|Crvenog mora]]. [[Jordan]] posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedini pomorski izlaz Jordana. Nalazi se izvan tropskih područja, oko 700 km, sjeverno od [[Rakova obratnica|Rakovog povratnika]]. 

Rezervat je poznat i kao najsjeverniji tropski grebenski mozaik na svijetu sa toplinski otpornim [[koral]]ima (''Anthozoa'') koji podržavaju raznoliki morski život i [[Ekologija|ekološke]] procese. Tokom posljednjih 10.000 godina korali su se prilagodili morskim toplinskim valovima, visokoj slanosti i povišenim ljetnim temperaturama. To čini lokalitet važnim za istraživanja vezana uz [[Klima|klimu]] i kao [[Genetika|genetsko]] spremište za klimatski otporne morske vrste.&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] kategorije - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja u kojima je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava obimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih korala, od kojih je znatan broj [[endem]]skih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Granica zaštićenog područja udaljena je od obale oko 350 metara prema moru i oko 50 metara prema unutrašnjosti. Ukupna površina iznosi 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zaštitna zona 23,22 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.

== Svjetska baština ==
Morski rezervat Akaba upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Akaba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1742 |title= Morski rezervat Akaba |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini. 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
File:Aqba.jpg
File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Plaža
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of the Gulf of Aqaba}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]</text>
      <sha1>6fq4fxkc5wlcef6udsujuyw3dbc6exe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684161</id>
      <parentid>42684135</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:05:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5864" sha1="ppq2csxvbu06vczyp1gr4d7y485ix16" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Morski rezervat Akaba
|image = Diving in Aqaba.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela [[Crveno more|Crvenog mora]]. [[Jordan]] posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedini pomorski izlaz Jordana. Nalazi se izvan tropskih područja, oko 700 km, sjeverno od [[Rakova obratnica|Rakovog povratnika]]. 

Rezervat je poznat i kao najsjeverniji tropski grebenski mozaik na svijetu sa toplinski otpornim [[koral]]ima (''Anthozoa'') koji podržavaju raznoliki morski život i [[Ekologija|ekološke]] procese. Tokom posljednjih 10.000 godina korali su se prilagodili morskim toplinskim valovima, visokoj slanosti i povišenim ljetnim temperaturama. To čini lokalitet važnim za istraživanja vezana uz [[Klima|klimu]] i kao [[Genetika|genetsko]] spremište za klimatski otporne morske vrste.&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Aqba.jpg|mini|lijevo|Na mapi šireg područja]]
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] kategorije - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja u kojima je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava obimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih korala, od kojih je znatan broj [[endem]]skih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Granica zaštićenog područja udaljena je od obale oko 350 metara prema moru i oko 50 metara prema unutrašnjosti. Ukupna površina iznosi 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zaštitna zona 23,22 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.

== Svjetska baština ==
Morski rezervat Akaba upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Akaba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1742 |title= Morski rezervat Akaba |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini. 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;

File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Plaža
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of the Gulf of Aqaba}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]</text>
      <sha1>ppq2csxvbu06vczyp1gr4d7y485ix16</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684163</id>
      <parentid>42684161</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:13:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6001" sha1="6gwxe7n8n2it4e4qx52bqpixwdp7kp0" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Morski rezervat Akaba
|image = Diving in Aqaba.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela [[Crveno more|Crvenog mora]]. [[Jordan]] posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedini pomorski izlaz Jordana. Nalazi se izvan tropskih područja, oko 700 km, sjeverno od [[Rakova obratnica|Rakovog povratnika]]. 

Rezervat je poznat i kao najsjeverniji tropski grebenski mozaik na svijetu sa toplinski otpornim [[koral]]ima (''Anthozoa'') koji podržavaju raznoliki morski život i [[Ekologija|ekološke]] procese. Tokom posljednjih 10.000 godina korali su se prilagodili morskim toplinskim valovima, visokoj slanosti i povišenim ljetnim temperaturama. To čini lokalitet važnim za istraživanja vezana uz [[Klima|klimu]] i kao [[Genetika|genetsko]] spremište za klimatski otporne morske vrste.&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Aqba.jpg|mini|lijevo|Na mapi šireg područja]]
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] kategorije - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja u kojima je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava obimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih korala, od kojih je znatan broj [[endem]]skih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Granica zaštićenog područja udaljena je od obale oko 350 metara prema moru i oko 50 metara prema unutrašnjosti. Ukupna površina iznosi 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zaštitna zona 23,22 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.

== Svjetska baština ==
Morski rezervat Akaba upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Akaba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1742 |title= Morski rezervat Akaba |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini. 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;

File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Naselje Akaba
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|Plaža za posjetioce
File:Reef2087 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Korali
File:Reef2040 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Korali
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of the Gulf of Aqaba}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]</text>
      <sha1>6gwxe7n8n2it4e4qx52bqpixwdp7kp0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684214</id>
      <parentid>42684163</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:35:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6367" sha1="kcmhruoa0wd7377vp4cxfiexvjthcwe" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Getbol, Korejske plimne ravnice
|image = File:고창 문수사 단풍나무 숲 입구.jpg
|godina = 2021, 2026. 
|vrst baštine = prirodno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
'''Getbol''' je naziv za muljevite, odnosno plimne ravnice, smještene duž jugozapadne, južne i zapadne obale Republike Koreje na istočnoj obali Žutog mora. Po geomorfologiji su: estuarijske, otvorene obale, arhipelagijske i poluzatvorene plimne ravnice oblikovane složenom kombinacijom geoloških, oceanografskih i klimatskih uvjeta.

Oni su važna staništa za različite vrste organizama, uključujući migratorne ptice i morsku faunu poput školjki, rakova, hobotnica i puževa. 

== Svjetska baština ==
Četiri korejske plimne ravnice uvrštene su 2021. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;getbol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1591 |title= Korejske plimne ravnice |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]] spisak je proširen za još dva lokaliteta.&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JuKoreja&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kr |title= Južna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of Gochang}
[[Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Koreji]


Godine 2021. četiri getbol lokaliteta u Južnoj Koreji upisana su na UNESCO-vu svjetsku baštinu zbog svojih izvanrednih prirodnih svojstava, a proširenje 2026. rezultiralo je uvrštavanjem ukupno šest lokaliteta.Izvorno upisana 2021. i proširena 2026., obuhvaća raznolik sustav ekosustava plimnih ravnica, uključujući 

Getbol (korejski: 갯벌) su muljevite ravnice, odnosno plimne ravnice, obalni sedimentni sustavi.  Svako od ovih nalazišta predstavlja različitu vrstu getbola (estuarni tip, otvoreni zaljev, arhipelag i poluzatvoreni tip)
Nekretnina se sastoji od šest sastavnih dijelova 
&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Aqba.jpg|mini|lijevo|Na mapi šireg područja]]
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] kategorije - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja u kojima je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava obimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih korala, od kojih je znatan broj [[endem]]skih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Granica zaštićenog područja udaljena je od obale oko 350 metara prema moru i oko 50 metara prema unutrašnjosti. Ukupna površina iznosi 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zaštitna zona 23,22 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.


Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini. 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;

File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Naselje Akaba
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|Plaža za posjetioce
File:Reef2087 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Korali
File:Reef2040 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Korali
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;</text>
      <sha1>kcmhruoa0wd7377vp4cxfiexvjthcwe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684220</id>
      <parentid>42684214</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:58:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7088" sha1="a794w03dnc8zv0g35bf7d8fjoxavpo5" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Getbol, Korejske plimne ravnice
|image = File:고창 문수사 단풍나무 숲 입구.jpg
|godina = 2021, 2026. 
|vrst baštine = prirodno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
'''Getbol''' je naziv za muljevite, odnosno plimne ravnice, smještene duž jugozapadne, južne i zapadne obale Republike Koreje na istočnoj obali Žutog mora. Po geomorfologiji su: estuarijske, otvorene obale, arhipelagijske i poluzatvorene plimne ravnice oblikovane složenom kombinacijom geoloških, oceanografskih i klimatskih uvjeta.

Oni su važna staništa za različite vrste organizama, uključujući migratorne ptice i morsku faunu poput školjki, rakova, hobotnica i puževa. 

Ove vrlo produktivne obalne močvare podržavaju iznimnu bioraznolikost, s 2.454 zabilježene biljne i životinjske vrste, uključujući izvanrednu raznolikost plimnih beskralješnjaka i 53 vrste endemske za Žuto more. Smješteno u srcu istočnoazijsko-australazijske migracijske rute, posjed pruža ključna staništa za hranjenje, gniježđenje i zaustavljanje migratornih vodenih ptica, podržavajući 216 vrsta ptica, uključujući 24 globalno ugrožene vrste i važne populacije vrsta poput žličara s kljunom, dalekoistočnog kuličara i crnoglavog žličara. Posjed također podržava 114 vrsta riba, dvije vrste morskih sisavaca te raznolike zajednice bentoskih dijatomeja, makroalgi, halofita i makrobentosa.

== Svjetska baština ==
Četiri korejske plimne ravnice uvrštene su 2021. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;getbol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1591 |title= Korejske plimne ravnice |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]] spisak je proširen za još dva lokaliteta.&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JuKoreja&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kr |title= Južna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of Gochang}
[[Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Koreji]


Godine 2021. četiri getbol lokaliteta u Južnoj Koreji upisana su na UNESCO-vu svjetsku baštinu zbog svojih izvanrednih prirodnih svojstava, a proširenje 2026. rezultiralo je uvrštavanjem ukupno šest lokaliteta.Izvorno upisana 2021. i proširena 2026., obuhvaća raznolik sustav ekosustava plimnih ravnica, uključujući 

Getbol (korejski: 갯벌) su muljevite ravnice, odnosno plimne ravnice, obalni sedimentni sustavi.  Svako od ovih nalazišta predstavlja različitu vrstu getbola (estuarni tip, otvoreni zaljev, arhipelag i poluzatvoreni tip)
Nekretnina se sastoji od šest sastavnih dijelova 
&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Aqba.jpg|mini|lijevo|Na mapi šireg područja]]
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] kategorije - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja u kojima je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava obimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih korala, od kojih je znatan broj [[endem]]skih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Granica zaštićenog područja udaljena je od obale oko 350 metara prema moru i oko 50 metara prema unutrašnjosti. Ukupna površina iznosi 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zaštitna zona 23,22 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.


Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini. 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;

File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Naselje Akaba
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|Plaža za posjetioce
File:Reef2087 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Korali
File:Reef2040 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Korali
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;</text>
      <sha1>a794w03dnc8zv0g35bf7d8fjoxavpo5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684381</id>
      <parentid>42684220</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:19:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7308" sha1="5phjjao7mh1h40z4a6srv90nlwmvf5o" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Getbol, Korejske plimne ravnice
|image = File:고창 문수사 단풍나무 숲 입구.jpg
|godina = 2021, 2026. 
|vrst baštine = prirodno dobro 
|mjerilo = x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1591
|država = {{flag|Južna Koreja}} 
}}
'''Getbol''' je naziv za muljevite, odnosno [[Plima|plimne]] ravnice, smještene duž jugozapadne, južne i zapadne obale [[Južna Koreja|Republike Koreje]], na istočnoj obali [[Žuto more|Žutog mora]]. Po [[Geomorfologija|geomorfologiji]] su: estuarijske, otvorene obale, [[arhipelag]]ijske i poluzatvorene plimne ravnice oblikovane složenom kombinacijom [[Geologija|geoloških]], [[okean]]ografskih i [[klima]]tskih uslova.

Važna su staništa za različite vrste organizama, uključujući migratorne [[ptice]] i morsku faunu poput [[Školjka|školjki]], [[rak]]ova, [[hobotnica]] i [[puž]]eva. 

Ove vrlo produktivne obalne [[Močvara|močvare]] posjeduju široku bioraznolikost, s 2.454 zabilježenih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući raznolikost plimnih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] s 53 endemske vrste u Žutom moru. Smješteno u srcu istočnoazijsko-australazijske migracijske rute, ravnice su ključna staništa za hranjenje, gniježđenje i zaustavljanje migratornih vodenih ptica kojih je ovdje 216 vrsta, uključujući 24 globalno ugrožene vrste i važne populacije vrsta poput žličara s kljunom, dalekoistočnog kuličara i crnoglavog žličara. Na obalama je 114 vrsta riba, dvije vrste morskih sisavaca te raznolike zajednice bentoskih dijatomeja, makroalgi, halofita i makrobentosa.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Četiri korejske plimne ravnice uvrštene su 2021. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;getbol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1591 |title= Korejske plimne ravnice |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]] spisak je proširen za još dva lokaliteta.&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JuKoreja&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kr |title= Južna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Svjetsku baštinu ćine dijelovi:
* 01-Boseong-Suncheon Getbol
* 02-Shinan Getbol
* 03-Muan Hamhaeman Getbol na jugozapadu 
* 04-Gochang Getbol
* 05-Seocheon Getbol
* 06-Seosan Getbol 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
File:Suncheon Ecological Bay- 순천만습지.jpg|01-Boseong-Suncheon Getbol
File:Coque blanche (Cerastoderma edule).jpg
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of Gochang}
[[Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Koreji]


Godine 2021. četiri getbol lokaliteta u Južnoj Koreji upisana su na UNESCO-vu svjetsku baštinu zbog svojih izvanrednih prirodnih svojstava, a proširenje 2026. rezultiralo je uvrštavanjem ukupno šest lokaliteta.Izvorno upisana 2021. i proširena 2026., obuhvaća raznolik sustav ekosustava plimnih ravnica, uključujući 

Getbol (korejski: 갯벌) su muljevite ravnice, odnosno plimne ravnice, obalni sedimentni sustavi.  Svako od ovih nalazišta predstavlja različitu vrstu getbola (estuarni tip, otvoreni zaljev, arhipelag i poluzatvoreni tip)
Nekretnina se sastoji od šest sastavnih dijelova 
&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Aqba.jpg|mini|lijevo|Na mapi šireg područja]]
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] kategorije - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja u kojima je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava obimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih korala, od kojih je znatan broj [[endem]]skih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Granica zaštićenog područja udaljena je od obale oko 350 metara prema moru i oko 50 metara prema unutrašnjosti. Ukupna površina iznosi 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zaštitna zona 23,22 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.


Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje i hobotnice, zelena kornjača, morski psi i delfini.</text>
      <sha1>5phjjao7mh1h40z4a6srv90nlwmvf5o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684383</id>
      <parentid>42684381</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:24:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3252" sha1="j5qu0bynn7mabh8yr8xpmsmnrcemlbl" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Getbol, Korejske plimne ravnice
|image = 고창 문수사 단풍나무 숲 입구.jpg
|godina = 2021, 2026. 
|vrst baštine = prirodno dobro 
|mjerilo = x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1591
|država = {{flag|Južna Koreja}} 
}}
'''Getbol''' je naziv za muljevite, odnosno [[Plima|plimne]] ravnice, smještene duž jugozapadne, južne i zapadne obale [[Južna Koreja|Republike Koreje]], na istočnoj obali [[Žuto more|Žutog mora]]. Po [[Geomorfologija|geomorfologiji]] su: estuarijske, otvorene obale, [[arhipelag]]ijske i poluzatvorene plimne ravnice oblikovane složenom kombinacijom [[Geologija|geoloških]], [[okean]]ografskih i [[klima]]tskih uslova.

Važna su staništa za različite vrste organizama, uključujući migratorne [[ptice]] i morsku faunu poput [[Školjka|školjki]], [[rak]]ova, [[hobotnica]] i [[puž]]eva. 

Ove vrlo produktivne obalne [[Močvara|močvare]] posjeduju široku bioraznolikost, s 2.454 zabilježenih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući raznolikost plimnih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] s 53 endemske vrste u Žutom moru. Smješteno u srcu istočnoazijsko-australazijske migracijske rute, ravnice su ključna staništa za hranjenje, gniježđenje i zaustavljanje migratornih vodenih ptica kojih je ovdje 216 vrsta, uključujući 24 globalno ugrožene vrste i važne populacije vrsta poput žličara s kljunom, dalekoistočnog kuličara i crnoglavog žličara. Na obalama je 114 vrsta riba, dvije vrste morskih sisavaca te raznolike zajednice bentoskih dijatomeja, makroalgi, halofita i makrobentosa.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Četiri korejske plimne ravnice uvrštene su 2021. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;getbol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1591 |title= Korejske plimne ravnice |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]] spisak je proširen za još dva lokaliteta.&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JuKoreja&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kr |title= Južna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Svjetsku baštinu ćine dijelovi:
* 01-Boseong-Suncheon Getbol
* 02-Shinan Getbol
* 03-Muan Hamhaeman Getbol na jugozapadu 
* 04-Gochang Getbol
* 05-Seocheon Getbol
* 06-Seosan Getbol 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
File:Suncheon Ecological Bay- 순천만습지.jpg|01-Boseong-Suncheon Getbol
File:고창갯벌.jpg|04-Gochang Getbol
File:Coque blanche (Cerastoderma edule).jpg
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of Gochang}
[[Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Koreji]</text>
      <sha1>j5qu0bynn7mabh8yr8xpmsmnrcemlbl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684384</id>
      <parentid>42684383</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T11:45:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3338" sha1="81g6v4hd89yrkdogdc345vasdvueqrz" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Korejske plimne ravnice
|image = 고창 문수사 단풍나무 숲 입구.jpg
|godina = 2021, 2026. 
|vrst baštine = prirodno dobro 
|mjerilo = x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1591
|država = {{flag|Južna Koreja}} 
}}
'''Getbol''' je naziv za muljevite, odnosno [[Plima|plimne]] ravnice, smještene duž jugozapadne, južne i zapadne obale [[Južna Koreja|Republike Koreje]], na istočnoj obali [[Žuto more|Žutog mora]]. Po [[Geomorfologija|geomorfologiji]] su: estuarijske, otvorene obale, [[arhipelag]]ijske i poluzatvorene plimne ravnice oblikovane složenom kombinacijom [[Geologija|geoloških]], [[okean]]ografskih i [[klima]]tskih uslova.

Važna su staništa za različite vrste organizama, uključujući migratorne [[ptice]] i morsku faunu poput [[Školjka|školjki]], [[rak]]ova, [[hobotnica]] i [[puž]]eva. 

Ove vrlo produktivne obalne [[Močvara|močvare]] posjeduju široku bioraznolikost, s 2.454 zabilježenih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući raznolikost plimnih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]] s 53 endemske vrste u Žutom moru. Smješteno u srcu istočnoazijsko-australazijske migracijske rute, ravnice su ključna staništa za hranjenje, gniježđenje i zaustavljanje migratornih vodenih ptica kojih je ovdje 216 vrsta, uključujući 24 globalno ugrožene vrste i važne populacije vrsta poput žličara s kljunom, dalekoistočnog kuličara i crnoglavog žličara. Na obalama je 114 vrsta riba, dvije vrste morskih sisavaca te raznolike zajednice bentoskih dijatomeja, makroalgi, halofita i makrobentosa.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
Četiri korejske plimne ravnice uvrštene su 2021. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;getbol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1591 |title= Korejske plimne ravnice |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]] spisak je proširen za još dva lokaliteta.&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JuKoreja&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kr |title= Južna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Svjetsku baštinu ćine dijelovi:
* 01-Boseong-Suncheon GetbolSunčon
* 02-Shinan GetbolŠinan
* 03-Muan Hamhaeman Getbol na jugozapadu 
* 04-Gochang Getbol
* 05-Seocheon GetbolSeočon
* 06-Seosan Getbol Seosan

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
File:Suncheon Ecological Bay- 순천만습지.jpg|01-Boseong-Suncheon Getbol
File:KOCIS Jeungdo (Jeung Island), near Mokpo City (6285142409).jpg
File:고창갯벌.jpg|04-Gochang Getbol
File:Coque blanche (Cerastoderma edule).jpg
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of Gochang}
[[Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Koreji]</text>
      <sha1>81g6v4hd89yrkdogdc345vasdvueqrz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Nova Granada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4677906</id>
    <revision>
      <id>42684181</id>
      <parentid>42613889</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:46:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Historija Paname|Historija Paname]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42684181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6486" sha1="apkish53fyk2xrdjv8dh5fx4ol9mxft" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Republika Nova Granada
|hr_ime = Republika Nova Granada
|izvorno_ime = &lt;small&gt;Nuevo Reino de Granada&lt;/small&gt;
|genitiv = Republike Nove Granade
|kontinent = [[Južna Amerika]]
|regija = 
|država = 
|status = [[Suverena država]]
|status_tekst = [[Unitarna država]]
|era  = [[19. vijek]]

|godina_start = [[1831]]. 
|godina_kraj = [[1858]].
|datum_start= &lt;small&gt;[[20. oktobar]] [[1831]].&lt;/small&gt;
|datum_kraj= &lt;small&gt;[[11. april]] [[1858]].&lt;/small&gt;
|događaj_start = &lt;small&gt;Osnivanje republike&lt;/small&gt;
|događaj_kraj = &lt;small&gt;Promjena [[ustav]]a&lt;/small&gt;

|p1 = Velika Kolumbija
|flag_p1  =Flag of Gran Colombia (1819–1820).svg
|p2   = 
|flag_p2= 

|s1 = Granadinska Konfederacija
|flag_s1 =Flag_of_New_Granada.svg

|zastava =Flag_of_New_Granada.svg
|zastava_i  = 
|zastava_tip = 
|grb =Coat_of_arms_of_New_Granada.svg
|grb_i = 
|grb_tip            =
|geslo              = 
|himna              = 

|mapa =Colombia_(1835).svg
|mapa_opis=Karta administrativne podjele Republike

|glavni_grad = [[Bogotá|Santafé de Bogotá]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik = [[španjolski jezik]]
|vjera= [[katolicizam]]

|vlada_tip= [[republika]]
|titula_vođa = [[predsjednik]]
|vođa1  = [[José María Obando]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_vođa1  = &lt;small&gt;1831 - 1832.&lt;/small&gt;
|vođa2 =Mariano Ospina Rodríguez15&lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_vođa2 = &lt;small&gt;1857-1858&lt;/small&gt;
|vođa3              = 
|godina_vođa3= 
|vođa4 = 
|godina_vođa4       = 

|titula_zamjenik    =
|zamjenik1= 
|godina_zamjenik1=
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 

|legislatura        =
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|valuta             =
|broj               = 
|vremenska_zona     =

|danas = {{flag|Kolumbija}}&lt;br&gt;{{flag|Panama}}
|fusnote= 
}}
'''Republika Nova Granada''' ([[španjolski]]: ''República de la Nueva Granada'') bila je [[Suverena država|suverena]] [[unitarna država]] koja je egzistirala od [[1831]] do [[1858]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==

Sredinom [[1830-e|1830-ih]] postao je neminovan raspad [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], kad je [[septembar|septembru]] [[Venecuela|venecuelanski]] [[kongres]] usvojio novi [[Ustav]], koji ju definira kao [[Suverena država|suverenu državu]], gotovo istovremeno kao i [[Ekvador]].&lt;ref name=his/&gt;

Republika Nova Granada [[zakon]]ski je stvorena kao suverena država, nakon usvajanja Ustava u [[novembar|novembru]] [[1831]]., [[Ratifikacija|ratificiranog]] [[1832]]. pod predsjedanjem [[general]]a Joséa Maríe Obanda, privremeno zaduženog za vladu.&lt;ref name=his/&gt;

Nova republika prostirala se na teritoriju Departmana Cundinamarca [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]] iz [[1810]].&lt;ref name=his/&gt;
To je bio prostor od nekih 2.243,000 [[km²]] [[granica|ograničen]] između [[Kostarika|Kostarike]], [[Karipsko more|Karipskog mora]], [[Venecuela|Venezuele]], [[Brazil]]a, [[Ekvador]]a i [[Pacifik]]a, na kom je [[1851]]. živjelo 2 [[milion]]a stanovnika.&lt;ref name=his/&gt;
Nova država [[reforma|reformirala]] je [[državna uprava|državnu upravu]], ukinula departmane Velike Kolumbije, i umjesto toga podjelila zemlju na 19 [[provincija]]: Veragua, Panama, Chocó, Cartagena, Santa Marta, Riohacha, Socorro, Pamplona, ​​Mompós, Antioquia, Mariquita, Vélez, Casanare, Bogotá, Neiva, Cauca, Buenaventura, Popayán, Pasto, Arma i Cáceres.&lt;ref name=his/&gt;

[[Francisco de Paula Santander|Francisco Santander]] vodeća [[politika|politička]] ličnost nakon [[Simón Bolívar|Bolívara]] bio je [[predsjednik]] od [[1832]]. do [[1837]]. Njegovu vladavinu obilježio je napredak zemlje, u kojoj je počeo i [[industrija|industrijski]] razvoj.
[[Građanski rat]] koji je počeo nakon njegove [[smrt]]i [[1840]]. označio je kraj tih tendencija i ulazak zemlje u krizu.&lt;ref name=brit/&gt; 

Moderna [[politika|politička]] [[historija]] Kolumbije započela je krajem [[1840-e|1840-ih]] razdvajanjem na [[Liberalizam|Liberalnu]] i [[Konzervativizam|Konzervativnu]] [[partija|partiju]]. 
[[General]] Tomás Cipriano de Mosquera, [[Konzervativizam|konzervativac]] za svog prvog [[mandat]]a ([[1845]].-[[1849|49]].) je kao kao predsjednik ukinuo [[država|državni]] [[monopol]] na prodaju [[duhan]]a i zamjenio ga [[Privatna svojina|privatnim]], time je povećao proizvodnju i [[izvoz]] [[duhan]]a, ali je smanjio [[budžet]]ski prihod države.&lt;ref name=brit/&gt; 

Smjenio ga je [[general]] José Hilario López, iz [[Radikalizam|radikalne]] [[frakcija|frakcije]] Liberalne partije, koja je cilj imala provesti reforme koje bi narodu donijele više [[sloboda]].
Njegova [[vlada]] ukinula je [[ropstvo]] i čitav niz [[porez]]a i [[monopol]]a, ali je ukinula zajedničko vlasništvo nad zemljom [[autohtoni narodi|domorodačkih]] [[Indijanci|indijanaca]]. 
Ta mjera dovela je do tog, da su njihove male parcele u par godina, pokupovali [[veleposjednik|veleposjednici]], pa su postali [[napolica|napoličari]] i još siromašniji.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Colombia/Conservative-Liberal-struggle-1840-80
 | title =''The republic to 1930''
 | accessdate =8.1.2023.
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopaedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

Porez toga López je službeno odvojio [[crkva|crkvu]] od države, preuzeo [[obrazovanje]] iz njenih ruku i podvrgao niže [[svećenik]]e [[izbori]]ma.&lt;ref name=stu&gt; {{cite web
   |url=http://countrystudies.us/colombia/14.htm
   |title =New Granada
   |publisher =Country Studies (Library of Congress)
   |language =engleski
   |accessdate =8.1. 2023}}&lt;/ref&gt; 

Vladavina [[Liberalizam|liberala]] izazvala je reakciju [[Konzervativizam|konzervativaca]], koji su iskoristili nezadovoljstvo osiromašenog stanovništva i ponudili novi [[ustav]] koji je doveo do stvaranja nove države - [[Granadinska Konfederacija|Granadinske Konfederacije]].&lt;ref name=his&gt; {{cite web
   |url=https://sogeocol.edu.co/Ova/fronteras_evolucion/proceso/republica_1831.html
   |title =República de la Nueva Granada 1831-1858
   |publisher =Sogeocol
   |language =španjolski
   |accessdate =7.1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==

* [https://sogeocol.edu.co/Ova/fronteras_evolucion/proceso/republica_1831.html ''República de la Nueva Granada 1831-1858''] {{es icon}}

[[Kategorija:Historija Kolumbije]]
[[Kategorija:Bivše države u Južnoj Americi]]
[[Kategorija:Historija Paname]]</text>
      <sha1>apkish53fyk2xrdjv8dh5fx4ol9mxft</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Granadinska Konfederacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4677929</id>
    <revision>
      <id>42684180</id>
      <parentid>42613882</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:46:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Historija Paname|Historija Paname]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42684180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5338" sha1="69pjfnzrq8uhbakgfn83xjhrgj8xzlx" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Granadinska Konfederacija
|hr_ime = Granadinska Konfederacija
|izvorno_ime = &lt;small&gt;Nuevo Reino de Granada&lt;/small&gt;
|genitiv = Granadinske Konfederacije
|kontinent = [[Južna Amerika]]
|regija = 
|država = 
|status = [[Federacija]]
|status_tekst = [[Federacija|Federalna Republika]]
|era  = [[19. vijek]]

|godina_start = [[1858]]. 
|godina_kraj = [[1863]].
|datum_start= &lt;small&gt;[[22. maj]] [[1858]].&lt;/small&gt;
|datum_kraj= &lt;small&gt;[[8. maj]] [[1863]].&lt;/small&gt;
|događaj_start = &lt;small&gt;Novi Ustav&lt;/small&gt;
|događaj_kraj = &lt;small&gt;[[Kongres]] u Rionegru&lt;/small&gt;

|p1 = Republika Nova Granada
|flag_p1  =Flag_of_New_Granada.svg
|p2   = 
|flag_p2= 

|s1 = Sjedinjene Države Kolumbije
|flag_s1 =Flag_of_Colombia.svg

|zastava =Flag_of_New_Granada.svg
|zastava_i  = 
|zastava_tip = 
|grb =Coat_of_arms_of_New_Granada.svg
|grb_i = 
|grb_tip            =
|geslo              = 
|himna              = 

|mapa =Colombia_(1858).svg
|mapa_opis=Karta Granadinske Konfederacije iz 1858

|glavni_grad = [[Bogotá|Santafé de Bogotá]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik = [[španjolski jezik]]
|vjera= [[katolicizam]]

|vlada_tip= [[republika]]
|titula_vođa = [[predsjednik]]
|vođa1  = Mariano Ospina Rodríguez &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_vođa1  = &lt;small&gt;1858.-1861.&lt;/small&gt;
|vođa2 =Tomás Cipriano de Mosquera&lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_vođa2 = &lt;small&gt;1861-1863&lt;/small&gt;
|vođa3              = 
|godina_vođa3= 
|vođa4 = 
|godina_vođa4       = 

|titula_zamjenik    =
|zamjenik1= 
|godina_zamjenik1=
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 

|legislatura        =
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|valuta             =
|broj               = 
|vremenska_zona     =

|danas = {{flag|Kolumbija}}&lt;br&gt;{{flag|Panama}}
|fusnote= 
}}
'''Granadinska Konfederacija''' ([[španjolski]]: ''Confederación Granadina'') bila je kratkotrajna [[Federacija|Federalna država]] koja je egzistirala od [[1858]]. do [[1863]].&lt;ref name=stu/&gt;

== Historija ==

Grenadinska konfederacija nastala je kao reakcija [[Konzervativizam|konzervativaca]] na predhodnu vladavinu [[Liberalizam|liberala]], koji su uvođenjem [[kapitalizam|kapitalizma]] znatno umanjili poziciju [[katolička crkva|katoličke crkve]] i [[svećenik]]a na kolumbijsko [[društvo]] i njegovu [[tradicija|tradiciju]].&lt;ref name=stu/&gt;

Na [[izbori]]ma za [[predsjednik]]a [[1857]]. pobjedio je kandidat [[Konzervativizam|konzervativne]] [[partija|partije]] Mariano Ospina Rodríguez. Već sljedeće [[1858]]. godine njegova [[vlada|administracija]] usvojila novi [[Ustav]], kojim je zemlja prezvana u Grenadinsku konfederaciju. Pozicija pot[[predsjednik]]a je umanjena, uvođenjem umjesto jednog - trojice koje je birao [[kongres]], a [[mandat]] predsjednika je limitiran na četiri godine. Cilj konzervativaca bio je jačanje uloge [[Centralizacija|centralne]] [[vlast]]i na račun [[autonomija|autonomije]] pokrajinskih.&lt;ref name=stu/&gt;

Te promjene izazvale su snažnu reakciju [[Liberalizam|liberala]], njihov lider [[general]] [[Tomás Cipriano de Mosquera|Mosquera]], bivši [[predsjednik]] i aktualni [[guverner]] [[Cauca (departman)|Departmana Cauca]], snažni zagovornik [[federacija|federacije]], zaprijetio je odcjepljenjem Cauce. Kad mu ni to nije pomoglo - [[1860]]. započeo je [[građanski rat]], što je rezultiralo gotovo potpunom opstrukcijom vlade.&lt;ref name=stu/&gt;

Iako su građanski neredi spriječili održavanje regularnih [[izbori|izbora]] [[1861]]., [[Konzervativizam|konzervativni]] kandidat za predsjednika - Bartolomé Calvo, preuzeo je dužnost. 
Zbog tog je Mosquera u [[jul]]u [[1861]]. zauzeo [[Bogota|Bogotu]], svrgnuo Calva i proglasio se vršiteljem dužnosti privremenog predsjednika. 
Građanski rat se nastavio sve dok Mosquera nije u [[oktobar|oktobru]] [[1862]]. zauzeo posljednju utvrdu konzervativaca [[Antioquia (departman)|Departman Antioqua]].&lt;ref name=stu/&gt;

Nakon konstolidiranja vlasti, Mosquera je stavio crkvu pod [[država|državnu]] kontrolu i [[konfiskacija|konficirao]] crkvenu zemlju. Međutim te velike [[plantaža|hacijende]] nisu podjeljene bezemljašima, već su prodane zainteresiranim [[veleposjednik|veleposjednicima]] i [[investicija|investitorima]], da se napuni ratom ispražnjena [[Riznica#Državna_riznica|državna riznica]].

U [[februar]]u [[1863]]. održan je [[kongres]] [[Liberalizam|liberala]] u [[Rionegro|Rionegru]] koji je usvojio novi [[Ustav]]. koji je dao puno veća [[Departmani Kolumbije|departmanima]] i bitno smanjio prerogative centralne države, koja je prezvana u [[Sjedinjene Države Kolumbije]].&lt;ref name=stu/&gt; 
Ustav je potpuno definirao [[individua|individualna]] [[ljudska prava]] i [[garancija|garantirao]] pravo na [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja|slobodu vjeroispovjesti i uvjerenja]].&lt;ref name=stu&gt; {{cite web
   |url=http://countrystudies.us/colombia/16.htm
   |title =The Federalists
   |publisher =Country Studies (Library of Congress)
   |language =engleski
   |accessdate =11.1. 2023}}&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==

* [http://countrystudies.us/colombia/16.htm ''The Federalists''] {{es icon}}

[[Kategorija:Historija Kolumbije]]
[[Kategorija:Bivše države u Južnoj Americi]]
[[Kategorija:Historija Paname]]</text>
      <sha1>69pjfnzrq8uhbakgfn83xjhrgj8xzlx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Promotivni sadržaj</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4679676</id>
    <revision>
      <id>42684122</id>
      <parentid>42684009</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:53:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="533" sha1="l36ifthnvg6iz5ebkidvtjerpqkbjxe" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[File:Ambox important.svg|40px]]
| problem = '''Ovaj članak možda sadrži [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|promotivni materijal]]'''.&lt;br /&gt;
| rješenje = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] lekturom teksta i uklanjanjem promotivnog sadržaja.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>l36ifthnvg6iz5ebkidvtjerpqkbjxe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684129</id>
      <parentid>42684122</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:07:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Reklamiranje]] na [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</comment>
      <origin>42684122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="533" sha1="l36ifthnvg6iz5ebkidvtjerpqkbjxe" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[File:Ambox important.svg|40px]]
| problem = '''Ovaj članak možda sadrži [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|promotivni materijal]]'''.&lt;br /&gt;
| rješenje = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] lekturom teksta i uklanjanjem promotivnog sadržaja.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>l36ifthnvg6iz5ebkidvtjerpqkbjxe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684132</id>
      <parentid>42684129</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:08:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="535" sha1="gxp42nxv5d8vtntxyr8jmxqhqqf6yfy" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[File:Ambox important.svg|40px]]
| problem = '''Ovaj članak možda uključuje [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|promotivni sadržaj]]'''.&lt;br /&gt;
| rješenje = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] lekturom teksta i uklanjanjem promotivnog sadržaja.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gxp42nxv5d8vtntxyr8jmxqhqqf6yfy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684133</id>
      <parentid>42684132</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:13:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="629" sha1="scfkgepollyjg7sh8ugfls8hzabzeid" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[File:Ambox important.svg|40px]]
| problem = '''Ovaj članak možda uključuje [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|promotivni sadržaj]]'''.&lt;br /&gt;
| rješenje = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] uklanjanjem promotivnog jezika i nepotrebnih vanjskih veza te dodavanjem [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog]] enciklopedijskog sadržaja.
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>scfkgepollyjg7sh8ugfls8hzabzeid</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684136</id>
      <parentid>42684133</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:21:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="650" sha1="h27u9k06uh2w6f8ncqty5vsv5or81yw" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[File:Ambox important.svg|40px]]
| problem = '''Ovaj članak možda uključuje [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|promotivni sadržaj]]'''.&lt;br /&gt;
| rješenje = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] uklanjanjem promotivnog jezika i nepotrebnih vanjskih veza te dodavanjem enciklopedijskog sadržaja pisanog s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnoga gledišta]].
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>h27u9k06uh2w6f8ncqty5vsv5or81yw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684153</id>
      <parentid>42684136</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T15:55:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="716" sha1="72l3jzz9i9vkkulg7wmmbg3baxc7tw2" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta = sadržaj
| slika = [[File:Codex icon feedback color-orange.svg|40px|alt=|link=|class=skin-invert|Promotivni sadržaj]]
| problem = '''Ovaj članak možda uključuje [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|promotivni sadržaj]]'''.&lt;br /&gt;
| rješenje = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] uklanjanjem promotivnog jezika i nepotrebnih vanjskih veza te dodavanjem enciklopedijskog sadržaja pisanog s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnoga gledišta]].
| stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important;
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>72l3jzz9i9vkkulg7wmmbg3baxc7tw2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Pijaca/Jezička pitanja</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4681651</id>
    <revision>
      <id>42684311</id>
      <parentid>42655997</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T07:17:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fertile Snowcent</username>
        <id>268167</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kolaboracija i suradnja */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42684311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34366" sha1="lvu4ldk3bnw5aeg8t3y00ktqy87dotm" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Slovo Y ==
Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET)

:Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET)

::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET)

:::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''sch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET)
::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da &quot;po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?&quot;, pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET)

:::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET)

== ''Po prvi puta'' ==

''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST)
::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST)

== Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima ==

Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]:
* Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski.
Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST)

:Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet:
:# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima?
:# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao &quot;film noar&quot;. Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? 
:# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. 
:# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. 
:# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo &quot;korehimijento&quot;, mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati &quot;samuraj&quot;, taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati &quot;kandži&quot; ili &quot;kanđi&quot; umjesto &quot;kanji&quot; mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice.
:Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog:
::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu.
::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu:
::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}}
::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST)
:::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da &quot;srbizira&quot; jezik, so... :D). 
:::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze...  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST)
::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se &quot;ne uklapaju u glasovni sastav&quot; naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao &quot;tipografska indikacija promene grafičkog koda&quot;. Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST)
:::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore &quot;Alternativni ''rock''&quot; ili &quot;''Gay'' parada&quot;. Isto vrijedi i za pizzu.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST)
::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST)
:::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer &quot;alternativni rok&quot; može značiti i &quot;alternativni rock&quot; i &quot;zamjenski vremenski rok&quot;, a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija &quot;alternativni ''rock''&quot;.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST)
::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST)
:::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST)
::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST)
:::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST)
::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano &quot;dz&quot;... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST)
:::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST)

== Otok ili ostrvo ==

Predložio bih da se članci o otocima premjeste na &quot;ostrvo&quot;. Argumenti u nastavku:
* Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]].
* Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire &quot;ostrvo&quot; jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju.
* Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eFdkWBU%3D&amp;keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost.
Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST)

:Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove &quot;Ostrva u Hrvatskoj&quot;, a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ &quot;otok&quot; u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST)
:::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju &quot;Ade&quot;, ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST)
::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST)
:::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije &quot;osobno&quot; ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST)
::::::Ne slažem se. &quot;Sveučilište&quot; nije vlastito ime, ali &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost &quot;ostrvo&quot;. No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST)
:::::::Goli otok je &quot;otok Goli otok&quot;, odnosno &quot;ostrvo Goli otok&quot;. Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije &quot;sveučilište Sveučilište u Zagrebu&quot;, odnosno &quot;univerzitet Sveučilište u Zagrebu&quot;. Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš &quot;Goli otok&quot;, a ovo &quot;gospodin&quot; - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti &quot;Mister Jean-Paul&quot;, neće ostaviti ovo &quot;Gospodin&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST)
::::::::Pa i &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno &quot;univerzitet koji se nalazi u Zagrebu&quot;, već službeno ime institucije, odnosno reč &quot;sveučilište&quot; službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je &quot;sveučilište&quot; reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST)
:::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka &quot;Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb&quot; išao bi &quot;Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb&quot; (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio &quot;GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u &quot;University&quot;, sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je &quot;Univerziteti u Hrvatskoj&quot;, a svi su članci &quot;Sveučilište&quot;? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS.
:::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. 
:::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se &quot;službeno&quot; zove &quot;Grof Monte Cristo&quot; (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. 
:::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo &lt;u&gt;naziv ade&lt;/u&gt;, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST)
::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST)
:::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST)
:U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ &quot;otok&quot; u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). &quot;Otok&quot; se češće nađe u naslovima članaka od &quot;ostrva&quot;, a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost &quot;otoku&quot; zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST)
::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove &quot;otok otok&quot; i &quot;sveučilište sveučilište&quot; :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST)
::::A jeste sad :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:07 (CEST)

== Kolaboracija i suradnja ==

Različiti članci u svom imenu koriste različitu riječ. Neki koriste „kolaboracija”, poput [[Kolaboracija četnika s Trećim Reichom]], dok drugi koriste „suradnja” ili „saradnja”, poput [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom]]. Iz [[Wikipedija:KONZISTENTNO|dosljednosti]], trebala bi se koristiti samo jedna riječ, a ta bi riječ trebala biti ''su/saradnja'' jer je ona ipak naša te postoji kod svih štokavaca. ''Su/saradnja'' također ima nešto šire značenje pa se može koristiti u više članaka, a i uz to se češće koristi u svakodnevnom jeziku. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 09:17 (CEST)</text>
      <sha1>lvu4ldk3bnw5aeg8t3y00ktqy87dotm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684314</id>
      <parentid>42684311</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T08:01:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kolaboracija i suradnja */ odgovor</comment>
      <origin>42684314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35019" sha1="7k30gqy6cevgr41i3ywitjj7uvskqf5" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Slovo Y ==
Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET)

:Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET)

::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET)

:::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''sch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET)
::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da &quot;po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?&quot;, pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET)

:::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET)

== ''Po prvi puta'' ==

''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST)
::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST)

== Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima ==

Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]:
* Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski.
Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST)

:Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet:
:# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima?
:# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao &quot;film noar&quot;. Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? 
:# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. 
:# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. 
:# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo &quot;korehimijento&quot;, mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati &quot;samuraj&quot;, taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati &quot;kandži&quot; ili &quot;kanđi&quot; umjesto &quot;kanji&quot; mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice.
:Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog:
::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu.
::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu:
::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}}
::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST)
:::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da &quot;srbizira&quot; jezik, so... :D). 
:::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze...  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST)
::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se &quot;ne uklapaju u glasovni sastav&quot; naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao &quot;tipografska indikacija promene grafičkog koda&quot;. Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST)
:::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore &quot;Alternativni ''rock''&quot; ili &quot;''Gay'' parada&quot;. Isto vrijedi i za pizzu.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST)
::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST)
:::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer &quot;alternativni rok&quot; može značiti i &quot;alternativni rock&quot; i &quot;zamjenski vremenski rok&quot;, a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija &quot;alternativni ''rock''&quot;.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST)
::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST)
:::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST)
::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST)
:::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST)
::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano &quot;dz&quot;... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST)
:::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST)

== Otok ili ostrvo ==

Predložio bih da se članci o otocima premjeste na &quot;ostrvo&quot;. Argumenti u nastavku:
* Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]].
* Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire &quot;ostrvo&quot; jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju.
* Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eFdkWBU%3D&amp;keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost.
Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST)

:Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove &quot;Ostrva u Hrvatskoj&quot;, a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ &quot;otok&quot; u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST)
:::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju &quot;Ade&quot;, ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST)
::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST)
:::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije &quot;osobno&quot; ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST)
::::::Ne slažem se. &quot;Sveučilište&quot; nije vlastito ime, ali &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost &quot;ostrvo&quot;. No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST)
:::::::Goli otok je &quot;otok Goli otok&quot;, odnosno &quot;ostrvo Goli otok&quot;. Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije &quot;sveučilište Sveučilište u Zagrebu&quot;, odnosno &quot;univerzitet Sveučilište u Zagrebu&quot;. Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš &quot;Goli otok&quot;, a ovo &quot;gospodin&quot; - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti &quot;Mister Jean-Paul&quot;, neće ostaviti ovo &quot;Gospodin&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST)
::::::::Pa i &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno &quot;univerzitet koji se nalazi u Zagrebu&quot;, već službeno ime institucije, odnosno reč &quot;sveučilište&quot; službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je &quot;sveučilište&quot; reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST)
:::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka &quot;Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb&quot; išao bi &quot;Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb&quot; (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio &quot;GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u &quot;University&quot;, sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je &quot;Univerziteti u Hrvatskoj&quot;, a svi su članci &quot;Sveučilište&quot;? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS.
:::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. 
:::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se &quot;službeno&quot; zove &quot;Grof Monte Cristo&quot; (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. 
:::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo &lt;u&gt;naziv ade&lt;/u&gt;, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST)
::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST)
:::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST)
:U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ &quot;otok&quot; u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). &quot;Otok&quot; se češće nađe u naslovima članaka od &quot;ostrva&quot;, a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost &quot;otoku&quot; zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST)
::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove &quot;otok otok&quot; i &quot;sveučilište sveučilište&quot; :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST)
::::A jeste sad :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:07 (CEST)

== Kolaboracija i suradnja ==

Različiti članci u svom imenu koriste različitu riječ. Neki koriste „kolaboracija”, poput [[Kolaboracija četnika s Trećim Reichom]], dok drugi koriste „suradnja” ili „saradnja”, poput [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom]]. Iz [[Wikipedija:KONZISTENTNO|dosljednosti]], trebala bi se koristiti samo jedna riječ, a ta bi riječ trebala biti ''su/saradnja'' jer je ona ipak naša te postoji kod svih štokavaca. ''Su/saradnja'' također ima nešto šire značenje pa se može koristiti u više članaka, a i uz to se češće koristi u svakodnevnom jeziku. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 09:17 (CEST)

:Kolaboracija je stručni historiografski termin, sukladno čemu je on ovdje prikladan, odnosno prikladan je u navedenim člancima. Vidjeti [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search t.2] na upitu &quot;kolaboracionist&quot; ili [https://enciklopedija.hr/clanak/kolaboracionist ovdje]. Dakle, ovdje je to tehnički termin koji je sam po sebi nužan i ne treba se to unificirati. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 10:01 (CEST)</text>
      <sha1>7k30gqy6cevgr41i3ywitjj7uvskqf5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684315</id>
      <parentid>42684314</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T08:39:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kolaboracija i suradnja */ odgovor</comment>
      <origin>42684315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35644" sha1="aa2grmy39tdsbp0zfxdw102kxfcv174" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Slovo Y ==
Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET)

:Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET)

::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET)

:::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''sch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET)
::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da &quot;po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?&quot;, pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET)

:::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET)

== ''Po prvi puta'' ==

''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST)
::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST)

== Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima ==

Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]:
* Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski.
Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST)

:Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet:
:# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima?
:# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao &quot;film noar&quot;. Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? 
:# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. 
:# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. 
:# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo &quot;korehimijento&quot;, mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati &quot;samuraj&quot;, taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati &quot;kandži&quot; ili &quot;kanđi&quot; umjesto &quot;kanji&quot; mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice.
:Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog:
::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu.
::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu:
::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}}
::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST)
:::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da &quot;srbizira&quot; jezik, so... :D). 
:::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze...  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST)
::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se &quot;ne uklapaju u glasovni sastav&quot; naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao &quot;tipografska indikacija promene grafičkog koda&quot;. Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST)
:::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore &quot;Alternativni ''rock''&quot; ili &quot;''Gay'' parada&quot;. Isto vrijedi i za pizzu.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST)
::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST)
:::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer &quot;alternativni rok&quot; može značiti i &quot;alternativni rock&quot; i &quot;zamjenski vremenski rok&quot;, a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija &quot;alternativni ''rock''&quot;.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST)
::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST)
:::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST)
::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST)
:::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST)
::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano &quot;dz&quot;... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST)
:::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST)

== Otok ili ostrvo ==

Predložio bih da se članci o otocima premjeste na &quot;ostrvo&quot;. Argumenti u nastavku:
* Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]].
* Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire &quot;ostrvo&quot; jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju.
* Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eFdkWBU%3D&amp;keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost.
Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST)

:Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove &quot;Ostrva u Hrvatskoj&quot;, a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ &quot;otok&quot; u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST)
:::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju &quot;Ade&quot;, ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST)
::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST)
:::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije &quot;osobno&quot; ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST)
::::::Ne slažem se. &quot;Sveučilište&quot; nije vlastito ime, ali &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost &quot;ostrvo&quot;. No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST)
:::::::Goli otok je &quot;otok Goli otok&quot;, odnosno &quot;ostrvo Goli otok&quot;. Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije &quot;sveučilište Sveučilište u Zagrebu&quot;, odnosno &quot;univerzitet Sveučilište u Zagrebu&quot;. Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš &quot;Goli otok&quot;, a ovo &quot;gospodin&quot; - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti &quot;Mister Jean-Paul&quot;, neće ostaviti ovo &quot;Gospodin&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST)
::::::::Pa i &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno &quot;univerzitet koji se nalazi u Zagrebu&quot;, već službeno ime institucije, odnosno reč &quot;sveučilište&quot; službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je &quot;sveučilište&quot; reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST)
:::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka &quot;Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb&quot; išao bi &quot;Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb&quot; (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio &quot;GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u &quot;University&quot;, sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je &quot;Univerziteti u Hrvatskoj&quot;, a svi su članci &quot;Sveučilište&quot;? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS.
:::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. 
:::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se &quot;službeno&quot; zove &quot;Grof Monte Cristo&quot; (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. 
:::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo &lt;u&gt;naziv ade&lt;/u&gt;, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST)
::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST)
:::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST)
:U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ &quot;otok&quot; u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). &quot;Otok&quot; se češće nađe u naslovima članaka od &quot;ostrva&quot;, a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost &quot;otoku&quot; zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST)
::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove &quot;otok otok&quot; i &quot;sveučilište sveučilište&quot; :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST)
::::A jeste sad :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:07 (CEST)

== Kolaboracija i suradnja ==

Različiti članci u svom imenu koriste različitu riječ. Neki koriste „kolaboracija”, poput [[Kolaboracija četnika s Trećim Reichom]], dok drugi koriste „suradnja” ili „saradnja”, poput [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom]]. Iz [[Wikipedija:KONZISTENTNO|dosljednosti]], trebala bi se koristiti samo jedna riječ, a ta bi riječ trebala biti ''su/saradnja'' jer je ona ipak naša te postoji kod svih štokavaca. ''Su/saradnja'' također ima nešto šire značenje pa se može koristiti u više članaka, a i uz to se češće koristi u svakodnevnom jeziku. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 09:17 (CEST)

:Kolaboracija je stručni historiografski termin, sukladno čemu je on ovdje prikladan, odnosno prikladan je u navedenim člancima. Vidjeti [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search t.2] na upitu &quot;kolaboracionist&quot; ili [https://enciklopedija.hr/clanak/kolaboracionist ovdje]. Dakle, ovdje je to tehnički termin koji je sam po sebi nužan i ne treba se to unificirati. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 10:01 (CEST)
:Ja sam za &quot;saradnja&quot;. Nekoć sam probao sve to unificirati u &quot;kolaboracija&quot; kao stručni termin, ali mi je bilo rečeno da kolaboracija nije dovoljno širok termin da bi se odnosio na saradnju s kvislinškim entitetom (četnici i NDH). Iz tog razloga, mislim da je najbolje ići sa širim terminom &quot;saradnja&quot; kako bismo imali sve unificirano pod istim terminom. Trenutno mi nema smisla da jedno bude &quot;saradnja&quot;, a drugo &quot;kolaboracija&quot; zbog striktnih jezičkih ograničenja. Ne deluje mi ozbiljno i narušava ujednačenost. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 10:39 (CEST)</text>
      <sha1>aa2grmy39tdsbp0zfxdw102kxfcv174</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684316</id>
      <parentid>42684315</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T08:40:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kolaboracija i suradnja */</comment>
      <origin>42684316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35643" sha1="81ggs0hx6k9utaaoky1mzr6v1sf4mzg" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Slovo Y ==
Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET)

:Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET)

::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET)

:::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''sch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET)
::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da &quot;po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?&quot;, pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET)

:::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET)

== ''Po prvi puta'' ==

''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST)
::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST)

== Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima ==

Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]:
* Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski.
Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST)

:Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet:
:# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima?
:# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao &quot;film noar&quot;. Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? 
:# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. 
:# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. 
:# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo &quot;korehimijento&quot;, mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati &quot;samuraj&quot;, taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati &quot;kandži&quot; ili &quot;kanđi&quot; umjesto &quot;kanji&quot; mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice.
:Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog:
::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu.
::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu:
::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}}
::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST)
:::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da &quot;srbizira&quot; jezik, so... :D). 
:::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze...  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST)
::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se &quot;ne uklapaju u glasovni sastav&quot; naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao &quot;tipografska indikacija promene grafičkog koda&quot;. Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST)
:::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore &quot;Alternativni ''rock''&quot; ili &quot;''Gay'' parada&quot;. Isto vrijedi i za pizzu.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST)
::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST)
:::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer &quot;alternativni rok&quot; može značiti i &quot;alternativni rock&quot; i &quot;zamjenski vremenski rok&quot;, a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija &quot;alternativni ''rock''&quot;.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST)
::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST)
:::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST)
::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST)
:::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST)
::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano &quot;dz&quot;... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST)
:::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST)

== Otok ili ostrvo ==

Predložio bih da se članci o otocima premjeste na &quot;ostrvo&quot;. Argumenti u nastavku:
* Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]].
* Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire &quot;ostrvo&quot; jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju.
* Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eFdkWBU%3D&amp;keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost.
Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST)

:Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove &quot;Ostrva u Hrvatskoj&quot;, a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ &quot;otok&quot; u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST)
:::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju &quot;Ade&quot;, ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST)
::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST)
:::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije &quot;osobno&quot; ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST)
::::::Ne slažem se. &quot;Sveučilište&quot; nije vlastito ime, ali &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost &quot;ostrvo&quot;. No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST)
:::::::Goli otok je &quot;otok Goli otok&quot;, odnosno &quot;ostrvo Goli otok&quot;. Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije &quot;sveučilište Sveučilište u Zagrebu&quot;, odnosno &quot;univerzitet Sveučilište u Zagrebu&quot;. Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš &quot;Goli otok&quot;, a ovo &quot;gospodin&quot; - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti &quot;Mister Jean-Paul&quot;, neće ostaviti ovo &quot;Gospodin&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST)
::::::::Pa i &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno &quot;univerzitet koji se nalazi u Zagrebu&quot;, već službeno ime institucije, odnosno reč &quot;sveučilište&quot; službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je &quot;sveučilište&quot; reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST)
:::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka &quot;Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb&quot; išao bi &quot;Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb&quot; (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio &quot;GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u &quot;University&quot;, sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je &quot;Univerziteti u Hrvatskoj&quot;, a svi su članci &quot;Sveučilište&quot;? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS.
:::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. 
:::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se &quot;službeno&quot; zove &quot;Grof Monte Cristo&quot; (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. 
:::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo &lt;u&gt;naziv ade&lt;/u&gt;, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST)
::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST)
:::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST)
:U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ &quot;otok&quot; u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). &quot;Otok&quot; se češće nađe u naslovima članaka od &quot;ostrva&quot;, a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost &quot;otoku&quot; zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST)
::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove &quot;otok otok&quot; i &quot;sveučilište sveučilište&quot; :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST)
::::A jeste sad :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:07 (CEST)

== Kolaboracija i suradnja ==

Različiti članci u svom imenu koriste različitu riječ. Neki koriste „kolaboracija”, poput [[Kolaboracija četnika s Trećim Reichom]], dok drugi koriste „suradnja” ili „saradnja”, poput [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom]]. Iz [[Wikipedija:KONZISTENTNO|dosljednosti]], trebala bi se koristiti samo jedna riječ, a ta bi riječ trebala biti ''su/saradnja'' jer je ona ipak naša te postoji kod svih štokavaca. ''Su/saradnja'' također ima nešto šire značenje pa se može koristiti u više članaka, a i uz to se češće koristi u svakodnevnom jeziku. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 09:17 (CEST)

:Kolaboracija je stručni historiografski termin, sukladno čemu je on ovdje prikladan, odnosno prikladan je u navedenim člancima. Vidjeti [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search t.2] na upitu &quot;kolaboracionist&quot; ili [https://enciklopedija.hr/clanak/kolaboracionist ovdje]. Dakle, ovdje je to tehnički termin koji je sam po sebi nužan i ne treba se to unificirati. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 10:01 (CEST)
:Ja sam za &quot;saradnja&quot;. Nekoć sam probao sve to unificirati u &quot;kolaboracija&quot; kao stručni termin, ali mi je bilo rečeno da kolaboracija nije dovoljno širok termin da bi se odnosio na saradnju s kvislinškim entitetom (četnici i NDH). Iz tog razloga mislim da je najbolje ići sa širim terminom &quot;saradnja&quot; kako bismo imali sve unificirano pod istim terminom. Trenutno mi nema smisla da jedno bude &quot;saradnja&quot;, a drugo &quot;kolaboracija&quot; zbog striktnih jezičkih ograničenja. Ne deluje mi ozbiljno i narušava ujednačenost. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 10:39 (CEST)</text>
      <sha1>81ggs0hx6k9utaaoky1mzr6v1sf4mzg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684318</id>
      <parentid>42684316</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T08:43:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kolaboracija i suradnja */ odgovor</comment>
      <origin>42684318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35911" sha1="nnirnmnk237wxlq318p34vcrovref4j" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Slovo Y ==
Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET)

:Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET)

::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET)

:::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''sch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET)
::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da &quot;po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?&quot;, pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET)

:::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET)

== ''Po prvi puta'' ==

''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST)
::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST)

== Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima ==

Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]:
* Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski.
Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST)

:Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet:
:# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima?
:# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao &quot;film noar&quot;. Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? 
:# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. 
:# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. 
:# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo &quot;korehimijento&quot;, mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati &quot;samuraj&quot;, taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati &quot;kandži&quot; ili &quot;kanđi&quot; umjesto &quot;kanji&quot; mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice.
:Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog:
::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu.
::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu:
::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}}
::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST)
:::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da &quot;srbizira&quot; jezik, so... :D). 
:::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze...  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST)
::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se &quot;ne uklapaju u glasovni sastav&quot; naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao &quot;tipografska indikacija promene grafičkog koda&quot;. Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST)
:::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore &quot;Alternativni ''rock''&quot; ili &quot;''Gay'' parada&quot;. Isto vrijedi i za pizzu.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST)
::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST)
:::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer &quot;alternativni rok&quot; može značiti i &quot;alternativni rock&quot; i &quot;zamjenski vremenski rok&quot;, a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija &quot;alternativni ''rock''&quot;.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST)
::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST)
:::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST)
::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST)
:::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST)
::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano &quot;dz&quot;... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST)
:::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST)

== Otok ili ostrvo ==

Predložio bih da se članci o otocima premjeste na &quot;ostrvo&quot;. Argumenti u nastavku:
* Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]].
* Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire &quot;ostrvo&quot; jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju.
* Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eFdkWBU%3D&amp;keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost.
Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST)

:Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove &quot;Ostrva u Hrvatskoj&quot;, a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ &quot;otok&quot; u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST)
:::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju &quot;Ade&quot;, ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST)
::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST)
:::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije &quot;osobno&quot; ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST)
::::::Ne slažem se. &quot;Sveučilište&quot; nije vlastito ime, ali &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost &quot;ostrvo&quot;. No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST)
:::::::Goli otok je &quot;otok Goli otok&quot;, odnosno &quot;ostrvo Goli otok&quot;. Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije &quot;sveučilište Sveučilište u Zagrebu&quot;, odnosno &quot;univerzitet Sveučilište u Zagrebu&quot;. Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš &quot;Goli otok&quot;, a ovo &quot;gospodin&quot; - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti &quot;Mister Jean-Paul&quot;, neće ostaviti ovo &quot;Gospodin&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST)
::::::::Pa i &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno &quot;univerzitet koji se nalazi u Zagrebu&quot;, već službeno ime institucije, odnosno reč &quot;sveučilište&quot; službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je &quot;sveučilište&quot; reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST)
:::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka &quot;Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb&quot; išao bi &quot;Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb&quot; (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio &quot;GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u &quot;University&quot;, sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je &quot;Univerziteti u Hrvatskoj&quot;, a svi su članci &quot;Sveučilište&quot;? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS.
:::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. 
:::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se &quot;službeno&quot; zove &quot;Grof Monte Cristo&quot; (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. 
:::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo &lt;u&gt;naziv ade&lt;/u&gt;, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST)
::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST)
:::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST)
:U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ &quot;otok&quot; u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). &quot;Otok&quot; se češće nađe u naslovima članaka od &quot;ostrva&quot;, a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost &quot;otoku&quot; zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST)
::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove &quot;otok otok&quot; i &quot;sveučilište sveučilište&quot; :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST)
::::A jeste sad :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:07 (CEST)

== Kolaboracija i suradnja ==

Različiti članci u svom imenu koriste različitu riječ. Neki koriste „kolaboracija”, poput [[Kolaboracija četnika s Trećim Reichom]], dok drugi koriste „suradnja” ili „saradnja”, poput [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom]]. Iz [[Wikipedija:KONZISTENTNO|dosljednosti]], trebala bi se koristiti samo jedna riječ, a ta bi riječ trebala biti ''su/saradnja'' jer je ona ipak naša te postoji kod svih štokavaca. ''Su/saradnja'' također ima nešto šire značenje pa se može koristiti u više članaka, a i uz to se češće koristi u svakodnevnom jeziku. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 09:17 (CEST)

:Kolaboracija je stručni historiografski termin, sukladno čemu je on ovdje prikladan, odnosno prikladan je u navedenim člancima. Vidjeti [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search t.2] na upitu &quot;kolaboracionist&quot; ili [https://enciklopedija.hr/clanak/kolaboracionist ovdje]. Dakle, ovdje je to tehnički termin koji je sam po sebi nužan i ne treba se to unificirati. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 10:01 (CEST)
:Ja sam za &quot;saradnja&quot;. Nekoć sam probao sve to unificirati u &quot;kolaboracija&quot; kao stručni termin, ali mi je bilo rečeno da kolaboracija nije dovoljno širok termin da bi se odnosio na saradnju s kvislinškim entitetom (četnici i NDH). Iz tog razloga mislim da je najbolje ići sa širim terminom &quot;saradnja&quot; kako bismo imali sve unificirano pod istim terminom. Trenutno mi nema smisla da jedno bude &quot;saradnja&quot;, a drugo &quot;kolaboracija&quot; zbog striktnih jezičkih ograničenja. Ne deluje mi ozbiljno i narušava ujednačenost. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 10:39 (CEST)
::Usput budi rečeno, iako precizan, &quot;kolaboracija&quot; mi deluje mnogo glomaznije od &quot;saradnje&quot;, a ne deluje mi kao nešto što bi laici ili prosečni čitaoci tražili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 10:43 (CEST)</text>
      <sha1>nnirnmnk237wxlq318p34vcrovref4j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684370</id>
      <parentid>42684318</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T10:09:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kolaboracija i suradnja */ odgovor</comment>
      <origin>42684370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36578" sha1="0tem3r2nr0uqe56ktl3bdglvchjc78x" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Slovo Y ==
Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET)

:Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET)

::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET)

:::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''sch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET)
::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da &quot;po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?&quot;, pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET)

:::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET)

== ''Po prvi puta'' ==

''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST)
::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST)

== Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima ==

Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]:
* Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski.
Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST)

:Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet:
:# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima?
:# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao &quot;film noar&quot;. Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? 
:# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. 
:# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. 
:# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo &quot;korehimijento&quot;, mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati &quot;samuraj&quot;, taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati &quot;kandži&quot; ili &quot;kanđi&quot; umjesto &quot;kanji&quot; mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice.
:Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog:
::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu.
::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu:
::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}}
::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST)
:::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da &quot;srbizira&quot; jezik, so... :D). 
:::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze...  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST)
::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se &quot;ne uklapaju u glasovni sastav&quot; naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao &quot;tipografska indikacija promene grafičkog koda&quot;. Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST)
:::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore &quot;Alternativni ''rock''&quot; ili &quot;''Gay'' parada&quot;. Isto vrijedi i za pizzu.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST)
::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST)
:::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer &quot;alternativni rok&quot; može značiti i &quot;alternativni rock&quot; i &quot;zamjenski vremenski rok&quot;, a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija &quot;alternativni ''rock''&quot;.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST)
::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST)
:::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST)
::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST)
:::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST)
::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano &quot;dz&quot;... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST)
:::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST)

== Otok ili ostrvo ==

Predložio bih da se članci o otocima premjeste na &quot;ostrvo&quot;. Argumenti u nastavku:
* Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]].
* Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire &quot;ostrvo&quot; jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju.
* Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eFdkWBU%3D&amp;keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost.
Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST)

:Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove &quot;Ostrva u Hrvatskoj&quot;, a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ &quot;otok&quot; u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST)
:::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju &quot;Ade&quot;, ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST)
::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST)
:::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije &quot;osobno&quot; ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST)
::::::Ne slažem se. &quot;Sveučilište&quot; nije vlastito ime, ali &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost &quot;ostrvo&quot;. No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST)
:::::::Goli otok je &quot;otok Goli otok&quot;, odnosno &quot;ostrvo Goli otok&quot;. Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije &quot;sveučilište Sveučilište u Zagrebu&quot;, odnosno &quot;univerzitet Sveučilište u Zagrebu&quot;. Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš &quot;Goli otok&quot;, a ovo &quot;gospodin&quot; - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti &quot;Mister Jean-Paul&quot;, neće ostaviti ovo &quot;Gospodin&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST)
::::::::Pa i &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno &quot;univerzitet koji se nalazi u Zagrebu&quot;, već službeno ime institucije, odnosno reč &quot;sveučilište&quot; službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je &quot;sveučilište&quot; reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST)
:::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka &quot;Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb&quot; išao bi &quot;Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb&quot; (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio &quot;GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u &quot;University&quot;, sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je &quot;Univerziteti u Hrvatskoj&quot;, a svi su članci &quot;Sveučilište&quot;? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS.
:::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. 
:::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se &quot;službeno&quot; zove &quot;Grof Monte Cristo&quot; (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. 
:::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo &lt;u&gt;naziv ade&lt;/u&gt;, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST)
::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST)
:::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST)
:U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ &quot;otok&quot; u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). &quot;Otok&quot; se češće nađe u naslovima članaka od &quot;ostrva&quot;, a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost &quot;otoku&quot; zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST)
::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove &quot;otok otok&quot; i &quot;sveučilište sveučilište&quot; :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST)
::::A jeste sad :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:07 (CEST)

== Kolaboracija i suradnja ==

Različiti članci u svom imenu koriste različitu riječ. Neki koriste „kolaboracija”, poput [[Kolaboracija četnika s Trećim Reichom]], dok drugi koriste „suradnja” ili „saradnja”, poput [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom]]. Iz [[Wikipedija:KONZISTENTNO|dosljednosti]], trebala bi se koristiti samo jedna riječ, a ta bi riječ trebala biti ''su/saradnja'' jer je ona ipak naša te postoji kod svih štokavaca. ''Su/saradnja'' također ima nešto šire značenje pa se može koristiti u više članaka, a i uz to se češće koristi u svakodnevnom jeziku. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 09:17 (CEST)

:Kolaboracija je stručni historiografski termin, sukladno čemu je on ovdje prikladan, odnosno prikladan je u navedenim člancima. Vidjeti [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search t.2] na upitu &quot;kolaboracionist&quot; ili [https://enciklopedija.hr/clanak/kolaboracionist ovdje]. Dakle, ovdje je to tehnički termin koji je sam po sebi nužan i ne treba se to unificirati. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 10:01 (CEST)
:Ja sam za &quot;saradnja&quot;. Nekoć sam probao sve to unificirati u &quot;kolaboracija&quot; kao stručni termin, ali mi je bilo rečeno da kolaboracija nije dovoljno širok termin da bi se odnosio na saradnju s kvislinškim entitetom (četnici i NDH). Iz tog razloga mislim da je najbolje ići sa širim terminom &quot;saradnja&quot; kako bismo imali sve unificirano pod istim terminom. Trenutno mi nema smisla da jedno bude &quot;saradnja&quot;, a drugo &quot;kolaboracija&quot; zbog striktnih jezičkih ograničenja. Ne deluje mi ozbiljno i narušava ujednačenost. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 10:39 (CEST)
::Usput budi rečeno, iako precizan, &quot;kolaboracija&quot; mi deluje mnogo glomaznije od &quot;saradnje&quot;, a ne deluje mi kao nešto što bi laici ili prosečni čitaoci tražili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 10:43 (CEST)
::Prvo, ne treba prisilno sve unificirati, to sam ti rekao. To je nepotrebno, nismo sovjetska birokracija. Drugo, svaka kolaboracija je suradnja, ali nije svaka suradnja kolaboracija. Quisling i Petain nisu bili &quot;suradnici&quot;, nego kolaboracionisti. To je stručna terminologija koja se treba poštovati jer se odnosi na specifični povijesni period i na specifične povijesne okolnosti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 12:09 (CEST)</text>
      <sha1>0tem3r2nr0uqe56ktl3bdglvchjc78x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684372</id>
      <parentid>42684370</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T10:16:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kolaboracija i suradnja */ odgovor</comment>
      <origin>42684372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37192" sha1="0v307x5znrkuhxulsi7jut1v7iyr48l" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Slovo Y ==
Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET)

:Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET)

::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET)

:::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''sch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET)
::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da &quot;po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?&quot;, pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET)

:::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET)

== ''Po prvi puta'' ==

''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST)
::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST)

== Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima ==

Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]:
* Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski.
Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST)

:Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet:
:# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima?
:# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao &quot;film noar&quot;. Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? 
:# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. 
:# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. 
:# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo &quot;korehimijento&quot;, mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati &quot;samuraj&quot;, taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati &quot;kandži&quot; ili &quot;kanđi&quot; umjesto &quot;kanji&quot; mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice.
:Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog:
::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu.
::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu:
::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}}
::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST)
:::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da &quot;srbizira&quot; jezik, so... :D). 
:::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze...  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST)
::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se &quot;ne uklapaju u glasovni sastav&quot; naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao &quot;tipografska indikacija promene grafičkog koda&quot;. Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST)
:::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore &quot;Alternativni ''rock''&quot; ili &quot;''Gay'' parada&quot;. Isto vrijedi i za pizzu.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST)
::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST)
:::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer &quot;alternativni rok&quot; može značiti i &quot;alternativni rock&quot; i &quot;zamjenski vremenski rok&quot;, a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija &quot;alternativni ''rock''&quot;.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST)
::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST)
:::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST)
::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST)
:::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST)
::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano &quot;dz&quot;... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST)
:::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST)

== Otok ili ostrvo ==

Predložio bih da se članci o otocima premjeste na &quot;ostrvo&quot;. Argumenti u nastavku:
* Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]].
* Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire &quot;ostrvo&quot; jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju.
* Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eFdkWBU%3D&amp;keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost.
Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST)

:Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove &quot;Ostrva u Hrvatskoj&quot;, a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ &quot;otok&quot; u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST)
:::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju &quot;Ade&quot;, ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST)
::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST)
:::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije &quot;osobno&quot; ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST)
::::::Ne slažem se. &quot;Sveučilište&quot; nije vlastito ime, ali &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost &quot;ostrvo&quot;. No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST)
:::::::Goli otok je &quot;otok Goli otok&quot;, odnosno &quot;ostrvo Goli otok&quot;. Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije &quot;sveučilište Sveučilište u Zagrebu&quot;, odnosno &quot;univerzitet Sveučilište u Zagrebu&quot;. Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš &quot;Goli otok&quot;, a ovo &quot;gospodin&quot; - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti &quot;Mister Jean-Paul&quot;, neće ostaviti ovo &quot;Gospodin&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST)
::::::::Pa i &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno &quot;univerzitet koji se nalazi u Zagrebu&quot;, već službeno ime institucije, odnosno reč &quot;sveučilište&quot; službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je &quot;sveučilište&quot; reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST)
:::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka &quot;Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb&quot; išao bi &quot;Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb&quot; (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio &quot;GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u &quot;University&quot;, sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je &quot;Univerziteti u Hrvatskoj&quot;, a svi su članci &quot;Sveučilište&quot;? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS.
:::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. 
:::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se &quot;službeno&quot; zove &quot;Grof Monte Cristo&quot; (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. 
:::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo &lt;u&gt;naziv ade&lt;/u&gt;, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST)
::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST)
:::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST)
:U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ &quot;otok&quot; u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). &quot;Otok&quot; se češće nađe u naslovima članaka od &quot;ostrva&quot;, a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost &quot;otoku&quot; zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST)
::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove &quot;otok otok&quot; i &quot;sveučilište sveučilište&quot; :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST)
::::A jeste sad :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:07 (CEST)

== Kolaboracija i suradnja ==

Različiti članci u svom imenu koriste različitu riječ. Neki koriste „kolaboracija”, poput [[Kolaboracija četnika s Trećim Reichom]], dok drugi koriste „suradnja” ili „saradnja”, poput [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom]]. Iz [[Wikipedija:KONZISTENTNO|dosljednosti]], trebala bi se koristiti samo jedna riječ, a ta bi riječ trebala biti ''su/saradnja'' jer je ona ipak naša te postoji kod svih štokavaca. ''Su/saradnja'' također ima nešto šire značenje pa se može koristiti u više članaka, a i uz to se češće koristi u svakodnevnom jeziku. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 09:17 (CEST)

:Kolaboracija je stručni historiografski termin, sukladno čemu je on ovdje prikladan, odnosno prikladan je u navedenim člancima. Vidjeti [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search t.2] na upitu &quot;kolaboracionist&quot; ili [https://enciklopedija.hr/clanak/kolaboracionist ovdje]. Dakle, ovdje je to tehnički termin koji je sam po sebi nužan i ne treba se to unificirati. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 10:01 (CEST)
:Ja sam za &quot;saradnja&quot;. Nekoć sam probao sve to unificirati u &quot;kolaboracija&quot; kao stručni termin, ali mi je bilo rečeno da kolaboracija nije dovoljno širok termin da bi se odnosio na saradnju s kvislinškim entitetom (četnici i NDH). Iz tog razloga mislim da je najbolje ići sa širim terminom &quot;saradnja&quot; kako bismo imali sve unificirano pod istim terminom. Trenutno mi nema smisla da jedno bude &quot;saradnja&quot;, a drugo &quot;kolaboracija&quot; zbog striktnih jezičkih ograničenja. Ne deluje mi ozbiljno i narušava ujednačenost. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 10:39 (CEST)
::Usput budi rečeno, iako precizan, &quot;kolaboracija&quot; mi deluje mnogo glomaznije od &quot;saradnje&quot;, a ne deluje mi kao nešto što bi laici ili prosečni čitaoci tražili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 10:43 (CEST)
::Prvo, ne treba prisilno sve unificirati, to sam ti rekao. To je nepotrebno, nismo sovjetska birokracija. Drugo, svaka kolaboracija je suradnja, ali nije svaka suradnja kolaboracija. Quisling i Petain nisu bili &quot;suradnici&quot;, nego kolaboracionisti. To je stručna terminologija koja se treba poštovati jer se odnosi na specifični povijesni period i na specifične povijesne okolnosti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 12:09 (CEST)
:::Tačno, ali mi ne govorimo o terminima &quot;kolaboracionizam&quot; i &quot;kolaboracionist&quot;, koji su sami po sebi validni, nego o konkretnim člancima s našeg područja, gde su &quot;kolaboracija' i &quot;saradnja&quot; potpuno međuzamenljivi. &quot;Kolaboracija&quot; znači &quot;saradnja s neprijateljem&quot;. Mi ovde navodimo neprijateljsku silu, tako da s jezičke strane nema razlike. Eventualno su nijanse u pitanju, ali ne vidim kako je to kolaboracija s nacistima ikako drugačija od kolaboracija s ustašama i zašto bismo pravili razlike za to. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 12:16 (CEST)</text>
      <sha1>0v307x5znrkuhxulsi7jut1v7iyr48l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684373</id>
      <parentid>42684372</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T10:17:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kolaboracija i suradnja */</comment>
      <origin>42684373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37192" sha1="sc81cwybbvlqw5kb8pk7eqive4997vl" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Slovo Y ==
Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET)

:Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET)

::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET)

:::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''sch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET)
::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da &quot;po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?&quot;, pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET)

:::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET)

== ''Po prvi puta'' ==

''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST)
::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST)

== Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima ==

Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]:
* Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski.
Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST)

:Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet:
:# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima?
:# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao &quot;film noar&quot;. Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? 
:# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. 
:# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. 
:# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo &quot;korehimijento&quot;, mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati &quot;samuraj&quot;, taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati &quot;kandži&quot; ili &quot;kanđi&quot; umjesto &quot;kanji&quot; mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice.
:Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog:
::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu.
::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu:
::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}}
::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST)
:::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da &quot;srbizira&quot; jezik, so... :D). 
:::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze...  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST)
::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se &quot;ne uklapaju u glasovni sastav&quot; naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao &quot;tipografska indikacija promene grafičkog koda&quot;. Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST)
:::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore &quot;Alternativni ''rock''&quot; ili &quot;''Gay'' parada&quot;. Isto vrijedi i za pizzu.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST)
::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST)
:::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer &quot;alternativni rok&quot; može značiti i &quot;alternativni rock&quot; i &quot;zamjenski vremenski rok&quot;, a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija &quot;alternativni ''rock''&quot;.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST)
::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST)
:::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST)
::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST)
:::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST)
::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano &quot;dz&quot;... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST)
:::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST)

== Otok ili ostrvo ==

Predložio bih da se članci o otocima premjeste na &quot;ostrvo&quot;. Argumenti u nastavku:
* Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]].
* Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire &quot;ostrvo&quot; jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju.
* Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eFdkWBU%3D&amp;keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost.
Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST)

:Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove &quot;Ostrva u Hrvatskoj&quot;, a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ &quot;otok&quot; u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST)
:::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju &quot;Ade&quot;, ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST)
::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST)
:::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije &quot;osobno&quot; ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST)
::::::Ne slažem se. &quot;Sveučilište&quot; nije vlastito ime, ali &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost &quot;ostrvo&quot;. No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST)
:::::::Goli otok je &quot;otok Goli otok&quot;, odnosno &quot;ostrvo Goli otok&quot;. Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije &quot;sveučilište Sveučilište u Zagrebu&quot;, odnosno &quot;univerzitet Sveučilište u Zagrebu&quot;. Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš &quot;Goli otok&quot;, a ovo &quot;gospodin&quot; - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti &quot;Mister Jean-Paul&quot;, neće ostaviti ovo &quot;Gospodin&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST)
::::::::Pa i &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno &quot;univerzitet koji se nalazi u Zagrebu&quot;, već službeno ime institucije, odnosno reč &quot;sveučilište&quot; službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je &quot;sveučilište&quot; reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST)
:::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka &quot;Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb&quot; išao bi &quot;Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb&quot; (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio &quot;GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u &quot;University&quot;, sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je &quot;Univerziteti u Hrvatskoj&quot;, a svi su članci &quot;Sveučilište&quot;? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS.
:::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. 
:::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se &quot;službeno&quot; zove &quot;Grof Monte Cristo&quot; (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. 
:::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo &lt;u&gt;naziv ade&lt;/u&gt;, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST)
::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST)
:::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST)
:U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ &quot;otok&quot; u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). &quot;Otok&quot; se češće nađe u naslovima članaka od &quot;ostrva&quot;, a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost &quot;otoku&quot; zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST)
::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove &quot;otok otok&quot; i &quot;sveučilište sveučilište&quot; :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST)
::::A jeste sad :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:07 (CEST)

== Kolaboracija i suradnja ==

Različiti članci u svom imenu koriste različitu riječ. Neki koriste „kolaboracija”, poput [[Kolaboracija četnika s Trećim Reichom]], dok drugi koriste „suradnja” ili „saradnja”, poput [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom]]. Iz [[Wikipedija:KONZISTENTNO|dosljednosti]], trebala bi se koristiti samo jedna riječ, a ta bi riječ trebala biti ''su/saradnja'' jer je ona ipak naša te postoji kod svih štokavaca. ''Su/saradnja'' također ima nešto šire značenje pa se može koristiti u više članaka, a i uz to se češće koristi u svakodnevnom jeziku. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 09:17 (CEST)

:Kolaboracija je stručni historiografski termin, sukladno čemu je on ovdje prikladan, odnosno prikladan je u navedenim člancima. Vidjeti [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search t.2] na upitu &quot;kolaboracionist&quot; ili [https://enciklopedija.hr/clanak/kolaboracionist ovdje]. Dakle, ovdje je to tehnički termin koji je sam po sebi nužan i ne treba se to unificirati. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 10:01 (CEST)
:Ja sam za &quot;saradnja&quot;. Nekoć sam probao sve to unificirati u &quot;kolaboracija&quot; kao stručni termin, ali mi je bilo rečeno da kolaboracija nije dovoljno širok termin da bi se odnosio na saradnju s kvislinškim entitetom (četnici i NDH). Iz tog razloga mislim da je najbolje ići sa širim terminom &quot;saradnja&quot; kako bismo imali sve unificirano pod istim terminom. Trenutno mi nema smisla da jedno bude &quot;saradnja&quot;, a drugo &quot;kolaboracija&quot; zbog striktnih jezičkih ograničenja. Ne deluje mi ozbiljno i narušava ujednačenost. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 10:39 (CEST)
::Usput budi rečeno, iako precizan, &quot;kolaboracija&quot; mi deluje mnogo glomaznije od &quot;saradnje&quot;, a ne deluje mi kao nešto što bi laici ili prosečni čitaoci tražili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 10:43 (CEST)
::Prvo, ne treba prisilno sve unificirati, to sam ti rekao. To je nepotrebno, nismo sovjetska birokracija. Drugo, svaka kolaboracija je suradnja, ali nije svaka suradnja kolaboracija. Quisling i Petain nisu bili &quot;suradnici&quot;, nego kolaboracionisti. To je stručna terminologija koja se treba poštovati jer se odnosi na specifični povijesni period i na specifične povijesne okolnosti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. septembra 2026. u 12:09 (CEST)
:::Tačno, ali mi ne govorimo o terminima &quot;kolaboracionizam&quot; i &quot;kolaboracionist&quot;, koji su sami po sebi validni, nego o konkretnim člancima s našeg područja, gde su &quot;kolaboracija' i &quot;saradnja&quot; potpuno međuzamenljivi. &quot;Kolaboracija&quot; znači &quot;saradnja s neprijateljem&quot;. Mi ovde navodimo neprijateljsku silu, tako da s jezičke strane nema razlike. Eventualno su nijanse u pitanju, ali ne vidim kako je to kolaboracija s nacistima ikako drugačija od kolaboracije s ustašama i zašto bismo pravili razlike za to. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. septembra 2026. u 12:16 (CEST)</text>
      <sha1>sc81cwybbvlqw5kb8pk7eqive4997vl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Orphan</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4681934</id>
    <redirect title="Šablon:Siroče" />
    <revision>
      <id>42684089</id>
      <parentid>41556995</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:00:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Siročić]] na [[Šablon:Siroče]]</comment>
      <origin>42684089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="9h2ypvbxpljeooe418xcfgkv45hebyz" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Siroče]]</text>
      <sha1>9h2ypvbxpljeooe418xcfgkv45hebyz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurosong 2023.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4681969</id>
    <revision>
      <id>42684305</id>
      <parentid>42599904</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T05:45:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="235922" sha1="k14tonjp0690bosga6xngm3u1fwut5d" xml:space="preserve">{{Za razlikovati-tekst|srpski nacionalni izbor za Pesmu Evrovizije 2023|[[Pesma za Evroviziju ’23]]}}
{{Infokutija Pjesma Eurovizije
| ekavica = da
| naslov = Pesma Evrovizije
| godina = 2023
| izvorni_slogan = {{jez|en|iskošeno=ne|United by Music}}&lt;br&gt;({{prev|Ujedinjeni muzikom}})
| slika = ESC 2023 Logo.png
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = 
| polufinale1 = [[9. maj]] [[2023]].
| polufinale2 = [[11. maj]] [[2023]].
| finale = [[13. maj]] [[2023]].
| mesto_održavanja = {{zas|UK}} [[Liverpul arena]], [[Liverpul]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| voditelji = [[Julija Sanina]]&lt;br /&gt;[[Hana Vadingem]]&lt;br /&gt;[[Ališa Dikson]]&lt;br /&gt;[[Grejam Norton]]{{efn|Grejam Norton je bio voditelj samo u finalu}}
| režiser = Niki Parsons&lt;br /&gt;Ričard Valentajn&lt;br /&gt;Oli Bartlet
| izvršni_supervizor = [[Martin Esterdal]]
| izvršni_producent = [[Endru Kartmel]]
| emiter = [[Datoteka:BBC.svg|25p]] -{[[BBC]]}-
| broj_pesama = 37
|zemlje_debitanti= 
|zemlje_povratnice=
| povukle_se = {{Evrovizija|Bugarska}}&lt;br /&gt;{{Evrovizija|Severna Makedonija}}&lt;br /&gt;{{Evrovizija|Crna Gora}}
| mapa = ESC 2023 Map.svg
| legenda = {{colorbox|#22b14c}} Države učesnice finala&lt;br&gt;{{colorbox|#d40000}} Države koje su ispale u polufinalima&lt;br&gt;{{colorbox|#ffc20e}} Države koje su učestvovale nekada u prošlosti, ali ne i 2024.
| sistem_glasanja = Zemlje učesnice dodeljuju bodove od 1—8, 10 i 12 poena za svojih 10 favorita, jedan set u polufinalima od publike, dva seta u finalu od publike i žirija. I u polufinalima i u finalu publika iz svih država koje ne učestvuju zajedno dodeljuje jednom bodove od 1—8, 10 i 12 poena.
| nula_poena = {{Evrovizija|Rumunija}} (u drugom polufinalu)&lt;br /&gt;{{Evrovizija|San Marino}} (u drugom polufinalu)
| pobednička_pesma = {{Evrovizija|Švedska}} — ''{{jez|en|[[Tattoo (pesma Loren)|Tattoo]]}}''
| prethodna = 2022
| naredna = 2024
| naziv = Pesma Evrovizije
| fusnote = 
}}

'''Pesma Evrovizije 2023.''' ({{jez-engl|Eurovision Song Contest 2023}}; {{jez-fr|Concours Eurovision de la chanson 2023}}) je bio 67. po redu izbor za [[Pesma Evrovizije|Pesmu Evrovizije]]. U organizaciji [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] (ERU) i domaćina [[BBC|Britanske radiodifuzne korporacije]] (BBC), takmičenje se održalo u [[Liverpul arena]], u [[Liverpul]]u, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], nakon što [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Ukrajina]] kao pobednik takmičenja 2022. godine sa pesmom ''{{jez|uk-latn|[[Stefania (pesma)|Stefania]]}}'' koju izvodi {{jez|en|iskošeno=ne|[[Kalush Orchestra]]}} nije bila u mogućnosti da bude domaćin iz bezbednosnih razloga praćenih [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruskom invazijom na Ukrajinu]]. Bio je ovo deveti put da se takmičenje održi u Ujedinjenom Kraljevstvu, a prvi put posle [[Pesma Evrovizije 1998.|1998.]] godine. Takmičenje se sastojalo iz dva polufinala koja su se održala 9. i 11. maja i finala koje se održalo 13. maja 2023. Voditeljke sve tri večeri su bile [[Julija Sanina]], [[Hana Vadingem]] i [[Ališa Dikson]], a [[Grejam Norton]] im se pridružio u finalu.

37 zemalja je učestvovalo na takmičenju. {{BZEvrovizija|Bugarska}}, {{BZEvrovizija|Severna Makedonija}} i {{BZEvrovizija|Crna Gora}} su se povukle sa takmičenja, najviše zbog ekonomskog uticaja energetske krize.

Pravila glasanja su izmenjena, te od 2023. godine samo publika odlučuje koje države će se plasirati u finale. Uvelo se i glasanje „ostatka sveta”, država koje ne učestvuju na takmičenju, koje dodeljuje po 1 set poena u sve 3 takmičarske večeri.

Švedska je ostvarila svoju sedmu pobedu na takmičenju sa pesmom sa pesmom ''{{jez|en|[[Tattoo (Loreen song)|Tattoo]]}}'' koju su komponovali i napisali [[Jimmy Jansson|Džimi Jansen]], [[Jimmy Thörnfeldt|Džimi „Džoker” Ternfeld]], {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}, [[Cazzi Opeia|Moa „Kazi Opeja” Karlbeker]], [[Peter Boström|Peter Bostrem]] i [[Thomas G:son|Tomas Dži-sen]], a koju izvodi {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}; nakon što je država pobedila 1974, 1984, 1991, 1999, 2012. i 2015. godine. Time se Švedska izjednačila sa Irskom po najvećem broju pobeda. ERU je dala izveštaj da je takmičenje uživo na televiziji pratilo 162 miliona gledalaca što je za 1 milion više u odnosu na 2022. godinu. Onlajn prenose je gledalo 15.6 miliona ljudi.

== Lokacija ==
[[Datoteka:M&amp;S Bank Arena 1.jpg|levo|mini|Mesto održavanja Pesme Evrovizije 2023 — [[Liverpul arena]]]]

Na takmičenju [[Pesma Evrovizije 2022.|2022.]] godine pobedila je {{BZEvrovizija|Ukrajina}}, kojoj je prvo bilo ponuđeno domaćinstvo takmičenja, po evrovizijskoj tradiciji.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=15 January 2017 |title=How it works |url=https://eurovision.tv/about/how-it-works |access-date=7 May 2022 |website=Eurovision.tv |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Ovo bi bio treći put da Ukrajina bude domaćin, posle [[Pesma Evrovizije 2005.|2005.]] i [[Pesma Evrovizije 2017.|2017.]] Međutim, zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022]], spekulisalo se o domaćinstvu neke druge države koja pripada ''[[Velika petorka (Evrovizija)|velikoj petorci]]'' (Francuske, Nemačke, Italije, Španije i drugoplasirane 2022. godine, Ujedinjenog Kraljevstva).&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ukraine wins 2022 Eurovision song contest as UK finishes second in Turin|last=Belam|first=Martin|last2=Cvorak|first2=Monika|publisher=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2022/may/15/ukraine-wins-2022-eurovision-song-contest-as-uk-finishes-second-in-turin|date=15 May 2022|access-date=15 May 2022}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. maja 2022, Mikola Černoticki, predsedavajući član ukrajinskog emitera {{jez|uk|iskošeno=ne|-{Suspіlьne}-}}, je izjavio da Ukrajina želi da održi takmičenje u mirnoj Ukrajini koja može da zagarantuje bezbednost svih takmičara i delegacija.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-16 |title=🇺🇦 Eurovision 2023: Suspilne Wants the Contest to be Held in a Peaceful Ukraine |url=https://eurovoix.com/2022/05/16/eurovision-2023-suspilne-host-peaceful-ukraine/ |access-date=2022-05-16 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Naknadno, ukrajinski predsednik [[Volodimir Zelenski]] je izjavio da se nada da će takmičenje biti u [[Mariupolj]]u.&lt;ref&gt;{{Cite Instagram|postid=CdjmOB7IRZU|user=zelenskiy_official|last=Zelenskyy|first=Volodymyr|author-link=Volodymyr Zelenskyy|script-title=uk:Naša mužnіstь vražaє svіt, naša muzika pіdkorює Єvropu! Nastupnogo roku Ukraїna priйmatime «Єvrobačennя»! Vtretє u svoїй іstorії. І vіrю – ne vostannє. Mi zrobimo vse, щob odnogo dnя učasnikіv і gosteй «Єvrobačennя» priйmav ukraїnsьkiй Marіupolь. Vіlьniй, mirniй, vіdbudovaniй! Dяkuю za peremogu @Kalush.official ta vsіm, hto vіddav za nas svoї golosi! Vpevneniй, ne za gorami naš peremožniй akord u bitvі z vorogom. Slava Ukraїnі!|language=uk|date=15 May 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fakenews.rs/2022/05/20/ne-zelenski-nije-najavio-evroviziju-2023-u-mariupolju/|title=Ne, Zelenski nije najavio Evroviziju 2023. u Mariupolju|date=2022-05-20|website=FakeNews Tragač|language=en-US|access-date=2022-05-23}}&lt;/ref&gt; Černoticki je kasnije izjavio da će {{jez|uk|iskošeno=ne|-{Suspіlьne}-}} početi pregovore sa [[Evropska radiodifuzna unija|ERU]] o domaćinstvu takmičenja 20. maja.&lt;ref&gt;{{Cite press release |last= |date=2022-05-17 |title=Mikola Černoticьkiй: Rozpočinaєmo konsulьtacії z ЄMS щodo provedennя Єvrobačennя-2023 v Ukraїnі |trans-title=Mykola Chernotytskyi: We are starting consultations with the EBU on holding Eurovision 2023 in Ukraine |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/5023 |access-date=2022-05-17 |website=suspilne.media |publisher=[[Suspilne]] |language=uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-05-17 |title=🇺🇦 Eurovision 2023: Discussions with Ukraine and the EBU Regarding Hosting to Commence on Friday |url=https://eurovoix.com/2022/05/17/eurovision-2023-discussions-with-ukraine-and-the-ebu-regarding-hosting-to-commence-on-friday/ |access-date=2022-05-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Sledeće države su bile izjavile zainteresovanost za domaćinstvo u slučaju da to Ukrajina nije mogla da učini: Italija,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bonetti |first=Andrea |date=15 May 2022 |title=Eurovision 2023, Coletta: la Rai a disposizione per l'edizione in Ucraina |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/05/15/eurovision-2023-coletta-rai-ucraina/ |access-date=15. 5. 2022 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Holandija,&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-05-15 |title=Songfestivalregisseur zet editie in Rotterdam weer in optie |url=https://www.rtlboulevard.nl/special/songfestival/artikel/5308674/songfestivalregisseur-denkt-dat-editie-rotterdam-weer-kan |access-date=2022-05-17 |website=RTL Boulevard |language=nl |archive-date=2022-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515113529/https://www.rtlboulevard.nl/special/songfestival/artikel/5308674/songfestivalregisseur-denkt-dat-editie-rotterdam-weer-kan }}&lt;/ref&gt; Poljska,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=15. 5. 2022 |title=Poland: TVP is Willing to Help Host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/05/15/%F0%9F%87%B5%F0%9F%87%B1-poland-tvp-is-willing-to-help-host-eurovision-2023/ |work=Eurovoix}}&lt;/ref&gt; Ujedinjeno Kraljevstvo,&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Dixon |first1=Hayley |last2=Vasilyeva |first2=Nataliya |date=15. 5. 2022 |title=Eurovision winner Oleh Psiuk heads home to serve Ukraine |newspaper=[[The Daily Telegraph]] |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/05/15/eurovision-italy-thwarts-cyber-attacks-pro-russian-hackers/ |url-access=subscription |accessdate=16. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Švedska,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=McCaig |first=Ewan |date=10. 5. 2022. |title=Eurovision 2022: Mayor Of Stockholm Offers To Host Eurovision 2023 In Event Of Ukraine Win |url=https://eurovoix.com/2022/05/10/🇮🇹-eurovision-2022-mayor-of-stockholm-offers-to-host-eurovision-2023-in-event-of-ukraine-win/ |work=Eurovoix}}&lt;/ref&gt; i Španija (koja je kasnije odustala od svoje ponude).&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-14 |title=Spain: RTVE no longer in contention to host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/06/14/spain-contention-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-06-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. juna 2022. godine ukrajinska televizija {{jez|uk|iskošeno=ne|-{Suspіlьne}-}} i ERU su održali sastanak kako bi uvideli mogućnosti održavanja takmičenja 2023. u Ukrajini.&lt;ref name=&quot;UAprep&quot;&gt;{{Cite press release |last= |title=Suspіlьne Movlennя spіlьno z Kabmіnom prezentuvali peršі kroki pіdgotovki do provedennя Єvrobačennя-2023 |trans-title=Suspilne together with the Cabinet of Ministers presented the first steps of preparation for Eurovision 2023 |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/5088 |access-date=2022-06-16 |website=suspilne.media |publisher=Suspilne |language=uk, en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-15 |title=Eurovision 2023: UA:PBC and Ukrainian Government Commence Preparations For Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/15/eurovision-2023-uapbc-ukrainian-government-preparations/ |access-date=2022-06-16 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Međutim, 17. juna 2022. ERU je dala zvanično saopštenje da se takmičenje 2023. neće održati u Ukrajini zbog izrazito lošeg političkog i ratnog stanja izazvanih ruskom invazijom na Ukrajinu, te je ERU započela pregovore sa -{[[Bi-Bi-Si]]}--jem, kao drugoplasiranim na takmičenju 2022. za potencijalno održavanje takmičenja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Biće to prvi put posle [[Pesma Evrovizije 1980.|1980.]] da se takmičenje ne održi u zemlji koja je pobedila prethodne godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-17 |title=EBU Statement on Hosting of 2023 Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/ebu-statement-2023-eurovision-hosting |access-date=2022-06-17 |website=Eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union (EBU) |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na odluku ERU-a, Černotski je u pismu ERU-u koje su potpisali i pobednici Evrovizije [[Ruslana]], [[Džamala]] i [[Kalush Orchestra|Oleh Psijuk]] (osnivač grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Kalush Orchestra]]}}) zahtevao dalje razgovore sa ERU.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: UA:PBC Requests Further Meetings with EBU After Ukraine Rejected as Host Country |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-ukraine-further-meetings/ |access-date=2022-06-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Waterson |first=Jim |date=2022-06-17 |title=UK is asked to host Eurovision in 2023 after Ukraine ruled out |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2022/jun/17/uk-is-asked-to-host-eurovision-in-2023-after-ukraine-ruled-out |access-date=2022-06-17 |website=The Guardian |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Marshall |first=Alex |date=2022-06-17 |title=Eurovision rules out Ukraine as host of next year’s song contest. |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2022/06/17/world/europe/eurovision-uk-ukraine.html |access-date=2022-06-17}}&lt;/ref&gt; Na to je ERU odgovorila da razume razočarenje ukrajinske delegacije zbog odluke, uz objašnjenje da takmičenje ne može biti održano u Ukrajini iz bezbednosnih razloga. Takođe, ERU insistira da proces izbora zemlje domaćina ne sme biti korišćen u političke svrhe. Usled presedana da se prvi put od uvođenja polufinalnih večeri takmičenje neće održati u zemlji koja je prethodne godine pobedila, još u početku je bilo nepoznato da li će Ukrajina kao pobednik takmičenja 2022. dobiti direktan plasman u finalu.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-23 |title=EBU Statement on Hosting of the 2023 Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/ebu-statement-on-hosting-of-the-2023-eurovision |access-date=2022-06-23 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Dana 25. jula 2022, ERU objavljuje da će Ujedinjeno Kraljevstvo biti domaćin takmičenja u saradnji sa ukrajinskim emiterom, a da će se Ukrajina direktno plasirati u finale.&lt;ref name=UKHost&gt;{{Cite news |date=2022-07-25|title=United Kingdom to host Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovision.tv/story/united-kingdom-host-eurovision-song-contest-2023 |access-date=2022-07-25}}&lt;/ref&gt;

=== Konkurs za domaćinstvo ===

{{Location map many|United Kingdom|width=230|float=right|caption=Lokacije gradova kandidata za domaćinstvo; gradovi koji su samo iskazali interesovanje su obeleženi sivom; gradovi koji su prezentovali kandidature su obeleženi crvenom; gradovi koji su ušli u uži izbor su obeleženi zelenom. Izabrani grad domaćin je označen u plavo.|places=
|label1={{small|[[Aberdin]]}}|lat1=57.15|long1=-2.11|position1=right|mark1=Red pog.svg
|label3={{small|[[Birmingem]]}}|lat3=52.48|long3=-1.9025|position3=bottom|mark3=Yellow pog.svg
|label4={{small|[[Brajton]]}}|lat4=50.82838|long4=-0.13947|position4=bottom|mark4=Black pog.svg
|label5={{small|[[Bristol]]}}|lat5=51.45|long5=-2.583333|position5=bottom|mark5=Red pog.svg
|label7={{small|[[Edinburg]]}}|lat7=55.953|long7=-3.189|position7=right|mark7=Red pog.svg
|label8={{small|[[Glazgov]]}}|lat8=55.861111|long8=-4.25|position8=bottom|mark8=Green pog.svg
|label9={{small|[[Lids]]}}|lat9=53.800268|long9=-1.549721|position9=right|mark9=Yellow pog.svg
|label10={{small|'''[[Liverpul]]'''}}|lat10=53.4075|long10=-2.991944|position10=left|mark10=Blue pog.svg
|label11={{small|[[London]]}}|lat11=51.507222|long11=-0.1275|position11=right|mark11=Red pog.svg
|label12={{small|[[Mančester]]}}|lat12=53.479444|long12=-2.245278|position12=bottom|mark12=Yellow pog.svg
|label13={{small|[[Notingem]]}}|lat13=52.953333|long13=-1.15|position13=right|mark13=Black pog.svg
|label14={{small|[[Njukasl na Tajnu|Njukasl]]}}|lat14=54.98|long14=-1.61|position14=left|mark14=Yellow pog.svg
|label15={{small|[[Šefild]]}}|lat15=53.380368|long15=-1.469701|position15=right|mark15=Yellow pog.svg
|label17={{small|[[Sanderlend]]}}|lat17=54.906|long17=-1.381|position17=right|mark17=Black pog.svg
|label18={{small|[[Belfast]]}}|lat18=54.607|long18=-5.926|position18=bottom|mark18=Red pog.svg
|label19={{small|[[Deri]]}}|lat19=54.9975|long19=-7.32|position19=top|mark19=Black pog.svg
|label20={{small|[[Kardif]]}}|lat20=51.481667|long20=-3.179167|position20=left|mark20=Black pog.svg
|label21={{small|[[Vulverhempton]]}}|lat21=52.5868|long21=-2.1257|position21=left|mark21=Black pog.svg
|label22={{small|[[Darlington]]}}|lat22=54.5236|long22=-1.5595|position22=right|mark22=Red pog.svg}}

Odmah nakon što je ERU objavio da Ukrajina neće biti domaćin, mnogi gradovi u UK su izrazili interes za domaćinstvo: [[Aberdin]], [[Belfast]], [[Birmingem]], [[Brajton]], [[Bristol]], [[Kardif]], [[Edinburg]], [[Glazgov]], [[Lids]], [[Liverpul]], [[London]], [[Mančester]], [[Njukasl na Tajnu|Njukasl]], [[Šefild]], [[Sanderland]] i [[Vulverhempton]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Lombardini |first=Emanuele |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: piovono candidature per l'ipotesi Regno Unito |trans-title=Eurovision 2023: applications are raining for the United Kingdom hypothesis |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/06/18/eurovision-2023-candidature-regno-unito/ |access-date=2022-06-18 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ryan |first=Tom |date=2022-07-10 |title=Bristol launches bid to host Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/07/10/bristol-launches-bid-to-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-07-10 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-07-12 |title=Eurovision 2023: Newcastle Preparing Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/07/12/eurovision-2023-newcastle-preparing-bid/ |access-date=2022-07-13 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; [[Notingem]] i [[Deri]] su naknadno izrazili interes za domaćinstvo, nakon što je UK potvrđen kao domaćin takmičenja.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite news |date=2022-07-26 |title=Eurovision in Nottingham would be 'boost for city' |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-nottinghamshire-62309502 |access-date=2022-07-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-08-02 |title=Eurovision 2023: Derry Investigates Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/08/02/eurovision-2023-derry-bid/ |access-date=2022-08-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je UK potvrđen kao domaćin takmičenja, {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC]]}} je 25. jula 2022. godine otvorio konkurs za domaćinstvo. Sledeći gradovi su istog dana potvrdili da su poslali svoje ponude za domaćinstvo: Aberdin,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Britton |first=Ruaraidh |date=2022-07-25 |title=UK confirmed as Eurovision 2023 hosts as Aberdeen bid to host contest |url=https://www.aberdeenlive.news/news/uk-world-news/uk-confirmed-eurovision-2023-hosts-7376876 |access-date=2022-08-03 |website=Aberdeen Live |language=en}}&lt;/ref&gt; Lids,&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-07-25 |title=Eurovision Song Contest 2023 to be hosted in the UK as Leeds to make bid |url=https://www.yorkshireeveningpost.co.uk/whats-on/arts-and-entertainment/eurovision-song-contest-2023-to-be-hosted-in-the-uk-as-leeds-to-make-bid-on-behalf-of-ukraine-3780711 |access-date=2022-07-29 |website=yorkshireeveningpost.co.uk |language=en}}&lt;/ref&gt; Liverpul&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Edrich |first=Patrick |date=2022-07-25 |title=Eurovision confirmed for UK as Liverpool steps up host city bid |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/news/liverpool-news/eurovision-2023-confirmed-uk-liverpool-24580632 |access-date=2022-08-03 |website=Liverpool Echo |language=en}}&lt;/ref&gt; i Mančester.&lt;ref name=&quot;Manchester&quot;&gt;{{cite web |title=Eurovision 2023: Manchester will officially bid to host competition |url=https://esctoday.com/187558/eurovision-2023-manchester-will-officially-bid-to-host-competition}}&lt;/ref&gt; Nakon njih, 26. jula 2022. zainteresovanost iskazuju Bristol,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-07-26 |title=Eurovision 2023: Bristol Reaffirms Bid to Host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/07/26/eurovision-2023-bristol-reaffirms-bid/ |access-date=2022-07-27 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Glazgov&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-07-26 |title=Eurovision 2023: Glasgow Confirms Bid to Host Contest |url=https://eurovoix.com/2022/07/26/eurovision-2023-glasgow-confirms-bid/ |access-date=2022-07-26 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; i Šefild,&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2022-07-26 |title=Eurovision: Sheffield makes Ukraine solidarity bid to host 2023 contest |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-south-yorkshire-62306815 |access-date=2022-07-27}}&lt;/ref&gt; dok je Birmingem poslao svoju ponudu 27. jula 2022. godine.&lt;ref name=&quot;Birmingham&quot;&gt;{{cite web |title=Birmingham Confirms Bid to Host Eurovision 2023 at Resorts World Arena |url=https://eurovoix.com/2022/07/27/eurovision-2023-birmingham-confirms-bid}}&lt;/ref&gt;

Početkom avgusta, Brajton,&lt;ref name=&quot;nobrighton&quot; /&gt; Kardif,&lt;ref name=&quot;nocardiff&quot; /&gt; Deri&lt;ref name=&quot;noderry&quot; /&gt;, Notinhem&lt;ref name=&quot;nonottingham&quot; /&gt; i Sanderland povlače svoje predloge za domaćinstvo.&lt;ref name=&quot;nosunderland&quot; /&gt; Šefild, Bristol, Lids i Liverpul su svoje zvanične kandidature potvrdili 9. avgusta 2022.&lt;ref name=&quot;sheffieldofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-sheffield-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Sheffield Submits Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;liverpoolofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-liverpool-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Liverpool Submits Bid to Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;leedsofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-leeds-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Leeds Submits Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bristolofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-bristol-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Bristol Submits Its Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;

Tokom prve faze procesa nadmetanja, {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}} je primio izraze interesovanja iz 20 britanskih gradova, od kojih je sedam ušlo u uži izbor 12. avgusta 2022: Birmingem, Glazgov, Lids, Liverpul, Mančester, Njukasl i Šefild.&lt;ref name=&quot;shortlist&quot;&gt;{{Cite press release |title=BBC announces seven cities shortlisted to host the 2023 Eurovision Song Contest |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2022/eurovision-2023-host-city-shortlist-announcement/bbc.com/mediacentre/2022/eurovision-2023-host-city-shortlist-announcement/ |access-date=2022-08-12 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en}}&lt;/ref&gt; Kriterijumi za izbor grada domaćina prethodnih godina uključivali su: prostor koji može da primi najmanje 10.000 gledalaca, pres centar za najviše 1.500 novinara, laku dostupnost međunarodnog aerodroma i hotelski smeštaj za najmanje 2.000 delegata, novinara i gledalaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-if-in-the-united-kingdom-then-in-which-city|title=Eurovision 2023: Which UK cities have what it takes to host?|date=2022-06-25|website=Eurovisionworld|language=en-gb|access-date=2022-08-24}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. septembra 2022, ERU i {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}} su objavili da je izbor grada domaćina sužen na dva grada: Glazgov i Liverpul i da će konačna odluka o odabiru grada domaćina biti doneta u oktobru 2022. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovision 2023: It’s Glasgow or Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-its-glasgow-or-liverpool |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |access-date=27. 9. 2022 |date=27. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; Dana 7. oktobra 2022. objavljeno je da će domaćin takmičenja biti Liverpul, i da će se takmičenje održati u Liverpul areni.&lt;ref name=&quot;Host city&quot;&gt;{{Cite web|date=2022-10-07|title=Liverpool will host Eurovision 2023|url=https://eurovision.tv/story/liverpool-will-host-eurovision-2023|url-status=live|access-date=7. 10. 2022|website=Eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union (EBU)|language=en-gb}}&lt;/ref&gt;

;Legenda
{{Color box|#CEDFF2|†|border=darkgray}} Izabran domaćin&lt;br&gt;
{{Color box|#D0F0C0|‡|border=darkgray}} Uži izbor&lt;br&gt;
{{Color box|#FFFFCC|'''*'''|border=darkgray}} Širi izbor&lt;br&gt;
{{Color box|#F2E0CE|^|border=darkgray}} Prezentovali kandidaturu
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;
|-
|+ Gradovi koji su iskazali interesovanje i prezentovali svoje kandidature
|-
! scope=&quot;col&quot; | Grad
! scope=&quot;col&quot; | Arena
! scope=&quot;col&quot; | Napomene
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Ref.|Reference}}
|-bgcolor=&quot;#F2E0CE&quot;
| [[Aberdin]]^
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[P&amp;J Live]]}}
| —
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: MSPs &amp; MPs Back Potential Aberdeen Eurovision Bid |url=https://eurovoix.com/2022/06/18/eurovision-2023-aberdeen-bid/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#F2E0CE&quot;
| [[Belfast]]^
| [[Arena SSE]]
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2011. godine
|&lt;ref name=&quot;BBC host cities&quot;&gt;{{Cite news |date=2022-06-17 |title=Eurovision Song Contest: Which UK cities could host 2023 show? |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-61844328 |access-date=2022-06-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Heap |first=Steven |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: Calls to Bring Eurovision to Belfast |url=https://eurovoix.com/2022/06/18/eurovision-2023-belfast/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Birmingem]]'''*'''
| [[Arena Risorts vorld]]
| Domaćin Komonvelt igara 2022. godine
|&lt;ref name=&quot;Birmingham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;
|-
| [[Brajton]]
| —
| Povlači predlog 11. avgusta 2022, zbog nedostatka neophodne infrastrukture i mesta za održavanje.
|&lt;ref name=&quot;nobrighton&quot;&gt;{{Cite web |last=Green|first=Daniel|date=2022-08-11 |title=Brighton ruled out of race to host Eurovision 2023 |url=https://www.theargus.co.uk/news/20623343.brighton-ruled-race-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-08-11 |website=The Argus|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Brighton Will Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-brighton/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-bgcolor=&quot;#F2E0CE&quot;
| [[Bristol]]^
| [[Hangar Brabazon]]
| Bilo bi potrebno renoviranje.
|&lt;ref name=&quot;bristolofficial&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=10. 7. 2022|access-date=12 July 2022|title=Eurovision 2023: Bristol announces host city bid…with plans for pop-up arena at Brabazon Hangars|url=https://wiwibloggs.com/2022/07/10/eurovision-2023-bristol-announces-host-city-bid-with-plans-for-pop-up-arena-at-brabazon-hangars/272897/|website=Wiwibloggs|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Vulverhempton]]
| [[Hala Vulverhempton Sivik]]
| Ne ispunjava kriterijume ERU.
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023 in UK: British cities express interest as United Kingdom likely to host |url=https://wiwibloggs.com/2022/06/17/eurovision-2023-host-uk-potential-host-cities/272745/ |access-date=2022-06-19 |website=wiwibloggs |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Stadion Molino]]
| Neophodna je izgradnja krova.
|-bgcolor=&quot;#D0F0C0&quot; 
| [[Glazgov]] ‡
| [[Arena OVO Hajdro]]
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2014. godine
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-07-26 |title=Eurovision 2023: Glasgow Confirms Bid to Host Contest |url=https://eurovoix.com/2022/07/26/eurovision-2023-glasgow-confirms-bid/ |access-date=2022-07-26 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#F2E0CE&quot;
| [[Darlington]]^
| [[Darlington arena]]
| Predlog zavisio od konstrukcije krova da pokrije arenu; predlog podržala lokalna vlada.
|&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite web |title=Darlington confirms it WILL bid to host the Eurovision Song Contest in 2023 |url=https://www.thenorthernecho.co.uk/news/20616763.darlington-launches-bid-host-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=10 August 2022 |website=The Northern Echo |date=10 August 2022 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How Darlington Arena was going to host Eurovision with giant Ukraine flag for roof |url=https://www.thenorthernecho.co.uk/news/20625709.watch-darlington-arena-going-host-eurovision-2023-won/ |access-date=13 August 2022 |website=The Northern Echo |date=12 August 2022 }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Deri]]
| —
| Povlači predlog 8. avgusta 2022, zbog nedostatka neophodne ugostiteljske infrastrukture i mesta za održavanje.
|&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;noderry&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/08/eurovision-2023-derry/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Derry Will Not Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-08 |website=eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Anderson |first=Gillian |date=2022-08-01 |title=Derry considering bid to host Eurovision 2023 |url=https://www.belfastlive.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/derry-considering-bid-host-eurovision-24637765 |access-date=2022-08-03 |website=BelfastLive |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#F2E0CE&quot; |[[Edinburg]]^
| [[Hala Ašer]]
| Domaćin [[Pesma Evrovizije 1972.|Pesme Evrovizije 1972.]] Ne ispunjava kriterijume ERU.
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-18 |title=Edinburgh throws its hat in the ring to host Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/06/18/edinburgh-eurovision-2023/ |access-date=2022-06-19 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Izložbeni centar Rojal Hajlend]]
| —
|-
| [[Kardif]]
| [[Stadion Milenijum|Stadion Principaliti]]
| Domaćin [[Finale UEFA Lige šampiona 2017.|finala UEFA Lige šampiona 2017.]] Povlači predlog 11. avgusta 2022, zbog nemogućnosti korišćenja stadiona.
|&lt;ref name=&quot;nocardiff&quot;&gt;{{Cite web |last=Lewis |first=Ffion |date=2022-08-03 |title=Cardiff will not host Eurovision in 2023 |url=https://www.walesonline.co.uk/whats-on/whats-on-news/eurovision-cardiff-2023-latest-updates-24659301 |access-date=2022-08-03 |website=WalesOnline |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=17. 6. 2022|access-date=12. 7. 2022|title=Cardiff express interest in a bid for Eurovision 2023|url=https://escxtra.com/2022/06/17/cardiff-express-interest-in-a-bid-for-eurovision-2023/|last=Picot|first=Nathan|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#CEDFF2;&quot;
| '''[[Liverpul]]''' †
| '''[[Liverpul arena]]'''
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2008. godine
|&lt;ref name=&quot;liverpoolofficial&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Liverpool Intends to Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-liverpool-bid/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;
| [[Lids]]'''*'''
| [[Arena First dajrekt]]
| —
|&lt;ref name=&quot;leedsofficial&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Leeds Expresses Interest in Hosting Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-🇬🇧-leeds-expresses-interest-in-hosting-eurovision/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F2E0CE&quot; rowspan=&quot;3&quot; |[[London]]^{{efn|London je ispunjavao kriterijume, ali nije ušao u uži izbor pošto je britanska vlada izrazila želju da se „više događaja i prilika izveze iz prestonice”}}
| [[Arena Vembli]]
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2017. godine
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;BBC host cities&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Mayor of London Expresses Support For Capital to Host |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-mayor-london-support-host/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;London&quot;&gt;{{cite web |title=London and Manchester launch bids to host Eurovision 2023 |url=https://www.harrowtimes.co.uk/news/national/20516773.london-manchester-launch-bids-host-eurovision-2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Koper boks]]
| —
|-
| [[Arena O2 (London)|Arena O2]]
| Domaćin [[Tenis masters kup|ATP finala]] od 2009. do 2020. godine kao i turnira u gimnastici i košarci na [[Letnje Olimpijske igre 2012.|letnjim Olimpijskim igrama 2012. godine]]
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Mančester]]'''*'''
| [[Mančester arena]]
| Domaćin Komonvelt igara 2002. godine. Predlog podržala vlada glada.
|&lt;ref name=&quot;Manchester&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;
|-
| [[Notingem]]
| [[Notingem arena]]
| Povlači predlog 9. avgusta 2022, zbog nemogućnosti da predloženo mesto održavanja ispuni kriterijume ERU.
|&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nonottingham&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/nottingham-will-not-bid-for-eurovision-2023-%f0%9f%87%ac%f0%9f%87%a7/ |title=Nottingham Will Not Bid For Eurovision 2023 🇬🇧 |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |access-date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Njukasl]]'''*'''
| [[Arena Njukasl Utilita]]
| —
|&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-07-12 |title=Eurovision 2023: Newcastle Preparing Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/07/12/eurovision-2023-newcastle-preparing-bid/ |access-date=2022-07-13 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Sanderland]]
| [[Stadion svetlosti]]
| Povlači predlog 10. avgusta 2022, zbog nemogućnosti korišćenja arene.
|&lt;ref name=&quot;nosunderland&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/11/eurovision-2023-sunderland-will-not-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Sunderland Will Not Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-11 |website=Eurovoix |language=en-GB |access-date=2022-08-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-19 |title=Sunderland councillor wants the Stadium of Light to host Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/06/19/sunderland-eurovision-2023/ |access-date=2022-06-19 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-02-01 |title=Plans outlined for 10,000-capacity arena in Sunderland |url=https://www.thestadiumbusiness.com/2022/02/01/plans-outlined-for-10000-capacity-arena-in-sunderland/ |access-date=2022-06-19 |website=The Stadium Business |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Šefild]]'''*'''
| [[Arena Šefild]]
| —
|&lt;ref name=&quot;sheffieldofficial&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Grace |first=Emily |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: Sheffield Councillors Interested in Bidding For Eurovision Hosting Rights |url=https://eurovoix.com/2022/06/18/eurovision-2023-sheffield/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|}

== Države učesnice ==
{{Vidi još|Države na Pesmi Evrovizije}}
[[File:ESC_2023_Semi-Finals.svg|mini|desno|200p|&lt;small&gt;{{legend|#FF0000|Učesnice prvog polufinala}}{{legend|#FFAAAA|Glasaju u prvom polufinalu}}{{legend|#000080|Učesnice drugog polufinala}}{{legend|#99CCFF|Glasaju u drugom polufinalu}}&lt;/small&gt;]]Dana 20. oktobra 2022. godine ERU je objavila da će na takmičenju 2023. godine učestvovati 37 zemalja, što je najmanji broj učesnika od [[Pesma Evrovizije 2014.|2014.]] godine. Bugarska, Severna Makedonija i Crna Gora su se povukle sa takmičenja iz finansijskih razloga.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-10-20 |title=Eurovision 2023: Here are the 37 countries competing in Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-here-are-37-countries-competing-liverpool |access-date=2022-10-20 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Češka na Pesmi Evrovizije|Češka]] se prvi put takmičila pod svojim skraćenim engleskim imenom, „{{jez|en|iskošeno=ne|Czechia}}” umesto pod formalnim „{{jez|en|iskošeno=ne|Czech Republic}}”.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Czechia |url=https://eurovision.tv/country/czechia |access-date=2023-02-10 |website=eurovision.tv |language=en}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+ Učesnici Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Liverpool 2023&quot;&gt;{{cite web |title=Participants of Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/participants |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012242/https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/participants |archive-date=26. 3. 2023 |access-date=28. 3. 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union|EBU]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Emiter
! scope=&quot;col&quot; | Izvođač(i)
! scope=&quot;col&quot; | Pesma
! scope=&quot;col&quot; | Jezik
! scope=&quot;col&quot; | Autor(i)
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
| [[İctimai Television|İTV]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[TuralTuranX]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tell Me More}}”
| [[engleski jezik|engleski]]
| {{Hlist|Nihad Alijev|Tunar Tahijev|[[TuralTuranX|Tural Bagmanov]]|[[TuralTuranX|Turan Bagmanov]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Albanija}}
| -{[[RTSH]]}-
| [[Aljbina Keljmendi|Aljbina]] i {{jez|sq|iskošeno=ne|Familja Kelmendi}}
| „{{jez|sq|iskošeno=ne|Duje}}”
| [[albanski jezik|albanski]]{{efn|name=&quot;AlbaniaLanguage&quot;|I to [[gegijski jezik]]}}
| {{hlist|Enis Muljaj|Erioma Rušiti}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Jermenija}}
| {{jez|hy|iskošeno=ne|[[Public Television Company of Armenia|ՀՀՀ]]}} (AMPTV)
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (singer)|Brunette]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Future Lover}}”
| engleski, [[jermenski jezik|jermenski]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (singer)|Brunette]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Australija}}
| [[Special Broadcasting Service|SBS]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager (australijski bend)|Voyager]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Promise}}”
| engleski
| {{Hlist|Aleks Kanion|Ešli Dudkort|Danijel Estrin|Skot Kej|Simon Dau}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Austrija}}
| [[ORF (broadcaster)|ORF]]
| [[Teja (pevačica)|Teja]] i [[Salena (pevačica)|Salena]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Who the Hell Is Edgar?}}”
| engleski{{efn|name=&quot;AustriaLanguage&quot;|Sadrži frazu na [[italijanski jezik|italijanski]]}}
| {{Hlist|Pele Roliano|Ronald Janeček|[[Salena (singer)|Selina Marija Edbauer]]|[[Teya (singer)|Teodora Špirić]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Belgija}}
| [[VRT (broadcaster)|VRT]]
| [[Gustav (pevač)|Gustav]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Because of You}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Gustav (pevač)|Gustav]]|Žaload Aloul}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Češka}}
| [[Czech Television|ČT]]
| [[Vesna (band)|Vesna]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|My Sister's Crown}}”
| engleski, [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[Češki jezik|češki]], [[bugarski jezik|bugarski]]
| {{Hlist|Adam Albreht|Mičal Jiranj|Patricija Kanjok Fuksova|Šimon Martinek|Tanita Jankova|Katerina Vatčenko}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Danska}}
| [[DR (broadcaster)|DR]]
| [[Rajli (pevač)|Rajli]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Breaking My Heart}}”
| engleski
| {{Hlist|Bord Bonsaksen|Hilda Stenmalm|[[Rajli (pevač)|Rani Petersen]]|Sivert Hjeltnes Hagtvet}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Estonija}}
| [[Eesti Rahvusringhääling|ERR]]
| [[Alika Milova|Alika]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Bridges}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Alika Milova]]|{{ill|Vouter Hardi|en|Wouter Hardy}}|{{ill|Ravvel|en|Ravvel|lt=Nina Sampermans}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Finska}}
| [[Yle]]
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Käärijä]]}}
| „{{jez|es|iskošeno=ne|Cha Cha Cha}}”
| [[finski jezik|finski]]
| {{Hlist|Aleksi Nurmi|Johanes Naukarinen|[[Käärijä|Jere Pejhenen]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Francuska}}
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[France Télévisions]]}}
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[La Zarra]]}}
| „{{jez|fr|iskošeno=ne|Évidemment}}”
| [[francuski jezik|francuski]]
| {{Hlist|{{ill|Banx &amp; Ranx|en|Banx &amp; Ranx}}|Beni Adam|{{jez|fr|iskošeno=ne|[[La Zarra]]}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Gruzija}}
| {{jez|ka|iskošeno=ne|[[Georgian Public Broadcasting|სსმ]]}} (GPB)
| [[Iru Hečanovi|Iru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Echo}}”
| engleski
| {{Hlist|Džordž Kuhianidze|Beni Kadagidze|[[Iru Hečanovi]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Grčka}}
| {{jez|el|iskošeno=ne|[[Hellenic Broadcasting Corporation|ΕΡΤ]]}} (ERT)
| [[Viktor Vernikos]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|What They Say}}”
| engleski
| [[Viktor Vernikos|Viktor Vernikos Jergensen]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Hrvatska}}
| [[Hrvatska radio-televizija|HRT]]
| [[Let 3]]
| „Mama ŠČ!”
| [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| {{Hlist|Damir Martinović Mrle|Zoran Prodanović}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Izrael}}
| [[Israeli Public Broadcasting Corporation|IPBC]]
| [[Noa Kirel]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Unicorn}}”
| engleski{{efn|name=&quot;IsraelLanguage&quot;|Sadrži par fraza na [[hebrejski jezik|hebrejskom]]}}
| {{Hlist|{{ill|Doron Medali|en|Doron Medalie}}|Mej Sfadija|[[Noa Kirel]]|{{ill|Jinon Jahel|en|Yinon Yahel}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Irska}}
| [[RTÉ]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Wild Youth (muzička grupa)|Wild Youth]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|We Are One}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Wild Youth (muzička grupa)|Konor O'Donohju]]|Edvard Porter|{{ill|Jergen Elofsen|en|Jörgen Elofsson}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Island}}
| [[RÚV]]
| [[Diljau]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Power}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Diljau|Diljau Petursdoutir]]|Palmi Ragnar Asgeirson}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Italija}}
| [[RAI]]
| [[Marko Mengoni]]
| „{{jez|it|iskošeno=ne|Due vite}}”
| [[italijanski jezik|italijanski]]
| {{Hlist|{{ill|David Petrela|en|Davide Petrella}}|David Simoneta|[[Marko Mengoni]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Kipar}}
| [[Cyprus Broadcasting Corporation|CyBC]]
| [[Andriju Lambru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Break a Broken Heart}}”
| engleski
| {{Hlist|{{ill|Džimi Jansen|en|Jimmy Jansson}}|{{ill|Džimi Ternfeld|en|Jimmy Thörnfeldt|lt=Džimi „Džoker” Ternfeld}}|Markus Vinter-Džon|Tomas Stengard}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Letonija}}
| [[Latvijas Televīzija|LTV]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sudden Lights]]}}
| „{{jez|lv|iskošeno=ne|Aijā}}”
| engleski{{efn|Sadrži 2 fraze koje se ponavljaju na [[letonski jezik|letonskom]]}}
| {{Hlist|Andrejs Reinis Zitmanis|Karlis Matis Zitmanis|Karlis Vartinš|Martinš Matis Zemitis}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Litvanija}}
| [[Lithuanian National Radio and Television|LRT]]
| [[Monika Linkite]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Stay}}”
| engleski{{efn|name=&quot;LithuaniaLanguage&quot;|Sadrži jednu frazu na [[litvanski jezik|litvanskom]] koja se ponavlja}}
| {{Hlist|Kristis Indrišonoks|[[Monika Linkite]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Malta}}
| [[Public Broadcasting Services|PBS]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Busker]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Dance (Our Own Party)}}”
| engleski
| {{Hlist|David Meilak|Žan Pol Borg|Metju Džejms Borg|Miceal Džo Sini|Šon Miačen}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Moldavija}}
| [[Teleradio-Moldova|TRM]]
| [[Paša Parfeni]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|Soarele și luna}}”
| [[rumunski jezik|rumunski]]
| {{Hlist|Andrei Vulpe|Katalin Temičiuk|[[Paša Parfeni]]|Julijana Parfeni}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Norveška}}
| [[NRK]]
| [[Alesandra Mele|Alesandra]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Queen of Kings}}”
| engleski, italijanski{{efn|name=&quot;NorwayLanguage&quot;|Sadrži frazu na [[latinski jezik|latinskom]]}}
| {{Hlist|[[Alesandra Mele]]|Hening Olerud|Linda Dejl|Stenli Ferdinandez}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nizozemska}}
| [[AVROTROS]]
| [[Mia Nikolaj]] i [[Dion Kuper]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Burning Daylight}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Dion Kuper|Dion Kuiper]]|[[Dankan Lorens|Dankan de Mur]]|Jordan Garfild|Luk van der Grinten|[[Mia Nikolaj]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nemačka}}
| [[Norddeutscher Rundfunk|NDR]]{{efn|U ime nemačkog konzorcijuma javnih emitera -{[[ARD (broadcaster)|ARD]]}--a&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alle deutschen ESC-Acts und ihre Titel |trans-title=All German ESC acts and their songs |url=https://www.eurovision.de/teilnehmer/vorentscheid386_glossaryPage-25.html |website=www.eurovision.de |publisher=ARD |access-date=12. 6. 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612084259/https://www.eurovision.de/teilnehmer/vorentscheid386_glossaryPage-25.html |archive-date=12. 6. 2023. |language=de |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Lord of the Lost]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Blood &amp; Glitter}}”
| engleski
| {{Hlist|Kris Harms|Rupert Keplinger|Antoni Braun|Paj Stofers}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Poljska}}
| [[Telewizja Polska|TVP]]
| [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Solo}}”
| engleski
| {{Hlist|Bartolomej Rzecicki|[[Blanka Stajkov]]|Macijej Pučalski|Marcin Gorecki|Mikolaj Tribulec|Marija Broberg|Julija Sundberg}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| [[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]]
| [[Mimiket]]
| „{{jez|pt|iskošeno=ne|Ai coração}}”
| [[portugalski jezik|portugalski]]
| {{Hlist|Luis Pereira|[[Mimiket|Marisa Mena]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Rumunija}}
| [[TVR (TV network)|TVR]]
| [[Teodor Andrej]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|D. G. T.}} {{jez|en|iskošeno=ne|(Off and On)}}”
| rumunski, engleski
| {{Hlist|Mikhail Jahed|[[Teodor Andrej|Teodor-Oktavijan Andrej]]|Luka de Meco|Luka Stefan Udaceanu}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|San Marino}}
| [[San Marino RTV|SMRTV]]
| {{jez|it|iskošeno=ne|[[Piqued Jacks]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Like an Animal}}”
| engleski
| {{Hlist|Andrea Lacareti|Frančesko Bini|Marko Sgaramela|Tomaso Oliveri}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Slovenija}}
| [[Radiotelevizija Slovenija|RTVSLO]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| „{{lang|la|iskošeno=ne|Carpe diem}}”
| [[slovenački jezik|slovenački]]
| {{Hlist|Bojan Cvjetićanin|Jan Peteh|Jure Maček|Kris Guštin|Nace Jordan}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Srbija}}
| [[Radio-televizija Srbije|RTS]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| „[[Samo mi se spava]]”
| [[srpski jezik|srpski]], engleski
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švajcarska}}
| [[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]]
| [[Remo Forer]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Watergun}}”
| engleski
| {{Hlist|Argajl Sing|{{ill|Ešli Hicklin|en|Ashley Hicklin}}|Mikolaj Tribulec}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Španija}}
| [[RTVE]]
| [[Blanka Paloma]]
| „{{jez|es|iskošeno=ne|Eaea}}”
| [[španski jezik|španski]]
| {{Hlist|[[Blanka Paloma]]|Hoze Pablo Polo|Alvaro Tato}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švedska}}
| [[Sveriges Television|SVT]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Tattoo (pesma Loren)|Tattoo]]}}”
| engleski
| {{Hlist|Džimi Janson|Džimi „Džoker” Ternfeld|[[Loreen|Loren]]|{{ill|Kazi Opeja|en|Cazzi Opeia|lt=Moa „Kazi Opeja” Karlbeker}}|{{ill|Peter Bostrem|en|Peter Boström}}|{{ill|Thomas G:son|en|Thomas G:son|lt=Tomas Dži-sen}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| -{[[BBC]]}-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Mej Maler]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|I Wrote a Song}}”
| engleski
| {{Hlist|{{ill|Karen Pul|en|Karen Poole}}|[[Mej Maler]]|Luis Tompson}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Ukrajina}}
| [[Suspilne|Suspіljne]]
| {{jez|uk-latn|iskošeno=ne|[[Tvorchi]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Heart of Steel}}”
| engleski, ukrajinski
| {{Hlist|Andrij Hutsulijak|Jimoh Augustus Kehinde}}
|}
=== Ostale države ===

{{poseban članak|Države na izborima za Pesmu Evrovizije}}
Da bi određena država mogla da stekne pravo učešća na izboru za [[Pesma Evrovizije|Pesmu Evrovizije]], ona mora da bude aktivna članica [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] (ERU-a).‍&lt;ref name=Eligibility&gt;{{cite web|title=Which countries? FAQs|url=https://eurovision.tv/about/rules|website=eurovision.tv|publisher=EBU|accessdate=22. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;
ERU je poslao poziv za učešće na Pesmi Evrovizije 2023. godine svim aktivnim članovima, kojih je trenutno 54.‍&lt;ref name=Eligibility/&gt; Pridruženoj članici [[Australija na izboru za Pesmu Evrovizije|Australiji]] nije potrebna pozivnica za takmičenje 2023. godine, pošto je prethodno imala dozvolu da učestvuje najmanje do 2023. godine.

==== Aktivni članovi ERU ====
&lt;!-- Pri navođenju emitera koristiti prvo puni naziv televizije ili odrednicu kojom se označava (po mogućnosti sa adekvatnom unutrašnjom vezom), a potom skraćenicu u zagradi.

Na primer: „[[LRT (litvanska TV stanica)|Litvanska nacionalna {{nowrap|radio-televizija}}]] (-{LRT}-)”. --&gt;
* {{Evrovizija|Andora}} - 26. maja 2022, Dani Ortola, urednik programa -{[[Ràdio i Televisió d'Andorra|RTVA]]}-, je potvrdio da je malo verovatno da će se Andora vratiti na takmičenje u bliskoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-26 |title=Andorra: RTVA Unlikely to Participate in Eurovision in the Short or Medium Term |url=https://eurovoix.com/2022/05/26/andorra-participate-eurovision-short-medium-term/ |access-date=2022-05-26 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Bosna i Hercegovina}} - 14. oktobra 2022. [[Bosanskohercegovačka radio-televizija]] je potvrdila da se Bosna i Hercegovina neće vratiti na takmičenje 2023. godine ali ni narednih godina dok se ne reši problem sa višegodišnjim budžetom javnog servisa zbog čega je ERU uvela sankcije bosanskoj delegaciji. Bosanskohercegovačka televizija je pred gašenjem zbog čega je tužila Radio televiziju Republike Srpske jer je, kako [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]] tvrdi, poslednjih pet godina neovlašćeno prisvojila budžet predviđen za napredak rada BHRT, zbog čega je bosanska televizija u manjku od 32 miliona evra koliko [[Radio-televizija Republike Srpske|RTRS]] duguje [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=24. 3. 2022 |title=🇧🇦 Bosnia &amp; Herzegovina: BHRT on Verge of Shutting Down |url=https://eurovoix.com/2022/03/24/%f0%9f%87%a7%f0%9f%87%a6-bosnia-herzegovina-bhrt-on-verge-of-shutting-down/ |access-date=24. 3. 2022 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=14. 10. 2022 |title=🇧🇦 Bosnia &amp; Herzegovina: BHRT Will Not Return To Eurovision in 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/10/14/bosnia-herzegovina-eurovision-2023/ |access-date=14. 10. 2022 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Bugarska}} - 14. oktobra 2022. bugarska televizija je potvrdila da se Bugarska povlači sa takmičenja 2023. godine, zbog male zainteresovanosti emitera. Takođe su izjavili da je malo verovatno da će se Bugarska vratiti na takmičenje u skorijoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Favios |first=Christos |date=14. 10. 2022. |title=ΒΟΥΛΓΑΡΙΑ: -ΕΠΙΣΗΜΟ- Δεν θα λάβει μέρος στη Eurovision 2023 και επιφυλάσσεται για το μέλλον! |url=https://ogaegreece.com/voylgaria-episimo-den-tha-lavei-meros-sti-eurovision-2023-kai-epifylassetai-gia-to-mellon/ |access-date=14. 10. 2022. |website=OGAE Greece |language=el}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Luksemburg}} - 2. avgusta 2022. luksemburška televizija je potvrdila da se Luksemburg neće vratiti na takmičenje 2023. godine, uz napomenu da je luksemburška televizija sada više koncentrisana na informativni program umesto na muzički i zabavni program.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ibrayeva |first=Laura |date=2. 8. 2022 |title=Luxembourg: RTL Will Not Return to Eurovision in 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/08/02/luxembourg-eurovision-2023-participation/ |access-date=2. 8. 2022 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Monako}} - 22. novembra 2021, objavljena je vest da su u monegaškom budžetu odvojene pare za učešće na Pesmi Evrovizije.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=2021-11-22|title=Monaco: Returning to the Eurovision Song Contest in 2023?|url=https://eurovoix.com/2021/11/22/monaco-returning-to-eurovision-song-contest-2023/|access-date=2021-11-22|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Ipak, planovi su odloženi jer će novi nacionalni emiter početi sa radom negde između juna i septembra 2023. umesto kasno u 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Tang|first=Isabella|date=2022-04-25|title=Launch of Monaco’s Monte-Carlo Riviera TV delayed until 2023|url=https://escxtra.com/2022/04/25/launch-of-monacos-monte-carlo-riviera-tv-delayed-until-2023/|access-date=2022-05-15|website=ESCXTRA|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; 5. septembra 2022. MMD je potvrdio da Monako neće učestvovati na takmičenju 2023. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Jiandani |first=Sanjay |date=2022-09-05 |title=Monaco: MMD will not participate at Eurovision 2023 |url=https://esctoday.com/187943/monaco-mmd-will-not-participate-at-eurovision-2023/ |access-date=2022-09-05 |website=ESCToday |language=en}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Severna Makedonija}} - 14. oktobra 2022. makedonska televizija je potvrdila da se Severna Makedonija povlači sa takmičenja 2023. godine, zbog finansijskih poteškoća i loših rezultata.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=14. 10. 2022 |title=🇲🇰 North Macedonia: MRT Withdraws From Eurovision 2023|url=https://eurovoix.com/2022/10/14/north-macedonia-mrt-withdraws-eurovision-2023/ |access-date=14. 10. 2022 |website=Eurovoix |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Slovačka}} - 10. juna 2022, slovački emiter -{[[Radio and Television of Slovakia|RTVS]]}- je izjavio da se Slovačka neće vratiti na takmičenje 2023, a kao razlog su naveli lošu finansijsku situaciju i nisku gledanost tokom učešća.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Jiandani |first=Sanjay |last2= |first2= |last3= |first3= |last4= |date=2022-06-10 |title=Slovakia: RTVS will not return to Eurovision in 2023 |url=https://esctoday.com/187150/slovakia-rtvs-will-not-return-to-eurovision-in-2023/ |access-date=2022-06-10 |website=ESCToday |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Crna Gora}} - 13. oktobra 2022, [[RTCG|Radio-televizija Crne Gore]] je potvrdila da se Crna Gora povlači sa takmičenja 2023. godine, zbog finansijskih poteškoća, nezainteresovanosti sponzora i loših rezultata.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=13. 10. 2022 |title=Montenegro: RTCG Will Not Compete in Eurovision 2023|url=https://eurovoix.com/2022/10/13/montenegro-eurovision-2023/ |access-date=13. 10. 2022 |website=Eurovoix |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

==== Pridruženi članovi ERU ====
* {{zas|Kazahstan}} [[Države na izborima za Pesmu Evrovizije|Kazahstan]] - U oktobru 2022, TV producent Žan Mukanov izjavio je da je kazahstanski emiter -{Habar Agenttіgі}- u pregovorima sa ERU o debitovanju Kazahstana na takmičenju 2023, tvrdeći da „postoji svaka mogućnost da država učestvuje na ''odrasloj'' Pesmi Evrovizije sledeće godine&quot; i da učešće države na [[Dečja pesma Evrovizije 2022.|Dečjoj pesmi Evrovizije 2022.]] ima „značajan uticaj&quot; na šanse za učešće.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://wiwibloggs.com/2022/10/06/kazakhstan-eurovision-2023-broadcaster-says-possible/273490/|title=Kazakhstan: Broadcaster says there is “every chance” for them to take part at Eurovision 2023|website=Wiwibloggs|last=Arth|first=Rick|date=6. 10. 2022|access-date=8. 10. 2022|archive-date=2022-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127121749/https://wiwibloggs.com/2022/10/06/kazakhstan-eurovision-2023-broadcaster-says-possible/273490/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ortcom.kz/ru/novosti/1664963888|title=Vsё budet horošo i «vkusno». Prodюser Žan Mukanov rasskazal o planah na «Junior Eurovision 2022»|trans-title=Everything will be good and &quot;delicious&quot;. Producer Zhan Mukanov spoke about plans for Junior Eurovision 2022|website=ortcom.kz|date=5. 10. 2022|access-date=8. 10. 2022|language=ru}}&lt;/ref&gt; Ipak, Kazahstan se nije našao na listi učesnika objavljenoj 20. oktobra 2022.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;

==== Nisu članovi ERU ====
* {{zastava|Kosovo}} - Dana 16. maja 2022, generalni direktor [[Radio-televizija Kosova|RTK]]-a Škumbin Ahmetdžekaj je izjavio da emiter želi da se prijavi za članstvo u ERU krajem godine i da ako bude dobio članstvo, Kosovo bi moglo da učestvuje na takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-16 |title=Kosovo: RTK Aiming to Apply For EBU Membership By End of Year |url=https://eurovoix.com/2022/05/16/kosovo-ebu-membership-end-2022/ |access-date=2022-08-09 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Po pravilima za članstvo u ERU, potrebno je da emiter bude član [[Međunarodna telekomunikaciona unija|Međunarodne telekomunikacione unije]].&lt;ref name=&quot;Eligibility&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.itu.int/online/mm/scripts/gensel8|title=International Telecommunication Union Member States|access-date=3 September 2019|publisher=International Telecommunication Union}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Lihtenštajn}} - U avgustu 2022, lihtenštajnski emiter [[1 FL TV]] je izjavio da više ne pokušava da se pridruži [[Evropska radiodifuzna unija|Evropskoj radiodifuznoj uniji]], što isključuje debitovanje Lihtenštajna u bliskoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/liechtenstein-1fltv-ebu-membership/ |title=🇱🇮 Liechtenstein: 1 FL TV Rules Out Applying For EBU Membership |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=eurovoix.com |access-date=2022-08-09 }}&lt;/ref&gt;

=== Izvođači koji su učestvovali ranije ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
! Izvođač(i)
! Država
! Komentar
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{jez|en|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| {{Evrovizija|Švedska}} || Predstavljala je Švedsku [[Pesma Evrovizije 2012.|2012.]] sa pesmom {{jez|en|iskošeno=ne|Euphoria}} i pobedila.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Paša Parfeni]]
| {{Evrovizija|Moldavija}} || Predstavljao je Moldaviju [[Pesma Evrovizije 2012.|2012.]] sa pesmom {{jez|ro|iskošeno=ne|Lăutar}} i bio prateći vokal i pijanista na sceni za moldavsku predstavnicu {{Egod|2013}}. [[Aliona Moon|Alionu Mun]].
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Marko Mengoni]]
| {{Evrovizija|Italija}} || Predstavljao je Italiju [[Pesma Evrovizije 2013.|2013.]] sa pesmom {{jez|it|iskošeno=ne|L'essenziale}}.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Monika Linkite]]
| {{Evrovizija|Litvanija}} || Predstavljala je Litvaniju [[Pesma Evrovizije 2015.|2015.]] zajedno sa [[Vaidas Baumila|Vaidasom Baumilom]] sa pesmom {{jez|en|iskošeno=ne|This Time}}.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Stef Gustav|Gustav]]
| {{Evrovizija|Belgija}} || Bio je prateći vokal za predstavnike Belgije [[Pesma Evrovizije 2018.|2018.]] [[Laura Groeseneken|Senek]] i [[Pesma Evrovizije 2021.|2021.]] -{[[Hooverphonic]]}-.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Iru Hečanovi]]
| {{Evrovizija|Gruzija|d}} || Predstavljala je Gruziju na [[Dečja pesma Evrovizije 2011.|Dečjoj pesmi Evrovizije 2011.]] kao članica grupe {{jez|en|iskošeno=ne|Candy}} sa pesmom {{jez|en|iskošeno=ne|Candy Music}} i pobedila.
|}

== Produkcija ==
Pesma Evrovizije 2023. je bila u produkciji {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}}-ja. Ukrajinski javni emiter Suspіljne je radio u saradnji sa {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}}-jem kako bi se u grafičkom fizajnu, revijalnim delovima, muziku, izbor domaćina, razglednice i druge elemente uključili ukrajinski elementi.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |last=Adams |first=Oliver |date=25 July 2022 |title=United Kingdom will host Eurovision 2023 after BBC accepts EBU offer |url=https://wiwibloggs.com/2022/07/25/united-kingdom-uk-to-host-eurovision-2023/272975/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220726045435/https://wiwibloggs.com/2022/07/25/united-kingdom-uk-to-host-eurovision-2023/272975/ |archive-date=26. 7. 2022 |access-date=26. 7. 2022 |website=[[Wiwibloggs]] |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Rejčel Ešdon je bila glavna komisionerka, a komisija supervizije je uključila i predstavnika Suspіljne.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=BBC Entertainment confirms Commissioning Team |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2022/bbc.com/mediacentre/2022/bbc-confirms-ents-commissioning-team/ |access-date=2022-09-29 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en}}&lt;/ref&gt;

Produkcijski tim se sastojao od Martina Grina kao upravnog direktora, Rejčel Ešdaun kao vodećeg komisionara, Endrua Kartmela kao izvršnog producenta, Lija Smitursta i Tvena van de Niuvenhajzena kao glavnih i odgovornih urednika takmičenja i Džejmsa O'Brajana kao izvršnog urednika zaduženog u produkciji.&lt;ref name=&quot;AnnounceProdTeam&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-10-17 |title=BBC announces Eurovision Song Contest 2023 senior production team |url=https://eurovision.tv/story/bbc-announces-eurovision-song-contest-2023-senior-production-team |access-date=2022-10-26 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt; Dodatni produkcijski tim je uključio i multi-kamera režisere takmičenja Niki Parsons, Ričarda Valentajna i Olija Bartleta, vodećeg kreativnog direktora Dena Šiptona, muzičkog direktora Kojoa Samjuela, dizajnera scene za takmičenje Hulija Imedea, glavnog i odgovornog urednika za zvuk i tehniku Roberta Edvardsa i urednika za osvetljenje Tima Rutledža. Produkcijski tim iz Ukrajine su vodili Oskana Sibinska, Tetijana Semenova i German Nenov.&lt;ref name=&quot;:18&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-12-20 |title=BBC reveals further production team details for Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/story/bbc-reveals-further-production-team-details-liverpool-2023 |access-date=2022-12-20 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Grafički dizajn ===
Dana 7. oktobra 2022, zajedno sa objavom grada domaćina, ERU je predstavio generični logo za takmičenje 2023. godine. Evrovizijsko srce, koje obično sadrži zastavu države domaćina u sredini, sadrži [[Zastava Ukrajine|zastavu Ukrajine]] ove godine kako bi bila oslikana pobeda ove države [[Pesma Evrovizije 2022.|prethodne godine]]. Pred imenom grada domaćina prvi put će biti ispisano i ime zemlje domaćina.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Rossini |first=Federico |date=2022-10-07 |title=Eurovision 2023: ufficiale, è Liverpool la città ospitante! |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/10/07/eurovision-2023-a-liverpool/ |access-date=2022-10-07 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;

Grafički dizajn takmičenja 2023. je predstavljen 30. januara 2023. Istog dana je predstavljen i slogan takmičenja koji glasi „{{jez|en|iskošeno=ne|United by Music}}” ({{prev|Ujedinjeni muzikom}}).&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2023-01-30 |title=Eurovision 2023: Logo and Slogan &quot;United by Music&quot; Revealed |url=https://eurovoix.com/2023/01/30/eurovision-2023-logo-slogan/ |access-date=2023-01-30 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Sledećeg dana je predstavljen i logotip takmičenja koji se sastoji od šarenog efekta elektrokardiograma koji proizvodi niz srca, od kojih svako reaguje na ritam i zvuk kako bi se ilustrovao otkucaj srca. Boje na logotipu predstavljaju kombinaciju boja zastava Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine kako bi predstavili radost i raznolikost na takmičenju i time doprineli svetlijem izgledu u odnosu na prethodne godine kad su dominirale tamne boje. Za potrebe izrade logotipa, korišćen je font {{jez|en|Penny Lane}}, inspirisan natpisima od livenog gvožđa iz 20. veka koji prikazuju imena ulica u Liverpulu i prikazuje bogato nasleđe grada.&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |date=2023-01-31 |title=‘United By Music’: Liverpool 2023 theme revealed|url=https://eurovision.tv/story/united-music-liverpool-2023-theme-revealed |access-date=2023-01-31 |website=Eurovision.tv |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

=== Voditelji ===
22. februara 2023. godine, britanska televizija je objavila da će voditelji sve tri večeri takmičenja biti britanska pevačica [[Ališa Dikson]], britanska glumica [[Hana Vadingem]] i ukrajinska pevačica grupe -{[[The Hardkiss]]}- [[Julija Sanina]], dok će irski voditelj i tradicionalno britanski komentator takmičenja [[Grejam Norton]] biti voditelj zajedno sa njima u finalu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=|first=|date=2023-02-22|title=Eurovision 2023: Hosts revealed for Liverpool|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-hosts-revealed-liverpool|access-date=2023-02-22|website=Eurovision.tv}}&lt;/ref&gt;

=== Razglednice ===
„Razglednice“ su video-uvodi od 40 sekundi koji se prikazuju na televiziji dok se bina priprema za sledeći nastup. Snimane su između februara i aprila 2023. u režiji Toma Kuka, a Karlo Masarela i Džejn Mek Goldrik su bili izvršni producenti. Razglednice su zasnovane na temi takmičenja „ujedinjeni muzikom“. Koristeći tehnologiju dronova od 360°, svaka razglednica će početi na odabranoj lokaciji u Ukrajini, zatim preći u Ujedinjeno Kraljevstvo, pre nego što se preseli u zemlju koja nastupa sledeća, gde će izvođač učestvovati u aktivnosti po svom izboru. Tri lokacije koje se pojavljuju na svakoj razglednici povezane su jedinstvenom temom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/04/29/eurowizja-2023-szwecja-wygrywa-final-plebiscytu-nasz-faworyt-czy-bedzie-triumf-w-anglii-bukmacherzy-przed-probami-delegacje-przed-wylotem-pocztowki-objasnione-trzy-etapy/|title=Eurowizja 2023: Szwecja wygrywa finał plebiscytu „Nasz Faworyt”! Czy będzie triumf w Anglii? • Bukmacherzy przed próbami, delegacje przed wylotem • Pocztówki objaśnione – trzy etapy, trzy kraje, trzy podróże|last=Blazewicz|first=Maciej|date=2023-04-29|website=Dziennik-Eurowizyjny.pl|language=pl-PL|access-date=2023-04-29}}&lt;/ref&gt; Razglednice su producirali londonska producentska kuća {{jez|en|iskošeno=ne|{{ill|Windwall Films|en|Windwall Films}}}} i ukrajinska producentska kuća 23/32, uz muziku u pozadini koju je komponovao Dmitro Šurov.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=BBC announces new commissions ahead of the Eurovision Song Contest 2023|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-song-contest-new-commissions|access-date=2023-02-20|publisher=[[BBC]]|last1=Sullivan|first1=Gail}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Postcards&quot;&gt;{{Cite press release|date=2023-04-11|title=111 locations, 37 acts: Eurovision 2023 Postcards announced|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-postcards-revealed/|access-date=2023-04-11|publisher=[[BBC]]|last1=Milsom|first1=Alex}}&lt;/ref&gt; Sledeće lokacije razglednica se koriste u segmentima koji se fokusiraju na izvođače koji učestvuju:

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders mw-collapsible&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto&quot;
|+ class=&quot;nowrap&quot; | Lokacije razglednica
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Država
! rowspan=&quot;2&quot; | Tema
! colspan=&quot;3&quot; scope=&quot;colgroup&quot; | Lokacije&lt;ref&gt;{{Citation |title=All 37 Postcards from the Eurovision Song Contest 2023 |date=13 May 2023 |url=https://www.youtube.com/watch?v=mpAhfmrBxXc |work=[[YouTube]] |access-date=14 May 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; | U Ukrajini
! scope=&quot;col&quot; | U Ujedinjenom Kraljevstvu
! scope=&quot;col&quot; | U državi učesnici
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Albanija}}
| Gradski parkovi
| [[Sofijski park]], [[Uman]]
| {{ill|Seftonski park|en|Sefton Park}}
| {{ill|Veliki park Tirane|en|Grand Park of Tirana}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Australija}}
| Mostovi
| {{ill|Most preko Ulice Svetog Volodimira|en|Bridge over Saint Volodymyr Descent|lt=Stakleni most}}, [[Kijiv]]
| {{ill|Viseći most Klifton|en|Clifton Suspension Bridge}}, [[Bristol]]
| {{ill|Most Matagarup|en|Matagarup Bridge}}, [[Pert]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Austrija}}
| Gradske skupštine
| {{ill|Gradska skupština Lavova|en|Lviv Town Hall}}
| {{ill|Gradska skupština Šefilda|en|Sheffield Town Hall}}
| {{ill|Gradska skupština Beča|en|Vienna City Hall}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
| Gradski trgovi
| [[Trg nezavisnosti (Kijev)|Trg nezavisnosti]], [[Kijiv]]
| {{ill|Vekovni trgen||Centenary Square}}
| {{ill|Bulevar Bakua|en|Baku Boulevard}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Belgija}}
| Spomenici
| [[Spomenik nezavisnosti (Kijev)|Spomenik nezavisnosti]], [[Kijiv]]
| {{ill|Anđeo severa|en|Angel of the North}}
| [[Atomijum]], [[Briselski region|Brisel]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Danska}}
| Opere
| {{ill|Lavovsko pozorište opere i baleta|en|Lviv Theatre of Opera and Ballet}}
| {{ill|Velški milenijumski centar|en|Wales Millennium Centre}}
| [[Opera u Kopenhagenu]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Estonija}}
| Tornjevi
| {{ill|Vodeni toranj Vinjicija|en|Vinnytsia water tower}}
| {{ill|Toranj u Blekpulu|Blackpool Tower}}
| {{ill|Talinski TV toranj|Tallin TV Tower}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Gruzija}}
| Stari gradovi
| Stari grad, [[Lavov]]
| {{ill|Port Sanlajt|en|Port Sunlight}}, [[Merzisajd]]
| Stari grad, [[Tbilisi]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Grčka}}
| Ruševine
| {{ill|Tvrđava Tarakaniv (Ukrajina)|en|Tarakaniv fortress, Ukraine|lt=Tvrđava Tarakaniv}}, [[Rovenjska oblast]]
| {{ill|Danluska tvrđava|en|Dunluce Castle}}
| [[Posejdonov hram, Sunion]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Izrael}}
| Stene
| Stene Uritski u {{ill|Skoljivski Beskidi|en|Skole Beskids|lt=Skoljivskim Beskidima}}
| [[Stounhendž]]
| [[Masada]], [[Judejska pustinja]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Irska}}
| Planinski putevi
| Planinski put u [[Ivano-Frankovska oblast|Ivano-Frankovskoj oblasti]]
| {{ill|Put A3055|en|A3055 road}}
| {{ill|Put R759 (Irska)|en|R759 road (Ireland)|lt=Sali Gep}}, [[Viklou (okrug)|okrug Viklou]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Island}}
| Vodopadi
| {{ill|Manjavski vodopad|en|Maniava waterfall}}
| {{ill|Pistil Redr|en|Pistyll Rhaeadr}}, {{ill|Povis|en|Powys}}
| {{ill|Kvernufos|it|Kvernufoss}}, [[Skogar|regija Skogar]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Italija}}
| Velodromi
| Kijivski velodrom
| Pamp trek Vejls, {{ill|Rejdir|en|Rhayader}}
| [[Cirkus Maksimus]], [[Rim]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Jermenija}}
| Botaničke bašte
| Botanička bašta [[Univerzitet u Lavovu|Univerziteta u Lavovu]]
| {{ill|sl|Projekat Eden|sl|Projekt Eden}}, [[Kornvol]]
| {{ill|Jerevanska botanička bašta|en|Yerevan Botanical Garden}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Kipar}}
| Plaže
| {{ill|Kijevski rezervoar|en|Kyiv Reservoir|Kijivski rezervoar}}
| [[Brighton|Plaža Brajtona]], [[Istočni Saseks]]
| Plaža Akti Olimpion, [[Limasol]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Letonija}}
| Peščani kampovi
| Ekospejs kapsule, {{ill|Kijevski rezervoar|en|Kyiv Reservoir|lt=Kijivski rezervoar}}
| Kolibe na {{ill|Boske|en|Boscombe}} plaži, [[Bornmut]] 
| {{ill|Melnsils|en|Melnsils}}, {{ill|Talsi (opština)|mk|Talsi (opština)|lt=opština Talsi}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Litvanija}}
| Utvrđenja
| [[Hotina trvđava]], [[Černovačka oblast]]
| {{ill|Elen Donan|mk|Elen Donan}} {{ill|Škotsko visočje|hr|Škotske visine}}
| [[Zamak na ostrvu Trakaj]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Malta}}
| Autobusi
| {{ill|Lavovski autobus|en|Lviv bus}}
| {{ill|Londonski autobusi|en|Buses in London}}
| Stari autobus u {{ill|Meliheća|en|Mellieħa|lt=Meliheći}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Moldavija}}
| Šume
| {{ill|en|Nacionalni park Skolovski Beskidi|en|Skole Beskids National Nature Park|lt=Šuma Skolovski Beskidi}}, [[Lavov]]
| [[Sherwood (šuma)|Šervudska šuma]], [[Notingamšir]]
| {{ill|Nacionalni park Orhej|en|Orhei National Park}}, {{ill|Trebujeni|en|Trebujeni}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nemačka}}
| Kanali
| {{ill|Rusanivka|en|Rusanivka}}
| {{ill|Kanal Bridžvoter|en|Bridgewater Canal}}, [[Širi Mančester]]
| Kerviderflit, [[Hamburg]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Norveška}}
| Biblioteke
| {{ill|Nacionalna biblioteka Ukrajine Vernadcki|en|Vernadsky National Library of Ukraine}}
| {{ill|Liverpulska centralna biblioteka|en|Liverpool Central Library}}
| [[Biblioteka Dajhman|Javna biblioteka Osla]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Poljska}}
| Univerziteti
| {{ill|Univerzitet Černivecki|en|Chernivtsi University}}
| {{ill|Koledž Triniti (Kembridž)|en|Trinity College, Cambridge}}
| Fakultet fizike [[Univerzitet u Varšavi|Univerziteta u Varšavi]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| Crkve
| [[Saborni hram Svete Sofije u Kijevu|Saborni hram Svete Sofije]], [[Kijiv]]
| [[Katedrala u Elyju|Katedrala u Eliju]], [[Kembridžšir]]
| {{ill|Crkva Santa Engracija|en|Church of Santa Engrácia}}, [[Lisabon]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Rumunija}}
| Statue
| Statua [[Taras Ševčenko|Tarasu Ševčenku]], [[Lavov]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Beatles]]}} statua 
| Skulptura ''Kolica sa klovnom'', [[Bukurešt]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|San Marino}}
| Zamkovi
| [[Tvrđava Kamjanjec-Podiljski]], [[Hmeljnička oblast]]
| {{ill|Zamak Hertsmons|en|Herstmonceux Castle}}, [[Istočni Saseks]]
| {{ill|Guaita|en|Guaita}}, [[Monte Titano]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Srbija|g=2023}}
| Galerije
| Park3020, [[Lavov]]ski region
| {{ill|en|Tate Liverpool|en|Tate Liverpool|Tejt Liverpul}}
| [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzej savremene umetnosti]], [[Beograd]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Slovenija}}
| Krovovi
| Krov Tetris hale, [[Kijiv]]
| Gudnes Grejšs bar na krovu, [[Liverpul]]
| Krov zgrade [[Radiotelevizija Slovenija|Radio-televizije Slovenije]], [[Ljubljana]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|UK}}
| Reke
| [[Dnjepar]], [[Kijiv]]
| [[Merzi]], [[Liverpul]]
| [[Tauerbridž]], [[London]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Ukrajina}}
| Ulični murali
| Ulični murali u [[Kijiv]]u
| Ulični murali u [[Belfast]]u
| Art-Zavod platforma, [[Kijiv]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Finska}}
| Panoramski točkovi
| Panoramski točak u {{ill|Podil|en|Podil|lt=Podilu}}
| {{ill|Liverpulski točak|en|Wheel of Liverpool}}
| {{ill|SkyWheel Helsinki|en|SkyWheel Helsinki}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Francuska}}
| Palate
| {{ill|Palata Potocki (Lavov)|en|Potocki Palace, Lviv|lt=Palata Potocki}}
| {{ill|Kuća Houptaun|en|Hopetoun House}}
| [[Dvorac Fontenblo]], [[Sena i Marna]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nizozemska}}
| Raznobojna arhitektura
| Komfort Taun, [[Kijiv]]
| {{ill|Portmeirion|en|Portmeirion}}, [[Gvinet]]
| [[Zandam]], [[Severna Holandija]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Češka}}
| Lavirinti
| Zeleni lavirint, [[Žitomir (grad)|Žitomir]]
| Lavirint mira, {{ill|Castlewellan|en|Castlewellan|lt=Kaslvelan}}
| Jev lavirint, [[Loučenj|Dvorac Loučenj]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Hrvatska}}
| Luke
| {{ill|Rečna luka Kijeva|en|Kyiv River Port|lt=Rečna luka Kijiva}}
| {{ill|Vitbi|en|Whitby|Luka Vitbi}}, [[Severni Jorkšir]]
| {{ill|Luka Rijeka|hr|Luka Rijeka}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švedska}}
| Ostrva
| {{ill|Ostrvo Anti-Kirka|en|Anti-Circe Island}}
| {{ill|Ostrvo Svete Katarine|en|St Catherine's Island}}
| {{ill|Enholmen|sv|Enholmen}}, [[Gotland]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švajcarska}}
| Jezera
| Jezero Bučak, [[Čerkaška oblast]]
| [[Loh Nes]]
| [[Ciriško jezero]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Španija}}
| Pozorišta
| Amfiteatar, [[Užgorod]]
| [[Minak teatar]], [[Kornvol]]
| {{ill|Rimsko pozorište Sagunto|en|Teatro romano de Sagunto|lt=Rimsko pozorište}} u [[Sagunto|Saguntu]]
|}

== Format ==
=== Izmena pravila u glasanju ===
{{See also|Glasanje na Pesmi Evrovizije}}
Dana 22. novembra 2022, ERU je objavila izmene pravila o glasanju za takmičenje 2023.&lt;ref name=&quot;newrules&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-11-22 |title=Voting changes announced for Eurovision Song Contest 2023|url=https://eurovision.tv/story/voting-changes-announced-eurovision-song-contest-2023 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221122131325/https://eurovision.tv/story/voting-changes-announced-eurovision-song-contest-2023 |archive-date=22. 11. 2022. |access-date=22. 11. 2022. |website=Eurovision.tv |publisher=[[Evropska radiodifuzna unija]] |language=en}}&lt;/ref&gt; Rezultati oba polufinala će biti odlučeni samo [[teleglasanje]]m, kao što je bio slučaj od {{escyr|2004}}. do {{escyr|2007}},{{efn|Samo teleglasanje u polufinalima je korišćeno i {{escyr|2008}}. i {{escyr|2009}}, ali je samo 9 finalista birano na taj način, dok je najbolje plasirana pesma po glasovima rezervnog žirija koja već nije prošla u finale bila deseti finalista}} dok će rezultati finala biti odlučeni teleglasanjem i glasanjem žirija, kao što je bio slučaj prethodnih godina. U polufinalima, u slučaju da neka država ne može da dostavi legitimne glasove publike, koriste se glasovi rezervnog žirija.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=12 April 2023 |title=Voting Changes FAQ 2023 |url=https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq |access-date=23 May 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU)}}&lt;/ref&gt; Ako se problem sa teleglasanjem ponovi u finalu, koristi se algoritam da automatski izračuna glasove te države na osnovu glasova prethodno odabrane grupe država. Ako to nije moguće, onda se koriste glasovi žirija i u svrhu teleglasanja. Ako žiri neke zemlje ne može da dostavi validan rezultat, glasovi teleglasanja te zemlje se koriste i za svrhe glasanja žirija.&lt;ref name=&quot;voting2023new&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovision.tv/about/voting-liverpool-2023 |title=Voting Procesures 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en |access-date=2023-04-12 |archive-date=2023-04-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230412120220/https://eurovision.tv/about/voting-liverpool-2023 }}&lt;/ref&gt;

Takođe se uvelo i onlajn glasanje za gledaoce u zemljama koje ne učestvuju na takmičenju, koji su zajedno dodelili po jedan set bodova 1—8, 10 i 12 poena u sve 3 takmičarske večeri preko onlajn platforme -{www.esc.vote}- za čije korišćenje je potrebna [[kreditna kartica|kreditna]] ili [[debitna kartica]] za verifikaciju.&lt;ref name=&quot;newrules&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;voting2023new&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;newrulesfaq&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq |title=Voting changed 2023 FAQ |date=22. 11. 2022. |website=eurovision.tv |publisher=[[Evropska radiodifuzna unija]] |access-date=22. 11. 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221122133421/https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq |archive-date=22. 11. 2022. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Ove godine je bila planirana promena sistema proglašenja finalista, te bi se za razliku od prethodnih godina gde izvođači sede u zelenoj sobi dok se objavljuju finalisti, svi izvođači pridružili voditeljima na sceni tokom objave finalista, slično onome što se može videti na takmičenjima kao što je „{{jez|en|iskošeno=ne|[[X Factor]]}}”.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-08 |title=Eurovision 2023: Major Changes Revealed For Semi-Final Qualifiers Announcement |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/eurovision-2023-changes-semi-final-results/ |access-date=2023-05-08 |website=Eurovoix.com}}&lt;/ref&gt; Ipak, ova promena je istog dana ukinuta usled negativnih reakcija fanova i novinara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-08 |title=Eurovision 2023: EBU Revert Semi-Final Qualifiers Announcement Changes |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/eurovision-2023-ebu-revert-semi-final/ |access-date=2023-05-08 |website=Eurovoix.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1655617427223244801 |user=ESCdiscord |title=BREAKING: The EBU has REVERTED the new qualifier announcement system, as just revealed in a press release sent to accredited press.}}&lt;/ref&gt;

=== Žreb za polufinala ===
Žreb za polufinala je održan 31. januara 2023. godine u Liverpulu. Zemlje učesnice, sem direktnih finalista (velike petorke; domaćin Ujedinjeno Kraljevstvo je članica velike petorke i prethodni pobednik Ukrajina), su podeljene u šest šešira, formiranih na osnovu istorijata razmene poena među državama u poslednjih 15 godina, po čemu su kasnije izvučeni učesnici po polufinalima.&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-01-10 |title=Eurovision 2023: AJ &amp; Rylan to host Allocation Draw |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-aj-rylan-host-allocation-draw |access-date=2023-01-10 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sastav šešira je bio sledeći:‍&lt;ref name=&quot;Allocation Watch&quot;&gt;{{cite web |date=30. 1. 2023 |title=How to watch the Eurovision 2023 Semi-Final Allocation Draw |url=https://eurovision.tv/story/how-watch-eurovision-2023-semi-final-allocation-draw |access-date=30. 1. 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 1
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 2
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 3
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 4
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 5
|-
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Albanija}}
* {{Evrovizija|Austrija}}
* {{Evrovizija|Slovenija}}
* {{Evrovizija|Srbija|g=2023}}
* {{Evrovizija|Hrvatska}}
* {{Evrovizija|Švajcarska}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Australija}}
* {{Evrovizija|Danska}}
* {{Evrovizija|Estonija}}
* {{Evrovizija|Island}}
* {{Evrovizija|Norveška}}
* {{Evrovizija|Finska}}
* {{Evrovizija|Švedska}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
* {{Evrovizija|Gruzija}}
* {{Evrovizija|Izrael}}
* {{Evrovizija|Jermenija}}
* {{Evrovizija|Letonija}}
* {{Evrovizija|Litvanija}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Grčka}}
* {{Evrovizija|Irska}}
* {{Evrovizija|Kipar}}
* {{Evrovizija|Malta}}
* {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
* {{Evrovizija|San Marino}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Belgija}}
* {{Evrovizija|Moldavija}}
* {{Evrovizija|Poljska}}
* {{Evrovizija|Rumunija}}
* {{Evrovizija|Holandija}}
* {{Evrovizija|Češka}}
|}

== Pregled takmičenja ==
=== Prvo polufinale ===
Prvo polufinale se održalo 9. maja 2023. u 20:00 po lokalnom vremenu (21:00 po centralnoevropskom vremenu).&lt;ref name=&quot;2023Liverpool&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-10-07 |title=Liverpool will host Eurovision 2023 |url=https://eurovision.tv/story/liverpool-will-host-eurovision-2023 |access-date=2022-10-07 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;{{Cite web |date=2019-03-13 |title=Eurovision Calendar 2023 |url=https://eurovision.tv/calendar |access-date=2022-12-09 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt; Ukupno 15 zemalja je učestvovalo u prvom polufinalu. Pravo glasa su takođe imali i publika iz [[Italija na izboru za Pesmu Evrovizije|Italije]], [[Nemačka na izboru za Pesmu Evrovizije|Nemačke]], [[Francuska na izboru za Pesmu Evrovizije|Francuske]] i zemlje koje su deo glasanja „ostatka sveta”.&lt;ref name=&quot;draw&quot;&gt;{{Cite web|last=Groot|first=Evert|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-allocation-draw-results|title=Eurovision 2023: Allocation Draw results  |publisher=[[Eurovision Song Contest]]|date=31. 1. 2023|website=eurovision.tv|access-date=31. 1. 2023|archive-url=|archive-date=31. 1. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Prvo polufinale je otvoreno plesnim skečom sa pesmom „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Together in Electronic Dreams]]}}”, pre kog je prikazan prethodno snimljen segment u kom se pojavljuju [[Paul Hollywood|Pol Holivud]],  [[Charles III|kralj Čarls -{III}-]] i [[Kraljica Kamila]], {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sister Sister (drag queen)|Sister Sister]]}}, [[Ricky Tomlinson|Riki Tomlinson]] i [[Paul O'Grady|Pol O'Grejdi]] posthumno.&lt;ref name=&quot;PinkNews1&quot;&gt;{{cite news |last=Iftkhar |first=Asyia |date=10 May 2023 |title=Paul O'Grady's posthumous Eurovision 2023 cameo moves fans to tears: 'We love and miss you, Paul' |work=[[PinkNews]] |url=https://www.thepinknews.com/2023/05/10/eurovision-2023-paul-o-grady-intro-fans-reaction/ |accessdate=10 May 2023}}&lt;/ref&gt; Posle skeča je ko-voditeljka [[Julija Sanina]] izvela svoju pesmu {{jez|uk-latn|Mayak}} sa svojim mužem i kolegom iz grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Hardkiss]]}}.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Heydor |first=Oksana |date=9 May 2023 |title=Юlія Sanіna feєrično vistupila na Єvrobačennі u vognяnomu vbrannі |trans-title=Yuliya Sanina performed enchantingly at the Eurovision Song Contest in a fiery outfit |url=https://scotch.glavcom.ua/showbiz/julija-sanina-fejerichno-vistupila-na-jevrobachenni-2023-z-potuzhnoju-pisneju-925911.html |access-date=30 May 2023 |website=scotch.glavcom.ua |language=uk}}&lt;/ref&gt; Tokom pauze, [[Aljoša (pevačica)|Aljoša]] je sa [[Rebeka Ferguson|Rebekom Ferguson]] izvela pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Ordinary World (song)|Ordinary World]]}}” koju u originalu izvodi grupa [[Duran Duran]], a potom je [[Rita Ora]] je izvela splet svojih pesama „{{jez|en|iskošeno=ne|Ritual}}”, „{{jez|en|iskošeno=ne|Anywhere}}”, „{{jez|en|iskošeno=ne|I Will Never Let You Down}}” i predstavila novi singl „{{jez|en|iskošeno=ne|Praising You}}”.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Blazewicz |first=Maciej |date=2023-05-08 |title=[UPDATE!] Eurowizja 2023: Pierwsza próba generalna zakończona kontrowersją. Nowa forma podawania wyników w ogniu krytyki • Spojlery: Co zobaczymy we wtorek? Co nowego wiemy o występach i pocztówkach? • Eurowizyjne stacje radiowe na RMF ON! |url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/05/08/eurowizja-2023-pierwsza-proba-generalna-zakonczona-kontrowersja-nowa-forma-podawania-wynikow-w-ogniu-krytyki-spojlery-co-zobaczymy-we-wtorek-co-nowego-wiemy-o-wystepach-i-pocztowkach/ |access-date=2023-05-09 |website=Dziennik-Eurowizyjny.pl |language=pl-PL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Christou |first=Costa |date=2023-05-08 |title=LIVE: Eurovision 2023: Semi-Final One first dress rehearsal |url=https://escxtra.com/2023/05/08/live-eurovision-2023-semi-final-one-first-dress-rehearsal/ |access-date=2023-05-09 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-05-08 |title=Live From Liverpool: Eurovision 2023 Semi-Final One Jury Show |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/live-from-liverpool-eurovision-2023-semi-final-one-jury-show/ |access-date=2023-05-09 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

{{Legend|navajowhite|Kvalifikanti}}
{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+Rezultati prvog polufinala Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;order&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-03-22 |title=Eurovision Song Contest 2023 Semi-Final running orders revealed! |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-semi-final-running-orders-revealed |access-date=2023-03-22 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Semi1&gt;{{cite web|first=|last=|title=Eurovision Song Contest 2023 First Semi-Final|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/first-semi-final/|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 1. 2023|date=31. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/first-semi-final|title=First Semi-Final of Liverpool 2023|work=Eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=14 May 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|#‍|Broj nastupa}}
! scope=&quot;col&quot; | Država‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Izvođač(i)‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Pesma‍
! scope=&quot;col&quot; | &lt;small&gt;{{nowrap|Plasman}}&lt;/small&gt;
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | &lt;small&gt;{{nowrap|Poeni}}&lt;/small&gt;
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 01 
| {{Evrovizija|Norveška}}
| [[Alesandra Mele|Alesandra]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Queen of Kings}}”
| 6.
| 102
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 02
| {{Evrovizija|Malta}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Busker]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Dance (Our Own Party)}}”
| 15.
| 3
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 03
| {{Evrovizija|iskošeno=ne|Srbija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| „[[Samo mi se spava]]”
| 10.
| 37
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 04
| {{Evrovizija|Letonija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sudden Lights]]}}
| „{{jez|lv|iskošeno=ne|Aijā}}”
| 11.
| 34
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;| 05
| {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| [[Mimiket]]
| „{{jez|pt|iskošeno=ne|Ai coração}}”
| 9.
| 74
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 06
| {{Evrovizija|Irska}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Wild Youth (muzička grupa)|Wild Youth]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|We Are One}}”
| 12.
| 10
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 07
| {{Evrovizija|Hrvatska}}
| [[Let 3]]
| „Mama ŠČ!”
| 8.
| 76
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 08
| data-sort-value=&quot;Hrvatskv&quot; | {{Evrovizija|Švajcarska}}
| [[Remo Forer]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Watergun}}”
| 7.
| 97
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 09
| {{Evrovizija|Izrael}}
| [[Noa Kirel]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Unicorn}}”
| 3.
| 127
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 10
| {{Evrovizija|Moldavija}}
| [[Paša Parfeni]]
| {{jez|ro|iskošeno=ne|Soarele şi Luna}}
| 5.
| 109
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 11
| data-sort-value=&quot;Hrvatskg&quot; | {{Evrovizija|Švedska}}
| {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tattoo}}”
| 2.
| 135
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[TuralTuranX]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tell Me More}}”
| 14.
| 4
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 13
| data-sort-value=&quot;Hrvatskb&quot; | {{Evrovizija|Češka}}
| [[Vesna (muzička grupa)|Vesna]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|My Sister's Crown}}
| 4.
| 110
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 14
| {{Evrovizija|Holandija}}
| [[Mia Nikolaj]] i [[Dion Kuper]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Burning Daylight}}”
| 13.
| 7
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 15 
| {{Evrovizija|Finska}}
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Käärijä]]}}
| „{{jez|fi|iskošeno=ne|Cha Cha Cha}}”
| 1.
| 177
|}

=== Drugo polufinale ===
Drugo polufinale se održalo 11. maja 2023. u 20:00 po lokalnom vremenu (21:00 po centralnoevropskom vremenu).&lt;ref name=&quot;2023Liverpool&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt; Ukupno 16 zemalja je učestvovalo u drugom polufinalu. Pravo glasa du takođe imati i publika iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo na izboru za Pesmu Evrovizije|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije|Ukrajine]], [[Španija na izboru za Pesmu Evrovizije|Španije]] i zemlje koje su deo glasanja „ostatka sveta”.&lt;ref name=&quot;draw&quot;/&gt;

Tokom drugog polufinala se pojavljuje komad {{ill|izgovorene reči|hr|spoken word|lt=izgovorenih reči}} o istoriji takmičenja koju priča glumac [[Luk Evans]] u pauzi između takmičarskih nastupa,&lt;ref name=&quot;BBC2023MediaPack&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Charlotte Moore announces a range of quintessentially BBC content |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/charlotte-moore-announces-range-of-quintessentially-bbc-content |access-date=2023-04-21 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en |last1=Osborn |first1=Michelle}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-11 |title=Tonight: Semi-final 2 of the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovisionworld.com/esc/tonight-eurovision-2023-semi-final-2 |access-date=2023-05-11 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; dok je u pauzi izveden splet poznatih ukrajinskih dela „{{jez|en|iskošeno=ne|Music Unites Generations}}” ({{prev|Muzika ujedinjuje generacije}}) koji su izveli [[Marija Jaremčuk]], {{Ill|Otoy|uk|OTOY|lt=Otoj}} i [[Zlata Džijunka]]. Takođe, tri [[drag kraljica|drag kraljice]], Mis Diminor, Mis Mercedes Bendz i Tomara Tomas, su izvele plesni skeč pod imenom {{jez|en|Be Who You Wanna Be}} ({{prev|Budi ono što želiš da budeš}}) sa plesnim asamblom Podilja.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Cafarelli |first=Donato |date=13 April 2023 |title=Eurovision 2023: tra gli interval act delle semifinali Rita Ora, Mariya Yaremchuck e Alyosha |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/04/13/eurovision-2023-interval-act-rita-ora-mariya-yaremchuk/ |access-date=13 April 2023 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DZEguests23&quot;&gt;{{Cite web |last=Blazewicz |first=Maciej |date=29 April 2023 |title=Eurowizja: Let3 i Luke Black w Anglii. Jak ich &quot;odprawiono&quot;? • Centrum Prasowe bez zmian. EBU nie stać na dłuższą pracę dziennikarzy • Openings/Intervals: Nowe informacje o występach gościnnych |url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/04/29/eurowizja-let3-i-luke-black-w-anglii-jak-ich-odprawiono-centrum-prasowe-bez-zmian-ebu-nie-stac-na-dluzsza-prace-dziennikarzy-openings-intervals-nowe-informacje-o-wystepach/ |access-date=30 April 2023 |website=Dziennik-Eurowizyjny.pl |language=pl-PL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=James |first=Alaistar |date=11 May 2023 |title=Eurovision 2023: Luke Evans, Peppa Pig, and Scooch – surprises and highlights of Semi-Final 2 |url=https://www.attitude.co.uk/culture/eurovision-2023-highlights-of-semi-final-2-434066/ |access-date=11 May 2023 |website=Attitude Magazine}}&lt;/ref&gt; Tokom skeča se čuju pesme {{jez|en|Free Yourself}} pevačice [[Džesi Ver]], „{{jez|en|iskošeno=ne|Free Your Mind}}” grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[En Vogue]]}}, „{{jez|en|iskošeno=ne|Free}}” pevačice [[Ultra Nejt]]e i „{{jez|en|iskošeno=ne|We Got Love}}” pevačice [[Džesika Mauboj|Džesike Mauboj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-05-10 |title=Live From Liverpool: Eurovision 2023 Semi-Final Two Jury Show |url=https://eurovoix.com/2023/05/10/live-from-liverpool-eurovision-2023-semi-final-two-jury-show/ |access-date=2023-05-11 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+Rezultati drugog polufinala Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;order&quot;/&gt;&lt;ref name=Semi2&gt;{{cite web|first=|last=|title=Eurovision Song Contest 2023 Second Semi-Final|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/second-semi-final/|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 1. 2023|date=31. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Second Semi-Final of Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/second-semi-final |access-date=2023-05-14 |website=Eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union}}&lt;/ref&gt;
|-
! {{abbr|#‍|Broj nastupa}}
! Država‍
! class=unsortable | Izvođač(i)‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Pesma‍
! scope=&quot;col&quot; | &lt;small&gt;{{nowrap|Plasman}}&lt;/small&gt;
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | &lt;small&gt;{{nowrap|Poeni}}&lt;/small&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 01
| {{Evrovizija|Danska}}
| [[Rajli (pevač)|Rajli]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Breaking My Heart}}”
| 14.
| 6
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 02
| {{Evrovizija|Jermenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (pevačica)|Brunette]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Future Lover}}”
| 6.
| 99
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 03
| {{Evrovizija|Rumunija}}
| [[Teodor Andrej]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|D. G. T.}} {{jez|en|iskošeno=ne|(Off and On)}}”
| 15.
| 0{{efn|Iako su dve države završile sa 0 poena, u tom slučaju pravila prelamanja izjednačenja daju prednost državi koja je ranije nastupila, u ovom slučaju Rumuniji|name=SF2tie}}
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 04
| {{Evrovizija|Estonija}}
| [[Alika Milova|Alika]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Bridges}}”
| 10.
| 74
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 05
| {{Evrovizija|Belgija}}
| [[Gustav (pevač)|Gustav]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Because of You}}”
| 8.
| 90
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 06
| {{Evrovizija|Kipar}}
| [[Andriju Lambru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Break a Broken Heart}}”
| 7.
| 94
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 07
| {{Evrovizija|Island}}
| [[Diljau Petursdoutir|Diljau]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Power}}”
| 11.
| 44
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 08
| {{Evrovizija|Grčka}} 
| [[Viktor Vernikos]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|What They Say}}”
| 13.
| 14
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 09  
| {{Evrovizija|Poljska}}
| [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Solo}}”
| 3.
| 124
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 10  
| {{Evrovizija|Slovenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| „{{jez|la|iskošeno=ne|Carpe diem}}”
| 5.
| 103
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| {{Evrovizija|Gruzija}}
| [[Iru Hečanovi|Iru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Echo}}”
| 12.
| 33
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija|San Marino}}
| {{jez|it|iskošeno=ne|[[Piqued Jacks]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Like an Animal}}”
| 16.
| 0{{efn|name=SF2tie}}
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 13
| {{Evrovizija|Austrija}}
| [[Teja (pevačica)|Teja]] i [[Selina-Marija Edbauer|Salena]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Who the Hell Is Edgar?}}”
| 2.
| 137
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 14 
| {{Evrovizija|Albanija}}
| [[Aljbina Kelmendi|Aljbina]] i {{jez|sq|iskošeno=ne|Familja Kelmendi}}
| „{{jez|sq|iskošeno=ne|Duje}}”
| 9.
| 83
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 15 
| {{Evrovizija|Litvanija}}
| [[Monika Linkite]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Stay}}”
| 4.
| 110
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 16 
| {{Evrovizija|Australija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager (muzička grupa)|Voyager]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Promise}}”
| 1.
| 149
|}

=== Finale ===
[[File:Eurovision 2023 - Jury Final - Interval Act - Liverpool Songbook (14).jpg|thumb|[[Dankan Lorens]] je izveo nastup sa drugim gostujućim izvođačima i prezenterima kao deo nastupa u pauzi finala. [[Ruslana]] je na LED ekranu u pozadini u prethodno snimljenom nastupu ispred [[Zlatna kapija u Kijevu|Zlatne kapije]] u [[Kijiv]]u]]
Finale se održalo 13. maja 2023. u 20:00 po lokalnom vremenu (21:00 po centralnoevropskom vremenu).&lt;ref name=&quot;2023Liverpool&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt; Dvadeset šest država je učestvovalo u finalu i to: pobednička država prethodne godine tj. Ukrajina, [[Velika petorka (Evrovizija)|članice „velike petorke”]] (među njima i država domaćin, Ujedinjeno Kraljevstvo) i po 10 najbolje plasiranih iz oba polufinala. Sve 37 države učesnice, kao i zemlje koje su deo glasanja „ostatka sveta” sz glasale u finalu. Redosled nastupa u finalu je objavljen 12. maja 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=12 May 2023 |title=Eurovision 2023: Running order for the Grand Final |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-running-order-in-the-grand-final |access-date=30 May 2023 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Švedska je pobedila sa 583 poena sa pesmom ''{{jez|en|[[Tattoo (Loreen song)|Tattoo]]}}'' koju su komponovali i napisali {{ill|Džimi Jansenen|en|Jimmy Jansson}}, {{ill|Džimi Ternfelden|en|Jimmy Thörnfeldt|lt=Džimi „Džoker” Ternfeld}}, [[Loreen|Loren]], {{ill|Kazi Opeja|en|Cazzi Opeia|Moa „Kazi Opeja” Karlbeker}}, {{ill|Peter Bostrem|en|Peter Boström}} i {{ill|Thomas G:son|en|Thomas G:son|lt=Tomas Dži-sen}}, a koju izvodi {{jez|en|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}.&lt;ref name=&quot;Sweden&quot;&gt;{{cite web |title=Loreen |url=https://eurovision.tv/participant/loreen-2023 |publisher=European Broadcasting Union |access-date=29 June 2023}}&lt;/ref&gt; Švedska je pobedila u glasanju žirija. Finska je završila na drugom mestu sa 526 poena. Finska je pobedila u glasanju publike. Izrael, Italija, Norveška, Ukrajina, Belgija, Estonija, Australija i Češka su takođe završile u prvih deset, dok su Albanija, Portugal, Srbija, Ujedinjeno Kraljevstvo i nemačka završili u poslednjih 5.&lt;ref name=&quot;GF_results&quot; /&gt;

Finale je otvorila grupa {{jez|en|iskošeno=ne|[[Kalush Orchestra]]}} sa njihovom pobedničkom pesmom „{{jez|uk-latn|iskošeno=ne|[[Stefania (song)|Stefania]]}}” i njihovim singlom „{{jez|en|iskošeno=ne|Changes}}”. Među osobama koje su se pojavila u prethodno snimljenim delovima otvaranja su bili {{jez|en|iskošeno=ne|Bolt Strings}}, [[Endru Lojd Veber]], [[Džos Stoun]], {{jez|en|iskošeno=ne|[[Ballet Black]]}}, {{jez|en|iskošeno=ne|[[Ms Banks]]}} i [[Ketrin, princeza od Velsa]].&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13 May 2023 |title=Eurovision: Catherine, Princess of Wales, makes surprise appearance |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-65586380 |access-date=16 May 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Yeates |first=Cydney |date=13 May 2023 |title=Princess of Wales stuns fans with surprise cameo at Eurovision 2023 final |url=https://metro.co.uk/2023/05/13/eurovision-2023-princess-of-wales-stuns-fans-with-surprise-cameo-18779312/ |access-date=15 May 2023 |work=[[Metro (British newspaper)|Metro]] |language=en}}&lt;/ref&gt; Potom je nastupila parada zastava, gde je predstavljeno svih 26 finalista, praćeni nastupima četiri prethodnih takmičara Pesme Evrovizije za Ukrajinu u miksu sa britanskim klasicima: {{jez|en|iskošeno=ne|[[Go A]]}} with {{Lang|uk-latn|Shum}}, [[Džamala]] sa svojom pobedničkom pesmom „[[1944 (pesma)|1944]]”, [[Tina Karol]] sa „{{jez|en|iskošeno=ne|Show Me Your Love}}” i [[Verka Serdjučka]] sa „{{jez|en|iskošeno=ne|Dancing Lasha Tumbai}}”. U pauzi je [[Sem Rajder (pevač)|Sem Rajder]] izveo svoj singl „{{jez|en|iskošeno=ne|Mountain}}” sa [[Rodžer Tejlor (bubnjar)|Redžerom Tejlorom]] iz grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Queen (band)|Queen]]}},&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Green |first=Alex |date=12 May 2023 |title=Queen's Roger Taylor to join Sam Ryder on stage during Eurovision grand final |url=https://www.standard.co.uk/culture/music/roger-taylor-queen-brian-may-turin-graham-norton-b1080785.html |access-date=12 May 2023 |website=Evening Standard |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i „Liverpulska pesmarica”, omaž muzičkom nasleđu Liverpula koji izvode šest prethodnih takmičara sa svojim verzijama pesama iz tog grada: [[Alesandro Mamud|Mamud]] je izveo „{{jez|en|iskošeno=ne|Imagine}}” [[Džon Lenon|Džona Lenona]], [[Neta Barzilaj]] je izvela „{{jez|en|iskošeno=ne|[[You Spin Me Round (Like a Record)]]}}” grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Dead or Alive (band)|Dead or Alive]]}}, [[Dadi Frejr]] je izveo pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|Whole Again}}” grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Atomic Kitten]]}}, [[Kornelija Jakobs]] je izvela pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|I Turn to You}}” pevačice [[Melani Si]], a {{ill|Sonja (pevačica)|en|Sonia (singer)|lt=Sonja}} je izvela svoju pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|Better the Devil You Know}}”, a [[Dankan Lorens]] je sa prethodno pomenutim izvođačima, prezenterima i [[Ruslana|Ruslanom]] u prethodno snimljenom nastupu ispred [[Zlatna kapija u Kijevu|Zlatne kapije]] u [[Kijiv]]u izveo pesmu „[[You'll Never Walk Alone]]” iz mjuzikla „[[Carousel (mjuzikl)|Karusel]]”. [[Bjorn Ulveus|Bjern Ulveus]] iz grupe [[ABBA]] se pojavio u kratkom video klipu o komercijalnom uspehu izvođača sa takmičenja.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Megrath |first=Christopher |date=12 May 2023 |title=Liverpool classics to be performed at Eurovision Grand Final |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/liverpool-classics-performed-eurovision-grand-26901417 |access-date=12 May 2023 |website=Liverpool Echo |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Blazewicz |first=Maciej |date=12 May 2023 |title=Eurowizja: Tak wyglądać będzie finał konkursu! Relacja i spojlery z próby generalnej. |url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/05/12/eurowizja-tak-wygladac-bedzie-final-konkursu-relacja-i-spojlery-z-proby-generalnej-artykul-aktualizowany/ |access-date=13 May 2023 |website=Dziennik-Eurowizyjny.pl |language=pl-PL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=12 May 2023 |title=Live From Liverpool: Eurovision 2023 Grand Final Jury Show |url=https://eurovoix.com/2023/05/12/eurovision-2023-grand-final-jury-show/ |access-date=13 May 2023 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Santos |first=Pedro |date=13 May 2023 |title=Eurovision 2023: All about the Grand Final |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-all-about-the-grand-final |access-date=13 May 2023 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
{{Legend|gold|Pobednik}}
{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+Rezultati finala Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision 2023: The Grand Final running order |date=2023-05-11 |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-grand-final-running-order |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Final&quot;&gt;{{cite web |title=Eurovision Song Contest 2023 Grand Final|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/grand-final/ |website=eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union|accessdate=12. 1. 2023|date=12. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Grand Final of Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/grand-final |access-date=2023-05-14 |website=Eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union}}&lt;/ref&gt;
|-
! {{abbr|#‍|Broj nastupa}}
! scope=&quot;col&quot; | Država‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Izvođač(i)‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Pesma‍
! scope=&quot;col&quot; | &lt;small&gt;{{nowrap|Plasman}}&lt;/small&gt;
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | &lt;small&gt;{{nowrap|Poeni}}&lt;/small&gt; 
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 01
| {{Evrovizija|Austrija}}
| [[Teodora Špirić|Teja]] i [[Salena (pevačica)|Salena]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Who the Hell is Edgar?}}”
| 15.
| 120
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 02
| {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| [[Mimiket]]
| „{{jez|pt|iskošeno=ne|Ai coração}}”
| 23.
| 59
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 03
| {{Evrovizija|Švajcarska}}
| [[Remo Forer]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Watergun}}”
| 20.
| 92
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 04
| {{Evrovizija|Poljska}}
| [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Solo}}”
| 19.
| 93
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 05
| {{Evrovizija|Srbija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| „[[Samo mi se spava]]”
| 24.
| 30
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 06 
| {{Evrovizija|Francuska}}
| [[La Zara]]
| „{{jez|fr|iskošeno=ne|Évidemment}}” 
| 16.
| 104
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 07
| {{Evrovizija|Kipar}}
| [[Andriju Lambru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Break a Broken Heart}}”
| 12.
| 126
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 08
| {{Evrovizija|Španija}}
| [[Blanka Paloma]]
| „{{jez|es|iskošeno=ne|Eaea}}”
| 17.
| 100
|-style=&quot;font-weight:bold; background: gold;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: gold;&quot; | 09
| {{Evrovizija|Švedska}}
| {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tattoo}}”
| 1.
| 583
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
| {{Evrovizija|Albanija}}
| [[Aljbina Kelmendi|Aljbina]] i {{jez|sq|iskošeno=ne|Familja Kelmendi}}
| „{{jez|sq|iskošeno=ne|Duje}}”
| 22.
| 76
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| {{Evrovizija|Italija}}
| [[Marko Mengoni]]
| „{{jez|it|iskošeno=ne|Due vite}}”
| 4.
| 350
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija|Estonija}}
| [[Alika Milova|Alika]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Bridges}}”
| 8.
| 168
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
| {{Evrovizija|Finska}}
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Käärijä]]}}
| „{{jez|fi|iskošeno=ne|Cha Cha Cha}}”
| 2.
| 526
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 14
| {{Evrovizija|Češka}}
| [[Vesna (muzička grupa)|Vesna]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|My Sister's Crown}}”
| 10.
| 129
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 15
| {{Evrovizija|Australija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager (muzička grupa)|Voyager]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Promise}}”
| 9.
| 151
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| {{Evrovizija|Belgija}}
| [[Gustav (pevač)|Gustav]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Because of You}}”
| 7.
| 182
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 17
| {{Evrovizija|Jermenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (pevačica)|Brunette]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Future Lover}}”
| 14.
| 122
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| {{Evrovizija|Moldavija}}
| [[Paša Parfeni]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|Soarele şi Luna}}”
| 18.
| 96
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 19
| {{Evrovizija|Ukrajina}}
| {{jez|uk-latn|iskošeno=ne|[[Tvorchi]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Heart of Steel}}”
| 6.
| 243
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
| {{Evrovizija|Norveška}}
| [[Alesandra Mele|Alesandra]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Queen of Kings}}”
| 5.
| 268
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 21
| {{Evrovizija|Nemačka}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Lord of the Lost]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Blood and Glitter}}”
| 26.
| 18
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 22
| {{Evrovizija|Litvanija}}
| [[Monika Linkite]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Stay}}”
| 11.
| 127
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| {{Evrovizija|Izrael}}
| [[Noa Kirel]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Unicorn}}”
| 3.
| 362
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 24
| {{Evrovizija|Slovenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| „{{jez|la|iskošeno=ne|Carpe diem}}”
| 21.
| 78
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 25
| {{Evrovizija|Hrvatska}}
| [[Let 3]]
| „Mama ŠČ!”
| 13.
| 123
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 26
| {{Evrovizija|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| [[Mej Maler]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|I Wrote a Song}}”
| 25.
| 24
|}

== Rezultati ==
=== Rezultati prvog polufinala ===
{{Legend|navajowhite|Plasirale se za finale}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Detaljni rezultati glasanja u prvom polufinalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot; | Način glasanja:&lt;br&gt;{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! colspan=&quot;19&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Italija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Letonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Holandija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Malta}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Moldavija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Irska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Azerbejdžan}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Francuska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Finska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Nemačka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Portugal}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Hrvatska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Srbija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Norveška}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švajcarska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Izrael}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švedska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Češka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ostatak sveta}}
|-
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
! rowspan=&quot;15&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Norveška'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''102'''
| 10 || 4 || 5 || 10 || 8 || 2 || 2 || 1 || 10 || 3 ||3  ||6 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || 10 || 10 || 10 ||   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Malta
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 3
|  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  1 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Srbija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''37'''
| 1 ||  ||  || 5 ||  ||  || 3 || 2 || 4 ||  ||  || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 6 ||  || 1 || 3 || 2  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Letonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 34
|  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  || 1 || 4 || 6 || 3 || 3 || 1 || 4 ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 1 || 8  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Portugal'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''74'''
| 2 ||  || 7 || 4 || 4 || 1 ||  || '''12''' || 2 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || 3 || 2 || '''12''' || 3 || 4 || 2 || 6  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Irska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 10
|  || 1 ||  || 3 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 3 || 1 ||  ||  ||  ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Hrvatska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''76'''
| 5 || 7 || 2 ||  || 3 || 5 ||  ||  || 6 || 10 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 4 || 5 || 5 || 5 || 4 || 3  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Švajcarska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''97'''
| 4 || 3 || 8 || 6 || 7 || 7 || 7 || 6 || 8 || 8 || 5 || 2 || 1 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 8 || 5 ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Izrael'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''127'''
| 6 || 8 || 4 || 8 || '''12''' || 6 || '''12''' || 8 || 1 || 2 || 7 || 7 || 7 || 5 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || '''12''' || '''12'''  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Moldavija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''109'''
| '''12''' || 6 || 3 || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 4 || 10 || 7 || 6 || '''12''' || 3 || 4 || 6 || 2 || 6 || 6 || 7 || 4  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''135'''
| 3 || 10 || '''12''' || '''12''' || 10 || 8 || 10 || 5 || 5 || 4 || 8 || 4 || 6 || 10 || 8 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 7  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Azerbejdžan
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 4
|  || 2 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Češka'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''110'''
| 10 || 5 || 6 || 2 || 5 || 3 || 5 || 4 || '''12''' || 7 || 6 || 8 || 8 || 7 || 4 || 10 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Holandija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 7
|  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 ||  || 1 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 1 ||  ||  || 2 ||  ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Finska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''177'''
| 7 || '''12''' || 10 || 7 || 6 || '''12''' || 8 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 10 || '''12''' || 10 || '''12''' || 10 || '''12''' || '''12''' || 8 || 10  
|}

==== 12 poena u prvom polufinalu ====
Tabela ispod sadrže informacije o dodeljivanjima maksimalnih 12 poena u prvom polufinalu.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena publike u prvom polufinalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 7
| {{Evrovizija|Finska}} || {{hlist|Izrael|Irska|Letonija|Nemačka|Norveška|Hrvatska|Švedska}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 4
| {{Evrovizija|Izrael}} || {{hlist|Azerbejdžan|Moldavija|Češka|Ostatak sveta}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Moldavija}} || {{hlist|Italija|Portugal}}
|-
| {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}} || {{hlist|Francuska|Švajcarska}}
|-
| {{Evrovizija|Švedska}} || {{hlist|Malta|Holandija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Hrvatska}} || Srbija
|-
| {{Evrovizija|Češka}} || Finska
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

=== Rezultati drugog polufinala ===
{{Legend|navajowhite|Plasirale se za finale}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Detaljni rezultati glasanja u drugom polufinalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot; | Način glasanja:&lt;br&gt;{{nowrap|{{legend|#A4D1EF|Žiri|outline=#AAAAAA}}}}{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! colspan=&quot;20&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ukrajina}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|San Marino}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Austrija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Belgija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Estonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Jermenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Poljska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Rumunija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Island}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Kipar}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Australija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Danska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Španija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Gruzija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Slovenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Grčka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Albanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Litvanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ostatak sveta}}
|-
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
|-
! rowspan=&quot;16&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Danska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 6
|  ||  ||  ||  ||  ||  || || || 6 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Jermenija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''99'''
| 3 || 4 || 4 || '''12''' || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || 6 ||  || 10 || 2 ||  || 10 || '''12''' || 1 || 8 || 8 || 1 ||  || 10
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Rumunija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 0
|  ||  ||  ||  ||  ||  || || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Estonija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''74'''
| 8 || 10 || 3 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 2 || 5 || 3 || 3 || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 3 || 2 ||10  || 2 ||2
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Belgija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''90'''
| 1 || 5 || '''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 1 || 3 ||  || 7 || 4 || 7 || 8 || 8 || 3 || 7 || 1 || 3 || 5 || 6 ||5
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Kipar'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''94'''
| 4 || 1 || 2 || 4 || 5 || 10 || 7 || 4 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 4 || 3 || 5 || 4 || '''12''' || 6 || 4 || 4 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Island
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 44
|  || 7 || 1 || 1 || 2 ||  || || || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 || '''12''' ||  || 6 || 3 ||  || 1 || 2 || 1 ||3
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Grčka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 14
|  ||  ||  ||  ||  || 2 || || ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Poljska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''124'''
| '''12''' || 2 || 7 || 7 || 8 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || 10 || 6 ||  || 7 || 4 || 8 || 8 || 5 || 7 || '''12''' || 10 ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Slovenija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''103'''
| 6 ||  || 10 || 3 || 7 || 5 ||'''12''' ||'''12''' ||1  ||2  || 8 || 2 || '''12''' || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 4 || 7 || 3 ||6
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Gruzija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 33
| 2 || 3 ||  ||  || 1 || '''12''' || 1|| 2||  ||  ||1  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 7 ||  || 3 ||  || 1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | San Marino
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 0
|  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||   ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Austrija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''137'''
| 5 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 6 || 3 || 10 || 7 || 8 || 5 || '''12''' || 6 || 6 || 4 || 10 || 6 || 10 || 6 || 7 || 8
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Albanija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''83'''
|  ||  || 6 ||  8||  || 7 ||4 ||8 || 2 || 1 || 3 || 3 || 2 ||  || '''12''' || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 || '''12'''
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Litvanija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''110'''
| 10 || '''12''' || 5 || 5 || 10 ||  || 6 || 1|| 4 || 8 || 6 || 5 || 5 || 10 || 2 ||  || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 4
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Australija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''149'''
| 7 || 6 || 8 || 6 || '''12''' || 4 || 8|| 10|| '''12''' || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 7 || 7 || 6 || 4 || '''12''' || 8 || 8 || 7
|}

==== 12 poena u drugom polufinalu ====
Tabela ispod sadrže informacije o dodeljivanjima maksimalnih 12 poena u drugom polufinalu.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena publike u prvom polufinalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 3
| {{Evrovizija|Australija}} || {{hlist|Albanija|Estonija|Island}}
|-
| {{Evrovizija|Slovenija}} || {{hlist|Poljska|Rumunija|Španija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Albanija}} || {{hlist|Slovenija|Ostatak sveta}}
|-
| {{Evrovizija|Jermenija}} || {{hlist|Belgija|Gruzija}}
|-
| {{Evrovizija|Litvanija}} || {{hlist|San Marino{{efn|name=SanMarino|Zbog nemogućnosti San Marina da organizuje teleglasanje, za njihove poene su korišćeni glasovi žirija}}|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|-
| {{Evrovizija|Poljska}} || {{hlist|Litvanija|Ukrajina}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Austrija}} || Australija
|-
| {{Evrovizija|Belgija}} || Austrija
|-
| {{Evrovizija|Gruzija}} || Jermenija
|-
| {{Evrovizija|Grčka}} || Kipar
|-
| {{Evrovizija|Kipar}} || Grčka
|-
| {{Evrovizija|Island}} || Danska
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

=== Rezultati finala ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;float:right; margin:10px&quot;
|-
|+ Zasebni glasovi publike i žirija u finalu
|- 
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Plasman
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Kombinovano
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Žiri
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Teleglasanje
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Poeni
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Poeni
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Poeni
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 1.
| bgcolor=gold|{{Esc|Sweden}}
| bgcolor=gold|583
| bgcolor=gold|{{Esc|Sweden}}
| bgcolor=gold|340
| {{Esc|Finland}}
| 376
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 2.
| {{Esc|Finland}}
| 526
| {{Esc|Israel}}
| 177
| bgcolor=gold|{{Esc|Sweden}}
| bgcolor=gold|243
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 3.
| {{Esc|Israel}}
| 362
| {{Esc|Italy}}
| 176
| {{Esc|Norway}}
| 216
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 4.
| {{Esc|Italy}}
| 350
| {{Esc|Finland}}
| 150
| {{Esc|Ukraine}}
| 189
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 5.
| {{Esc|Norway}}
| 268
| {{Esc|Estonija}}
| 146
| {{Esc|Israel}}
| 185
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 6.
| {{Esc|Ukraine}}
| 243
| {{Esc|Australia}}
| 130
| {{Esc|Italy}}
| 174
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 7.
| {{Esc|Belgium}}
| 182
| {{Esc|Belgium}}
| 127
| {{Esc|Croatia}}
| 112
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 8.
| {{Esc|Estonija}}
| 168
| {{Esc|Austria}}
| 104
| {{Esc|Poland}}
| 81
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 9.
| {{Esc|Australia}}
| 151
| {{Esc|Spain}}
| 95
| {{Esc|Moldova}}
| 76
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 10.
| {{Esc|Češka}}
| 129
| {{Esc|Češka}}
| 94
| {{Esc|Albania}}
| 59
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 11.
| {{Esc|Lithuania}}
| 127
| {{Esc|Lithuania}}
| 81
| {{Esc|Cyprus}}
| 58
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 12.
| {{Esc|Cyprus}}
| 126
| {{Esc|Armenija}}
| 69
| {{Esc|Belgium}}
| 55
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 13.
| {{Esc|Croatia}}
| 123
| {{Esc|Cyprus}}
| 68
| {{Esc|Armenija}}
| 53
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 14.
| {{Esc|Armenija}}
| 122
| {{Esc|Switzerland}}
| 61
| {{Esc|France}}
| 50
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 15.
| {{Esc|Austria}}
| 120
| {{Esc|Ukraine}}
| 54
| {{Esc|Lithuania}}
| 46
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 16.
| {{Esc|France}}
| 104
| {{Esc|France}}
| 54
| {{Esc|Slovenia}}
| 45
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 17.
| {{Esc|Spain}}
| 100
| {{Esc|Norway}}
| 52
| {{Esc|Češka}}
| 35
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 18.
| {{Esc|Moldova}}
| 96
| {{Esc|Portugal|ime=Portugal}}
| 43
| {{Esc|Switzerland}}
| 31
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 19.
| {{Esc|Poland}}
| 93
| {{Esc|Slovenia}}
| 33
| {{Esc|Estonija}}
| 22
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 20.
| {{Esc|Switzerland}}
| 92
| {{Esc|Moldova}}
| 20
| {{Esc|Australia}}
| 21
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 21.
| {{Esc|Slovenia}}
| 78
| {{Esc|Albania}}
| 17
| {{Esc|Srbija|g=2023}}
| 16{{efn|name=16poena|Iako su Srbija, Austrija i Portugal završili sa istim brojem poena u teleglasanju, Srbija i Austrija su imale bolji plasman jer su dobile poene od više država. Dalje, Srbija i Austrija su dobile isti broj 12, 10, 8 i 7 poena, ali je Srbija dobila veći broj 6 poena (1) od Austrije (0), te je Srbija se bolje plasirala.}}
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 22.
| {{Esc|Albania}}
| 76
| {{Esc|United Kingdom}}
| 15
| {{Esc|Austria}}
| 16{{efn|name=16poena}}
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 23.
| {{Esc|Portugal|ime=Portugal}}
| 59
| {{Esc|Srbija|g=2023}}
| 14
| {{Esc|Portugal|ime=Portugal}}
| 16{{efn|name=16poena}}
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 24.
| {{Esc|Srbija|g=2023}}
| 30
| {{Esc|Poland}}
| 12
| {{Esc|Germany}}
| 15
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 25.
| {{Esc|United Kingdom}}
| 24
| {{Esc|Croatia}}
| 11
| {{Esc|United Kingdom}}
| 9
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 26.
| {{Esc|Germany}}
| 18
| {{Esc|Germany}}
| 3
| {{Esc|Spain}}
| 5
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+Detaljni rezultati glasanja žirija u finalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| Način glasanja:&lt;br&gt;{{nowrap|{{legend|#A4D1EF|Žiri|outline=#AAAAAA}}}}{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;žirija
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;{{abbr|tele|teleglasanja}}
! colspan=&quot;37&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ukrajina}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Italija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Letonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Holandija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Malta}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Moldavija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Irska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|San Marino}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Azerbejdžan}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Austrija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Francuska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Finska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Belgija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Nemačka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Portugal}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Hrvatska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Estonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Jermenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Poljska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Rumunija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Island}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Srbija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Kipar}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Norveška}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švajcarska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Australija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Danska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Španija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Izrael}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švedska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Gruzija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Češka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Slovenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Grčka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Albanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Litvanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|-
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
|-
! rowspan=&quot;26&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Austrija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 120
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  || 1 || 1 ||  ||  || 6 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 2 || '''12''' || 2 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 8 || 6 || 10 ||  || 7 || 6 || 7 ||  || 6 ||  ||  ||  || 3 || 7 ||  || 8 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Portugal
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  || 5 || 3 || 8 ||  ||  ||  ||  || 5 || 3 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  || 10 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Švajcarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 92
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 61 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 31
|  || 4 ||  || 6 || 6 ||  ||  ||  || 4 || 4 || 3 || 10 ||  ||  || 2 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  || 2 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  || 1 || 2 || 7 ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Poljska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 93
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 12 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Srbija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 14 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || 4 || 4 ||  ||  ||  ||  || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Francuska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 50
| ||  ||  || 3 ||  ||  || 5 ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 || 1 ||  ||  ||  ||  || 7 ||   ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || 6 || 5 ||  || 10 ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Kipar
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 126
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 68 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 58
|  ||  || 6 ||  || 5 || 4 ||  ||  ||  || 2 ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 5 || 10 || 6 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 ||  || 3 || 5 ||  || 1 || 1 || 3 ||  ||  || 4 || 4 || 1 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Španija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 100
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 95 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 5
| ||  || 8 || 7 ||  || 3 ||  || 2 || 7 ||  ||  ||  || 6 || 7 || 10 || 6 || 2 || 6 ||  ||  || 3 || 3 || 6 || 1 || 3 || 4 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 3 || 2 ||  || 1 ||  || 5 
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:gold;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | '''583'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 340 
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 243
| '''12''' || 8 || 10 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 4 || 10 || 10 || 6 || '''12''' || 8 || '''12''' || 5 || 10 || '''12''' || 10 || 7 || 10 || 7 || 5 || '''12''' || 10 || 6 || 7 || '''12''' || '''12''' ||'''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 10 || 7 || 6 || '''12''' ||'''12'''  || '''12''' 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Albanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 17
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59 
| ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Italija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 350
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 176
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 174 
| 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 ||  || 10 || 10 ||  || '''12''' || 6 ||'''12''' || 2 || 6 || 7 || 4 ||  || '''12''' || 5 ||  || 6 || '''12''' ||  || 2 || 5 || 6 || 8 || 1 ||  || 10 ||  || 7 || 8 || 4 || '''12''' ||  || 2 || 2 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Estonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 168
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 146 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 22 
| 5 || 6 || '''12''' ||  ||  || 7 ||  || 10 || 1 ||  ||  ||  ||  || 10 || 8 || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 8 || 8 ||  ||  ||  ||  || 10 || 8 ||  || 7 || 5 || 2 || 5 || 2 || 10 ||  || 8 || 5 || 6 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Finska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 526
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 150
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 376
| ||  ||  || 10 || 8 ||  || 8 ||  || 3 || 8 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 ||  ||  || 7 || 10 || 8 ||  ||  || 10 || 7 || 3 || '''12''' ||  || 5 || 8 || 1 || 8 || '''12''' || 1 || 5 ||  ||  ||  || 3 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Češka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 129
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 94
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 35 
| 7 || 7 ||  || 8 ||  ||  || 3 ||  ||  || 5 || 4 || 8 || 3 || 5 || 7 ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || 1 || 1 || 4 || '''12''' ||  ||  ||  || 4 || 3 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Australija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 151
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 130
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 21
| 8 ||  ||  ||  ||  || 5 || 4 || 5 || 5 ||  ||  ||  || 4 || 8 || '''12''' ||  || 8 ||  || 4 || 3 || '''12''' ||  || 8 || 5 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 ||  ||  ||  || 2 || 7 || 4 || 5 || 3 || 4 || 10 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Belgija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 182
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 55
|  || 2 || 2 || 4 ||  ||  || 10 || 7 ||  || 3 ||  || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 6 ||  || 6 ||  || 5 || 2 || 5 ||  ||  ||  ||  || '''12''' || 3 || 4 || 3 ||  || '''12''' ||  || 5 || '''12''' || 5 || 7 || 7 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Jermenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 122
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 69
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 53
| || 5 || 1 ||  ||  || 2 || 6 ||  ||  || 1 || 7 ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  ||  || 4 ||  || 5 ||  ||  || 3 ||  ||  || 10 || 8 ||  ||  || 10 ||  || 3 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Moldavija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 96
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 20
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
|  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 3 ||  || ||  ||   ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||   || 7 ||  ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ukrajina
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 243
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 189
| style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 4 ||  ||  || 6 ||  ||  || 2 || || 1 ||   ||  ||  ||  ||  || 7 || 3 ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  || 2 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Norveška
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 268
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 52
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 216
| ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || 1 ||  ||  || 4 ||  ||  || 4 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 ||  || 10 || 2 || 10 || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Nemačka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 3
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||   ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Litvanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 46
| 10 || 3 || 7 ||  || 4 ||  || 1 || 8 ||  || 7 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 1 ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 10 || 4 ||  ||  ||  || 6 ||  || 8 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Izrael
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 362
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 177
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 185
| 1 || '''12''' || 5 || 2 || 7 ||  || 7 ||  || '''12''' ||  || '''12''' ||  || 10 ||  ||  || 8 || 4 || '''12''' || '''12''' || 4 ||  || 10 || 7 || 3 || 1 || ||  ||8 ||  style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || 7 ||  ||  || 8 || 6 || 10 || 4 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Slovenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 78
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 45
| 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 1 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Hrvatska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 123
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 11
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 112
| ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||   ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ujedinjeno Kraljevstvo
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 24
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 9
| 4 ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | 
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+Detaljni rezultati glasanja publike u finalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| {{nowrap|{{legend|#A4D1EF|Žiri|outline=#AAAAAA}}}}{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/td&gt;
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;žirija
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;{{abbr|tele|teleglasanja}}
! colspan=&quot;38&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ukrajina}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Italija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Letonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Holandija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Malta}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Moldavija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Irska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|San Marino}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Azerbejdžan}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Austrija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Francuska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Finska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Belgija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Nemačka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Portugal}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Hrvatska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Estonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Jermenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Poljska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Rumunija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Island}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Srbija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Kipar}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Norveška}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švajcarska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Australija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Danska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Španija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Izrael}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švedska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Gruzija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Češka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Slovenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Grčka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Albanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Litvanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ostatak sveta}}
|-
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
|-
! rowspan=&quot;26&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Austrija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 120
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||   ||  ||  || 3 ||  ||  ||  || 7 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Portugal
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Švajcarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 92
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 61
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 31
|  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 || 2 ||  || 1 ||  || 3 ||  ||  || 4 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 4 ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Poljska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 93
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 12
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| '''12''' ||  ||  || 2 ||  || 4 || 8 || 1 ||  ||  ||  ||  || 4 || 4 ||  ||  || 3 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 7 ||  || 2 || 6 ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  || 1 || 8 || 8 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Srbija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 14
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Francuska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 50
|  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 ||  || 2 ||  ||  ||10  ||   || 3 || 4 || 1 || 3 || 8 ||  || 2 ||  ||  || 1 || 2 ||  ||  || 3 || 3 || 3 || 1 ||  ||  1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Kipar
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 126
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 68
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 58
|  ||  ||  ||  ||  ||3  ||  || 5 || 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 8 || 4 || 1 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 ||  || 8 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' || 7 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Španija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 100
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 95
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 5
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  2  
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:gold;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | '''583'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 340
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 243
| 3 || 3 || 8 || 8 || 10 || 8 || 6 || 8 || 10 || 4 || 3 ||  || 10 || 1 || 7 || 2 || 10 || 7 || 7 || 8 || 10 || 6 || 8 || 10 || 5 ||10 ||8  || 5||  4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 || 6 || 4 || 8 || 10 || 7 || 5 || 7   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Albanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 17
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59
|  || 7 ||  ||  ||  3||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  || 3 || 8 ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  6
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Italija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 350
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 176
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 174
|  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||3  || '''12''' || 5 ||  || 7 || 4 || 8|| 7 ||   || 7 || 10 || 6 || 8 || 2 || 3 ||   || 7 || 1 || 2 || 6 || 7 || 10 ||  || 3 || 6 || 7 || 6 || 5 || 1 || 8 || 5 || '''12''' || 6 ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Estonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 168
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 146
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 22
|  ||  || 6 || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Finska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 526
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 150
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 376
| 10 || 6 || '''12''' || '''12''' || 8 ||7  || '''12''' || '''12''' || 8 || '''12''' || 6 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || '''12''' || 10 || 10 || '''12''' || 6 ||  10 || 10 || '''12''' || '''12''' || 7 || '''12''' || 8 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 8 || 10 || 10 || 10 || 6 || '''12''' || '''12''' || 10 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Češka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 129
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 94
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 35
| 2 || 2 || 1 ||  ||  || 1 ||  ||  || 3 ||  ||  || 10 ||  ||  ||  || 3 ||  ||  || 3 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 || 3 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 1 ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Australija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 151
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 130
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 21
|  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Belgija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 182
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 55
|  ||  ||  || 10 ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||2  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 1 ||  ||  ||  ||   ||  || 6 ||  ||  || 4 ||  || 3 || 6 || 3 ||  ||7 ||  ||  || 2 ||  ||  ||  || 6 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Jermenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 122
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 69
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 53
|  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  || 6 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||   ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || 2 || 3 ||  || '''12''' || 2 ||  || 2 ||  ||  ||  || 8 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Moldavija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 96
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 20
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| 6 || '''12''' ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 3 ||  || || 8 || 3 ||  ||  || 8 || 1 ||  ||  ||   || '''12''' ||  ||  || 1 ||  ||  ||  || 1 || 1 || 5 ||  || 3 || 5 ||  ||  ||  || 2 || 1 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ukrajina
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 243
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 189
| style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 || 7 ||  || 5 || '''12''' || 7 || 6 || 7 || 5|| 4 ||   || 1 || 7 || '''12''' ||  || 8 || 1 ||  '''12''' || 4 || 2 ||  || 10 ||  1||  ||  || 7 || 10 || 8 || 4 || 10 || '''12''' ||  ||  ||  || 10 || 4 || 5 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Norveška
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 268
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 52
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 216
| 7 || 10 || 3 || 7 || 7 || 6 || 5 || 4 || 2 || 7 || 1 || '''12''' || 8 || 5 || 4 || 5 || 7 || 4 || 8 || 5 || 8 || 5 ||5  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 6 || 10 || 8 || 10 || 10 || 2 || 7 || 5 || 6 || 4 ||  || 7 ||4 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Nemačka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 3
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  || 5 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Litvanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 46
| 4 ||  || 10 ||  ||  ||  || 10 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Izrael
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 362
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 177
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 185
| 1 || 5 || 5 || 6 || 6 || 10 || 1 || 10 || '''12''' || 1 || 10 ||  || 5 ||  || 5 || 4 ||  || '''12''' || 5 || 6 ||  ||7  || '''12''' || 3 || 3 || 5||  ||7 ||  style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 6 || 8 ||  || 7 || 5 || 3 || 3 || '''12'''   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Slovenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 78
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 45
|  ||  ||  2||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  || 7 ||  ||  ||  || '''12''' || 1 ||  || 2 || 2 ||  || 8 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Hrvatska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 123
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 11 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 112
| 8 || 4 || 4 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 10 ||  || 4 ||  || 6 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 6 ||  || 5 || 10 ||  ||  || 6 || 4 ||  ||  || 6 || 5 || 1 ||4  || '''12''' ||  || 8 ||  4||  ||3  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ujedinjeno Kraljevstvo
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 24
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 9
| 5 ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  
|}

==== 12 poena u finalu ====
Tabele ispod sadrže informacije o dodeljivanjima maksimalnih 12 poena u finalu. Zemlje u trećoj koloni čija su imena podebljana dodelile su 24 poena (maksimalnih 12 poena žirija i maksimalnih 12 poena teleglasanja) istoj državi.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena žirija u finalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 15
| {{Evrovizija|Švedska}} || {{hlist|Albanija|Danska|Estonija|Izrael|Irska|Kipar|Litvanija|Malta|Moldavija|Nemačka|Ujedinjeno Kraljevstvo|Ukrajina|Finska|Holandija|Španija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 5
| {{Evrovizija|Izrael}} || {{hlist|'''Azerbejdžan'''|Italija|'''Jermenija'''|Poljska|Francuska}}
|-
| {{Evrovizija|Italija}} || {{hlist|Austrija|Rumunija|San Marino|Slovenija|Hrvatska}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 3
| {{Evrovizija|Belgija}} || {{hlist|Australija|Gruzija|Grčka}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Australija}} || {{hlist|Island|Portugal}}
|-
| {{Evrovizija|Finska}} || {{hlist|'''Norveška'''|'''Švedska'''}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Austrija}} || Belgija
|-
| {{Evrovizija|Estonija}} || Letonija
|-
| {{Evrovizija|Slovenija}} || Srbija
|-
| {{Evrovizija|Ukrajina}} || '''Češka'''
|-
| {{Evrovizija|Češka}} || Švajcarska
|}
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena glasanja publike u finalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 18
| {{Evrovizija|Finska}} || {{hlist|Australija|Austrija|Belgija|Danska|Estonija|Izrael|Irska|Island|Letonija|Litvanija|Nemačka|'''Norveška'''|San Marino|Srbija|Ujedinjeno Kraljevstvo|Holandija|'''Švedska'''|Španija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 4
| {{Evrovizija|Izrael}} || {{hlist|'''Azerbejdžan'''|'''Jermenija'''|Kipar|Ostatak sveta}}
|-
| {{Evrovizija|Ukrajina}} || {{hlist|Moldavija|Poljska|Portugal|'''Češka'''}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Italija}} || {{hlist|Albanija|Malta}}
|-
| {{Evrovizija|Jermenija}} || {{hlist|Gruzija|Francuska}}
|-
| {{Evrovizija|Moldavija}} || {{hlist|Italija|Rumunija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Albanija}} || Švajcarska
|-
| {{Evrovizija|Kipar}} || Grčka
|-
| {{Evrovizija|Norveška}} || Finska
|-
| {{Evrovizija|Poljska}} || Ukrajina
|-
| {{Evrovizija|Slovenija}} || Hrvatska
|-
| {{Evrovizija|Hrvatska}} || Slovenija
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

== Međunarodni prenosi i prezenteri ==
=== Prezenteri rezultata žirija ===
Redosled prezentovanja glasova žirija je objavljen na dan finala.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-13 |title=Eurovision 2023 Spokespersons – Who will announce the points? |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-spokespersons-who-will-announce-the-points |access-date=2023-05-13 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
{{Div col|colwidth=2}}
# {{Evrovizija|Ukrajina}} — [[Zlata Ognjevič]] &lt;small&gt;(ukrajinska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2013.|2013]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Italija}} — Kaze
# {{Evrovizija|Letonija}} — [[Janis Petersons]]
# {{Evrovizija|Holandija}} — {{jez|nl|iskošeno=ne|[[S10 (pevačica)|S10]]}} &lt;small&gt;(holandska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2022.|2022]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Malta}} — [[Rajan Hili]]
# {{Evrovizija|Moldavija}} — [[Doina Stimpovsči]]
# {{Evrovizija|Irska}} — [[Nijam Kavanag]] &lt;small&gt;(irska predstavnica [[Pesma Evrovizije 1993.|1993.]] i [[Pesma Evrovizije 2010.|2010]]; pobednica [[Pesma Evrovizije 1993.|1993]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|San Marino}} — [[Džon Kenedi O'Konor]]
# {{Evrovizija|Azerbejdžan}} — [[Narmin Salmanova]]
# {{Evrovizija|Austrija}} — [[Filip Hanza]]
# {{Evrovizija|Francuska}} — [[Angun]] &lt;small&gt;(francuska predstavnica {{Egod|2012}})&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Finska}} — [[Bess (pevačica)|Bess]]
# {{Evrovizija|Belgija}} — [[Bart Kanaerts]]
# {{Evrovizija|Nemačka}} — [[Aleksandar Dušat Elton|Elton]]
# {{Evrovizija|Portugal}} — [[Marijana Seka|Maro]] &lt;small&gt;(portugalska predstavnica {{Egod|2022}})&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Hrvatska}} — [[Maja Ciglenečki]]
# {{Evrovizija|Estonija}} — [[Ragnar Klavan]]
# {{Evrovizija|Jermenija}} — [[Malena Foks|Malena]] &lt;small&gt;(pobednica [[Dečja pesma Evrovizije 2021.|dečje pesme Evrovizije 2021.]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Poljska}} — [[Ida Novakovska]] &lt;small&gt;(voditeljka [[Dečja pesma Evrovizije 2019.|dečje pesme Evrovizije 2019.]] i [[Dečja pesma Evrovizije 2020.|dečje pesme Evrovizije 2020]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Rumunija}} — [[Eda Markus]]
# {{Evrovizija|Island}} — [[Ejnar Stefanson]]
# {{Evrovizija|Srbija}} — [[Dragana Kosjerina]]
# {{Evrovizija|Kipar}} — [[Lukas Hamacos]]
# {{Evrovizija|Norveška}} — [[Ben Adams]]
# {{Evrovizija|Švajcarska}} — [[Kjara Dubej]]
# {{Evrovizija|Australija}} — [[Ketrin Martin]]
# {{Evrovizija|Danska}} — [[Tina Miler]]
# {{Evrovizija|Španija}} — [[Rut Lorenco]] &lt;small&gt;(španska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2014.|2014]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Izrael}} — [[Ilanit]] &lt;small&gt;(izraelska predstavnica [[Pesma Evrovizije 1973.|1973]]. i [[Pesma Evrovizije 1977.|1977]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Švedska}} — [[Farah Abadi]]
# {{Evrovizija|Gruzija}} — [[Arčil Sulakvelidze]]
# {{Evrovizija|Češka}} — [[Radka Rosicka]]
# {{Evrovizija|Slovenija}} — [[Melani Mekicar]]
# {{Evrovizija|Grčka}} — [[Fotis Sergulopulos]]
# {{Evrovizija|Albanija}} — [[Andri Džahu]]
# {{Evrovizija|Litvanija}} — [[Monika Lju]] &lt;small&gt;(litvanska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2022.|2022]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|UK}} — [[Ketrin Tejt]]
{{Div col end}}

=== Prenosi i komentatori ===
Sve zemlje učesnice mogu da imaju komentatora na licu mesta ili na daljinu koji pružaju gledaocima podatke, kao i informacije vezane za glasanje gledaocima iz svoje države. Iako svi emiteri moraju da prikažu polufinale u kojem učestvuju ili glasaju kao i finale, skoro svi emiteri emituju sve tri takmičarske večeri. Takođe, neki emiteri koji ne učestvuju takođe emituju takmičenje. Evropska radiodifuzna unija takođe obezbeđuje prenos oba polufinala i finala kroz svoj zvanični {{jez|en|iskošeno=ne|[[YouTube]]}} kanal Pesme Evrovizije, kao i preko {{jez|en|iskošeno=ne|[[TikTok]]}}-a.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7 July 2022 |title=How can I watch the Eurovision Song Contest? |url=https://eurovision.tv/how-to-watch |access-date=12 April 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24 March 2023 |title=TikTok to partner with the Eurovision Song Contest in Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/tiktok-partners-with-eurovision-in-liverpool |access-date=24 March 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) }}&lt;/ref&gt; ERU je dala izveštaj da je takmičenje uživo na televiziji pratilo 162 miliona gledalaca što je za 1 milion više u odnosu na 2022. godinu. Onlajn prenose je gledalo 15.6 miliona ljudi.&lt;ref name=&quot;2023viewers&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-05-25 |title=Eurovision Song Contest 2023 reaches 162 million viewers with record breaking online engagement and musical impact |url=https://www.ebu.ch/news/2023/05/eurovision-song-contest-2023-reaches-161-million-viewers-with-record-breaking-online-engagement-and-musical-impact |access-date=2023-05-25 |website=ebu.ch |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku prenosa prvog polufinala su se desile tehničke poteškoće, te su komentatori većine zemalja izgubili vezu sa svojim emiterima na oko 15 minuta.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=MA-XVTu2Ivc |title=Duška Vučinić za Telegraf otkrila pozadinu problema prenosa uživo, pa spomenula organizaciju |date=11 May 2023 |time=0:29 |access-date=11 May 2023 |quote=Moram da te pitam šta se desilo te prve polufinalne večeri? [...] Dakle veze su pukle gotovo svima. Nije to bio slučaj samo ka Srbiji. Ja sam konstantno bila u komunikaciji telefonom i sa mojim kolegom odnosno jako dobrim prijateljem Duškom Ćurlićem iz Hrvatske koji me je pitao 'Draga šta se dešava', ja kažem 'Ja ne znam šta se dešava' [...] Ja sam dobila signal iz Beograda 'Nemoj se truditi, nisi u programu'. Oni su čuli preko moje linije čuli na primer [moje] kolege iz Italije, Grčke i ne znam koga još i tako su se mešali signali [...] Trajalo je nekih petnaestak minuta |people=Duška Vučinić |trans-quote=I have to ask you what happened on that first semi-final night? [...] So almost everyone's connections broke. This was not the case only for Serbia. I was constantly in communication on the phone with my colleague, that is, my very good friend, Dusko Ćurlić from Croatia, who asked me 'Darling, what's going on', I said 'I don't know what's going on' [...] I received a signal from of Belgrade 'Don't bother, you're not on air'. They heard through my feed, for example, [my] colleagues from Italy, Greece and I don't know who else and the feeds were getting mixed up [...] That lasted for some 15 minutes |work=Telegraf.rs}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+ Prenosi i komentatori u zemljama učesnicama
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Emiter
! scope=&quot;col&quot; | Prenos
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Večeri|Pokazuje koje večeri se prenose.}}
! scope=&quot;col&quot; | Komentatori
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Ref.|Reference}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Azerbejdžan}}
| colspan=&quot;2&quot; | -{[[İctimai Television|İTV]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Azer Silejmanli|en|Azer Suleymanli}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mammadli |first=Hussein |date=2023-05-04 |title=Avrovi̇zi̇ya 2023 şərhçİmi̇z Azər Süleymanli olacaq |trans-title=Azer Suleymanli will be our Eurovision 2023 commentator |url=https://12xal.com/2023/05/04/avroviziya2023serhcimizazersuleymanli/ |access-date=2023-05-04 |website=12xal |language=az |archive-date=2023-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504093003/https://12xal.com/2023/05/04/avroviziya2023serhcimizazersuleymanli/ }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Albanija}}
| -{[[RTSH]]}-
| -{[[RTSH#Televizija|RTSH 1]]}-, {{jez|sq|iskošeno=ne|[[RTSH#Televizija|RTSH Muzikë]]}}, -{[[Radio Tirana]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Andri Džahu|en|Andri Xhahu}}
| &lt;ref name=&quot;2023ALBbroadcast&quot;&gt;{{Cite Instagram|postid=CroA7_ftkXe|user=andrixhahu|title=Jam tejet i emocionuar të ndaj me ju këtë lajm! I am beyond thrilled to share this amazing news with you! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|#‍|Broj nastupa}}commentator #spokesperson #eurovision2023|date=2023-04-29|author=[[Andri Xhahu]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Australija}}
| -{[[Special Broadcasting Service|SBS]]}-
| -{[[SBS (Australian TV channel)|SBS]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Mis Varhurst|en|Myf Warhurst}} i {{ill|Džoel Krisi|en|Joel Creasey}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Webster |first=Liv |date=2022-11-14 |title=Australia opts for internal selection for Eurovision 2023 |url=https://www.aussievision.net/post/australia-opts-for-internal-selection-for-eurovision-2023 |access-date=2022-11-14 |website=Aussievision}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-11-14 |title=Australia: SBS Confirms Internal Selection For Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/11/14/australia-internal-selection-eurovision-2023/ |access-date=2022-11-14 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=19 April 2023 |title=Australia: SBS Announces Eurovision 2023 Coverage Plans |url=https://eurovoix.com/2023/04/19/australia-sbs-announces-eurovision-2023-coverage-plans/ |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Austrija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[ORF (broadcaster)|ORF]]}-
| -{[[ORF 1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Endi Knol|en|Andi Knoll}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision Song Contest 2023: TEYA &amp; SALENA treten für Österreich in Liverpool an |url=https://tv.orf.at/stories/esc124.html |access-date=2023-02-16 |website=tv.ORF.at |publisher=[[ORF (broadcaster)|ORF]] |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-29 |title=Eurovision Song Contest 2023: &quot;ESC – Der Countdown&quot; und &quot; ESC – Die Aftershow&quot; live aus Liverpool am 13. Mai in ORF 1 |url=https://der.orf.at/unternehmen/aktuell/esc136.html |access-date=2023-03-29 |website=der.ORF.at |publisher=ORF |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-03-29 |title=Germany, Austria and Switzerland to Broadcast Joint Eurovision Warm-Up and After Shows |url=https://eurovoix.com/2023/03/29/germany-austria-switzerland-joint-eurovision-warm-up-after-shows/ |access-date=2023-03-30 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[FM4]]}-
| Finale
| {{ill|Jan Beherman|en|Jan Böhmermann}} and {{ill|Oli Šulc|en|Olli Schulz}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-04-09 |title=Jan Böhmermann und Olli Schulz kommentieren für FM4 den Eurovision Song Contest |url=https://fm4.orf.at/stories/3032771/ |access-date=2023-04-09 |website=fm4.ORF.at |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=Austria: Jan Böhmermann &amp; Olli Schulz to Host FM4's Eurovision 2023 Coverage |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/jan-bohmermann-olli-schulz-fm4s-eurovision/ |access-date=2023-04-11 |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;4&quot; scope=&quot;rowgroup&quot; | {{flagu|Belgija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[VRT (broadcaster)|VRT]]}-
| -{[[VRT 1]]}-
| Sve večeri
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Peter van de Vejre|en|Peter Van de Veire}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ontdek het voorjaar 2023 van Eén |url=https://communicatie.een.be/ontdek-het-voorjaar-2023-van-een |access-date=2022-12-22 |website=communicatie.een.be |language=nl-BE |archive-date=22. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221222205539/https://communicatie.een.be/ontdek-het-voorjaar-2023-van-een |url-status= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Beleef het Eurovisiesongfestival bij VRT |url=https://www.vrt.be/nl/over-de-vrt/nieuws/2023/04/27/beleef-het-eurovisiesongfestival-bij-vrt/ |website=[[VRT (broadcaster)|VRT]] |access-date=7 May 2023 |language=nl |date=27 April 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Radio 2 (Belgium)|Radio 2]]
| Finale
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[RTBF]]
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[Tipik (TV channel)|Tipik]]}}
| Prvo polufinale
| rowspan=&quot;2&quot; | Žan-Luj Lahaj i {{ill|Morin Lojs|en|Maureen Louys}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web |title=Première demi-finale du concours Eurovision de la chanson 2023 |url=https://www.rtbf.be/tipik/grille/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3828731053668&amp;idschedule=173da244c68c7d5fa03c2f32aafd835e |publisher=[[RTBF]] |access-date=26 April 2023 |language=fr |archive-date=2023-04-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230426112416/https://www.rtbf.be/tipik/grille/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3828731053668&amp;idschedule=173da244c68c7d5fa03c2f32aafd835e }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Deuxième demi-finale du concours Eurovision de la chanson 2023 |url=https://www.rtbf.be/tv/guide-tv/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3828716914668&amp;idschedule=e4b6433994b8d629a415200873705ad3 |publisher=[[RTBF]] |access-date=28 April 2023 |language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Concours Eurovision de la chanson 2023 - Finale |url=https://www.rtbf.be/tv/guide-tv/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3848809267668&amp;idschedule=adb6868bfd45e23520bee748ccfacf4b |access-date=2023-04-30 |publisher=RTBF |language=fr}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{lang|fr|iskošeno=ne|[[La Une]]}}
| Drugo polufinale&lt;br&gt;i finale
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Gruzija}}
| -{[[Georgian Public Broadcasting|GPB]]}-
| -{[[First Channel (Georgian TV channel)|1TV]]}-
| Sve večeri
| Nika Lobiladze
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://1tv.ge/video/2023-wlis-evroviziis-simgheris-konkursi-9-11-13-maisi-2300-pirdapiri-translacia-saqartvelos-pirvel-arkhze/ |title= ევროვიზია 2023 - 9, 11, 13 მაისი, 23:00, პირდაპირი ტრანსლაცია საქართველოს პირველ არხზე |language=ka |date=2023-05-05 |access-date=2023-05-05 |website=1tv.ge |publisher=[[First Channel (Georgian TV channel)|1TV]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.facebook.com/EurovisionGeorgia/posts/628961492581985 |title=👉 ევროვიზია 2023-ის პირდაპირ ტრანსლაციას საქართველოს პირველ არხზე ნიკა ლობილაძე გაუძღვება 📌 დღეს 23:00 უყურე პირველ ნახევარფინალს პირველ არხზე 🇬🇪 საქართველოს წარმომადგენელი მაყურებლის წინაშე კი 11 მაისს წარდგება |language=ka |date=2023-05-09 |access-date=2023-05-09 |publisher=[[First Channel (Georgian TV channel)|1TV]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{Flagu|Grčka}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Hellenic Broadcasting Corporation|ERT]]}-
| -{[[ERT1]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| Marija Kozaku i Dženi Melita
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-16 |title=Τζένη Μελιτά για την παρουσίαση της Eurovision: «Θα δουλέψω σαν το σκυλί» |url=https://www.protothema.gr/life-style/article/1350460/tzeni-melita-gia-tin-parousiasi-tis-eurovision-tha-doulepso-san-to-skuli/ |access-date=2023-03-16 |website=Proto Thema |language=el-GR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-29 |title=Η Μαρία Κοζάκου και η Τζένη Μελιτά το νέο δίδυμο που θα παρουσιάσει τη Eurovision 2023 |url=https://www.ertnews.gr/eidiseis/politismos/i-maria-kozakou-kai-i-tzeni-melita-to-neo-didymo-pou-tha-parousiasei-ti-eurovision-2023/ |access-date=2023-03-30 |website=ertnews.gr |publisher=[[Hellenic Broadcasting Corporation|ERT]] |language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2023-03-30 |title=Greece: Maria Kozakou &amp; Jenny Melita Confirmed As Commentators For Liverpool |url=https://eurovoix.com/2023/03/30/greece-maria-kozakou-jenny-melita-confirmed-as-commentators-for-liverpool/ |access-date=2023-03-30 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite Instagram|postid=CrQ_xfsoq9T|user=ertofficial_|title=Μα πόσο πολύ αγαπάει το Ηνωμένο Βασίλειο τη #Eurovision...;; Συνεχίζουν οι ερωτήσεις της @mariakozakou στον @victorvernicos και την @melitajenny, έτσι για μια προθέρμανση μέχρι την #Eurovision2023!|date=2023-04-20|language=el}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|he|iskošeno=ne|[[Second Programme|Deftero Programma]]}}
| Dimitris Meidanis, Marija Kozaku i Dženi Melita
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Danska}}
| -{[[DR (broadcaster)|DR]]}-
| -{[[DR1]]}-
| Sve večeri
| Nikolaj Molbeč
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision &amp; Melodi Grand Prix 2023 |url=https://www.dr.dk/event/melodigrandprix |access-date=2023-04-26 |website=dr.dk |publisher=[[DR (broadcaster)|DR]] |language=da-DK}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Estonija}}
| rowspan=&quot;3&quot; | -{[[Estonian Public Broadcasting|ERR]]}-
| -{[[Eesti Televisioon|ETV]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| {{ill|Marko Rejkop|en|Marko Reikop}}
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-01 |title=Estonia: ERR Eurovision 2023 Coverage Revealed |url=https://eurovoix.com/2023/05/01/estonia-eurovision-2023-coverage/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovisiooni lood said taas eesti viipekeelse tõlke |url=https://menu.err.ee/1608966244/eurovisiooni-lood-said-taas-eesti-viipekeelse-tolke |publisher=[[Estonian Public Broadcasting|ERR]] |access-date=5 May 2023 |language=et |date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[ETV+]]}-
| Aleksandr Hobotov i Juluja Kalenda
|-
| -{[[ETV2]]}-
| Finale
| ''znakovni jezik'': razni rukozborci
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Izrael}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Israeli Public Broadcasting Corporation|IPBC]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Kan 11]], {{ill|Kan 88|he|כאן 88}}}-
| Sve večeri
| {{ill|Asaf Liberman|he|אסף ליברמן}} and {{ill|Akiva Novik|he|עקיבא נוביק}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zeikner |first=Avi |date=23 February 2022 |title=ישראל: אלו הפרשנים שילוו את משדרי האירוויזיון השנה |trans-title=Israel: These are the commentators who will accompany the Eurovision broadcasts this year |url=https://www.euromix.co.il/2023/02/23/%d7%99%d7%a9%d7%a8%d7%90%d7%9c-%d7%90%d7%9c%d7%95-%d7%94%d7%a4%d7%a8%d7%a9%d7%a0%d7%99%d7%9d-%d7%a9%d7%99%d7%9c%d7%95%d7%95-%d7%90%d7%aa-%d7%9e%d7%a9%d7%93%d7%a8%d7%99-%d7%94%d7%90%d7%99%d7%a8%d7%95/ |access-date=23 February 2022 |website=EuroMix |language=he}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2023-02-23 |title=Israel: Asaf Liberman &amp; Akiva Novick Return as Commentators for Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/02/23/israel-asaf-liberman-akiva-novick-return-as-commentators/ |access-date=2023-02-28 |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zeikner |first=Avi |date=2023-05-02 |title=דורון מדלי יחליף את עקיבא נוביק בגמר אירוויזיון 2023 - אירוויזיון 2023 |trans-title=Doron Medalie will replace Akiva Novick in the Eurovision 2023 final |url=https://www.euromix.co.il/2023/05/02/דורון-מדלי-יחליף-את-עקיבא-נוביק-בגמר-אי/ |access-date=2023-05-04 |website=EuroMix |language=he-IL}}&lt;/ref&gt;
|-
| Finale
| {{ill|Doron Medali|en|Doron Medalie}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Irska}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[RTÉ]]}-
| -{[[RTÉ One]]}-
| Prvo polufinale&lt;br&gt;i finale
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Marti Velan|en|Marty Whelan}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Byrne |first=John |date=2023-02-03 |title=Tubs talks Eurovision: 'I think we could win this one' |url=https://www.rte.ie/entertainment/2023/0203/1353476-tubs-talks-eurovision-i-think-we-could-win-this-one/ |access-date=2023-03-20 |website=rte.ie |publisher=[[RTÉ]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hanley |first=Saoirse |date=2 May 2023 |title=How can I watch Eurovision 2023? Here’s when and where the song contest will be broadcast |url=https://www.independent.ie/entertainment/television/tv-news/how-can-i-watch-eurovision-2023-heres-when-and-where-the-song-contest-will-be-broadcast/a1660521539.html |access-date=2023-05-04 |website=Independent.ie |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Television Listings {{!}} RTÉ |url=https://www.rte.ie/entertainment/listings/television/#!/rte2/2023-05-11 |publisher=[[RTÉ]] |access-date=4 May 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[RTÉ2]]}-
| Drugo polufinale
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Island}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[RÚV]]}-
| -{[[RÚV (TV channel)|RÚV]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| {{ill|Gisli Martein Baldurson|en|Gísli Marteinn Baldursson}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Dagskrá {{!}} RÚV Sjónvarp |url=https://www.ruv.is/sjonvarp/dagskra/ruv/2023-05-13/5293877 |access-date=2023-04-10 |website=ruv.is |language=is}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=Iceland: Gísli Marteinn Baldursson Confirmed as Commentator For Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/gisli-marteinn-baldursson-eurovision-2023/ |access-date=2023-04-11 |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[RÚV (TV channel)|RÚV 2]]}-
| ''znakovni jezik:'' razni rukozborci
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Italija}}
| rowspan=&quot;3&quot; | -{[[RAI]]}-
| -{[[Rai 2]]}-
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Gabrijele Korsi|it|Gabriele Corsi}} i {{ill|Mara Majonči|en|Mara Maionchi}}
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Dammacco |first=Beppe |date=2023-02-09 |title=Eurovision 2023: la trasmissione delle due semifinali passa da Rai 1 a Rai 2 |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/02/09/eurovision-2023-semifinali-rai-2/ |access-date=2023-02-09 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-10 |title=Eurovision Song Contest: le tre prime serate dell'edizione 2023 in onda sulla Rai. La finale su Rai1 |url=https://www.rainews.it/articoli/2023/03/eurovision-song-contest-tre-prime-serate-rai-per-ledizione-2023-la-finale-su-rai1-02341f6f-ef5e-490a-9e0e-9af74bfa5bd9.html |access-date=2023-03-10 |website=RaiNews |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Dammacco |first=Beppe |date=2023-03-29 |title=Eurovision 2023: via Malgioglio, Mara Maionchi al commento insieme a Gabriele Corsi |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/03/29/eurovision-2023-mara-maionchi-e-gabriele-corsi-al-commento/ |access-date=2023-03-29 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-29 |title=Mara Maionchi e Gabriele Corsi i conduttori di Eurovision Song Contest 2023 |url=https://www.rai.it/ufficiostampa/articoli/2023/03/Mara-Maionchi-e-Gabriele-Corsi-i-conduttori-di-Eurovision-Song-Contest-2023--7219ace7-a3c2-4239-b519-7f39fa3a5078.html |access-date=2023-03-29 |website=RAI Ufficio Stampa |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-03-29 |title=Italy: RAI Reveal Eurovision 2023 Commentary Team |url=https://eurovoix.com/2023/03/29/italy-rai-reveal-eurovision-2023-commentary-team/ |access-date=2023-03-30 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[Rai 1]]}-
| Finale
|-
| -{[[Rai Radio 2]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Mariolina Simon|it|Mariolina Simone}}, Dileta Parlangeli i {{ill|Saverio Raimondo|it|Saverio Raimondo}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Jermenija}}
| -{[[Public Television Company of Armenia|AMPTV]]}-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Public Television Company of Armenia|Armenia 1]]}}
| Sve večeri
| Hračuhi Utmazjan i Hamler Arakeljan
| &lt;ref&gt;{{Cite Instagram|postid=Cr0b-Q2qt82|user=armpublictv|title=Համաեվրոպական երգի մեծ տոնը` Առաջինի ուղիղ եթերում: «Եվրատեսիլ 2023»-ում Հայաստանը ներկայացնում է Բրյունետը «Future Lover» երգո  «Եվրատեսիլ». դիտեք մայիսի 9-ին, 11-ին և 13-ին, ժամը 23:00-ին, Առաջինով:|date=2023-05-04|author=[[Public Television Company of Armenia]]|language=hy|trans-title=The great celebration of the pan-European song on the live broadcast of the First Channel. In &quot;Eurovision 2023&quot;, Armenia is represented by Brunette with the song &quot;Future Lover&quot;. &quot;Eurovision&quot;. watch on May 9, 11 and 13 at 11:00 PM on the First Channel.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite Instagram |postid=CsA4OFGsVI6 |user=armpublictv |title=Դիտեք «Եվրատեսիլը» մեզ հետ. Համաեվրոպական երգի մրցույթն այս տարի Առաջինի ուղիղ եթերում մեկնաբանելու են Հրաչուհի Ութմազյանը և Համլետ Առաքելյանը. |date=2023-05-09 |access-date=2023-05-09 |trans-title=Watch Eurovision with us! Hrachuhi Utmazyan and Hamlet Arakelyan will commentate the Eurovision Song Contest this year on the First Channel live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Kipar}}
| -{[[Cyprus Broadcasting Corporation|RIK]]}-
| -{[[RIK 1]], [[RIK Sat]]}-
| Sve večeri
| Melina Karageorgiju i Aleksandros Taramuntas
| &lt;ref&gt;{{cite news |title=Κύπρος: Αυτοί θα είναι οι σχολιαστές του φετινού διαγωνισμού της Eurovision! |trans-title=Cyprus: These will be the commentators of this year's Eurovision contest! |url=https://showbiz.cyprustimes.com/media-news/kypros-aftoi-tha-einai-oi-scholiastes-tou-fetinou-diagonismou-tis-eurovision-apokleistiko/ |access-date=26 April 2023 |work=ShowBiz |date=25 April 2023 |language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Πρόγραμμα Εβδομάδας : 08/05/2023 - 14/05/2023 |url=http://cybc.com.cy/schedule/?date=2023-05-08 |website=[[Cyprus Broadcasting Corporation]] |access-date=29 April 2023 |archive-date=2023-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230607161520/http://cybc.com.cy/schedule/?date=2023-05-08 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{Flagu|Letonija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Latvijas Televīzija|LTV]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[LTV1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Toms Grevinš|lv|Toms Grēviņš}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-02 |title=Eirovīzijas nedēļā Latvijas Televīzijā – “V.I.P.” ar “Sudden Lights”, diskusijas un krāšņas konkursa tiešraides no Liverpūles |url=https://ltv.lsm.lv/lv/informacija-medijiem/raksts/292767/eirovizijas-nedela-latvijas-televizija-vip-ar-sudden-lights-diskusijas-un-krasnas-konkursa-tiesraides-no-liverpules |access-date=2023-05-04 |website=ltv.lsm.lv |language=lv}}&lt;/ref&gt;
|-
| Finale
| Toms Grevinš i {{ill|Lauris Reiniks|en|Lauris Reiniks}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Litvanija}}
| -{[[Lithuanian National Radio and Television|LRT]]}-
| -{[[LRT televizija]], [[LRT Radijas]]}-
| Sve večeri
| {{Ill|Ramunas Zilnis|lt|Ramūnas Zilnys}}
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=TV / Radijo programa savaitei - LRT |url=https://www.lrt.lt/programa |website=www.lrt.lt |publisher=[[Lithuanian National Radio and Television|LRT]] |access-date=7 May 2023 |language=lt}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Malta}}
| -{[[Public Broadcasting Services|PBS]]}-
| -{[[Television Malta|TVM]]}-
| Sve večeri
| {{N/A|align=left|''Bez komentatora''}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=DIRETT: L-ewwel semifinali tal-Eurovision |url=https://tvmnews.mt/news/eurovision-illejla-jkantaw-the-busker/ |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Television Malta|TVM]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ARA: The Busker bi prestazzjoni sabiħa fl-ewwel semifinali tal-Eurovision |url=https://tvmnews.mt/news/ara-the-buskers-bi-prestazzjoni-sabiha-fl-ewwel-semifinali-tal-eurovision/ |publisher=[[Television Malta|TVM]] |access-date=2023-05-10}}&lt;/ref&gt;
|-
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Moldavija}}
| -{[[Teleradio-Moldova|TRM]]}-
| -{[[Moldova 1]], [[Radio Moldova]], Radio Moldova Muzical}-
| Sve večeri
| Ion Jalba
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovision-2023 – la Radio Moldova şi Radio Moldova Muzical |url=https://trm.md/ro/radio-moldova-promo/eurovision-2023-la-radio-moldova-si-radio-moldova-muzical |publisher=[[Teleradio Moldova]] |access-date=2023-05-10 |language=ro-MD |archive-date=2023-06-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230604023343/https://trm.md/ro/radio-moldova-promo/eurovision-2023-la-radio-moldova-si-radio-moldova-muzical |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Nemačka}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[ARD (broadcaster)|ARD]]/[[Norddeutscher Rundfunk|NDR]]}-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[One (German TV channel)|One]]}}
| Sve večeri
| rowspan=&quot;3&quot; | {{ill|Peter Urban (voditelj)|en|Peter Urban (presenter)|lt=Peter Urban}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last= |title=ESC 2023: Alle Infos zum Eurovision Song Contest in Großbritannien |url=https://www.eurovision.de/news/ESC-2023-Alle-Infos-zum-Eurovision-Song-Contest-in-Grossbritannien,grossbritannien854.html |access-date=2023-02-01 |website=eurovision.de |publisher=NDR |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |date=2023-03-22 |title=Peter Urban verabschiedet sich vom ESC |trans-title=Peter Urban says goodbye to the ESC |url=https://www.eurovision.de/news/Peter-Urban-verabschiedet-sich-vom-ESC,urban324.html |access-date=2023-03-22 |website=eurovision.de |publisher=NDR |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-03-22 |title=Germany: Peter Urban to Step Down as Commentator After Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/03/22/germany-peter-urban-step-down-commentator-after-eurovision-2023/ |access-date=2023-03-22 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |title=Alle Sendungen zum ESC 2023 online und im TV |url=https://www.eurovision.de/news/Alle-Sendungen-zum-ESC-2023-online-und-im-TV,sendetermine508.html |access-date=2023-03-29 |website=eurovision.de |publisher=NDR |language=de |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320183716/https://www.eurovision.de/news/Alle-Sendungen-zum-ESC-2023-online-und-im-TV,sendetermine508.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-06 |title=Germany: Deutsche Welle Broadcasting the Grand Final of Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/06/deutsche-welle-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-06 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|de|iskošeno=ne|[[Das Erste]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Finale
|-
| {{jez|de|iskošeno=ne|[[Deutsche Welle]]}}
| {{jez|de|iskošeno=ne|DW Deutsch, DW Deutsch+}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-06 |title=Germany: Deutsche Welle Broadcasting the Grand Final of Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/06/deutsche-welle-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-06 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sondersendung |url=https://www.dw.com/de/sondersendung/s-12584 |website=DW.com |access-date=7 May 2023 |language=de-DE |archive-date=22. 05. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522101126/https://www.dw.com/de/sondersendung/s-12584 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Norveška}}
| -{[[NRK]]}-
| -{[[NRK1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Marte Stokstad|no|Marte Stokstad}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sand |first=Camilla |date=2023-03-15 |title=Adresse Liverpool |url=https://www.nrk.no/presse/programomtaler/adresse-liverpool-1.16326473 |access-date=2023-03-16 |website=nrk.no |publisher=[[NRK]] |language=nb-NO}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-03-16 |title=Norway: Adresse Liverpool Celebrity Panel Announced |url=https://eurovoix.com/2023/03/16/adresse-liverpool-celebrity-panel/ |access-date=2023-03-16 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Poljska}}
| -{[[Telewizja Polska|TVP]]}-
| -{[[TVP1]]}-, {{jez|pl|iskošeno=ne|[[TVP Polonia]]}}
| Sve večeri
| {{ill|Aleksander Sikora|pl|Aleksander Sikora}} i {{ill|Marek Sijerocki|pl|Marek Sierocki}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 - 1. półfinał |url=https://www.tvp.pl/program-tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-1-polfinal/6447ad9bd0341098fb0c0a2d |access-date=2023-04-29 |website=tvp.pl |publisher=[[Telewizja Polska|TVP]] |language=pl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 - 2. półfinał |url=https://www.tvp.pl/program-tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-2-polfinal/644a510ad0341084d4198a2d |access-date=2023-04-29 |website=tvp.pl |publisher=[[Telewizja Polska|TVP]] |language=pl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 |url=https://www.telemagazyn.pl/tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-3112974/ |access-date=2023-05-03 |website=telemagazyn.pl |language=pl}}&lt;/ref&gt; 
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{Flagu|Portugal|ime=Portugal}}
| -{[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]]}-
| -{[[RTP1]]}-, {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP Internacional]]}}, {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP África]]}}
| Sve večeri{{efn|Drugo polufinale je prenošeno sa odlaganjem; na -{[[RTP1]]}- i {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP Internacional]]}} u 21:30 [[Western European Summer Time|WEST]] (20:30 [[Coordinated Universal Time|UTC]]), a na {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP África]]}} u 2:45 -{WEST}- (1:45 -{UTC}-) 12. maja&lt;ref name=&quot;RTP2&quot; /&gt;}}
| Žoze Karloš Malato i Nuno Galopim
| &lt;ref name=&quot;RTP2&quot;&gt;{{cite web |title=2ª Semifinal - Festival Eurovisão da Canção 2023 |url=https://www.rtp.pt/programa/tv/p43916/e2 |access-date=28 April 2023 |website=rtp.pt |publisher=[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]] |language=pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Diogo |first=João |date=2023-04-26 |title=Portugal: Nuno Galopim e José Carlos Malato comentam a Eurovisão 2023 na RTP1 |url=https://www.escportugal.pt/2023/04/portugal-nuno-galopim-e-jose-carlos.html |access-date=2023-04-27 |website=escportugal.pt |language=pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=1ª Semifinal - Festival Eurovisão da Canção 2023 |url=https://www.rtp.pt/programa/tv/p43916/e1 |access-date=28 April 2023 |website=rtp.pt |publisher=[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]] |language=pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Final - Festival Eurovisão da Canção 2023 |url=https://www.rtp.pt/programa/tv/p43916/e3 |access-date=28 April 2023 |website=rtp.pt |publisher=[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]] |language=pt}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Rumunija}}
| -{[[TVR (TV network)|TVR]]}-
| -{[[TVR 1]], [[TVRi]]}-
| Sve večeri
| Bogdan Stanesku i Kiri Mendel
| &lt;ref name=&quot;TVR&quot;&gt;{{cite web |title=Program TV |url=http://www.tvr.ro/program.html |publisher=[[TVR (TV network)|TVR]] |access-date=4 May 2023 |language=ro}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|San Marino}}
| -{[[San Marino RTV]]}-
| -{[[San Marino RTV (TV channel)|San Marino RTV]]}-, -{Radio San Marino}-
| Sve večeri
| Lija Fjorio i Điđi Restivo
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=Guida programmi tv San Marino RTV |url=https://www.sanmarinortv.sm/programmi/palinsesto |publisher=[[San Marino RTV]] |access-date=4 May 2023 |language=it}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Slovenija}}
| rowspan=&quot;3&quot;| [[Radiotelevizija Slovenija|RTVSLO]]
| {{ill|TV SLO 2|sl|TV SLO 2}}
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | {{Ill|Andrej Hofer (voditelj)|sl|Andrej Hofer (televizijski voditelj)|lt=Andrej Hofer}}
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Joker Out pred odhodom v Liverpool |url=https://www.rtvslo.si/rtv/za-medije/sporocila-za-javnost/joker-out-pred-odhodom-v-liverpool/665570 |access-date=22 April 2023 |work=rtvslo.si |publisher=[[Radiotelevizija Slovenija]] |language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=TV Slovenija 2 • torek, 9. maj. 2023|url=https://www.rtvslo.si/tv/spored/tvs2/2023-05-09|access-date=8 May 2023|website=RTVSLO.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=TV Slovenija 2 • četrtek, 11. maj. 2023|url=https://www.rtvslo.si/tv/spored/tvs2/2023-05-11|access-date=8 May 2023|website=RTVSLO.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=TV Slovenija 1 • sobota, 13. maj. 2023|url=https://www.rtvslo.si/tv/spored/tvs1/2023-05-13|access-date=8 May 2023|website=RTVSLO.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Glodbe: Evrovizija čez 3, 2, 1|url=https://val202.rtvslo.si/podkast/jutro-202/173251476/174955976|access-date=2023-05-08|website=Val 202|publisher=RTVSLO|language=sl}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ill|TV SLO 1|sl|TV SLO 1}}
| Finale
|-
| {{ill|Radio Val 202|en|Radio Val 202}}, {{ill|Radio Maribor|sl|Radio Maribor}}
| Drugo polufinale&lt;br&gt;i finale
| Maja Stepančić, {{ill|Maruša Kerec|sl|Maruša Kerec}} i Neja Jerant
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Srbija}}
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Radio-televizija Srbije|RTS]] 
| [[RTS Svet]]
| Sve večeri
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Duška Vučinić-Lučić|Duška Vučinić]]
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite news|title=Saopštenje Radio-televizije Srbije povodom Pesme Evrovizije |language=sr |work=[[Radio-televizija Srbije]] |url=https://rts.rs/rts/pesma-evrovizije/Pesma-Evrovizije2023/vesti/5187143/saopstenje-radio-televizije-srbije-povodom-pesme-evrovizije.html |access-date=8 May 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Pesma Evrovizije 2023, finale, prenos |language=sr |work=[[Radio-televizija Srbije]] |url=https://www.rts.rs/tv/rts1/5190109/pesma-evrovizije-2023-finale-prenos.html |access-date=12 May 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[RTS 3]]
| Polufinala
|-
| [[RTS 1]]
| Finale
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;6&quot; | {{flagu|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| rowspan=&quot;6&quot; | {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; | {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC One]]}}
| Polufinala
| {{ill|Skot Mils|en|Scott Mills}} i {{ill|Rajlan Klark|en|Rylan Clark}}
| rowspan=&quot;6&quot; | &lt;ref name=&quot;BBC2023MediaPack&quot;&gt;{{Cite press release |date=2023-04-19 |title=Eurovision Song Contest 2023 on the BBC |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/mediapacks/eurovision-2023-on-the-bbc |access-date=2023-04-19 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en |last1=Sullivan |first1=Gail}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-02-22 |title=Meet our Eurovision 2023 family! |url=https://www.bbc.co.uk/blogs/eurovision/entries/6f2e0053-e405-4548-b330-e1741d2c9198 |access-date=2023-02-22 |publisher=[[BBC]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |date=2023-03-09 |title=Mae Muller set to represent United Kingdom at Eurovision 2023 with I Wrote A Song |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-song-contest-uk-mae-muller/ |access-date=2023-03-11 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |last1=Waller |first1=Lucy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Rylan and Scott Mills announced as Radio 2's hosts for Eurovision Song Contest Grand Final and Paddy O'Connell to host Semi-Finals |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-rylan-scott-mills-radio-2-hosts-grand-final-paddy-oconnell-host-semi-finals/ |access-date=19 April 2023 |publisher=[[BBC]] |date=19 April 2023 |last1=Adams |first1=Kate}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2023-05-02 |title=Eurovision: Alternative Scouse commentator is revealed |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-merseyside-65442153 |access-date=2023-05-04}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Finale
| [[Grejam Norton]] i {{ill|Mel Gjedrojs|en|Mel Giedroyc}}
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC iPlayer]]}}
| ''znakovni jezik'': razni rukozborci
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC Radio 2]], [[BBC Radio Merseyside]]}}
| Polufinala
| {{ill|Pedi O Konel|en|Paddy O'Connell}}
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|BBC Radio 2}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Finale
| Skot Mils i Rajan Klark
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|BBC Radio Merseyside}}
| {{ill|Kler Svini|en|Claire Sweeney}} i Pol Kvin
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Ukrajina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | {{jez|uk|iskošeno=ne|-{[[Suspilne|Suspіlьne]]}-}}
| {{ill|Suspіlьne Kulьtura|en|Suspilne Kultura|Suspіljne Kuljtura}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Timur Mirošničenko]]
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last= |title=Ogološeno vedučih ta komentatorіv Єvrobačennя-2023 u Lіverpulі |trans-title=The presenters and commentators of Eurovision 2023 in Liverpool have been announced |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/5928 |access-date=2023-02-22 |website=suspilne.media |publisher=Suspilne |language=uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |date=2023-05-08 |title=Єvrobačennя-2023: de divitisя ta яk golosuvatimutь ukraїncі |trans-title=Eurovision 2023: where to watch and how Ukrainians will vote |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/6299 |access-date=2023-05-08 |website=suspilne.media |publisher=Suspilne |language=uk}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ill|Радио Проминь|uk|Radio Promin|Radіo Promіnj}}
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;6&quot; | {{flagu|Finska}}
| rowspan=&quot;6&quot; | -{[[Yleisradio|Yle]]}-
| -{[[Yle TV1]]}-
| rowspan=&quot;3&quot; | Sve večeri
| {{ill|Miko Silvenojnen|en|Mikko Silvennoinen}}
| &lt;ref name=&quot;YLE&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-05-03 |title=Näin seuraat Euroviisuja ja äänestät suosikkiasi – tässä kootusti viisuviikon tärkeimmät |trans-title=This is how you follow Eurovision and vote for your favorite - here is a summary of the most important dates of Eurovision week |url=https://yle.fi/aihe/a/20-10004791 |access-date=2023-05-03 |website=yle.fi |publisher=[[Yleisradio|Yle]] |language=fi}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Yle Radio Suomi]]}}
| Sana Pirkalajnen
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;YLE&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Radio-opas {{!}} Ohjelmat ti 9.5.2023 |url=https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-09 |website=areena.yle.fi |publisher=[[Yle]] |access-date=3 May 2023 |language=fi |archive-date=2023-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503160310/https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-09 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Radio-opas {{!}} Ohjelmat ti 11.5.2023 |url=https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-11 |website=areena.yle.fi |publisher=[[Yle]] |access-date=3 May 2023 |language=fi |archive-date=2023-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503160411/https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-11 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Radio-opas {{!}} Ohjelmat ti 13.5.2023 |url=https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-13 |website=areena.yle.fi |publisher=[[Yle]] |access-date=3 May 2023 |language=fi |archive-date=2023-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503160439/https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-13 }}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Yle X3M]]}}
| {{ill|Eva Franc|fi|Eva Frantz}} i Johan Lindrus
|-
| -{[[YleX]]}-
| Prvo polufinale&lt;br&gt;i finale
| {{ill|Sini Lajtinen|fi|Sini Laitinen}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Yle Areena|fi|Yle Areena}}
| Sve večeri
| {{ubl|''švedski:'' Eva Franc i Johan Lindrus|''inarskolaponski:'' Heli Huovinen|''severnolaponski:'' {{ill|Aslak Palto|fi|Aslak Paltto}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref name=&quot;YLE&quot; /&gt;
|-
| Prvo polufinale&lt;br&gt;i finale
| {{ubl|''ruski:'' Levan Tvaltvadze|''ukrajinski:'' Galjna Sergejeva}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;rowgroup&quot; | {{flagu|Francuska}}
| rowspan=&quot;2&quot; | {{jez|fr|iskošeno=ne|[[France Télévisions]]}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Culturebox]]}}
| Polufinala
| [[Angun]] i {{ill|Andre Manukijan|en|André Manoukian}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovision |url=https://www.france.tv/france-2/eurovision/ |publisher=[[France Télévisions]] |access-date=18 April 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Concours Eurovision de la chanson 2023 - Les demi-finales |trans-title=Eurovision Song Contest - The semi-finals |url=https://www.francetvpro.fr/contenu-de-presse/52124965 |access-date=18 April 2023 |website=francetvpro.fr |publisher=[[France Télévisions]] |language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=19 April 2023 |title=France: Eurovision 2023 Commentators Announced Including Anggun |url=https://eurovoix.com/2023/04/19/france-eurovision-2023-commentators/ |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[France 2]]}}
| Finale
| {{ill|Lorens Bokolini|en|Laurence Boccolini}} i {{ill|Stefan Bern|en|Stéphane Bern}}
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{Flagu|Holandija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Nederlandse Publieke Omroep (organisation)|NPO]]/[[AVROTROS]]}-
| -{[[NPO 1]], [[BVN]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Kornald Mas|en|Cornald Maas}} i {{ill|Jan Smit (pevač)|en|Jan Smit (singer)|Jan Smit}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovisie Songfestival |url=https://www.avrotros.nl/eurovisie-songfestival/home/ |access-date=2023-04-17 |website=avrotros.nl |publisher=[[AVROTROS]] |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=van Eenennaam |first=Alexander |date=2023-04-20 |title=Jan Smit verzette zich tegen keuze voor Mia en Dion als songfestivalact en stapt uit de selectiecommissie |url=https://www.ad.nl/show/jan-smit-verzette-zich-tegen-keuze-voor-mia-en-dion-als-songfestivalact-en-stapt-uit-de-selectiecommissie~a2bf2f4c/ |access-date=2023-04-20 |website=[[Algemeen Dagblad]] |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovisie Songfestival 2023 |url=https://www.bvn.tv/programma/eurovisie-songfestival-2023/ |website=[[BVN]] |access-date=28 April 2023 |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovisie Songfestival Finale |url=https://www.nporadio2.nl/uitzendingen/eurovisie-songfestival-finale/208b7b83-be29-4a40-84be-4941794b87f8/2023-05-13-eurovisie-songfestival-finale |website=[[NPO Radio 2]] |access-date=7 May 2023 |language=nl}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[NPO Radio 2]]}-
| Finale
| {{ill|Vouter van der Gos|en|Wouter van der Goes}} i {{Ill|Frank van d Hof|nl|Frank van 't Hof}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Hrvatska}}
| [[Hrvatska radio-televizija|HRT]]
| [[HRT 1]]
| Sve večeri
| {{ill|Duško Ćurlić|hr|Duško Ćurlić}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Liverpool: Izbor za pjesmu Eurovizije 2023. - 1. polufinalna večer |url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/liverpool-izbor-za-pjesmu-eurovizije-2023-1-polufinalna-vecer-prijenos-10750249 |access-date=2023-05-03 |website=hrt.hr |publisher=[[Croatian Radiotelevision|HRT]] |language=hr}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Češka}}
| -{[[Czech Television|ČT]]}-
| -{[[ČT2]]}-
| Sve večeri
| Jan Maksijan
|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TV program: 9. 5. 2023 |url=https://www.ceskatelevize.cz/tv-program/09.05.2023/ |access-date=2023-04-30 |website= |publisher=[[Czech Television|Česká televize]] |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |title=TV program: 11. 5. 2023 |url=https://www.ceskatelevize.cz/tv-program/11.05.2023/ |access-date=2023-04-30 |website= |publisher=Česká televize |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |title=TV program: 13. 5. 2023 |url=https://www.ceskatelevize.cz/tv-program/13.05.2023/ |access-date=2023-04-30 |website= |publisher=Česká televize |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-29 |title=Czechia: ČT2 Remains the Home of Eurovision For 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/04/29/czechia-ct2-eurovision-2023/ |access-date=2023-04-29 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;6&quot; scope=&quot;rowgroup&quot; | {{Flagu|Švajcarska}}
| rowspan=&quot;6&quot; | -{[[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]]}-
| {{lang|de|iskošeno=ne|[[SRF zwei]]}}
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | ''nemački:'' {{ill|Sven Epinej|en|Sven Epiney}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Remo Forrer mit «Watergun» für die Schweiz am «Eurovision Song Contest» 2023 |url=https://medien.srf.ch/-/remo%C2%A0forrer-mit-%C2%ABwatergun%C2%BB-f%C3%BCr-die-schweiz-am-%C2%ABeurovision-song-contest%C2%BB-2023 |access-date=2023-03-07 |website=Medienportal |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ESC 2023 - Svizra prenda part cun «Watergun» |url=https://www.rtr.ch/cultura/musica/esc-2023-svizra-prenda-part-cun-watergun |access-date=2023-03-07 |website=rtr.ch |date=7 March 2023 |publisher=[[Radiotelevisiun Svizra Rumantscha]] |language=rm}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sendetermine - Eurovision Song Contest |url=https://www.srf.ch/play/tv/sendung/eurovision-song-contest/sendetermine?id=7546da88-1064-4416-951f-c37a031126c1 |publisher=[[Schweizer Radio und Fernsehen|SRF]] |access-date=4 May 2023 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=Switzerland: Sven Epiney Confirmed as SRF's Eurovision 2023 Commentator |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/sven-epiney-eurovision-2023-commentator/ |access-date=2023-04-11 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[SRF 1]]}-
| Finale
|-
| -{[[RTS 2 (Swiss TV channel)|RTS 2]]}-
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | ''francuski:'' {{ill|Žan-Mark Ričard (voditelj)|en|Jean-Marc Richard (TV and radio presenter)|lt=Žan-Mark Ričard}}, Nikolas Taner i Prisila Formaz
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rts.ch/dossiers/eurosong/13838429-watergun-remo-forrer-fait-son-entree-dans-leurovision-avec-force.html |title='Watergun': Remo Forrer fait son entrée dans l'Eurovision avec force |access-date=2023-03-07 |website=rts.ch |date=7 March 2023 |publisher=Radio Télévision Suisse |language=fr-CH}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-02 |title=Switzerland: RTS Announces Commentary Team for Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/02/rts-commentary-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[RTS 1 (Swiss TV channel)|RTS 1]]
| Finale
|-
| {{lang|it|iskošeno=ne|[[RSI La 2]]}}
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | ''italijanski:'' Elis Kavalini i Đan-Andrea Kosta
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rsi.ch/musica/eurovision/Eurovision-Song-Contest-2023-Remo-Forrer-in-gara-per-la-Svizzera-con-Watergun-16072504.html |title=Eurovision Song Contest 2023 - Remo Forrer in gara per la Svizzera con 'Watergun' |access-date=2023-03-07 |website=rsi.ch |publisher=[[Radiotelevisione svizzera|RSI]] |language=it-CH}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Guida TV – 09.05.2023 |url=https://www.rsi.ch/play/tv/guida-programmi/2023-05-09 |access-date=2023-05-04 |website=Play RSI |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Guida TV – 11.05.2023 |url=https://www.rsi.ch/play/tv/guida-programmi/2023-05-11 |access-date=2023-05-04 |website=Play RSI |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Guida TV – 13.05.2023 |url=https://www.rsi.ch/play/tv/guida-programmi/2023-05-13 |access-date=2023-05-04 |website=Play RSI |language=it}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{lang|it|iskošeno=ne|[[RSI La 1]]}}
| Finale
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Švedska}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Sveriges Television|SVT]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[SVT1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Edvard af Silen|en|Edward af Sillén}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite press release |date=2023-04-18 |title=Edward af Sillén och Måns Zelmerlöw kommenterar ESC 2023 |trans-title=Edward af Sillén and Måns Zelmerlöw comment on ESC 2023 |url=https://media.melodifestivalen.se/post/edward-af-sillen-och-mans-zelmerlow-kommenterar-esc-2023 |access-date=2023-04-18 |website=media.melodifestivalen.se |publisher=[[Sveriges Television]] |language=sv |archive-date=2023-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419165845/https://media.melodifestivalen.se/post/edward-af-sillen-och-mans-zelmerlow-kommenterar-esc-2023 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sweden: Edward af Sillén and Måns Zelmerlöw Announced as Eurovision 2023 Commentators|url=https://eurovoix.com/2023/04/14/sweden-edward-af-sillen-mans-zelmerlow-commentators/ |access-date=2023-04-15 |website=Eurovoix |date=14 April 2023 |publisher=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
| Finale
| [[Måns Zelmerlöw|Mons Selmerlev]]
|-
| -{[[Sveriges Radio|SR]]}-
| -{[[Sveriges Radio P4|SR P4]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Karolina Noren|en|Carolina Norén}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Melodifestivalen &amp; Eurovision song contest i P4 - alla avsnitt |url=https://sverigesradio.se/melodifestivalen?flik=kommande |access-date=2023-04-14 |website=sverigesradio.se |publisher=[[Sveriges Radio]] |language=sv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=19 April 2023 |title=Sweden: Sveriges Radio P4 to Broadcast Eurovision 2023 Live |url=https://eurovoix.com/2023/04/19/sveriges-radio-p4-eurovision-2023/ |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;4&quot; | {{Flagu|Španija}}
| rowspan=&quot;4&quot; | -{[[RTVE]]}-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[La 2 (Spanish TV channel)|La 2]]}}
| Prvo polufinale
| rowspan=&quot;3&quot; | {{ill|Toni Agiljar (radio voditelj)|en|Tony Aguilar (radio personality)|lt=Toni Agiljar}} i {{ill|Hulija Varela|en|Julia Varela}}
| rowspan=&quot;4&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Rodriguez |first=Gabriel |date=2023-03-28 |title=TVE volverá a emitir las semifinales de Eurovisión en La 1 |url=https://eurovision-spain.com/tve-volvera-a-emitir-las-semifinales-de-eurovision-en-la-1/ |access-date=2023-03-28 |website=eurovision-spain.com |language=es-ES}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-03-29 |title=Spain: RTVE Confirms Eurovision 2023 Broadcast Plans |url=https://eurovoix.com/2023/03/29/spain-eurovision-2023-broadcast-plans/ |access-date=2023-03-29 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1651954911716753408|user=eurovision_tve|title=¡Queda muy poquito para que comience Eurovisión! Primera Semifinal: martes 9 de mayo a las 21:00h en @la2_tve. Segunda semifinal: jueves 11 de mayo a las 21:00h en La 1|language=es-ES}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Especial RNE Final de Eurovisión 2023 |url=https://www.rtve.es/play/videos/directo/eurovision-2022-emisiones-directo/especial-rne-final-eurovision-2023/18914/ |access-date=2023-05-08 |website=rtve.es |publisher=RTVE |language=es-ES}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[La 1 (Spanish TV channel)|La 1]]}}
| Drugo polufinale&lt;br&gt;i finale
|-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[TVE Internacional]]}}
| Sve večeri
|-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[Radio Nacional (Spanish radio station)|Radio Nacional]]}}
| Finale
| David Asensio, Imanol Duran, Irena Vakero i Angela Fernandes
|-
|}

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+ Prenosi i komentatori u zemljama i teritorijama koje ne učestvuju
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Emiter
! scope=&quot;col&quot; | Prenos
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Večeri|Pokazuje koje večeri se prenose.}}
! scope=&quot;col&quot; | Komentatori
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Ref|Reference}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zas|Kosovo}}
| [[Radio-televizija Kosova|RTK]]
| [[RTK1]]
| Sve večeri
| Jeta Čitaku i Jlber Aslanaj
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-05 |title=Kosovo: RTK Broadcasting the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/05/kosovo-rtk-broadcasting-the-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-05 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.facebook.com/rtklivecom/videos/1265128271040066/ |title=Rita Ora sonte performon në Eurovision si e ftuar speciale |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Radio Television of Kosovo|RTK]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.facebook.com/rtklivecom/videos/594546912649894/ |title=Promo - Eurovision 2023 |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Radio Television of Kosovo|RTK]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rtklive.com/sq/news-single.php?ID=637089 |title=Nis Eurovision 2023, Shqipëria pritet të performojë në natën e dytë |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Radio Television of Kosovo|RTK]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|SAD}}
| [[NBC]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Peacock (striming)|Peacock]]}}
| Sve večeri
| [[Džoni Vir]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Forristal |first=Lauren |date=2023-02-09 |title=Peacock lets subscribers watch live episodes with their favorite stars in real time |url=https://techcrunch.com/2023/02/09/peacock-feature-lets-subscribers-watch-live-episodes-with-stars/ |access-date=2023-04-04 |website=[[TechCrunch]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet |number=1653875646810996831 |user=Eurovision |title=You can all watch all shows on @peacock |date=2023-05-04 |access-date=2023-05-05}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Severna Makedonija}}
| [[Makedonska radio-televizija|MRT]]
| [[MRT 1]]
| Sve večeri
| Aleksandra Jovanovska i Eli Tanaskovska
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2022-10-14 |title=North Macedonia: MRT Withdraws From Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/10/14/north-macedonia-mrt-withdraws-eurovision-2023/ |access-date=2022-10-15 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=van Waarden |first=Franciska |date=2023-05-03 |title=🇲🇰 North Macedonia: MRT Broadcasting Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/03/mrt-broadcasting-eurovision-2023/ |access-date=2023-03-05 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://mrt.com.mk/node/79533|title=MRT odluči da ne učestvuva na „Evrovizija 2023“|access-date=7 May 2023|work=[[Nova Makedonija]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Slovačka}}
| -{[[Radio and Television of Slovakia|RTVS]]}-
| -{[[Rádio FM]]}-
| Finale
| Danije Balaž, Lucija Haverlik, Pavol Hubinak i Juraj Maliček
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-02 |title=Slovakia: Rádio_FM Broadcasting the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/02/slovakia-radio_fm-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ntinos |first=Fotios |date=2023-05-02 |title=Slovakia: Rádio_FM will broadcast the Eurovision Song Contest 2023! |url=https://eurovisionfun.com/en/2023/05/slovakia-radio_fm-will-broadcast-the-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovision Fun |language=en-GB |archive-date=2023-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502143537/https://eurovisionfun.com/en/2023/05/slovakia-radio_fm-will-broadcast-the-eurovision-song-contest-2023/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Eurovízia s Balážom a Hubinákom|url=https://www.facebook.com/events/785403433021491/?ref=newsfeed|access-date=2 May 2023|website=facebook.com|language=sk}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Farska ostrva}}
| colspan=&quot;2&quot; | -{[[Kringvarp Føroya|KVF]]}-
| Sve večeri
| ''danski:'' Nikolaj Molbeč
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=SKRÁIN - SJÓNVARP - týsdagur, 9. mai 2023 |url=https://kvf.fo/nskra/sv?date=2023-05-09 |access-date=2023-05-07 |website=kvf.fo |publisher=[[Kringvarp Føroya]] |language=fo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SKRÁIN - SJÓNVARP - hósdagur, 11. mai 2023 |url=https://kvf.fo/nskra/sv?date=2023-05-11 |access-date=2023-05-07 |website=kvf.fo |publisher=[[Kringvarp Føroya]] |language=fo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SKRÁIN - SJÓNVARP - leygardagur, 13. mai 2023 |url=https://kvf.fo/nskra/sv?date=2023-05-13 |access-date=2023-05-07 |website=kvf.fo |publisher=[[Kringvarp Føroya]] |language=fo}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Crna Gora}}
| [[Radio-televizija Crne Gore|RTCG]]
| [[TVCG 2]]
| Sve večeri
| Dražen Bauković i Tijana Mišković
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=Programska šema |url=https://www.rtcg.me/tv/programska-sema.html?broadcastId=178&amp;typeId=0&amp;day=0 |publisher=[[Radio and Television of Montenegro|RTCG]] |access-date=4 May 2023 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurosong 2023|url=https://www.rtcg.me/tv/tvcg-2/ostalo/425104/eurosong-2023.html|website=rtcg.me|publisher=[[RTCG]]|access-date=8 May 2023|language=cnr|date=8 May 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-08 |title=Montenegro: RTCG Broadcasting Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/montenegro-rtcg-broadcasting-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-08 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Čile}}
| colspan=&quot;2&quot; | {{jez|es|iskošeno=ne|[[Canal 13 (Chilean TV channel)|Canal 13]]}}
| Finale
| {{Ill|Serđio Lagos|es|Sergio Lagos}} and {{ill|Rajen Araja|en|Rayén Araya}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://tvdaldia.cl/television/por-primera-vez-en-chile-canal-13-da-el-golpe-y-transmitira-en-vivo-la-final-de-eurovision/ |title=Por primera vez en Chile: Canal 13 da el golpe y transmitirá en vivo la final de Eurovisión |website=TVD al Día |date=2023-04-30 |accessdate=2023-04-30 |language=es |archive-date=2023-04-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230430213119/https://tvdaldia.cl/television/por-primera-vez-en-chile-canal-13-da-el-golpe-y-transmitira-en-vivo-la-final-de-eurovision/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.13.cl/programas/tu-dia/momentos/la-final-de-eurovision-2023-esta-en-canal-13-sergio-lagos-y-rayen-araya |title=La final de Eurovision 2023 está en Canal 13 |website=Canal 13 |language=es |date=8 May 2023 |accessdate=8 May 2023 }}&lt;/ref&gt;
|}

== Službeni album ==
{{Infokutija Album
| italic_title = no
| ime_albuma = {{jez|en|Eurovision Song Contest: Liverpool 2023}}
| ime_izvođača = [[Pesma Evrovizije]]
| tip = kompilacija
| boja = 
| slika = ESC 2023 album.jpg
| veličina_slike = 
| žanr = [[Pop muzika|pop]]
| datum = [[28. april]] [[2023]].
| izdavač = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Universal Music Group]]}}
| trajanje = 52:26 &lt;small&gt;(-{CD}-&amp;nbsp;1)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;53:49 &lt;small&gt;(-{CD}-&amp;nbsp;2)&lt;/small&gt;
| godina1 = 2023
| producent = 
| ovaj_album = '''{{jez|en|{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Liverpool 2023}}}}'''
| album_pre = [[Pesma Evrovizije 2022.#Službeni album|{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Turin 2022}}]]
| album_posle = [[Pesma Evrovizije 2024.#Službeni album|{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Malmö 2024}}]]
| godina0 = 2022
| godina2 = 2024
}}
'''{{jez|en|Eurovision Song Contest: Liverpool 2023}}''' je službeni [[kompilacijski album]] takmičenja održanog 2023. godine, koji je sastavila [[Evropska radiodifuzna unija]], a [[28. april]]a [[2023]]. godine je izdala [[Izdavačka kuća|kuća]] {{jez|en|iskošeno=ne|[[Universal Music Group]]}}. Album sadrži svih 37 pesama izvedenih na Pesmi Evrovizije 2023. godine, uključujući i polufinalne numere koje nisu dobile pravo učešća u finalu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision Song Contest Liverpool 2023 by Various Artists |date=2023-04-14 |url=https://music.apple.com/nz/album/eurovision-song-contest-liverpool-2023/1679320437 |website=[[Apple Music]] |language=en-AU |access-date=2023-04-14}}&lt;/ref&gt;

{{Pesme na muzičkom albumu sa izvođačima
| naslov = -{CD}- 1
| zasluge_pisanje  = da
| dodatna_kolona = Izvođač
| ukupno_trajanje = 52:26
| naziv1 = {{jez|sq|Duje}}
| beleška1 = [[Albanija na izboru za Pesmu Evrovizije|Albanija]]
| autor1 = &lt;small&gt;Muzika: Enis Muljaj&lt;br&gt;Tekst: Erioma Rušiti&lt;/small&gt;
| dodatna1 = [[Aljbina Keljmendi|Aljbina]] i porodica Keljmendi
| trajanje1 = 3:02
| naziv2 = {{jez|en|Future Lover}}
| beleška2 = [[Jermenija na izboru za Pesmu Evrovizije|Jermenija]]
| autor2 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Elen Jeremjan&lt;/small&gt;
| dodatna2 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (pevačica)|Brunette]]}}
| trajanje2 = 2:44
| naziv3 = {{jez|en|Who the Hell is Edgar}}
| beleška3 = [[Austrija na izboru za Pesmu Evrovizije|Austrija]]
| autor3 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Teodora Špirić, Selina-Marija Edbauer, Ronald Janeček i Pele Lorijano&lt;/small&gt;
| dodatna3 = [[Teja (pevačica)|Teja]] i [[Salena-Marija Edbauer|Salena]]
| trajanje3 = 2:38
| naziv4 = {{jez|en|Promise}}
| beleška4 = [[Australija na izboru za Pesmu Evrovizije|Australija]]
| autor4 = &lt;small&gt;Muzika: {{jez|en|iskošeno=ne|Voyager}}, Met Klark i Met Templmen&lt;br&gt;Tekst: {{jez|en|iskošeno=ne|Voyager}}&lt;/small&gt;
| dodatna4 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager]]}}
| trajanje4 = 3:02
| naziv5 = {{jez|en|Tell Me More}}
| beleška5 = [[Azerbejdžan na izboru za Pesmu Evrovizije|Azerbejdžan]]
| autor5 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Nihad Alijev, Tunar TagijevTural Bagmanov i Turan Bagmanov&lt;/small&gt;
| dodatna5 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[TuralTuranX]]}}
| trajanje5 = 2:58
| naziv6 = {{jez|en|Because of You}}
| beleška6 = [[Belgija na izboru za Pesmu Evrovizije|Belgija]]
| autor6 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Stef Gustav i Žoad Alju&lt;/small&gt;
| dodatna6 = [[Stef Gustav|Gustav]]
| trajanje6 = 2:59
| naziv7 = {{jez|en|Watergun}}
| beleška7 = [[Švajcarska na izboru za Pesmu Evrovizije|Švajcarska]]
| autor7 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Aržil Sajn, Ešli Hiklin i Mikolaj Tribulec&lt;/small&gt;
| dodatna7 = [[Remo Forer]]
| trajanje7 = 2:51
| naziv8 = {{jez|en|Break a Broken Heart}}
| beleška8 = [[Kipar na izboru za Pesmu Evrovizije|Kipar]]
| autor8 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Džimi Janson, Džimi Džoker Tornfelt, Markus Vinter-Džon i Tomas Stengard&lt;/small&gt;
| dodatna8 = [[Andriju Lambru]]
| trajanje8 = 2:57
| naziv9 = {{jez|en|My Sister's Crown}}
| beleška9 = [[Češka na izboru za Pesmu Evrovizije|Češka]]
| autor9 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Katrin Vatčenko, Patrisi Fuksova, Tanita Jankova, Production Lovers&lt;/small&gt;
| dodatna9 = -{[[Vesna (muzička grupa)|Vesna]]}-
| trajanje9 = 2:55
| naziv10 = {{jez|en|Blood and Glitter}}
| beleška10 = [[Nemačka na izboru za Pesmu Evrovizije|Nemačka]]
| autor10 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Entoni Džejms Braun, Kris Harms, Pi Štofers i Rupert Keplinger&lt;/small&gt;
| dodatna10 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Lord of the Lost]]}}
| trajanje10 = 2:57
| naziv11 = {{jez|en|Breaking My Heart}}
| beleška11 = [[Danska na izboru za Pesmu Evrovizije|Danska]]
| autor11 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Bord Matijas Bonsaken, Hilda Stenmalm, Rani Petersen i Sivert Hjeltnes Hagtvet&lt;/small&gt;
| dodatna11 = [[Rajli (pevač)|Rajli]]
| trajanje11 = 2:44
| naziv12 = {{jez|en|Bridges}}
| beleška12 = [[Estonija na izboru za Pesmu Evrovizije|Estonija]]
| autor12 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Alika Milova, Vauter Hardi i Nina Sampermans&lt;/small&gt;
| dodatna12 = [[Alika Milova|Alika]]
| trajanje12 = 3:05
| naziv13 = {{jez|es|Eaea}}
| beleška13 = [[Španija na izboru za Pesmu Evrovizije|Španija]]
| autor13 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Alvaro Tato, Blanka Paloma Ramos i Hose Pablo Polo&lt;/small&gt;
| dodatna13 = [[Blanka Paloma]]
| trajanje13 = 2:58
| naziv14 = {{jez|fi|Cha Cha Cha}}
| beleška14 = [[Finska na izboru za Pesmu Evrovizije|Finska]]
| autor14 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Aleksi Nurmi, Johanes Naukarinen i Jere Pejhenen&lt;/small&gt;
| dodatna14 = [[Kerije]]
| trajanje14 = 2:55
| naziv15 = {{jez|fr|Évidemment}}
| beleška15 = [[Francuska na izboru za Pesmu Evrovizije|Francuska]]
| autor15 = &lt;small&gt;Muzika: Fatima Zara Hafdi i Ahmed Sagir&lt;br&gt;Tekst: Fatima Zara Hafdi, Ahmed Sagir, Janik Rastogi i Zakari Rejmond&lt;/small&gt;
| dodatna15 = [[La Zara]]
| trajanje15 = 2:58
| naziv16 = {{jez|en|I Wrote a Song}}
| beleška16 = [[Ujedinjeno Kraljevstvo na izboru za Pesmu Evrovizije|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| autor16 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Holi Mej Muler, Luis Tompson i Karen Pul&lt;/small&gt;
| dodatna16 = [[Mej Muler]]
| trajanje16 = 2:43
| naziv17 = {{jez|en|Echo}}
| beleška17 = [[Gruzija na izboru za Pesmu Evrovizije|Gruzija]]
| autor17 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Giorgi Kukijanidze, Beni Kadagidze i Iru Hečanovi&lt;/small&gt;
| dodatna17 = [[Iru Hečanovi|Iru]]
| trajanje17 = 3:01
| naziv18 = {{jez|en|What They Say}}
| beleška18 = [[Grčka na izboru za Pesmu Evrovizije|Grčka]]
| autor18 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Viktor Vernikos Jorgensen&lt;/small&gt;
| dodatna18 = [[Viktor Vernikos]]
| trajanje18 = 2:59
}}
	
{{Pesme na muzičkom albumu sa izvođačima
| naslov = -{CD}- 2
| zasluge_pisanje  = da
| dodatna_kolona = Izvođač
| ukupno_trajanje = 53:49
| naziv1 = Mama ŠČ!
| beleška1 = [[Hrvatska na izboru za Pesmu Evrovizije|Hrvatska]]
| autor1 = &lt;small&gt;Muzika: Damir Martinović Mrle i Zoran Prodanović &lt;br /&gt; Tekst: Damir Martinović Mrle&lt;/small&gt;
| dodatna1 = [[Let 3]]
| trajanje1 = 2:31
| naziv2 = {{jez|en|We Are One}}
| beleška2 = [[Irska na izboru za Pesmu Evrovizije|Irska]]
| autor2 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Ed Porter, Konor O'Donoho i Jergen Elofson&lt;/small&gt;
| dodatna2 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Wild Youth (muzička grupa)|Wild Youth]]}}
| trajanje2 = 2:49
| naziv3 = {{jez|en|Unicorn}}
| beleška3 = [[Izrael na izboru za Pesmu Evrovizije|Izrael]]
| autor3 = &lt;small&gt;Muzika: Doron Medali&lt;br&gt;Tekst: Doron Medali, Mej Sfadija, Jinon Jahel i Noa Kirel&lt;/small&gt;
| dodatna3 = [[Noa Kirel]]
| trajanje3 = 2:49
| naziv4 = {{jez|en|Power}}
| beleška4 = [[Island na izboru za Pesmu Evrovizije|Island]]
| autor4 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Diljau Petursdoutir i Palmi Ragnar Asgejrson&lt;/small&gt;
| dodatna4 = [[Diljau Petursdoutir|Diljau]]
| trajanje4 = 3:02
| naziv5 = {{jez|it|Due vite}}
| beleška5 = [[Italija na izboru za Pesmu Evrovizije|Italija]]
| autor5 = &lt;small&gt;Muzika: Davide Petrela i Davide Simoneta&lt;br&gt;Tekst: Marko Mengoni, Davide Petrela i Davide Simoneta&lt;/small&gt;
| dodatna5 = [[Marko Mengoni]]
| trajanje5 = 3:02
| naziv6 = {{jez|en|Stay}}
| beleška6 = [[Litvanija na izboru za Pesmu Evrovizije|Litvanija]]
| autor6 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Monika Linkite i Krists Indrišonoks&lt;/small&gt;
| dodatna6 = [[Monika Linkite]]
| trajanje6 = 2:56
| naziv7 = {{jez|lv|Aijā}}
| beleška7 = [[Letonija na izboru za Pesmu Evrovizije|Letonija]]
| autor7 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Andrejs Rejnis Zitmanis, Karlis Matis Zitmanis, Karlis Vartinš i Martinš Matis Zemitis&lt;/small&gt;
| dodatna7 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sudden Lights]]}}
| trajanje7 = 2:55
| naziv8 = {{jez|ro|Soarele şi Luna}}
| beleška8 = [[Moldavija na izboru za Pesmu Evrovizije|Moldavija]]
| autor8 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Paša Parfeni, Andrej Vulpe i Julijana Parfeni&lt;/small&gt;
| dodatna8 = [[Paša Parfeni]]
| trajanje8 = 2:57
| naziv9 = {{jez|en|Dance (Our Own Party)}}
| beleška9 = [[Malta na izboru za Pesmu Evrovizije|Malta]]
| autor9 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: David Mejlak, Žan Pol Borg, Šon Mičen, Metju Džejms Borg i Majkl Džo Sini&lt;/small&gt;
| dodatna9 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Busker]]}}
| trajanje9 = 2:49
| naziv10 = {{jez|en|Burning Daylight}}
| beleška10 = [[Holandija na izboru za Pesmu Evrovizije|Holandija]]
| autor10 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Dankan Lorens, Džordan Garfild, Mia Nikolaj, Dion Kuper i Lek van der Grinte &lt;/small&gt;
| dodatna10 = [[Mia Nikolaj]] i [[Dion Kuper]]
| trajanje10 = 3:02
| naziv11 = {{jez|en|Queen of Kings}}
| beleška11 = [[Norveška na izboru za Pesmu Evrovizije|Norveška]]
| autor11 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Alesandra Mele, Henimg Olerud, Linda Dejl i Stenli Ferdinandez&lt;/small&gt;
| dodatna11 = [[Alesandra Mele]]
| trajanje11 = 2:27
| naziv12 = {{jez|en|Solo}}
| beleška12 = [[Poljska na izboru za Pesmu Evrovizije|Poljska]]
| autor12 = &lt;small&gt;Muzika: Blanka Stajkov, Maciej Puhalski, Mikolaj Tribulec, Bartlomiej Ržečučki, Marcin Gorecki&lt;br&gt;Tekst: Blanka Stajkov, Marija Broberg i Julija Sundberg&lt;/small&gt;
| dodatna12 = [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| trajanje12 = 2:34
| naziv13 = {{jez|pt|Ai coração}}
| beleška13 = [[Portugal na izboru za Pesmu Evrovizije|Portugal]]
| autor13 = &lt;small&gt;Muzika: Marisa Mena i Luis Pereira&lt;br&gt;Tekst: Marisa Mena&lt;/small&gt;
| dodatna13 = [[Mimikat]]
| trajanje13 = 2:53
| naziv14 = {{jez|ro|D. G. T.}} {{jez|en|(Off and On)}}
| beleška14 = [[Rumunija na izboru za Pesmu Evrovizije|Rumunija]]
| autor14 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Teodor Andrej, Luka De Meco, Mikail Jahed i Luka Udaceanu&lt;/small&gt;
| dodatna14 = [[Teodor Andrej]]
| trajanje14 = 2:52
| naziv15 = [[Samo mi se spava]]
| beleška15 = [[Srbija na izboru za Pesmu Evrovizije 2023.|Srbija]]
| autor15 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Luka Ivanović&lt;/small&gt;
| dodatna15 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| trajanje15 = 2:53
| naziv16 = {{jez|en|[[Tattoo (pesma Loren)|Tattoo]]}}
| beleška16 = [[Švedska na izboru za Pesmu Evrovizije|Švedska]]
| autor16 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Piter Bostrem, Džimi Janson, Tomas Džison, Džimi Džoker Tornfelt, Kaci Opeja i Loren&lt;/small&gt;
| dodatna16 = [[Loreen]]
| trajanje16 = 3:01
| naziv17 = {{jez|la|Carpe diem}}
| beleška17 = [[Slovenija na izboru za Pesmu Evrovizije|Slovenija]]
| autor17 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: {{jez|en|iskošeno=ne|Joker Out}}&lt;/small&gt;
| dodatna17 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| trajanje17 = 2:45
| naziv18 = {{jez|en|Like an Animal}}
| beleška18 = [[San Marino na izboru za Pesmu Evrovizije|San Marino]]
| autor18 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: {{jez|it|iskošeno=ne|Piqued Jacks}}&lt;/small&gt;
| dodatna18 = {{jez|it|iskošeno=ne|[[Piqued Jacks]]}}
| trajanje18 = 2:53
| naziv19 = {{jez|en|Heart of Steel}}
| beleška19 = [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Ukrajina]]
| autor19 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Jimoh Augustus Kehinde i Andrij Hutsulijak&lt;/small&gt;
| dodatna19 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Tvorchi]]}}
| trajanje19 = 2:33
}}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;α&quot;/&gt;
----
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* {{Commonscat-inline|Eurovision Song Contest 2023}}
* {{URL|https://eurovision.tv/event/liverpool-2023|Pregled takmičenja 2023.}} na [https://eurovision.tv zvaničnom sajtu Pesme Evrovizije]

{{Pjesma Eurovizije}}

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Eurosong po godinama|2023.]]
[[Kategorija:Muzički festivali 2023.|Eurovizija]]
[[Kategorija:Liverpool]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu]]
[[Kategorija:Ukrajina na Eurosongu]]</text>
      <sha1>k14tonjp0690bosga6xngm3u1fwut5d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Avdo Halilović</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4684576</id>
    <revision>
      <id>42684270</id>
      <parentid>41587209</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2606" sha1="oicj7qcxfyi1zx31zmhruy997ysmeby" xml:space="preserve">{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Avdo_Halilović}}

== Stranica za Brisanje ==

Admin Inokosni predlaže brisanje stranice na osnovu toga što je Admin AnToni s BS stranice obrisao članak s istim imenom. Da je bolje pogledao shvatio bi da se radi o različitim osobama, jedan pjesnik, drugi izumitelj, 30 i više godina razlike, ni u putu se nisu sreli, pa ne bi davao takve prijedloge. Također, komentar &quot;sadržaj je loše napisan i djeluje kao reklama&quot; ne doprinosi izgradnji zajednice i kvaliteti sadržaja. Ako ste već Admini, dajte konstruktivne komentare za unaprjeđenje sadržaja. Loše napisano je subjektivan komentar od kojeg niko nema koristi, a &quot;djeluje kao reklama&quot; je besmisleno govoriti danas, kada sve što je javno i jeste neka vrsta reklame. I Đoković i Džeko i Bakir i Vučić i Dodik i svaka druga osoba koja je objavljena djeluju kao reklame, promocija, samopromocija... Ja pišem i bh. inovatorima, ako mi ne možete pomoći da napravim kvalitetan sadržaj, onda mi nemojte niti odmagati! I detaljnije čitajte, moguće je imati u zemlji više osoba s istim imenom i prezimenom. 

– [[Korisnik:Impasfera|Impasfera]] ([[Razgovor s korisnikom:Impasfera|razgovor]]) 23:27, 12 novembar 2023 (CET)

::Poštovani, ispričavam se zbog nesuglasice, ne poznajem ni jednog ni drugog. Ovaj A. H. meni izgleda na rubu lokalne književnosti, koju inače ne podcjenjujem i dosta sam u moje vrijeme čitao. Stoga, i knjiga je proizvod koji se prodaje i ima svoje strategije predstavljanja na tržištu, pa hajde da svaka stvar ima svoje pravo mjesto ;) Ostaje mi dojam članka koji je napisan na brzinu, uglavnom kao biografija koja se može lako dodati na koricama knjige. Prepravit ću ga tako da bi koliko toliko se mogao reći prihvatljiv, no ostaje pitanje o značajnosti, što prepuštam vama i drugim kolegama jer ne poznajem autora ni njegov rad. Neće mi smetati ako moj zahtjev za brisanje bude odbačen a, uostalom, to je razlog zbog čega nisam ga ja isti brisao: možda nisam u pravu, e pa šta? Ipak nemojte se ljutiti ako vam kažem da moje „subjektivne” tvrdnje mogu lako, brzo i detaljno obrazložiti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 00:33, 13 novembar 2023 (CET)

:::{{ping|Impasfera}} Poštovani, nakon nekoliko izmjena i [[Wikipedija:Članci za brisanje#Avdo Halilović|kratke rasprave]]&lt;sup&gt;(13. 11. 2023)&lt;/sup&gt; odlučeno je da se članak zadrži. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15:29, 13 novembar 2023 (CET)</text>
      <sha1>oicj7qcxfyi1zx31zmhruy997ysmeby</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Degebe (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4689438</id>
    <revision>
      <id>42684128</id>
      <parentid>42406262</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T14:03:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2879" sha1="ddqdj8dqo2nfqy2srv19pqabiscxqhb" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Degebe
| drugo_ime =Rio Degebe
| slika =Rio Degebe - Portugal (27486476833).jpg
| slika_širina = 260px
| slika_opis=
| kontinenti= [[Evropa]]
| regije =[[Alentejo]]
| države  ={{flag|Portugal}}
| pokrajine =[[Évora (distrikt)|Évora]]
| gradovi =
| izvor =[[planina]] Fontaínhas
| izvor_visina =
| izvor_koord  =
| ušće =
| ušće_visina=
| ušće_koord=
| ušće_vrsta=
| dužina =75&lt;ref name=brit/&gt;
| pritoke=[[potok|Potoci]]; Freixo, Machede, Bencafete, Pardiela, Azambuja, Caridade, Cagavai da Amieira
| protok_sred  =
| protok_min   =
| protok_maks  =
| sliv = [[Guadiana|guadiane]]
| površina =262&lt;ref name=sliv/&gt;
| ulijeva_se_u =[[Guadiana|Guadianu]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi = 
| brane  = 
| akumulacije =Monte Novo
| plovnost=
| luke  = 
| kol_robe = 
| karta=Drainage basin of the Rio Guadiana (V2).svg
| karta_širina =
| karta_opis =[[Karta]] [[Porječje|porječja]]
}}
'''Degebe''' ([[portugalski]]: ''Rio Degebe'') je [[rijeka]] u sredini [[Portugal]]a duga 75 [[km]], desna [[pritoka]] rijeke [[Guadiana|Guadiane]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Hidrologija==
Degebe [[izvor|izvire]] [[sjeverozapad]]no od [[grad]]a [[Évora|Évore]] na obroncima [[planina|planine]] Fontaínhas, od tamo teče prema [[jugozapad]]u. Protiče istočno od Évore i teče do [[ušće|ušća]] u [[Guadiana|Guadianu]], 10&amp;nbsp;km nizvodno od grada [[Reguengos de Monsaraz]].

Od [[2002]]. zapravo uvire u najveće [[umjetno jezero|akumulaciono jezero]] u [[Evropa|Evropi]]-[[Alqueva (brana)|Alqueva]].&lt;ref name=jez&gt;{{cite web
 | url =https://www.roteirodoalqueva.com/barragem-do-alqueva
 | title =''Barragem de Alqueva''
 | accessdate =22.05.2024.
 | language=portugalski
 | publisher=Portal Turístico da Região de Alqueva}}&lt;/ref&gt;

[[Porječje]] rijeke ima [[površina|površinu]] od 262 [[km²]], koja se prostire po [[Évora (distrikt)|Distriktu Évora]].&lt;ref name=sliv&gt;{{cite web
 | url =https://www.infopedia.pt/artigos/$rio-degebe
 | title =''Rio Degebe''  
 | accessdate =25.03.2024.
 | language=portugalski
 | publisher=Infopedia}}&lt;/ref&gt;

Do sredine [[20. vijek]]a duž rijeke je radilo [[30|tridesetak]] [[vodenica]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.cidehus.uevora.pt/investigacao/projetos/Projetos-Associados/Os-Moinhos-do-Rio-Degebe-Contributos-para-Salvaguarda-da-sua-Memoria
 | title =''Os Moinhos do Rio Degebe''
 | accessdate =22.05.2024.
 | language =portugalski
 | publisher =Universidade de Evora
 }}{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Degebe River}}
* [https://mapcarta.com/Rio_Degebe_R2203337 ''Rio Degebe'' (na portalu Mapcarta)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524165158/https://mapcarta.com/Rio_Degebe_R2203337 |date=2024-05-24 }} {{en icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Portugalu]]</text>
      <sha1>ddqdj8dqo2nfqy2srv19pqabiscxqhb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Feia (laguna)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690334</id>
    <revision>
      <id>42684313</id>
      <parentid>42406433</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T07:53:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2144" sha1="lc25s14v5thls7dm1so4iuv7kq47dn5" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Laguna Feia
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Lagoa Feia&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Lagoa_Feia_com_Rio_Ururaí_-_Quissamã_RJ.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =&lt;center&gt;Pogled na [[laguna|lagunu]]&lt;/center&gt;
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Brazil}}
| lokacija1_ime  =[[Države Brazila|Savezna država]] 
| lokacija1_info =[[Rio de Janeiro (država)|Rio de Janeiro]]
}}
'''Feia''' ([[portugalski]]: ''Lagoa Feia'') je [[laguna]] na [[jugoistok]]u [[Brazil]]a, u [[Države Brazila|Saveznoj državi]] [[Rio de Janeiro (država)|Rio de Janeiro]], koja se nalazi udaljena 254 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]], pored [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Karakteristike==
Laguna ima [[površina|površinu]] od 170 [[km²]], [[dužina|duga]] je 22, [[širina|široka]] do 16 [[km]] i prosječno [[Dubina|duboka]] od 1-2 [[metar]]a a maksimalno 3 [[metar|m]].&lt;ref name=brit/&gt;
[[Voda|vodom]] je pune [[rijeka|rijeke]] [[Macabu (rijeka)|Macabu]] i [[Ururaí (rijeka)|Ururaí]] i brojni [[potoci]]. Sa [[Atlantski ocean|oceanom]] koji je udaljen 4,7&amp;nbsp;km, povezana je umjetnim [[kanal]]om Flexas.&lt;ref name=brit/&gt;

U posljeddnjih 50 godina površina lagune je smanjena sa 370&amp;nbsp;km² na sadašnjih 170, što je više od 50%. To se desilo zbog [[Talog|taloženja]] [[Sedimenti|sedimenata]], ali i zbog nasipavanja i pretvaranja u [[pašnjak]]e i [[oranica|oranice]] od strane lokalnog stanovništva.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fwww.pick-upau.org.br%2Fmundo%2Fpanorama_aguas_rj%2F03_bacias_hidrograficas.pdf&amp;pdf=true
   |title= ''Bacias Hidrográficas e Rios Fluminenses''  
   |publisher=Estado do Rio de Janeiro
   |accessdate =16.06.2024.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Lagoa Feia (Rio de Janeiro)}}
* [https://mapcarta.com/Lagoa_Feia_R3867126 ''Lagoa Feia'' (na portalu Mapcarta)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240619210459/https://mapcarta.com/Lagoa_Feia_R3867126 |date=2024-06-19 }} {{en icon}}

[[Kategorija:Lagune u Brazilu]]</text>
      <sha1>lc25s14v5thls7dm1so4iuv7kq47dn5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolaboracija četnika s Trećim Reichom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690760</id>
    <revision>
      <id>42684221</id>
      <parentid>42683119</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T22:12:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47488-30</username>
        <id>388646</id>
      </contributor>
      <origin>42684221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="344317" sha1="k3tij3yjk3kx9fvohhfjfcsnshlv0yd" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: &quot;Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].&quot;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;/br&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a su bili u velikoj mjeri zadovoljni povjerenjem koje su dvije strane izgradile. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je isticao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (riječ je o četnicima pod zapovjedništvom vojvode Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od muslimanske osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons.... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;/br&gt; a) Srbija &lt;/br&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;/br&gt; a) Serbien &lt;/br&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;/br&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;/br&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;/br&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>k3tij3yjk3kx9fvohhfjfcsnshlv0yd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684223</id>
      <parentid>42684221</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T22:22:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47488-30</username>
        <id>388646</id>
      </contributor>
      <origin>42684223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="344337" sha1="hi6tikrox4kyie85d8axc5zhpbae9hu" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: &quot;Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].&quot;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;/br&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a su bili u velikoj mjeri zadovoljni povjerenjem koje su dvije strane izgradile. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je isticao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (riječ je o četnicima pod zapovjedništvom vojvode Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od muslimanske osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;/br&gt; a) Srbija &lt;/br&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;/br&gt; a) Serbien &lt;/br&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;/br&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;/br&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;/br&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>hi6tikrox4kyie85d8axc5zhpbae9hu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Temeljna termodinamička relacija</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4691074</id>
    <revision>
      <id>42684271</id>
      <parentid>41924146</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:58:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="148" sha1="0y098gupr4knj6ums4xc2s9dgnuudhy" xml:space="preserve">{{Prevedeno|hr|Temeljna termodinamička relacija|veliko=da}}
{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Temeljna_termodinamička_relacija}}</text>
      <sha1>0y098gupr4knj6ums4xc2s9dgnuudhy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Sevdah za Paulu Horvat</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4691075</id>
    <revision>
      <id>42684272</id>
      <parentid>41928462</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:58:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="145" sha1="t6526itiuy4eerrz17kniz0aq9latmm" xml:space="preserve">{{Prevedeno|sr|Севдах за Паулу Хорват|veliko=da}}
{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Sevdah_za_Paulu_Horvat}}</text>
      <sha1>t6526itiuy4eerrz17kniz0aq9latmm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Što?</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4693648</id>
    <redirect title="Šablon:Pojasniti" />
    <revision>
      <id>42684280</id>
      <parentid>42483894</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:06:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Pojasniti]]</comment>
      <origin>42684280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="m5dmd1tepfqlkv099kb0t4m36p0omcj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Pojasniti]]</text>
      <sha1>m5dmd1tepfqlkv099kb0t4m36p0omcj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Gdje</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4693649</id>
    <revision>
      <id>42684276</id>
      <parentid>42483886</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:04:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Gdje?]] na [[Šablon:Gdje]]</comment>
      <origin>42483886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="480" sha1="shwnbf0vl7dw74b13i67wkq68mthuud" xml:space="preserve">{{Fix
| subst = &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;substcheck}}&lt;/includeonly&gt;
| text  = gdje?
| title = Prethodna fraza nije jasno pripisana i predstavlja lasičji govor.
| date  = {{{datum|}}}
| cat   = [[Kategorija:Članci s posebno označenim lasičjim govorom]]
| cat-date = Kategorija:Članci s posebno označenim lasičjim govorom}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
[[Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>shwnbf0vl7dw74b13i67wkq68mthuud</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Minerva.css</title>
    <ns>8</ns>
    <id>4707670</id>
    <revision>
      <id>42684195</id>
      <parentid>42682789</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T19:08:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684195</origin>
      <model>css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="5217" sha1="52yyztc5by4e00fb3etwlks7cb8956c" xml:space="preserve">/* [[Posebno:Nedavne izmjene]] */
body.mw-special-Recentchanges .rc-tools {
	font-size: 90%;
}

body.mw-special-Recentchanges .rc-tools-row {
	display: block;
	margin-bottom: 0.6em;
}

body.mw-special-Recentchanges .rc-tools-label {
	display: block;
	font-weight: bold;
	margin-bottom: 0.1em;
	text-align: left;
}

body.mw-special-Recentchanges .rc-tools-links a {
	white-space: nowrap;
}

/* [[Glavna stranica]] */
body.page-Glavna_stranica #ca-current,
body.page-Glavna_stranica #ca-delete,
body.page-Glavna_stranica #t-cite,
body.page-Glavna_stranica #catlinks,
body.page-Glavna_stranica #lastmod,
body.page-Glavna_stranica #footer-info-lastmod,
body.page-Glavna_stranica.action-view .mw-indicators,
body.page-Glavna_stranica.action-view #siteSub,
body.page-Glavna_stranica.action-view #contentSub,
body.page-Glavna_stranica.action-view #contentSub2,
body.page-Glavna_stranica.action-view #mw-data-after-content,
body.page-Glavna_stranica.action-view .firstHeading,
body.page-Glavna_stranica.action-view .vector-page-titlebar,
body.page-Glavna_stranica.action-view .mw-page-title-main,
body.page-Glavna_stranica.action-view .page-heading,
body.page-Glavna_stranica.action-view .pre-content.heading-holder,
body.page-Glavna_stranica .banner-container {
	display: none !important;
}

/* Reset user agent styles. We don't reset small or blockquote here deliberately */
cite,
dfn {
	font-style: inherit;
}

q {
	quotes: '&quot;' '&quot;' &quot;'&quot; &quot;'&quot;;
}

/* Hide stuff meant for accounts with special permissions. Made visible again in
   [[MediaWiki:Group-sysop.css]] and so on for other groups. */
.checkuser-show,
.sysop-show,
.user-show, 
.templateeditor-show,
.extendedmover-show,
.patroller-show,
.extendedconfirmed-show,
.autoconfirmed-show {
	display: none;
}

/* Prevent flags in tables from collapsing
Fix for T116318
*/
.flagicon img {
	min-width: 23px;
}

/* Prevent unnecessary margin at the bottom of centralnotices */
.cnotice {
	margin-bottom: 0 !important;
}

/*
 * BELOW HERE THERE BE SOONTOBE TEMPLATESTYLES THINGS;
 * SEE [[MediaWiki talk:Common.css/to do]]
 */
.mw-parser-output .infobox-header,
.mw-parser-output .infobox-subheader,
.mw-parser-output .infobox-above,
.mw-parser-output .infobox-title,
.mw-parser-output .infobox-image,
.mw-parser-output .infobox-full-data,
.mw-parser-output .infobox-below {
	text-align: center;
}

/* Prevent line breaks in silly places:
   1) Where desired
   2) Links when we don't want them to
*/
.mw-parser-output .nowrap,
.nowraplinks a {
	white-space: nowrap;
}
.mw-parser-output .infobox .nowrap {
	white-space: normal !important;
}
/* But allow wrapping where desired: */
.wrap,
.wraplinks a {
	white-space: normal;
}

/* Generic class texhtml class for inline math */
span.texhtml {
	font-family: serif;
	white-space: nowrap;
}

/* Normal font styling for wikitable row headers with scope=&quot;row&quot; tag */
.wikitable.plainrowheaders th[scope=row],
.wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] {
	font-weight: normal;
	/* @noflip */
	text-align: left;
}

/********* General fixes for night mode - please sync any changes here with [[MediaWiki:Vector.css]] *********/

@media screen {
  html.skin-theme-clientpref-night .navbox a:not(.new):not(.mw-selflink):link,
  html.skin-theme-clientpref-night .infobox a:not(.new):not(.mw-selflink):link {
    color: var( --color-progressive ) !important;
  }
  /* T370074 */
  html.skin-theme-clientpref-night .mw-parser-output section &gt; figure img,
  html.skin-theme-clientpref-night .mw-parser-output section &gt; div &gt; figure img,
  html.skin-theme-clientpref-night .mw-parser-output &gt; figure img { 
      background: var( --background-color-disabled-fixed, #C8CCD1 );
  }
}

@media screen and (prefers-color-scheme: dark) {
  html.skin-theme-clientpref-os .navbox a:not(.new):not(.mw-selflink):link,
  html.skin-theme-clientpref-os .infobox a:not(.new):not(.mw-selflink):link {
    color: var( --color-progressive ) !important;
  }
  /* T370074 */
  html.skin-theme-clientpref-os .mw-parser-output section &gt; figure img,
  html.skin-theme-clientpref-os .mw-parser-output section &gt; div &gt; figure img,
  html.skin-theme-clientpref-os .mw-parser-output &gt; figure img { 
      background: var( --background-color-disabled-fixed, #C8CCD1 );
  }
}

/* [[Glavna stranica]] */
@media (max-width: 719px) {
	.page-Glavna_stranica.action-view .mw-body {
		background-color: var(--background-color-interactive, #eaecf0);
	}
	.page-Glavna_stranica.action-view .header-container.header-chrome {
		box-shadow: none; 
	}
}

/* Sakriva automatske ikone u Minervinom prikazu svih problema */
.overlay-issues .issue-notice &gt; .minerva-ambox-icon {
	display: none !important;
}

/* Povećava razmak između redova u Minervinom prikazu svih problema */
.overlay-issues ul &gt; li .hide-when-compact {
	line-height: 1.6em;
}

/* Zaobljava sve vrste kutija s porukom u mobilnoj temi */
body.skin-minerva .mw-parser-output .ambox,
body.skin-minerva .mw-parser-output .cmbox,
body.skin-minerva .mw-parser-output .fmbox,
body.skin-minerva .mw-parser-output .imbox,
body.skin-minerva .mw-parser-output .ombox,
body.skin-minerva .mw-parser-output .tmbox {
	border-collapse: separate !important;
	border-spacing: 0;
	border-radius: 4px !important;
	overflow: hidden;
}</text>
      <sha1>52yyztc5by4e00fb3etwlks7cb8956c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Wikiprojekt države/Panama</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4716363</id>
    <revision>
      <id>42684174</id>
      <parentid>42683976</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:37:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42684174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14162" sha1="eqgdv6zonps5i776ajubmpz6jmnsxr1" xml:space="preserve">{| width=75% valign=&quot;top&quot; style=&quot;background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto&quot; 
| Wikiprojekt države - '''Panama'''
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || &quot;[[Himno Istmeño]]&quot; || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] || [[w:en:Sebastián Hurtado de Corcuera]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

* &lt;s&gt;'''[[Panama]]'''
:Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.&lt;/s&gt;


&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px&quot;&gt;

Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke.

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|- bgcolor=lightblue
| &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Broj'''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Članak'''&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Članak na drugom jeziku&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Opis&lt;/div&gt; || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Riješeno &lt;/div&gt;
|-
| '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''15.''' || [[Justo Arosemena]] || [[w:en:Justo Arosemena Quesada]] || pravnik || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''16.''' || [[José de Fábrega]] || [[w:es:José de Fábrega]] || oficir || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''17.''' || [[La Villa de los Santos]] || [[w:en:La Villa de los Santos]] || geografija || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;{{kvačica}}&lt;/div&gt;
|-
| '''18.''' || [[]] || [[w:en:]] || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''19.''' || [[]] || [[w:en:]] || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''20.''' || [[]] || [[w:en:]] || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''21.''' || [[]] || [[w:en:]] || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''22.''' || [[]] || [[w:en:]] || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|-
| '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;/div&gt;
|}

&lt;/div&gt;
|}
| style=&quot;border:1px solid transparent;&quot; |

| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;&quot;|
{| id=&quot;mp-right&quot; style=&quot;width:100%; vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-itn-h2&quot; style=&quot;margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000; padding:2px 5px;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-itn&quot;&gt;

*'''[[:Kategorija:Panama]]'''
:Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I

*'''Šabloni'''
:Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka.


&lt;/div&gt;

|}
|}

{| id=&quot;mp-upper&quot; style=&quot;width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;&quot;
| class=&quot;MainPageBG&quot; style=&quot;width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;&quot; |
{| id=&quot;mp-left&quot; style=&quot;vertical-align:top; background:white;&quot;
! style=&quot;padding:2px;&quot; | &lt;h2 id=&quot;mp-tfa-h2&quot; style=&quot;margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...&lt;/h2&gt;
|-
| style=&quot;color:#000;&quot; | &lt;div id=&quot;mp-tfa&quot; style=&quot;padding:2px 5px; width:100%&quot;&gt;

Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu.

&lt;/div&gt;
|}
|}
__NOTOC__
__NOEDITSECTION__

[[Kategorija:Wikiprojekt države|P]]</text>
      <sha1>eqgdv6zonps5i776ajubmpz6jmnsxr1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Kada</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4716817</id>
    <revision>
      <id>42684274</id>
      <parentid>42483881</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Kada?]] na [[Šablon:Kada]]</comment>
      <origin>42483881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="480" sha1="42bdjchuk21eww78kw20tx7lr8rafqc" xml:space="preserve">{{Fix
| subst = &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;substcheck}}&lt;/includeonly&gt;
| text  = kada?
| title = Prethodna fraza nije jasno pripisana i predstavlja lasičji govor.
| date  = {{{datum|}}}
| cat   = [[Kategorija:Članci s posebno označenim lasičjim govorom]]
| cat-date = Kategorija:Članci s posebno označenim lasičjim govorom}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
[[Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>42bdjchuk21eww78kw20tx7lr8rafqc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Gde?</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4716818</id>
    <redirect title="Šablon:Gdje" />
    <revision>
      <id>42684356</id>
      <parentid>42483887</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T09:33:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Gdje]]</comment>
      <origin>42684356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="5pg15fqi6mrfflwugbadkq3pl8tcdcz" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Gdje]]</text>
      <sha1>5pg15fqi6mrfflwugbadkq3pl8tcdcz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Zašto</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4716819</id>
    <revision>
      <id>42684282</id>
      <parentid>42483888</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:07:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Zašto?]] na [[Šablon:Zašto]]</comment>
      <origin>42483888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="482" sha1="azggt4barp6ol3ung1n6g7r6rk6eb2w" xml:space="preserve">{{Fix
| subst = &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;substcheck}}&lt;/includeonly&gt;
| text  = zašto?
| title = Prethodna fraza nije jasno pripisana i predstavlja lasičji govor.
| date  = {{{datum|}}}
| cat   = [[Kategorija:Članci s posebno označenim lasičjim govorom]]
| cat-date = Kategorija:Članci s posebno označenim lasičjim govorom}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
[[Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>azggt4barp6ol3ung1n6g7r6rk6eb2w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Kako</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4716820</id>
    <revision>
      <id>42684278</id>
      <parentid>42483890</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:04:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Kako?]] na [[Šablon:Kako]]</comment>
      <origin>42483890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="480" sha1="ehrcsq3v3hqwa8ck4frkqh0z0mrk90h" xml:space="preserve">{{Fix
| subst = &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;substcheck}}&lt;/includeonly&gt;
| text  = kako?
| title = Prethodna fraza nije jasno pripisana i predstavlja lasičji govor.
| date  = {{{datum|}}}
| cat   = [[Kategorija:Članci s posebno označenim lasičjim govorom]]
| cat-date = Kategorija:Članci s posebno označenim lasičjim govorom}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
[[Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ehrcsq3v3hqwa8ck4frkqh0z0mrk90h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Šta?</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4716821</id>
    <redirect title="Šablon:Pojasniti" />
    <revision>
      <id>42684281</id>
      <parentid>42483924</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T00:06:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Što?]] na [[Šablon:Pojasniti]]</comment>
      <origin>42684281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="m5dmd1tepfqlkv099kb0t4m36p0omcj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Pojasniti]]</text>
      <sha1>m5dmd1tepfqlkv099kb0t4m36p0omcj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Odlomak-začetak</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4719714</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684241</id>
      <parentid>42555044</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T23:26:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721781</id>
    <revision>
      <id>42684308</id>
      <parentid>42659124</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T06:51:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="183539" sha1="9hu9epru6dc0a9qukucsi3unvg61sh7" xml:space="preserve">{{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje
| Name                    = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.
| izvorni naziv           = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}}
| Logo                    = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg
| Size                    = 220px
| Optional caption        = 
| Zemlja domaćin          = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}}
| datum                   = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]]
| Broj reprezentacija     = 48
| stadioni                = 16
| gradovi                 = 16
| Prvaci                  = {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}
| drugi                   = {{NogRep|ARG}}
| treći                   = {{NogRep|ENG}}
| četvrti                 = {{NogRep|FRA}}
| Broj utakmica           = 104
| Broj golova             = 308
| gledanost               = 6810966
| Najbolji strijelac      = {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] {{small|(10 golova)}}
| Najbolji igrač          = {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]
| ažurirano               = [[19. srpnja]] [[2026]]
}}
'''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') bilo je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]], koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održavlo u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je bila domaćin prvi put, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već bili ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igrao u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija.

Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. 

Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova bila je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]].

U polufinalu su se prvi put u historiji turnira susrele četiri najbolje reprezentacije svijeta prema FIFA-inoj ljestvici – [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] te [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]. U utakmici za brončanu medalju, Engleska je pobijedila Francusku rezultatom 6:4, čime je ta utakmica postavila rekord po broju golova na turniru, ali i u historiji utakmica za treće mjesto, prestigavši raniji rekord iz [[1958.]] godine, kada je Francuska pobijedila [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadnu Njemačku]] rezultatom 6:3. Engleskoj je to bio najbolji rezultat od osvajanja prvenstva [[1966.]] godine te prvi put u historiji da su pobijedili u utakmici za treće mjesto (u dva su ranija navrata gubili te utakmice). U finalnoj utakmici, Španjolska je pobijedila Argentinu rezultatom 1:0 nakon produžetaka, čime je osvojila svoj drugi naslov u historiji te je ponovo postala aktualni europski i svjetski prvak. 

Najboljim igračem turnira proglašen je španjolski kapetan [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]], dok je najbolji strijelac turnira bio francuski kapetan [[Kylian Mbappé]], koji je postigao 10 golova. Mbappé je postao tek četvrti igrač u povijesti koji je postigao dvoznamenkasti broj golova na turniru te prvi nakon [[Gerd Müller|Gerda Müllera]] [[1970.]] godine, a uz to i jedini igrač u historiji turnira koji je dva puta bio najbolji strijelac turnira. Najbolji golman turnira bio je španjolski golman [[Unai Simón]], koji je na cijelom turniru primio samo jedan gol u osam utakmica. 

Na turniru je oboreno i nekoliko historijskih rekorda. [[Miroslav Klose]] pao je na treće mjesto liste najboljih strijelaca u historiji natjecanja, a na ovom su ga prvenstvu prestigli i [[Lionel Messi]], koji je stao na 21 golu, i Mbappé, koji je na istom turniru prestigao i Klosea i Messija te je s 22 gola postao najbolji strijelac u historiji natjecanja. Francuski veznjak [[Michael Olise]] imao je čak sedam asistencija na turniru, čime je prestigao [[Pelé|Peléov]] rekord (6) iz [[1970.]] godine po broju asistencija na jednom turniru otkako se taj statistički podatak mjeri. [[Cristiano Ronaldo]] postao je jedini igrač u historiji koji je postizao gol na šest različitih turnira, a Messi je s 34. odigranom utakmicom postao igrač s najviše odigranih utakmica u historiji natjecanja. 

Prvenstvo je bilo obilježeno i brojnim kontroverzima sportske (kritizirane pauze za hidrataciju, selektivno korištenje VAR tehnologije), organizacijske (visoke cijene ulaznica, manipuliranje brojkama gledatelja, problemi s vizama za igrače određenih zemalja) i političke prirode (FIFA-ina nagrada za mir dodijeljena Trumpu, uplitanje politike u sportski aspekt natjecanja), koje su primarno bile usmjerene prema [[FIFA|FIFA-i]], njezinom predsjedniku [[Gianni Infantino|Gianniju Infantinu]] i njegovim neprimjerenim odnosom prema američkom predsjedniku [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]].

== Izbor domaćina ==

[[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,&lt;ref&gt;{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}&lt;/ref&gt; nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.&lt;ref name=&quot;fifacouncil&quot;&gt;{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ap-cbc&quot;&gt;{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}&lt;/ref&gt; 

U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; 

Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}&lt;/ref&gt; 

Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt; pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;&lt;ref&gt;{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US &amp; Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana &amp; Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Rezultati su izgledali ovako:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto;text-align: center&quot;
|+ Rezultati glasovanja
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Kandidatura
!Glasovi
!Mapa
|-
!1. krug
|rowspan=4|[[File:2026 fifa world cup bid election.png|420px]]
|- style=&quot;background:#90ee90&quot;
|align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}'''
|'''134'''
|-
|align=left|{{flag|Maroko}}
|65
|-
|align=left|Nijedna kandidatura
|1
|-
|align=left|Nisu glasovali
|3
|rowspan=3|
{|
|-
!Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot; align=left|{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||style=&quot;font-size:smaller&quot; align=left|{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}}
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot; align=left|{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||style=&quot;font-size:smaller&quot; align=left|{{legend|#55208D|Maroko}}
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot; align=left|{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||style=&quot;font-size:smaller&quot; align=left|{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}}
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot; align=left|{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||style=&quot;font-size:smaller&quot; align=left|{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}}
|}
|-
!align=left|Ukupno važećih glasova
!200
|-
!align=left|Potrebno za većinu
!101
|}

== Proširenje i promjena formata ==

Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}&lt;/ref&gt; a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}&lt;/ref&gt; Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}&lt;/ref&gt; da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}&lt;/ref&gt; te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}&lt;/ref&gt;

Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,&lt;ref name=&quot;48teams&quot;&gt;{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.&lt;ref name=&quot;48teams&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}&lt;/ref&gt; Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,&lt;ref name=&quot;guyon&quot;&gt;{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,&lt;ref&gt;{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,&lt;ref name=&quot;guyon&quot;/&gt; što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; 

U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.&lt;ref name=&quot;IMC&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Kvalifikacije ==
{{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}}
[[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]]
Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,&lt;ref name=&quot;bid_cities&quot;&gt;{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}&lt;/ref&gt; a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,&lt;ref name=&quot;slot&quot;&gt;{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt; gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.&lt;ref name=&quot;fifa_council&quot;&gt;{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama.

=== Kvalificirane momčadi ===

Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.&lt;ref&gt;{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}&lt;/ref&gt; [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)&lt;ref&gt;{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}&lt;/ref&gt; te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]&lt;ref&gt;{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}&lt;/ref&gt; i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}&lt;/ref&gt;

Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]].

Kvalificirane momčadi su sljedeće:
{{col-begin}}
{{col-4}}
'''[[AFC]]''' (9)
* {{NogRep|AUS}}
* {{NogRep|IRK}}
* {{NogRep|IRN}}
* {{NogRep|JAP}}
* {{NogRep|JOR}} (debi)
* {{NogRep|JKO}}
* {{NogRep|KAT}}
* {{NogRep|SAU}}
* {{NogRep|UZB}} (debi)
'''[[CAF]]''' (10)
* {{NogRep|ALŽ}}
* {{NogRep|COD}}
* {{NogRep|EGI}}
* {{NogRep|GAN}}
* {{NogRep|JAR}}
* {{NogRep|MAR}}
* {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]]
* {{NogRep|SEN}}
* {{NogRep|TUN}}
* {{NogRep|ZEL}} (debi)
{{col-4}}
'''[[CONCACAF]]''' (6)
* {{NogRep|CUW}} (debi)
* {{NogRep|HAI}}
* {{NogRep|KAN}} (domaćin)
* {{NogRep|MEX}} (domaćin)
* {{NogRep|PAN}}
* {{NogRep|SAD}} (domaćin)
'''[[CONMEBOL]]''' (6)
* {{NogRep|ARG}}
* {{NogRep|BRA}}
* {{NogRep|EKV}}
* {{NogRep|KOL}}
* {{NogRep|PAR}}
* {{NogRep|URU}}
'''[[OFC]]''' (1)
* {{NogRep|NZL}}
{{col-4}}
'''[[UEFA]]''' (16)
* {{NogRep|AUT}}
* {{NogRep|BEL}}
* {{NogRep|BIH}}
* {{NogRep|ČEŠ}}
* {{NogRep|ENG}}
* {{NogRep|FRA}}
* {{NogRep|HRV}}
* {{NogRep|NIZ}}
* {{NogRep|NOR}}
* {{NogRep|NJE}}
* {{NogRep|POR}}
* {{NogRep|ŠKO}}
* {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
* {{NogRep|ŠVE}}
* {{NogRep|ŠVI}}
* {{NogRep|TUR}}
{{col-end}}

== Gradovi domaćini ==

Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).&lt;ref name=&quot;bids&quot;&gt;{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}&lt;/ref&gt; Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,&lt;ref name=&quot;vancouver_candidatecity&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je dovelo broj gradova domaćina na 24. 

Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}&lt;/ref&gt; FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.&lt;ref name=&quot;ESPN-Schedule&quot;&gt;{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}&lt;/ref&gt; Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]].

Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FIFA stadia&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}&lt;/ref&gt; Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.&lt;ref name=&quot;FIFA stadia&quot;/&gt;

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]]
!{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]]
!{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]]
!{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]]
!{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]]
!{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]]
|-
|[[AT&amp;T Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Dallas Stadium)}}
|[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]&lt;br&gt;{{small|(Mexico City Stadium)}}
|[[MetLife Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(New York New Jersey Stadium)}}
|[[Mercedes-Benz Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Atlanta Stadium)}}
|[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Kansas City Stadium)}}
|[[NRG Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Houston Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''94,000'''
|Kapacitet: '''83,000'''
|Kapacitet: '''82,500'''
|Kapacitet: '''75,000'''
|Kapacitet: '''73,000'''
|Kapacitet: '''72,000'''
|-
|[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]]
|[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]]
|[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]]
|[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]]
|[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]]
|[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]]
|-
!{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]]
!rowspan=&quot;8&quot; colspan=&quot;4&quot;|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=&lt;b&gt;Zapadna regija&lt;/b&gt;,1 |legendItem2=&lt;b&gt;Centralna regija&lt;/b&gt;,5,14 |legendItem3=&lt;b&gt;Istočna regija&lt;/b&gt;,11,25

&lt;!-- Western region --&gt;

|label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]]

|label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]]

|label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]]

|label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]]

&lt;!-- Central region --&gt;

|label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&amp;T Stadium]]

|label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]]

|label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]]

|label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]]

|label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]]

|label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]]

&lt;!-- Eastern region --&gt;

|label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]]

|label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red
|mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]]

|label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]]

|label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]]

|label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]]

|label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]]
}}
!{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]]
|-
|[[Levi's Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}
|[[SoFi Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Los Angeles Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''71,000'''
|Kapacitet: '''70,000'''
|-
|[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]]
|[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]]
|-
!{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]]
!{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]]
|-
|[[Lincoln Financial Field]]&lt;br&gt;{{small|(Philadelphia Stadium)}}
|[[Lumen Field]]&lt;br&gt;{{small|(Seattle Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''69,000'''
|Kapacitet: '''69,000'''
|-
|[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]]
|[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]]
|-
!{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]]
!{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]]
!{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]]
!{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]]
!{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]]
!{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]]
|-
|[[Gillette Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Boston Stadium)}}
|[[Hard Rock Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Miami Stadium)}}
|[[BC Place]]&lt;br&gt;{{small|(BC Place Vancouver)}}
|[[Estadio BBVA]]&lt;br&gt;{{small|(Estadio Monterrey)}}
|[[Estadio Akron]]&lt;br&gt;{{small|(Estadio Guadalajara)}}
|[[BMO Field]]&lt;br&gt;{{small|(Toronto Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''65,000'''
|Kapacitet: '''65,000'''
|Kapacitet: '''54,000'''
|Kapacitet: '''53,500'''
|Kapacitet: '''48,000'''
|Kapacitet: '''45,000'''
|-
|[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]]
|[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]]
|[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]]
|[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]]
|[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]]
|[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]]
|}
&lt;/center&gt;

== Finalni ždrijeb ==

Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}&lt;/ref&gt; Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}&lt;/ref&gt; Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}&lt;/ref&gt; Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. 

Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.&lt;ref name=&quot;Schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}&lt;/ref&gt; Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. 

Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,&lt;ref&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}&lt;/ref&gt; odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 1
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|- 
| {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}}
| {{center|[[#Grupa D|D]]}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14
|-
| {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}}
| {{center|[[#Grupa A|A]]}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 15
|- style=&quot;border-bottom:2px solid blue;&quot;
| {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}}
| {{center|[[#Grupa B|B]]}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 27
|-
| {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1
|-
| {{fb|ARG}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 2
|-
| {{fb|FRA}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 3
|-
| {{fb|ENG}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 4
|-
| {{fb|BRA}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 5
|-
| {{fb|POR}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 6
|-
| {{fb|NIZ}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 7
|-
| {{fb|BEL}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 8
|-
| {{fb|NJE}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 9
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 2
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|-
| {{fb|HRV}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 10
|-
| {{fb|MAR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 11
|-
| {{fb|KOL}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 13
|-
| {{fb|URU}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 16
|-
| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 17
|-
| {{fb|JAP}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 18
|-
| {{fb|SEN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 19
|-
| {{fb|IRN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 20
|-
| {{fb|JKO}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 22
|-
| {{fb|EKV}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 23
|-
| {{fb|AUT}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 24
|-
| {{fb|AUS}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 26
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 3
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|-
| {{fb|NOR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 29
|-
| {{fb|PAN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 30
|-
| {{fb|EGI}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 34
|-
| {{fb|ALŽ}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 35
|-
| {{fb|ŠKO}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 36
|-
| {{fb|PAR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 39
|-
| {{fb|TUN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 40
|-
| {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]]
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 42
|-
| {{fb|UZB}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 50
|-
| {{fb|KAT}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 51
|-
| {{fb|SAU}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 60
|-
| {{fb|JAR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 61
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}}
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|-
| {{fb|JOR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 66
|-
| {{fb|ZEL}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 68
|-
| {{fb|GAN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 72
|-
| {{fb|CUW}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 82
|-
| {{fb|HAI}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 84
|-
| {{fb|NZL}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 86
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}}
| style=&quot;text-align:center&quot; rowspan=&quot;6&quot; {{N/a}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path B winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path C winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}}
|}
{{notelist}}

== Suci ==

FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;

Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako:

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
!colspan=&quot;4&quot;|Lista sudaca
|-
!Konfederacija
!Glavni sudac
!Pomoćni suci
!VAR suci
|-
|rowspan=&quot;8&quot;|[[AFC]]
|{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])
|rowspan=&quot;8&quot;|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}}
|rowspan=&quot;8&quot;|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}}
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]])
|-
|{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]])
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]])
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]])
|-
|{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]])
|-
|{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]])
|-
|{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]])
|-
|rowspan=&quot;7&quot;|[[CAF]]
|&lt;s&gt;{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])&lt;/s&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;7&quot;|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}}
|rowspan=&quot;7&quot;|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}}
|-
|{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]])
|-
|{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]])
|-
|{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]])
|-
|{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]])
|-
|{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]])
|-
|{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]])
|-
|rowspan=&quot;9&quot;|[[CONCACAF]]
|{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]])
|rowspan=&quot;9&quot;|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}}
|rowspan=&quot;9&quot;|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}}
|-
|{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]])
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]])
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]])
|-
|{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]])
|-
|{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]])
|-
|{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]])
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]])
|-
|{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]])
|-
|rowspan=&quot;12&quot;|[[CONMEBOL]]
|{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]])
|rowspan=&quot;12&quot;|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}}
|rowspan=&quot;12&quot;|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}}
|-
|{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]])
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]])
|-
|{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]])
|-
|{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]])
|-
|{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]])
|-
|{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]])
|-
|{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]])
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]])
|-
|{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]])
|-
|{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]])
|-
|{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]])
|-
|[[OFC]]
|{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]])
|Isaac Trevis ([[Novi Zeland]])
|{{N/A|—}}
|-
|rowspan=&quot;15&quot;|[[UEFA]]
|{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]])
|rowspan=&quot;15&quot;|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}}
|rowspan=&quot;15&quot;|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|&lt;s&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])&lt;/s&gt;&lt;ref name=&quot;RD1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RD2&quot;/&gt;|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])&lt;ref name=&quot;RD1&quot;&gt;{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RD2&quot;&gt;{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]])
|-
|{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]])
|-
|{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]])
|-
|{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]])
|-
|{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]])
|-
|{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]])
|-
|{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]])
|-
|{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]])
|-
|{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]])
|-
|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]])
|-
|{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]])
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]])
|-
|{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]])
|-
|{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]])
|}

== Grupna faza ==
{{quote box| width=20%| quote = 
'''Legenda:'''

:{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja.
:{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. 
:{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}}
'''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.''

Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
# Broj bodova u svim utakmicama u grupi;
# Gol razlika u svim utakmicama u grupi;
# Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi;
# Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima;
# Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima;
# Više postignutih golova u međusobnim susretima;
# Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici):
##Žuti karton: -1 bod
##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda
##Direktni crveni karton: -4 boda
##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova
# Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici;
# Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti.

=== Grupa A ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|MEX}}
|'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|JAR}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|JKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4
|}

{{footballbox
|datum= [[11. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}}
|strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}&lt;br&gt;[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[11. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Češka}}
|strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}&lt;br&gt;[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}}
|strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 44,985
|sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}}
|strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}}
|strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 67,442
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Južna Koreja}}
|strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 45,522
|sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Meksiko}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}&lt;br&gt;[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}&lt;br&gt;[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Južna Koreja}}
|strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 51,243
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]]
}}

=== Grupa B ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|ŠVI}}
|'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|KAN}}
|'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|BIH}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|KAT}}
|'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8
|}

{{footballbox
|datum= [[12. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}}
|strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,002
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švicarska}}
|strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}}
|strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 67,966
|sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}}
|strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}&lt;br&gt;[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}&lt;br&gt;[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}}
|strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,026
|sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}}
|rezultat= 6:0
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Katar}}
|strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}&lt;br&gt;[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}&lt;br&gt;[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}&lt;br&gt;[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kanada}}
|strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}&lt;br&gt;[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}}
|strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Katar}}
|strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}&lt;br&gt;[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}&lt;br&gt;[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}}
|strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}

=== Grupa C ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|BRA}}
|'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|MAR}}
|'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|HAI}}
|'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6
|}

{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}}
|strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663 
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Škotska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 64,146
|sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji=  64,146
|sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Haiti}}
|strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}&lt;br&gt;[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Brazil}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}&lt;br&gt;[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,487
|sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}}
|rezultat= 4:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Haiti}}
|strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}&lt;br&gt;[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}&lt;br&gt;[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}&lt;br&gt;[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}}
|strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}&lt;br&gt;[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]]
}}

=== Grupa D ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}}
|'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|AUS}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|PAR}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|TUR}}
|'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2
|}

{{footballbox
|datum= [[12. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Paragvaj}}
|strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}&lt;br&gt;[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}&lt;br&gt;[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}}
|strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Turska}}
|strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}&lt;br&gt;[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Australija}}
|strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}&lt;br&gt;[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Paragvaj}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,827
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}&lt;br&gt;[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}}
|strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}&lt;br&gt;[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Australija}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,827
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}

=== Grupa E ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|NJE}}
|'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]]
|'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|EKV}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|CUW}}
|'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8
|}

{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}}
|rezultat= 7:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Curaçao}}
|strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}&lt;br&gt;[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}&lt;br&gt;[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}&lt;br&gt;[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}&lt;br&gt;[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}&lt;br&gt;[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,021
|sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Ekvador}}
|strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,274
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}}
|strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}}
|strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Curaçao}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 68,598
|sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Njemačka}}
|strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}&lt;br&gt;[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}}
|strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]]
}}

=== Grupa F ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|NIZ}}
|'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|JAP}}
|'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|'''4'''||3||1||1||1||7||7||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|TUN}}
|'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10
|}

{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Japan}}
|strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}&lt;br&gt;[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}}
|strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}&lt;br&gt;[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 69,285
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}}
|rezultat= 5:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Tunis}}
|strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}&lt;br&gt;[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}&lt;br&gt;[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}&lt;br&gt;[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}}
|strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 50,987
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}}
|rezultat= 5:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švedska}}
|strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}&lt;br&gt;[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}&lt;br&gt;[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}}
|strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}}
|rezultat= 0:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Japan}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}&lt;br&gt;[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}&lt;br&gt;[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 51,243
|sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švedska}}
|strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}}
|strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,137
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Nizozemska}}
|strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}}
|strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}&lt;br&gt;[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}&lt;br&gt;[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 68,391
|sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]]
}}

=== Grupa G ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|BEL}}
|'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|EGI}}
|'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|IRN}}
|'''3'''||3||0||3||0||3||3||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|NZL}}
|'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6
|}

{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}}
|strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,775
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Novi Zeland}}
|strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}&lt;br&gt;[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}}
|strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,108
|sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Iran}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,317
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}}
|strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}&lt;br&gt;[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}&lt;br&gt;[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Iran}}
|strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}}
|strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}}
|rezultat= 1:5
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Belgija}}
|strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}}
|strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}&lt;br&gt;[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}&lt;br&gt;[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}&lt;br&gt;[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}

=== Grupa H ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|ZEL}}
|'''3'''||3||0||3||0||2||2||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|URU}}
|'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|SAU}}
|'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4
|}

{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 67,640
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Urugvaj}}
|strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}}
|strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 62,764
|sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 4:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}}
|strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}&lt;br&gt;[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}}
|strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}&lt;br&gt;[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}}
|strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}&lt;br&gt;[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,003
|sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,278
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Španjolska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 45,065
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}

=== Grupa I ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|FRA}}
|'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|NOR}}
|'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|SEN}}
|'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|IRK}}
|'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11
|}

{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Senegal}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}&lt;br&gt;[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}}
|strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,545
|sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}}
|rezultat= 1:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Norveška}}
|strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}}
|strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}&lt;br&gt;[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}&lt;br&gt;[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,106
|sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Irak}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}&lt;br&gt;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Senegal}}
|strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}&lt;br&gt;[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}}
|strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}}
|rezultat= 1:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Francuska}}
|strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}}
|strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}&lt;br&gt;[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 64,146
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] 
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}}
|rezultat= 5:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Irak}}
|strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}&lt;br&gt;[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}&lt;br&gt;[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}&lt;br&gt;[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]]
}}

=== Grupa J ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|ARG}}
|'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|AUT}}
|'''4'''||3||1||1||1||6||6||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|JOR}}
|'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5
|}

{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Alžir}}
|strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Jordan}}
|strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}&lt;br&gt;[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}&lt;br&gt;[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}}
|strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,527
|sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Austrija}}
|strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,649
|sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Alžir}}
|strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}}
|strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}&lt;br&gt;[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,371
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}}
|rezultat= 3:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Austrija}}
|strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}&lt;br&gt;[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}}
|strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}&lt;br&gt;[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}&lt;br&gt;[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Argentina}}
|strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}}
|strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}&lt;br&gt;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}&lt;br&gt;[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,649
|sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]]
}}

=== Grupa K ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|KOL}}
|'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|POR}}
|'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|COD}}
|'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|UZB}}
|'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9
|}

{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|DR Kongo}}
|strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}}
|strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kolumbija}}
|strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}}
|strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}&lt;br&gt;[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}&lt;br&gt;[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 5:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Uzbekistan}}
|strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}&lt;br&gt;[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}&lt;br&gt;[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}&lt;br&gt;[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|DR Kongo}}
|strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 45,358
|sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Portugal}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,478
|sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Uzbekistan}}
|strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}&lt;br&gt;[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]]
}}

=== Grupa L ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|ENG}}
|'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|HRV}}
|'''6'''||3||2||0||1||5||5||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|GAN}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|PAN}}
|'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4
|}

{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 4:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Hrvatska}}
|strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}&lt;br&gt;[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}&lt;br&gt;[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}}
|strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}&lt;br&gt;[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,389
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Panama}}
|strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 42,942
|sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Gana}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,983
|sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Hrvatska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}&lt;br&gt;[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Gana}}
|strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}&lt;br&gt;[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}}
|strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]]
}}

=== Rangiranje trećeplasiranih momčadi ===
{| style=&quot;background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}&quot;
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}}
! | Grupa
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;40&quot;|Bod.
!width=&quot;40&quot;|Ut.
!width=&quot;40&quot;|Pob.
!width=&quot;40&quot;|N.
!width=&quot;40&quot;|Por.
!width=&quot;40&quot;|Pos.
!width=&quot;40&quot;|Pri.
!width=&quot;40&quot;|GR
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|[[#Grupa K|K]]
|align=left|{{NogRep|COD}}
|'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|[[#Grupa F|F]]
|align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|'''4'''||3||1||1||1||7||7||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|[[#Grupa L|L]]
|align=left|{{NogRep|GAN}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|4.
|[[#Grupa E|E]]
|align=left|{{NogRep|EKV}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|5.
|[[#Grupa B|B]]
|align=left|{{NogRep|BIH}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|6.
|[[#Grupa J|J]]
|align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|7.
|[[#Grupa D|D]]
|align=left|{{NogRep|PAR}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|8.
|[[#Grupa I|I]]
|align=left|{{NogRep|SEN}}
|'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2
|-
|9.
|[[#Grupa G|G]]
|align=left|{{NogRep|IRN}}
|'''3'''||3||0||3||0||3||3||0
|-
|10.
|[[#Grupa A|A]]
|align=left|{{NogRep|JKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1
|-
|11.
|[[#Grupa C|C]]
|align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3
|-
|12.
|[[#Grupa H|H]]
|align=left|{{NogRep|URU}}
|'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1
|}
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |
Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
# Najviše osvojenih bodova;
# Bolja gol razlika;
# Veći broj postignutih golova;
# Manje disciplinskih bodova;
# Pozicija na najrecentnijoj ljestvici;
# Pozicija na starijim ljestvicama.

|}

== Faza na izbacivanje ==
&lt;section begin=&quot;Bracket&quot; /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}}
|[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0
|[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1
|[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}}
|[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1
|[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0
|[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0
|[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2
|[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1
|[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2
|[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0
|[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1
|[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2
|[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}}
|[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0
|[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1
|[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3
|[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1
|[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4
|[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2
|[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3
|[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2
|[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}}
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}|2|{{flag|Maroko}}|0
|[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|2|{{flag|Belgija}}|1
|[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}|1|{{flag|Engleska}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|2
|[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Švicarska|size=16px}}|1
&lt;!--Semifinals--&gt;
|[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Francuska}}|0|{{flag|Španjolska}}|2
|[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|1|{{flag|Argentina}}|2
&lt;!--Final--&gt;
|[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Španjolska}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|1|{{flag|Argentina}}|0
&lt;!--Match for third place--&gt;
|[[18. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Engleska}}|
}}&lt;section end=&quot;Bracket&quot; /&gt;

=== Šesnaestina finala ===

{{footballbox
|datum= [[28. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kanada}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 69,237
|sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[29. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Japan}}
|strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}&lt;br&gt;[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}}
|strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[29. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}}
|rezultat= 1:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Paragvaj}}
|strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}}
|strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}}
|11m=3:4
|11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}}
|11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[José Canale|Canale]]
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,945
|sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[29. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}}
|rezultat= 1:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}}
|strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}}
|11m=2:3
|11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}}
|11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 51,243
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[30. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Norveška}}
|strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}}
|strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}&lt;br&gt;[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 69,665
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[30. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švedska}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}&lt;br&gt;[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[30. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Ekvador}}
|strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}&lt;br&gt;[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[1. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|DR Kongo}}
|strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}}
|strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[1. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}}
|rezultat= 3:2
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Senegal}}
|strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}&lt;br&gt;[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}}
|strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}&lt;br&gt;[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[1. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj]
|momčad2= {{flagcountry|BIH}}
|strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}&lt;br&gt;[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,827
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[2. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Austrija}}
|strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}&lt;br&gt;[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[2. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Hrvatska}}
|strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}&lt;br&gt;[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}}
|strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[2. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Alžir}}
|strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[3. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}}
|rezultat= 1:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}}
|strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}}
|11m=2:4
|11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}}
|11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]]
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,244
|sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[3. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:2
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}}
|strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}&lt;br&gt;[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}&lt;br&gt;[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}}
|strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}&lt;br&gt;[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,478
|sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[3. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Gana}}
|strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}

=== Osmina finala ===

{{footballbox
|datum= [[4. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}&lt;br&gt;[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[4. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Francuska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[5. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Norveška}}
|strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}}
|strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[5. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 2:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}&lt;br&gt;[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}}
|strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}&lt;br&gt;[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[6. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Španjolska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,649
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[6. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 1:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Belgija}}
|strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}}
|strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}&lt;br&gt;[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}&lt;br&gt;[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[7. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}&lt;br&gt;[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}&lt;br&gt;[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}}
|strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}&lt;br&gt;[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[7. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 0:0
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kolumbija}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=4:3
|11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}}
|11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]]
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}

=== Četvrtfinale ===

{{footballbox
|datum= [[9. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|60}}&lt;br&gt;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,811
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[10. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Belgija}}
|strijelci1= [[Fabián Ruiz|Ruiz]] {{gol|30}}&lt;br&gt;[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|88}}
|strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|41}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[11. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}}
|rezultat= 1:2
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= [[Andreas Schjelderup|Schjelderup]] {{gol|36}}
|strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|45+2}}, {{gol|93}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,478
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[11. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švicarska}}
|strijelci1= [[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Julián Álvarez (fudbaler)|Álvarez]] {{gol|112}}&lt;br&gt;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|120+1}}
|strijelci2= [[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|67}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]]
}}

=== Polufinale ===

{{footballbox
|datum= [[14. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Španjolska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|22|pen}}&lt;br&gt;[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|58}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,176
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[15. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Argentina}}
|strijelci1= [[Anthony Gordon (fudbaler)|Gordon]] {{gol|55}}
|strijelci2= [[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|85}}&lt;br&gt;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|90+2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}

=== Utakmica za treće mjesto ===

{{footballbox
|datum= [[18. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 4:6
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|48}}, {{gol|66}}&lt;br&gt;[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|54}}&lt;br&gt;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|90+6}}
|strijelci2= [[Declan Rice|Rice]] {{gol|3}}&lt;br&gt;[[Ezri Konsa|Konsa]] {{gol|18}}&lt;br&gt;[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|37}}, {{gol|45+1}}, {{gol|87|pen}}&lt;br&gt;[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|90+8}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,478
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}

=== Finale ===

{{footballbox
|datum= [[19. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 1:0
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Argentina}}
|strijelci1= [[Ferran Torres|Torres]] {{gol|106}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}

==Statistike i nagrade==

===Statistike===
{{small|'''Ažurirano:''' [[19. srpnja]] [[2026.]]}}
{| style=&quot;background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}&quot;
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |
'''Prvi pogodak'''
* {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]])

'''Najbrži pogodak'''
* {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]])

'''Najkasniji pogodak'''
* {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.)

'''Prvi žuti karton'''
* {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]])

'''Prvi crveni karton'''
* {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]])

'''Najstariji igrač s nastupom'''
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}}

'''Najmlađi igrač s nastupom'''
* {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}}

'''Najstariji igrač s postignutim golom'''
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}}

'''Najmlađi igrač s postignutim golom'''
* {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}}

'''Prvi hat-trick'''
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]])

'''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)'''
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]
* {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]
* {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]
* {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]

| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |

'''Najviše golova na utakmici'''
* {{flag|Francuska}} 4:6 [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}

'''Najmanje golova na utakmici'''
* {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}}
* {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}}
* {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}}
* {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}}
* {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}}
* {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}}
* {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
* {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}

'''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (20)'''
* {{NogRep|ENG}}
* {{NogRep|FRA}}

'''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)'''
* {{NogRep|ENG}}
* {{NogRep|IRK}}
* {{NogRep|TUN}}

'''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (1)'''
* {{NogRep|KOL}}
* {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}

'''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)'''
* {{NogRep|PAN}}

|}

===Strijelci===
{{small|'''Ažurirano:''' [[19. srpnja]] [[2026.]]}}

;10 golova
{{div col|4}}
* {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]
{{div col end}}

;8 golova
{{div col|4}}
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]
{{div col end}}

;7 golova
{{div col|4}}
* {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]
* {{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]
{{div col end}}

;6 golova
{{div col|4}}
* {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]
* {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]
{{div col end}}

;5 golova
{{div col|4}}
* {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]
{{div col end}}

;4 gola
{{div col|4}}
* {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
* {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]
* {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]]
{{div col end}}

;3 gola
{{div col|4}}
* {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]]
* {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]
* {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]
* {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]
* {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]
* {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]
* {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]
* {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]'''
* {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]
* {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]
* {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]
* {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]]
* {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]
* {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]
{{div col end}}

;2 gola
{{div col|4}}
* {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]]
* {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]
* {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]]
* {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]]
* {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]
* {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]'''
* {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]
* {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]
* {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]
* {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]
* {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]
* {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]
* {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]
* {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]
* {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]
* {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]
* {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]
* {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]
* {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]
* {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]
* {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]
* {{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]]
* {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]
{{div col end}}

;1 gol
{{div col|4}}
* {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]
* {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]
* {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]
* {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]
* {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]
* {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]
* {{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]]
* {{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]]
* {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]
* {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]
* {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]
* {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]]
* {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]
* {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
* {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]
* {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]
* {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]]
* {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]]
* {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]]
* {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]]
* {{flagicon|BRA}} [[Neymar]]
* {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]
* {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]
* {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]
* {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]
* {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]
* {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]
* {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]
* {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]]
* {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]
* {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]
* {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]
* {{flagicon|ENG}} [[Anthony Gordon (fudbaler)|Anthony Gordon]]
* {{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]
* {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]
* {{flagicon|ENG}} [[Declan Rice]]
* {{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]]
* {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]
* {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]
* {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]
* {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]]
* {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]]
* {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]]
* {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]]
* {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]]
* {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]]
* {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]
* {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]
* {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]]
* {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]
* {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]
* {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]
* {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]
* {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]
* {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]
* {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]
* {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]
* {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]
* {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]
* {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]
* {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]
* {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]
* {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]
* {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]
* {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]
* {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]]
* {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]
* {{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]]
* {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]
* {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]
* {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]
* {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]
* {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]
* {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]
* {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]
* {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]
* {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]
* {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]
* {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]
* {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]
* {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]
* {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]]
* {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]
* {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] 
* {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]
* {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]
* {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]
* {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]]
* {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]]
* {{flagicon|POR}} [[João Neves]]
* {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]
* {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]
* {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]
* {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]
* {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]
* {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]
* {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]
* {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]
* {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]
* {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]
* {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]
* {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]
* {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]
* {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]
* {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]
* {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]
* {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]]
* {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]]
* {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]
* {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]
* {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]
{{div col end}}

;1 autogol
{{div col|4}}
* {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}}
* {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}}
* {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}}
* {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}}
* {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}}
* {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]] {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}}
* {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}}
* {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}}
* {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}}
* {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}}
* {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}}
* {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}}
{{div col end}}

;2 autogola
{{div col|4}}
* {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}}
{{div col end}}

===Jedanaesterci===
Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre:
{| style=&quot;background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}&quot; 
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |
==== Realizirani ====
* {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a
* {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]]
* {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a
* {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]]
* {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]]
* {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a
* {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a
* {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]]
* {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a
* {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]]
* {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]]
* {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]]
* {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] za [[Španjolska|Španjolsku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]]
* {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]]
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |

==== Promašeni ====
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]]
* {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]]
* {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]]
* {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]]
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]]
* {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Maroko|Maroka]]

|}

===Nagrade===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto; width: 20%;&quot;
|-
!Pobjednici&lt;br&gt;FIFA Svjetskog prvenstva 2026.
|-
|align=center|{{flagicon|ŠPA|size=100px}}&lt;br&gt;'''[[Fudbalska reprezentacija Španije|ŠPANJOLSKA]]'''&lt;br /&gt;'''2. naslov'''
|}
&lt;br&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto; width: 100%;&quot;
|-
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]]
|-
|align=center| {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] {{small|(10 golova)}}
|align=center| {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]
|align=center| {{flagicon|ŠPA}} [[Unai Simón]]
|align=center| {{flagicon|ŠPA}} [[Pau Cubarsí]]
|align=center| {{NogRep|NIZ}}
|}

==== Idealna momčad ====

FIFA je na službenim stranicama pozvala navijače da izaberu idealnu momčad prvenstva, a rezultat je bio sljedeći:&lt;ref&gt;{{cite web |last=Navarrete |first=Lucas |url=https://sports.yahoo.com/articles/mbapp-bellingham-cucurella-2026-fifa-135513147.html |title=Mbappé, Bellingham and Cucurella make 2026 FIFA World Cup Dream XI |publisher=Yahoo! Sports |date=22 July 2026 |access-date=2026-07-23 |archive-date=2026-07-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260723125208/https://sports.yahoo.com/articles/mbapp-bellingham-cucurella-2026-fifa-135513147.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/DbGlRLbk1pJ/?igsh=bjQ3aWVyNzlzZGQx| title=Instagram }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto; width: 80%;&quot;
|-
!Vratar
!Braniči
!Veznjaci
!Napadači
|-
|align=left valign=top|{{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]

|align=left valign=top|{{ubl|{{flagicon|ŠPA}} [[Marc Cucurella]]|{{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]|{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]]|{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]]}}

|align=left valign=top|{{ubl|{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]|{{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]|{{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]}}

|align=left valign=top|{{ubl|{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]|{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]|{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]}}

|}

== Konačni poredak ==
[[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}}
{{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}}
{{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}}
{{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]]
[[File:Spain World Cup Winners Argentina v Spain 19 July 2026-1.jpg||upright=2.0|thumb|Reprezentacija Španjolske podiže trofej FIFA Svjetskog prvenstva nakon pobjede nad Argentinom u finalu.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
|-
!width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod.
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Finale'''
|-bgcolor=gold
| 1  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}} || [[#Grupa H|H]] || 8 || 7 || 1 || 0 || 14 || 1 || +13 || 22
|-bgcolor=silver
| 2  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ARG}} || [[#Grupa J|J]] || 8 || 7 || 0 || 1 || 19 || 8 || +11 || 21
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Treće i četvrto mjesto'''
|-bgcolor=cc9966
| 3  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ENG}} || [[#Grupa L|L]] || 8 || 6 || 1 || 1 || 20 || 12 || +8 || 19
|-bgcolor=beige
| 4  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|FRA}} || [[#Grupa I|I]] || 8 || 6 || 0 || 2 || 20 || 10 || +10 || 18
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Četvrtfinale'''
|-
| 5  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|NOR}} || [[#Grupa I|I]] || 6 || 4 || 0 || 2 || 13 || 11 || +2 || 12
|-
| 6  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|BEL}} || [[#Grupa G|G]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 14 || 5 || +1 || 11
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| 7  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|MAR}} || [[#Grupa C|C]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 10 || 6 || +4 || 11
|-
| align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ŠVI}} || [[#Grupa B|B]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 10 || 6 || +4 || 11
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Osmina finala'''
|-
| 9  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12
|-
| 10 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11
|-
| 11 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10
|-
| 12 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9
|-
| 13 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8
|-
| 14 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7
|-
| 15 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6
|-
| 16 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Šesnaestina finala'''
|-
| 17 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8
|-
| 18 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7
|-
| 19 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6
|-
| 20 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6
|-
| 21 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5
|-
| 22 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5
|-
| 23 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4
|-
| 24 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4
|-
| 25 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4
|-
| 26 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4
|-
| 27 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4
|-
| 28 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4
|-
| 29 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4
|-
| 30 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4
|-
| 31 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3
|-
| 32 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Grupna faza'''
|-
| 33 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3
|-
| 34 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3
|-
| 35 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3
|-
| 36 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3
|-
| 37 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2
|-
| 38 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2
|-
| 39 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1
|-
| 40 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1
|-
| 41 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1
|-
| 42 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1
|-
| 43 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0
|-
| 44 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0
|-
| 45 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0
|-
| 46 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0
|-
| 47 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0
|-
| 48 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0
|}

== Marketing ==

=== Službena lopta ===
{{main|Adidas Trionda}}
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         = horizontal
 | background color  = 
 | total_width       = 500px
 | caption_align     = 
 | image1            = Trionda (cropped).jpg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = 
 | image2            = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | caption2          = 
 | footer            = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine.

}}
Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da &quot;trionda&quot; na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}&lt;/ref&gt; Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;

=== Maskote ===
{{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}}
Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}&lt;/ref&gt; 

=== Muzika ===
{{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}}
Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva &quot;FIFA World Cup 26 Theme Song&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt; Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma &quot;[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]&quot;, koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}&lt;/ref&gt; Druga pjesma, &quot;[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]&quot;, koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.&lt;ref&gt;{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; Treća pjesma, &quot;[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]&quot;, koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}}
*[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com

{{Svjetski kup FIFA}}
{{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:2026.]]
[[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]]
[[Kategorija:Fudbal u Kanadi]]
[[Kategorija:Fudbal u Meksiku]]
[[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>9hu9epru6dc0a9qukucsi3unvg61sh7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nedostaje taksokvir</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4724926</id>
    <revision>
      <id>42684296</id>
      <parentid>42683373</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T01:48:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42684296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="772" sha1="o2tb51uolp22j7qfq915u2v15xuy2bc" xml:space="preserve">&lt;!--{{Missing-taxobox}} begin{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{&lt;includeonly&gt;subst:&lt;/includeonly&gt;NAMESPACE}}|&lt;includeonly&gt;[[Category:Pages with incorrectly substituted templates|{{PAGENAME}}]]&lt;/includeonly&gt;|}}--&gt;{{Ambox
| name  = Missing-taxobox
| type = style
| issue = '''Ovom članku nedostaje [[Wikipedija:Sistem automatskih taksokvira|taksokvir]].'''&lt;br /&gt;
| fix = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] dodavanjem odgovarajućeg taksokvira.
| stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important;
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Članci kojima nedostaju taksokviri|{{PAGENAME}}]]&lt;/includeonly&gt;&lt;!--{{Missing-taxobox}} end--&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
[[Category:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
[[Kategorija:Šabloni taksokvira]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>o2tb51uolp22j7qfq915u2v15xuy2bc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684297</id>
      <parentid>42684296</parentid>
      <timestamp>2026-09-10T01:53:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: kada ovo bude spremno, dokumentirati na [[WP:ŠZO]]</comment>
      <origin>42684297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="604" sha1="4xblvj2ckefxrwm2jblbsx1kc4bslz0" xml:space="preserve">{{Ambox
| name  = Missing-taxobox
| type = style
| slika = [[File:Codex icon puzzle color-warning.svg|40px|alt=|link=|class=skin-invert|Nedostaje taksokvir]]
| issue = '''Ovom članku nedostaje [[Wikipedija:Sistem automatskih taksokvira|taksokvir]].'''&lt;br /&gt;
| fix = [[Special:Edit/{{FULLPAGENAME}}|Poboljšajte ga]] dodavanjem odgovarajućeg taksokvira.
| stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important;
| all = Članci kojima nedostaju taksokviri
}}&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
[[Category:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
[[Kategorija:Šabloni taksokvira]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4xblvj2ckefxrwm2jblbsx1kc4bslz0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darijenska spletka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4724959</id>
    <revision>
      <id>42684096</id>
      <parentid>42683775</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T12:35:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42684096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38199" sha1="hp2mwccitsc9fyt0uljka6yhcu8o33x" xml:space="preserve">[[File:New Caledonia in Darien2.jpg|thumb|450px|&quot;Nova karta [[Darijenska prevlaka|Darijenske prevlake]] u Americi, [[Panamski zaljev|Panamskog zaljeva]], zaljeva Vallona ili sv. Michaela, s pripadajućim otocima i zemljama&quot;. Izvor je ''Pismo koje sadrži opis Darijenske prevlake'', [[Edinburgh]], [[1699.]] godina. Škotsko naselje [[Novi Edinburgh]] može se vidjeti na obali, gore desno.]]
'''Darijenska spletka''' ([[engleski]]: ''Darien scheme''), znana još i kao '''Darijenski pothvat''' ([[engleski]]: ''Darien venture'') i '''Darijenski projekt''' ([[španjolski]]: ''Proyecto Darién'') bio je neuspjeli pokušaj, mahom financiran od strane bogatih investitora iz [[Kraljevina Škotska|Kraljevine Škotske]], uspostave škotske kolonije imena '''Nova Kaledonija''' ([[engleski]]: ''New Caledonia'') ili '''Britanska Panama''' ([[engleski]]: ''Britain-in-Panama'') na području [[Darijenski rascjep|Darijenskog rascjepa]] (današnja [[Panama]]) s kraja [[17. vijek|XVII. vijeka]], a s ciljem jačanja utjecaja i stjecanja lokalnog bogatstva. Cilj je bio da kolonija, koja je trebala biti utemeljena u [[Darijenski zaljev|Darijenskom zaljevu]], utemelji i upravlja rutom koja bi povezivala [[Tihi ocean|Tihi]] i [[Atlantski ocean]] preko kopna. Financijeri su znači da je [[Vasco Núñez de Balboa]], koji je prvi ugledao Tihi ocean, došao do Pacifika prešavši [[Panamska prevlaka|prevlaku]] preko [[Darién]]a. Kolonizatori su proklamirali i suverenitet nad &quot;Rakovim otokom&quot; (današnji [[Vieques, Puerto Rico|Vieques]] u [[Portoriko|Portoriku]]) [[1698.]] godine, ali to je bilo kratkoga vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=https://www.academia.edu/277924 |title=To Get Rich for Our Homeland: The Company of Scotland and the Colonization of the Isthmus of Darien |journal=Clahr: Colonial Latin American Historical Review |last1=Hidalgo |first1=Dennis R. |date=January 2001 |archive-date=21 April 2022 |access-date=6 July 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220421050552/https://www.academia.edu/277924 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Pokušaj naseljavanja neslavno je propao; preko 80% sudionika umrlo je u roku od jedne godine, a samo je naselje čak dva puta bilo napuštano.&lt;ref&gt;''The Week'', &quot;How Scottish Independence Vanished...&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LittleBBC&gt;Little, &quot;The Caribbean colony...&quot;&lt;/ref&gt; Danas to područje pripada provinciji [[Guna Yala]] u [[Panama|Panami]].

Razlozi za ovako katastrofalan neuspjeh projekta brojni su, a uključuju loše planiranje i opremanje ekspedicije, podijeleno vodstvo, izostanak trgovinskih odnosa s lokalnim plemenima te susjednim nizozemskim i engleskim kolonijama,&lt;ref name=&quot;Ibeji&quot; /&gt; epidemijama tropskih bolesti, sveopća opozicija projektu od strane trgovinskih lobija u Engleskoj&lt;ref name=&quot;Ibeji&quot;&gt;{{cite web |last1=Ibeji |first1=Mike |date=17 February 2011 |title=The Darien Venture |url=https://www.bbc.co.uk/history/british/civil_war_revolution/scotland_darien_01.shtml |access-date=16 April 2017 |website=BBC British History |publisher=BBC |archive-date=17 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240217170941/https://www.bbc.co.uk/history/british/civil_war_revolution/scotland_darien_01.shtml |url-status=live }}&lt;/ref&gt; te pogreška u neanticipiranju vojnog odgovora Španjolske, koja je polagala pravo na cjelokupno područje. Naselje je trajno napušteno [[1700.]] godine nakon španjolske opsade u sklopu koje je blokirana i luka.&lt;ref&gt;Monaghan, ''Renaissance, Reformation...'', p. 56.&lt;/ref&gt; 

Kako je [[Škotska kompanija]], koja je utemeljena u svrhu provođenja projekta, bila kapitalni projekt koji je okupio gotovo 20% svog novca koji je tada cirkulirao u Škotskoj, propast Darijenske spletke bacila je cijeli [[Lowlands, Škotska|Lowlands]] u financijsku krizu. Upravo je ovo bio jedan od glavnih razloga koji su doveli do popuštanja otpora prema [[Zakoni o uniji 1707.|Zakonu o uniji]] iz [[1707.]] godine.{{Sfn|McNeill|2010}}

== Nastanak ideje ==

Kraj [[17. vijek|XVII. vijeka]] bio je vrlo težak period za [[Škotska|Škotsku]] kao i za ostatak Europe. Sredinom desetljeća ([[1695.]] – [[1697.]]) [[Estonija|Estoniju]], [[Latvija|Latviju]], [[Finska|Finsku]], [[Norveška|Norvešku]] i [[Švedska|Švedsku]] pogodila je [[Velika glad (1695–1697)|katastrofalna glad]], dok je u [[Francuska|Francuskoj]] i sjevernoj [[Italija|Italiji]] umrlo još oko dva milijuna ljudi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=de Vries |first1=Jan |title=The Economic Crisis of the 17th Century |journal=Journal of Interdisciplinary Studies |date=2009 |volume=40 |issue=2 |pages=151–194 |url=https://warwick.ac.uk/fac/arts/history/ghcc/event/events/40_2_de-vriesjih2009.pdf |access-date=7 April 2018 }}&lt;/ref&gt; Istovremeno, [[Dendrohronologija|dendrokronologijska]] istraživanja upućuju na to da je ovo desetljeće bilo najhladnije desetljeće u Škotskoj u prethodnih 750 godina,&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Complexity in crisis: The volcanic cold pulse of the 1690s and the consequences of Scotland's failure to cope |journal=Journal of Volcanology and Geothermal Research |date=1 January 2020 |volume=389 |article-number=106746 |doi=10.1016/j.jvolgeores.2019.106746 |language=en |issn=0377-0273 |doi-access=free |last1=d'Arrigo |first1=Rosanne |author-link1=Rosanne D'Arrigo |last2=Klinger |first2=Patrick |last3=Newfield |first3=Timothy |last4=Rydval |first4=Miloš |last5=Wilson |first5=Rob |bibcode=2020JVGR..38906746D |hdl=10023/21075 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Sima |first1=Richard |title=How the Cold Climate Shaped Scotland's Political Climate |url=https://eos.org/articles/how-the-cold-climate-shaped-scotlands-political-climate |work=Eos |date=4 February 2020 |archive-date=7 September 2021 |access-date=31 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210907094437/https://eos.org/articles/how-the-cold-climate-shaped-scotlands-political-climate |url-status=live }}&lt;/ref&gt; što je bio veliki udar na škotsku populaciju; pretpostavlja se da je Škotska izgubila 10–15% svoje tadašnje populacije, djelomično i izbog političke izolacije.&lt;ref name=&quot;eos.org&quot;&gt;{{cite news |last1=Sima |first1=Richard |title=How the Cold Climate Shaped Scotland's Political Climate |url=https://eos.org/articles/how-the-cold-climate-shaped-scotlands-political-climate |work=Eos |archive-date=7 September 2021 |access-date=31 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210907094437/https://eos.org/articles/how-the-cold-climate-shaped-scotlands-political-climate |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Istovremeno, gospodarska situacija u [[Kraljevina Škotska|Škotskoj]], koja je u to vrijeme bila u personalnoj, ali ne i političkoj uniji s puno moćnijom i bogatijom [[Kraljevina Engleska|Engleskom]], bila je prilično loša. Škotska je imala jako skromne prihode, ograničen izvoz, a tradicionalne industrije poput brodogradnje bile su u padu. Istovremeno, Škoti se nisu mogli nametnuti puno bogatijim Englezima, koji su nametali trgovinske prakse i zakonodavstvo.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Prebble, ''Darien: The Scottish Dream''.&lt;/ref&gt; Uz to, niz lokalnih sukoba dodatno je opustošio gospodarstvo i iscrpio narod. Tzv. &quot;[[Sedam gladnih godina (Škotska)|sedam gladnih godina]]&quot; koje su pogodile Škotsku tijekom [[1690-e|1690-ih]] dovele su do odumiranja usjeva i velike gladi, a sav nagomilani pritisak pojačao je zahtjeve za političkom ili barem trgovinskom unijom s Engleskom. Međutim, istovremeno se javljao i sentiment da bi Škotska trebala ojačati svoju poziciju i postati jednako velika trgovinska sila kao i Engleska.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

Škotski je parlament poduzeo određene mjere, među kojima je bilo i osnivanje [[Škotska kompanija|Škotske kompanije]],&lt;ref name=&quot;Prebble, The Darien Disaster&quot;&gt;Prebble, ''The Darien Disaster''.&lt;/ref&gt; koja je uspostavljena s ciljem trgovanja s Afrikom i Indijama te je započela s planom prikupljanja donacija.&lt;ref&gt;Prebble, ''The Darien Disaster'', str. 84–90.&lt;/ref&gt; U tom je momentu Darijenski rascjep odabran kao potencijalna lokacija za škotske planove, međutim Škoti su očekivano naišli na opoziciju engleskih trgovinskih lobija. Iako je [[William III, kralj Engleske|kralj William]] dao tek blagu podršku cijelom planu,&lt;ref&gt;Prebble, ''The Darien Disaster'', str. 48.&lt;/ref&gt; konkretna je podrška izostala između ostalog i zato što je Engleska bila u ratu s Francuskom pa se nije željela zamjeriti Španjolcima, koji su rascjep smatrali dijelom [[Nova Granada|Nove Granade]].&lt;ref name=&quot;Insh,p.x&quot;&gt;Insh, ''Papers'', str. x.&lt;/ref&gt; Drugi važan razlog bila je tada dominantna ekonomska teorija [[merkantilizam|merkantilizma]], prema kojoj se svaka prijetnja tržišnoj dominaciji jedne države – a potencijalni škotski uspjeh u Panami bio je direktna prijetnja, ne samo konkurencija, engleskim trgovinskim interesima – trebala potpuno ukloniti.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Rothbard |first1=Murray |title=Mercantilism as the Economic Side of Absolutism |url=https://mises.org/library/mercantilism-economic-side-absolutism |website=Mises.org |date=23 April 2010 |publisher=Good summary of the concept |access-date=7 April 2018 |archive-date=1 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200201092722/https://mises.org/library/mercantilism-economic-side-absolutism |url-status=live }}&lt;/ref&gt; 

Ipak, Škotska je kompanija uspjela skupiti čak £400,000 (danas oko £60,000,000), što je bio enormni kapital&lt;ref name=&quot;Prebble, p.90&quot;&gt;Prebble, ''Darien: The Scottish Dream'', str. 90.&lt;/ref&gt; u protuvrijednosti od čak jedne petine ukupnog škotskog bogatstva.&lt;ref name=&quot;Carroll&quot;&gt;Carroll, &quot;The Sorry Story...&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hidalgo, &quot;To Get Rich For Our Homeland&quot;.&lt;/ref&gt; [[William Paterson (banka)|William Paterson]], financijer rođen u Škotskoj, bio je jedan od glavnih promotora ideje o škotskoj koloniji na [[Panamska prevlaka|Panamskoj prevlaci]]. Plan je bio okupirati i staviti pod kontrolu područje [[Darijenski rascjep|Darijenskog rascjepa]], za koje se znalo da je gotovo neprohodno.&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Darién Scheme |website=Daniel Crouch Rare Books |url=https://www.crouchrarebooks.com/discover/featured-items/the-darien-scheme |access-date=9 March 2023 |archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327073653/https://www.crouchrarebooks.com/discover/featured-items/the-darien-scheme |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Kolonija je trebala povezati atlantsku i pacifičku obalu te postati centralno trgovinsko središte između dva oceana, a zamišljena je na identičnom principu na kojem su kasnije izgrađeni [[Panamska željeznica]] i [[Panamski kanal]]. Paterson je bio jedan od ključnih osnivača kompanije, a nakon engleske reakcije na osnivanje, uspio je dobiti podršku za svoj plan.&lt;ref name=&quot;Prebble, p.90&quot;/&gt; [[James Hamilton, 4. vojvoda Hamilton|Vojvoda Hamilton]] također je podržao pothvat te je najavio da će uvesti robove da &quot;rade do smrti&quot; u lokalnim rudnicima zlata nakon uspostavljanja škotske kolonije.&lt;ref name=&quot;Mullen&quot;&gt;{{Cite web |first=Stephen |last=Mullen |title=The myth of Scottish slaves |url=https://sceptical.scot/2016/03/the-myth-of-scottish-slaves/ |website=Sceptical Scot |date=4 March 2016 |access-date=9 April 2023 |archive-date=24 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210624204547/https://sceptical.scot/2016/03/the-myth-of-scottish-slaves/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; 

Međutim, izvorni plan Škotske kompanije da dosegne rang engleske Istočnoindijske kompanije ubrzo je zaboravljen te je kompanija prihvatila izmijenjenu i pretjerano ambicioznu Darijensku spletku. Dodatni udarac bio je Patersonov pad, koji se dogodio nakon što je jedan njegov radnik pronevjerio novac i uspio izgurati Patersona, koji će od tog trenutka imati praktički irelevantnu ulogu u cijelom pothvatu.&lt;ref name=&quot;Prebble, p.90&quot;/&gt; Historičar Stephen Mullen opisao je spletku kao &quot;merkantilistički pothvat koji je za cilj imao povećati osobna bogatstva i škotsku trgovinsku bilancu preko kolonizacije i izrabljivanja.&quot;&lt;ref name=&quot;Mullen&quot;/&gt;

== Nova Kaledonija ==
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Nova Kaledonija
|izvorno_ime        = New Caledonia
|genitiv            = Nove Kaledonije
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = Panama
|status             = Kolonija [[Kraljevina Škotska|Kraljevine Škotske]]

|era                = [[Rani novi vijek|Doba kolonizacije]]
|godina_start       = [[1698.]]
|godina_kraj        = [[1700.]]
|datum_start        = [[2. studenog]] [[1698.]]
|datum_kraj         = veljača [[1700.]]
|događaj_start      = Doplovljavanje
|događaj_kraj       = Trajno napuštanje
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = Prvo napuštanje
|datum_događaj1     = srpanj [[1699.]]
|događaj2           = Obnova kolonije
|datum_događaj2     = [[30. studenog]] [[1699.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Vicekraljevina Nova Granada
|flag_p1            = Flag of Cross of Burgundy.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Vicekraljevina Nova Granada
|flag_s1            = Flag of Cross of Burgundy.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of the Company of Scotland Trading to Africa and the Indies.svg
|zastava_i          = Škotska kompanija
|zastava_tip        = Zastava&lt;ref&gt;Hart, Francis Russell. (1929). The disaster of Darien: the story of the Scots settlement and the causes of its failure, 1699-1701. Boston and New York: Houghton Mifflin company.&lt;/ref&gt;
|grb                =
|grb_i              =
|grb_tip            = 
|geslo              = 
|himna              = 

|mapa               = New Caledonia in Darien.jpg
|mapa_opis          = Mapa Nove Kaledonije iz [[18. vijek|XVIII. vijeka]]

|glavni_grad        = [[Novi Edinburgh]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = 
|vjera              = [[kršćanstvo]]

|vlada_tip          = [[Kolonija]]
|titula_vođa        = [[Lista škotskih vladara|Monarh]]
|vođa1              = [[William III, kralj Engleske|William II.]]
|godina_vođa1       = [[1698.]] – [[1700.]] 
|vođa2              = 
|godina_vođa2       = 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = 
|zamjenik1          = 
|godina_zamjenik1   = 
|zamjenik2          =
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = Kolonijalno vijeće
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1698.]]
|stat_površina1     = 1
|stat_pop1          = 1200
|stat_godina2       = [[1699.]]
|stat_površina2     = 1
|stat_pop2          = 2500
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[Pound Scots|škotska funta]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Panama}}

|fusnote            = 
}}
Velik broj bivših časnika i vojnika, koji su inače imali vrlo malo nade u pronalazak stabilnog posla, odmah su se priključili ekspediciji. Velik dio njih otprije se poznavao iz vremena službe u vojsci, a dio njih – primjerice Thomas Drummond – bio je na zlom glasu zbog sudjelovanja u [[Masakr u Glencoeu|masakru u Glencoeu]]. Neki su ih zbog toga smatrali klikom, što je biti veliki izvor sumnje među ostalim članovima ekspedicije.&lt;ref&gt;Prebble, ''Darien: The Scottish Dream'', str. 103.&lt;/ref&gt; U srpnju [[1698.]] godine izabrano je prvo vijeće buduće kolonije, a u čijem su sastavu bili major James Cunningham iz Eicketta, Daniel Mackay, James Montgomerie, William Vetch, Robert Jolly, Robert Pinkerton i satnik Robert Pennecuik (komodor u ekspedicijskoj floti). Ovo je vijeće bilo privremeno po svojoj prirodi, a trebalo je upravljati kolonijom do uspostave lokalnog parlamenta. 

=== Putovanje i utemljenje Novog Edinburgha ===

Istog je mjeseca{{efn|Izvori variraju po pitanju točnog datuma isplovljanja, a raspon obuhvaća bilo koji dan između [[8. srpnja|osmog]]&lt;ref&gt;New York Public Library, ''Bulletin'', p. 487.&lt;/ref&gt; i [[26. srpnja]].&lt;ref&gt;Watt, ''Encyclopædia Britannica'', p. 911.&lt;/ref&gt;}} prva ekspedicija, sastavljena od pet brodova (''Saint Andrew'', ''Caledonia'', ''Unicorn'', ''Dolphin'', i ''Endeavour'') i s posadom od oko 1,200 ljudi, isplovila iz [[Leith]]a kako bi izbjegla ''[[Royal Navy]]''. Putovanje oko Škotske bilo je toliko traumatično za one ispod palube da su kolonizatori taj dio puta usporedili s najgorim dijelovima cjelokupnog iskustva u Dariénu. Nakon prolaska preko [[Madeira|Madeire]] i [[Zapadne Indije|Zapadnih Indija]], flota je okupirala Rakov otok, koji će nakon kraha spletke preuzeti Danci, te unajmila gusara [[Robert Allison (gusar)|Roberta Allisona]] da ih odvede do kopna, gdje su stigli [[2. studenog]].&lt;ref name=&quot;gill-devils mariner&quot;&gt;{{cite book |last1=Gill |first1=Anton |title=The Devil's Mariner: A Life of William Dampier, Pirate and Explorer, 1651-1715 |date=1997 |publisher=Michael Joseph |isbn=978-0-7181-4114-1 |url=https://books.google.com/books?id=9eMRAQAAIAAJ |access-date=23 January 2023 |language=en }}&lt;/ref&gt; 

Kolonizatori su novu koloniju nazvali Kaledonija, a Drummond je predvodio kopanje jarka koji je odvojio dio luke u Kaledonijskom zaljevu od oceana te naknadnu izgradnju luke St. Andrew, koja je opremljena s pedeset topova, ali nije imala pitke vode.&lt;ref name=&quot;Prebble, The Darien Disaster&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Carroll&quot; /&gt; Taj je jarak jedini preostali spomenik Nove Kaledonije.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.bbc.com/mundo/noticias/2014/09/140722_panama_independencia_escocia_aw |title=El rincón de Centroamérica donde Escocia perdió su independencia |last1=Mundo |first1=Arturo Wallace BBC |last2=Inabaginya |first2=Puerto |publisher=BBC News Mundo |date=14 September 2014 |language=es |access-date=18 June 2019 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418170046/https://www.bbc.com/mundo/noticias/2014/09/140722_panama_independencia_escocia_aw |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Utvrđivanje je završeno izgradnjom stražarskog tornja na vrhu obližnje planine. Iako se luka činila prirodnom, kasnije se ispostavilo da su plime bile takve da bi mogle ugroziti brodove na odlasku.&lt;ref name=&quot;Prebble, The Darien Disaster&quot;/&gt; 

Nedaleko od utvrde, kolonizatori su počeli graditi kolibe za centralno naselje, koje je nazvano Novi Edinburgh ([[engleski]]: ''New Edinburgh''),{{efn|Naselje je do [[2011.]] bilo znano kao Puerto Escocés, a danas je to naselje [[Puerto Inabaginya]] u panamskoj provinciji [[Guna Yala]].}} te pripremati zemlju za sadnju [[jam]]a i [[kukuruz]]a. Pisma koja su kolonizatori slali kućama ostavljala su dojam da sve ide po planu – što je vjerojatno bilo dogovoreno jer su se neke optimistične fraze često ponavljale u pismima – te su obmanula škotsku javnost, koja je bila nespremna za predstojeću katastrofu.&lt;ref name=&quot;Prebble, The Darien Disaster&quot;/&gt;

=== Katastrofa ===

Poljoprivredne su se djelatnosti pokazale iznimno teškima, a lokalno stanovništvo, iako nije bilo naklonjeno Španjolcima, nije bilo voljno trgovati sa Škotima za češljeve i ostale tričarije koje su im nudili. Uz to, enorman je problem predstavljala i činjenica da Škoti nisu uspjeli prodati gotovo ništa ionako malobrojnim trgovcima koji su prolazili zaljevskim područjem. Dolaskom ljeta [[1699.]] godine, [[malarija]] i groznica odnijele su brojne života, a stopa mortaliteta uskoro je došla do deset ljudi dnevno.&lt;ref name=&quot;Carroll&quot;/&gt; Lokalno stanovništvo donosilo je voće i banane za kuhanje kao darove, međutim to su uglavnom uzimali vođe ekspedicije i mornari koji su ostali na brodovima. Doseljenici su imali uspjeha u lovu na divovske kornjače, međutim s vremenom je broj ljudi sposobnih za ikakav ozbiljan rad sve brže opadao. Situaciju je dodatno pogoršavala nestašica hrane, jedan od glavnih uzroka koje je bilo nepropisno čuvanje, što je dovelo do brzog kvarenja namirnica. Istovremeno, kralj William naredio je nizozemskim i engleskim kolonijama u blizini da ne opskrbljuju Škote, plašeći se španjolske osvete.&lt;ref name=&quot;Carroll&quot;/&gt; 

Jedino što su vođe ekspedicije mogli ponuditi doseljenicima bio je [[alkohol]], a iako je pijanstvo bilo često, ono je uzrokovalo brže umiranje velikog broja doseljenika koji su već bili oslabljeni od [[dizenterija|dizenterije]], groznice i hrane pune crva.

=== Napuštanje kolonije i pokušaj ponovne opskrbe ===

Nakon samo osam mjeseci, kolonizatori su u srpnju [[1699.]] godine napustili Novu Kaledoniju, ostavivši za sobom samo šestoricu muškaraca koji su bili preslabi da bi se kretali. Smrti su se, dakako, nastavile i na brodovima tako da je samo 300 od 1,200 članova ekspedicije preživjelo. Jedan od brodova očajnički je tražio pomoć u jamajčanskoj luci [[Port Royal]], međutim odbijen je po naredbi kralja; posada jedinog broda koji se uspješno vratio kući dobila je etiketu nacionalne sramote, a njihove su ih se obitelji odrekle.&lt;ref name=&quot;Carroll&quot;/&gt; ''Caledonia'' je s 250 preživjelih, među kojima su bili William Paterson i braća Drummond, uplovila u [[New York (grad)|New York]] [[10. kolovoza]], a četiri dana kasnije u luku je uplovio i ''Unicorn'', kojim je zapovijedao [[John Anderson (guverner New Jerseyja)|kapetan John Anderson]]. U pismu škotskom trgovcu Hughu Montgomerieju, Robert Drummond napisao je da su kolonizatori bili teško bolesni i da je bilo puno smrtnih slučajeva.&lt;ref&gt;Betteridge, R. &amp; McLean, R. (2019), ''Northern Lights: The Scottish Enlightenment'', National Library of Scotland, str. 6&lt;/ref&gt; 

Dva su broda, ''Olive Branch'' i ''Hopeful Beginning'', u međuvremenu isplivali kako bi obnovili zalihe u koloniji; kada je za to čuo, Drummond je angažirao dva [[slup]]a da im pomogne.&lt;ref name=&quot;referenceH&quot;&gt;Prebble, ''The Darien Disaster'', str. 206–207, 220.&lt;/ref&gt; Oba su broda u kolovozu [[1699.]] stigla do Paname, gdje su naišli na uništene kolibe i 400 grobova obraslih travom. Kako su kapetani brodova očekivali naići na veliko i živo naselje, započele su rasprave oko sljedećih poteza. Nakon što je ''Olive Branch'' uništen u slučajnom požaru, ''Hopeful Beginning'' se vratio na Jamajku i usidrio u Port Royalu, međutim Škoti nisu smjeli izaći s broda tako da je posada ubrzo oboljela. Drummond je [[20. rujna]] isplovio na prepunom slupu ''Ann of Caledonia'' (ranije ''Anne'') zajedno sa slupom ''Society'', također punim, ali je u Panami naišao samo na izgorenu olupinu ''Olive Brancha''.&lt;ref&gt;Prebble, ''The Darien Disaster'', str. 237.&lt;/ref&gt;

=== Druga ekspedicija i konačni krah ===

Vijesti o katastrofi koja je snašla prvu ekspediciju nisu stigle do Škotske dovoljno brzo da bi spriječile novu ekspediciju od preko 1,000 ljudi. Nakon opasne prve rute oko sjevera Škotske, Paterson je upraviteljima pisao da dopuste brodovima da isplove iz [[Clyde]]a. Novi glavni brod, ''The Rising Sun'', poveo je ekspediciju s 38 topova, uz podršku većih brodova ''The Duke of Hamilton'' i ''Hope of Bo'ness'' te manjeg broda ''Hope''.{{sfn|Prebble|2000|pp=123, 224}} Ova je ekspedicija imala i blagoslov crkve, a glavni predstavnik Crkve Škotske na ekspediciji bio je [[Alexander Shields]]. 

Ekspedicija je došla do Nove Kalednije [[30. studenog]] [[1699.]] godine, gdje su ih Drummondove jedrilice već čekale. Dio doseljenika došao je do kopna kako bi obnovio kolibe, što je izazvalo negodovanje ostalih članova ekspedicije, koji su rekli da su se došli pridružiti naselju, a ne ga graditi.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;Prebble, ''Darien: The Scottish Dream''&lt;/ref&gt; Moral je bio na niskim granama, a napretka gotovo da nije bilo, iako je Drummond inzistirao da se utvrda mora obnoviti jer su očekivali skorašnji španjolski napad. Drummond se ubrzo sukobio s trgovceom Jamesom Byresom, koji je smatrao da vođe prve ekspedicije nemaju više legitimitet te je dao uhapsiti Drummonda. Nakon kraćeg obračuna sa svima koje je smatrao da bi mogli biti na Drummondovoj strani, Byres je napustio koloniju na slupu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; 

Kolonizatori su bili gotovo apatični sve do dolaska Alexandera Campbella, kojeg je Kompanija poslala da organizira obranu naselja. Campbell je donio odlučno i čvrsto vodstvo koje je kolonizatorima nedostajalo te je u siječnju [[1700.]] godine uspio potjerati Španjolce iz njihove nastambe u [[Toubacanti]]ju. No, Campbell je tijekom tog hrabrog napada ozlijeđen te je obolio od groznice.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; Španjolci, koji su također bili pokošeni groznicom, došli su do luke St. Andrew te su ju mjesec dana držali pod opsadom. Španjolski zapovjednik Juan Pimienta pozvao je Škote na predaju, zaprijetivši da im u suprotnome u velikom napadu neće pokazati milost;&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; suvremena otkrića ukazuju na to da su Španjolci imali plan za veliki drugi napad za slučaj da prvi ne bi urodio plodom.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=4 July 2003 |title=Bristol's new insight into Scottish history comes to BBC2 |url=https://www.bristol.ac.uk/news/2003/219.html |access-date=20 November 2025 |website=[[University of Bristol]] |language=English |archive-date=14 September 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250914184948/https://www.bristol.ac.uk/news/2003/219.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Nakon pregovora, Škotima je dopušteno da odu sa svojim oružjem, a Nova je Kaledonija konačno i trajno napuštena. Samo šačica članova druge ekspedicije vratila se u Škotsku,&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; a od ukupno oko 2,500 članova ekspedicije, preživjelo ih je tek nekoliko stotina.&lt;ref&gt;''The Week'', &quot;How Scottish Independence Vanished...&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LittleBBC&gt;Little, &quot;The Caribbean colony...&quot;&lt;/ref&gt;

== Posljedice i reakcije na katastrofu ==
Katastrofalni neuspjeh u Darijenskom rascjepu izazvao je val nezadovoljstva u Škotskoj, posebice u Lowlandsima, gdje je gotovo svaka obitelj trpjela zbog te katastrofe. Dio Škota krivio je Engleze, dok su drugi smatrali da od pothvata ne treba odustajati. Škoti su čak pisali kralju da im potvrdi pravo na koloniju, što je on odbio uz izraze žaljenja zbog visokih gubitaka, navodeći da bi podrška toj ideji značila rat sa Španjolskom. Smatra se da je Škotska u konačnici izgubila između 15 i 40% cjelokupnog kapitala koji je bio u zemlji.&lt;ref name=&quot;eos.org&quot; /&gt;

U nadi da bi mogli vratiti barem dio izgubljenog bogatstva konvencionalnim metodama, Škoti su poslali dva broda, ''Speedy Return'' i ''Continent'', puna dobara za trgovinu do obale [[Gvineja|Gvineje]]. Braća Robert i Thomas Drummond bili su na ''Speedy Runu'', ali umjesto da trguju dobrima kako su njihovi financijeri namijenili, oni su kupovali robove koje su dalje prodavali na [[Madagaskar|Madagaskaru]]. Tamo su se opijali s lokalnim [[Bukanir|bukanirima]] te ubrzo sprijateljili s gusarom [[John Bowen (gusar)|Johnom Bowenom]], koji im je ponudio nagradu ako mu posude svoje brodove za napad na trgovinske brodove. Iako su se, čini se, povukli iz dogovora, Bowen je prisvojio brodove te ih kasnije odbacio; braća Drummond nisu se nikada vratilu u Škotsku, gdje bi morali objasniti gubitak brodova, te se za njih više nije čulo. 

Škoti su uspjeli opremiti još jedan brod, ali on je potonuo tijekom plovidbe, nakon čega su u [[London|Londonu]] unajmili brodicu ''Annandale'' da u njihovo ime trguje na Začinskim otocima. Međutim, [[Britanska istočnoindijska kompanija|Istočnoindijska kompanija]] zaplijenila je brod, što je dovelo do glasnih prosvjeda u Škotskoj, a koje je dodatno pojačavala gorljiva retorika tajnika Škotske kompanije Rodericka MacKenzieja, zakletog neprijatelja Engleza. U toj histeriji, Škoti su uhapsili i objesili tri nedužna engleska mornara kao čin osvete.&lt;ref name=&quot;Prebble,pp.1&quot;&gt;Prebble, ''Darien: The Scottish Dream'', str. 1–9, 308–315.&lt;/ref&gt;

U konačnici, propast Darijenske spletke danas se uglavnom navodi kao jedan od glavnih katalizatora za donošenje [[Zakoni o uniji 1707.|Zakona o uniji]] iz [[1707.]] godine.&lt;ref&gt;Brocklehurst, &quot;The Banker who Led Scotland to Disaster&quot;.&lt;/ref&gt; Prema toj tezi, škotski je establishment (plemstvo i bogati trgovci) smatrao da je jedini način da Škotska postane velika sila unija s Engleskom, preko koje bi mogli uživati u pogodnostima razgranate prekomorske trgovine i rastućih prekomorskih posjeda; uz to, fijasko u Panami doveo je škotske plemiće praktički do bankrota. Dio škotskih plemića pisao je Kralju da otpiše škotski nacionalni dug i stabilizira valutu, a iako prvi zahtjev nije ispunjen, drugi jest. Također, ovdje su bili pogođeni i osobni financijski interesi, s obzirom na to da su investitori u Darijenski pothvat očekivali da će im se gubici nadoknaditi. Na koncu, Zakoni o uniji su u čl. 15.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.parliament.uk/documents/heritage/articlesofunion.pdf |title=1707 Acts of Union |access-date=23 August 2014 |archive-date=28 October 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161028014655/https://www.parliament.uk/documents/heritage/articlesofunion.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; predviđali isplatu od £398,085 Škotskoj s ciljem podmirivanja potencijalne buduće štete prema engleskom nacionalnom dugu; danas bi to vrijedilo oko £100,000,000.{{efn|Inflacijski podaci Banke Engleske počeli su se bilježiti [[1750.]] godine, kada je iznos bio oko £90,000,000, tako da je ovo procijenjena vrijednost.}}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{cite news |last=Brocklehurst |first=Steven |title=The Banker who Led Scotland to Disaster |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-edinburgh-east-fife-11040353 |publisher=[[BBC News]] |date=20 August 2010}}
* {{cite news |last=Carroll |first=Rory |author-link=Rory Carroll |title=The Sorry Story of How Scotland Lost its 17th Century Empire |url=https://www.theguardian.com/uk/2007/sep/11/britishidentity.past |access-date=7 February 2008 |newspaper=[[The Guardian]] |date=11 September 2007}}
* {{Citation |last=Hidalgo |first=Dennis R. |year=2001 |title=To Get Rich for Our Homeland: The Company of Scotland and the Colonization of the Darién |journal=Colonial Latin American Historical Review |volume=10 |issue=3 |issn=1063-5769}}
* {{citation |editor-last=Insh |editor-first=George Pratt |title=Papers Relating to the Ships and Voyages of the Company of Scotland Trading to Africa and the Indies, 1696–1707 |year=1924 |publisher=Scottish History Society, [[Edinburgh University Press]] |location=Edinburgh}}
* {{cite news |last=Little |first=Allan |author-link=Allan Little |title=The Caribbean colony that brought down Scotland |publisher=BBC News |date=17 May 2014 |url=https://www.bbc.com/news/magazine-27405350 |access-date=18 May 2014}}
* {{cite book |first=Tom |last=Monaghan |title=Renaissance, Reformation and the Age of Discovery, 1450–1700 |url=https://books.google.com/books?id=dl02psCLQHwC&amp;pg=PT56 |year=2002 |publisher=Heinemann |isbn=978-0-435-32090-4}}
* {{cite book |title=Bulletin of the New York Public Library |url=https://books.google.com/books?id=rL8qAQAAIAAJ&amp;pg=PA487 |access-date=13 July 2011 |year=1914 |publisher=[[New York Public Library]] |page=487}}
* {{citation |last=Prebble |first=John |author-link=John Prebble |title=The Darien Disaster |year=1968 |publisher=Secker and Warburg |location=London}}
**republished as {{citation |last=Prebble |first=John |title=Darien: the Scottish Dream of Empire |year=2000 |publisher=Birlinn |location=Edinburgh |isbn=1-84158-054-6}}
* {{Cite EB1911|wstitle= Paterson, William |volume= 20 |last= Watt |first= Francis |author-link= Francis Watt (author) | page = 911}}
* {{cite news |title=How Scottish Independence Vanished in the Jungles of Panama |url=http://www.theweek.co.uk/uk-news/scots-independence/44206/how-scottish-independence-vanished-jungles-panama |archive-url=https://web.archive.org/web/20120122072247/http://www.theweek.co.uk/uk-news/scots-independence/44206/how-scottish-independence-vanished-jungles-panama |archive-date=22 January 2012 |access-date=6 March 2013 |newspaper=[[The Week]] |date=30 April 2007}}

=== Dodatna literatura ===
* {{citation |last=Devine |first=Tom |author-link=Tom Devine |title=Scotland's Empire 1600–1815 |year=2003 |publisher=Allen Lane |location=London |isbn=0-7139-9498-3}}
* {{citation |last=Edwards |first=Nat |title=Caledonia's Last Stand: In Search of the Lost Scots of Darien |year=2007 |publisher=Luath Press |location=Edinburgh |isbn=978-1-905222-84-1}}
* {{citation |last=Fry |first=Michael |title=The Scottish Empire |year=2001 |publisher=Birlinn |location=Edinburgh |isbn=1-86232-185-X}}
* {{citation |last=Galbraith |first=Douglas |title=The Rising Sun |year=2001 |publisher=[[Atlantic Monthly Press]] |location=New York |isbn=0-87113-781-X |url-access=registration |url=https://archive.org/details/risingsunbeing00galb}} &lt;small&gt;(fictionalisation)&lt;/small&gt;
* {{cite book |last=Hart |first=Francis Russell |title=The Disaster of Darien--The Story of the Scots Settlement and the Causes of its Failure 1699-1701 |date=1929 |publisher=Houghton Mifflin Company |location=Boston |language=en |url=https://www.fadedpage.com/showbook.php?pid=20231136}}
* {{cite book |last1=Howell |first1=Thomas Bayly |title=A Complete Collection of State Trials and Proceedings for High Treason and Other Crimes and Misdemeanors from the Earliest Period to the Year 1783: 1700-08 |date=1816 |publisher=T. C. Hansard for Longman, Hurst, Rees, Orme, and Brown |location=London |pages=1199–1326 |edition=Vol.14 |url=https://books.google.com/books?id=mRMwAAAAYAAJ |access-date=17 October 2021 |language=en}}
* {{cite book |last=McNeill |first=J. R. |author-link=J. R. McNeill |title=Mosquito Empires: Ecology and War in the Greater Caribbean, 1620–1914 |series=New Approaches to the Americas |year=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0521459105}}
* Orr, Julie (2018), ''Scotland, Darien and the Atlantic World, 1698 - 1700'', Edinburgh University Press, {{isbn|978-1-4744-2754-8}}
* {{cite journal |first=Christopher |last=Storrs |title=Disaster at Darien (1698–1700)? The Persistence of Spanish Imperial Power on the Eve of the Demise of the Spanish Habsburgs |journal=European History Quarterly |year=1999 |volume=29 |issue=1 |pages=5–38 |doi=10.1177/026569149902900101 |s2cid=145705636}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Darien scheme}}
* [http://www.historic-uk.com/HistoryUK/Scotland-History/DarienScheme.htm The Darien Scheme&amp;nbsp;– The Fall of Scotland]
* [https://web.archive.org/web/20030424013726/http://www.rbs.co.uk/group_information/Memory_Bank/Our_Teaching_Resources/The_Teaching_Resources/The_Darien_Adventure/National_Curriculum/illust_hist.htm The Darien Adventure]
* [https://web.archive.org/web/20140903132403/http://www.nms.ac.uk/explore/collections-stories/scottish-history-and-archaeology/darien-chest/ The Darien Chest]
* [http://www.rls.org.uk/database/record.php?usi=000-000-001-451-L Pathfinder Pack on The Darien Scheme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308183308/http://rls.org.uk/database/record.php?usi=000-000-001-451-l |date=2016-03-08 }}
* [https://archive.org/details/historydarien00borlgoog Account, written in 1700, by a colonist]
* [https://www.ft.com/content/a8c715a8-a668-11df-8767-00144feabdc0 &quot;Pivotal chapter in Scottish history&quot;], ''[[Financial Times]]'' article regarding ''Caledonia'', a play by [[Alistair Beaton]] about the Darien scheme

{{Authority control}}

[[Kategorija:1690-e]]
[[Kategorija:Historija Škotske]]
[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Skandali]]</text>
      <sha1>hp2mwccitsc9fyt0uljka6yhcu8o33x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:InfoboxImage/data</title>
    <ns>828</ns>
    <id>4725237</id>
    <revision>
      <id>42684107</id>
      <parentid>42683631</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:04:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42684107</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="2356" sha1="a3aablhenaccmmdoijv8yfpaaefozl2" xml:space="preserve">
local placeholderList = {
    &quot;Blue - Replace this image female.svg&quot;,
    &quot;Blue - Replace this image male.svg&quot;,
    &quot;Flag of None (square).svg&quot;,
    &quot;Flag of None.svg&quot;,
    &quot;Flag of.svg&quot;,
    &quot;Green - Replace this image female.svg&quot;,
    &quot;Green - Replace this image male.svg&quot;,
    &quot;Image is needed female.svg&quot;,
    &quot;Image is needed male.svg&quot;,
    &quot;Location map of None.svg&quot;,
    &quot;Male no free image yet.png&quot;,
    &quot;Missing flag.png&quot;,
    &quot;No flag.svg&quot;,
    &quot;No free portrait.svg&quot;,
    &quot;No portrait (female).svg&quot;,
    &quot;No portrait (male).svg&quot;,
    &quot;Red - Replace this image female.svg&quot;,
    &quot;Red - Replace this image male.svg&quot;,
    &quot;Replace this image female.svg&quot;,
    &quot;Replace this image male (blue).svg&quot;,
    &quot;Replace this image male.svg&quot;,
    &quot;Silver - Replace this image female.svg&quot;,
    &quot;Silver - Replace this image male.svg&quot;,
    &quot;Replace this image.svg&quot;,
	&quot;Cricket no pic.png&quot;,
	&quot;CarersLogo.gif&quot;,
	&quot;Diagram Needed.svg&quot;,
	&quot;Example.jpg&quot;,
	&quot;Image placeholder.png&quot;,
	&quot;No male portrait.svg&quot;,
	&quot;Nocover-upload.png&quot;,
	&quot;NoDVDcover copy.png&quot;,
	&quot;Noribbon.svg&quot;,
	&quot;No portrait-BFD-test.svg&quot;,
	&quot;Placeholder barnstar ribbon.png&quot;,
	&quot;Project Trains no image.png&quot;,
	&quot;Image-request.png&quot;,
	&quot;Sin bandera.svg&quot;,
	&quot;Sin escudo.svg&quot;,
	&quot;Replace this image - temple.png&quot;,
	&quot;Replace this image butterfly.png&quot;,
	&quot;Replace this image.svg&quot;,
	&quot;Replace this image1.svg&quot;,
	&quot;Resolution angle.png&quot;,
	&quot;Image-No portrait-text-BFD-test.svg&quot;,
	&quot;Insert image here.svg&quot;,
	&quot;No image available.png&quot;,
	&quot;NO IMAGE YET square.png&quot;,
	&quot;NO IMAGE YET.png&quot;,
	&quot;No Photo Available.svg&quot;,
	&quot;No Screenshot.svg&quot;,
	&quot;No-image-available.jpg&quot;,
	&quot;Null.png&quot;,
	&quot;PictureNeeded.gif&quot;,
	&quot;Place holder.jpg&quot;,
	&quot;Unbenannt.JPG&quot;,
	&quot;UploadACopyrightFreeImage.svg&quot;,
	&quot;UploadAnImage.gif&quot;,
	&quot;UploadAnImage.svg&quot;,
	&quot;UploadAnImageShort.svg&quot;,
	&quot;CarersLogo.gif&quot;,
	&quot;Diagram Needed.svg&quot;,
	&quot;No male portrait.svg&quot;,
	&quot;NoDVDcover copy.png&quot;,
	&quot;Placeholder barnstar ribbon.png&quot;,
	&quot;Project Trains no image.png&quot;,
	&quot;Image-request.png&quot;,
	&quot;Noimage.gif&quot;,
}

local placeholder_image = {}
for _, val in ipairs(placeholderList) do
    placeholder_image[val] = true
end

local categories = {
	url_image_links = &quot;[[Kategorija:Stranice s infokutijama koje imaju URL u parametru za sliku]]&quot;,
	thumbnail_images = &quot;[[Kategorija:Stranice s infokutijama koje imaju uokvirene slike]]&quot;,
}

return { placeholder_image = placeholder_image, categories = categories }</text>
      <sha1>a3aablhenaccmmdoijv8yfpaaefozl2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Stranice koje koriste šablon Multiple image s nula slika</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4725303</id>
    <revision>
      <id>42684098</id>
      <timestamp>2026-09-09T12:55:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: __HIDDENCAT__  [[Kategorija:Kategorije za praćenje]]</comment>
      <origin>42684098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="2io6cykoj4g28pvuf6tl8hp8qsdwblb" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__

[[Kategorija:Kategorije za praćenje]]</text>
      <sha1>2io6cykoj4g28pvuf6tl8hp8qsdwblb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Stranice koje koriste šablon Multiple image s nepoznatim parametrima</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4725304</id>
    <revision>
      <id>42684099</id>
      <timestamp>2026-09-09T12:55:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: __HIDDENCAT__  [[Kategorija:Kategorije za praćenje]]</comment>
      <origin>42684099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="2io6cykoj4g28pvuf6tl8hp8qsdwblb" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__

[[Kategorija:Kategorije za praćenje]]</text>
      <sha1>2io6cykoj4g28pvuf6tl8hp8qsdwblb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Stranice koje koriste šablon Multiple image s jednom slikom</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4725305</id>
    <revision>
      <id>42684100</id>
      <timestamp>2026-09-09T12:56:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: __HIDDENCAT__  [[Kategorija:Kategorije za praćenje]]</comment>
      <origin>42684100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="2io6cykoj4g28pvuf6tl8hp8qsdwblb" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__

[[Kategorija:Kategorije za praćenje]]</text>
      <sha1>2io6cykoj4g28pvuf6tl8hp8qsdwblb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Stranice s infokutijama koje imaju URL u parametru za sliku</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4725306</id>
    <revision>
      <id>42684110</id>
      <timestamp>2026-09-09T13:05:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: __HIDDENCAT__  [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]g</comment>
      <origin>42684110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="o9u9k1bbo4q0fa0z81cj4qnvt8g5vcs" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__

[[Kategorija:Održavanje Wikipedije]g</text>
      <sha1>o9u9k1bbo4q0fa0z81cj4qnvt8g5vcs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684111</id>
      <parentid>42684110</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T13:05:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42684111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="54xhmhy1rovbxr5x7oephubhj7klvad" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__

[[Kategorija:Održavanje Wikipedije]]</text>
      <sha1>54xhmhy1rovbxr5x7oephubhj7klvad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Proširiti odjeljak</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725307</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684127</id>
      <timestamp>2026-09-09T14:01:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Proširiti odjeljak]] na [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Reklamiranje</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725308</id>
    <redirect title="Šablon:Promotivni sadržaj" />
    <revision>
      <id>42684130</id>
      <timestamp>2026-09-09T14:07:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Reklamiranje]] na [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</comment>
      <origin>42684130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</text>
      <sha1>eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Reklama</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725309</id>
    <redirect title="Šablon:Promotivni sadržaj" />
    <revision>
      <id>42684152</id>
      <timestamp>2026-09-09T15:54:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</comment>
      <origin>42684152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</text>
      <sha1>eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Morski rezervat Akaba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725310</id>
    <revision>
      <id>42684165</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:24:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Morski rezervat Akaba |image = Diving in Aqaba.jpg |godina = 2026.  |vrst baštine = kulturno dobro  |mjerilo = ix, x |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742 |država = {{flag|Jordan}}  }} ''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela [[Crveno more|Crvenog mora]]. [[Jordan]] posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedin...</comment>
      <origin>42684165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6063" sha1="byzpxdbjtwyozhyxvcblgpnfa9bael3" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Morski rezervat Akaba
|image = Diving in Aqaba.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = kulturno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela [[Crveno more|Crvenog mora]]. [[Jordan]] posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedini pomorski izlaz Jordana. Nalazi se izvan tropskih područja, oko 700 km, sjeverno od [[Rakova obratnica|Rakovog povratnika]]. 

Rezervat je poznat i kao najsjeverniji tropski grebenski mozaik na svijetu sa toplinski otpornim [[koral]]ima (''Anthozoa'') koji podržavaju raznoliki morski život i [[Ekologija|ekološke]] procese. Tokom posljednjih 10.000 godina korali su se prilagodili morskim toplinskim valovima, visokoj slanosti i povišenim ljetnim temperaturama. To čini lokalitet važnim za istraživanja vezana uz [[Klima|klimu]] i kao [[Genetika|genetsko]] spremište za klimatski otporne morske vrste.&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Aqba.jpg|mini|lijevo|Na mapi šireg područja]]
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] kategorije - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja u kojima je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava obimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih korala, od kojih je znatan broj [[endem]]skih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Granica zaštićenog područja udaljena je od obale oko 350 metara prema moru i oko 50 metara prema unutrašnjosti. Ukupna površina iznosi 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zaštitna zona 23,22 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.

== Svjetska baština ==
Morski rezervat Akaba upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Akaba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1742 |title= Morski rezervat Akaba |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje, hobotnice, zelena kornjača, i povremeno morski psi i delfini. 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;

File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Naselje Akaba
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|Plaža za posjetioce
File:Reef2087 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Korali
File:Reef2040 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Korali
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža - (''Rajiformes'')
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba - (''Crassilabrus undulatus'')
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of the Gulf of Aqaba}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]]</text>
      <sha1>byzpxdbjtwyozhyxvcblgpnfa9bael3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684212</id>
      <parentid>42684165</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T21:08:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42684212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6063" sha1="r7nipi3jturgnbcyxx0tchor8zy9ic3" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Morski rezervat Akaba
|image = Diving in Aqaba.jpg
|godina = 2026. 
|vrst baštine = prirodno dobro 
|mjerilo = ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1742
|država = {{flag|Jordan}} 
}}
''' Morski rezervat Akaba''' je [[prirodni rezervat]] površine 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; na najsjevernijem vrhu Akabskog zaliva, dijela [[Crveno more|Crvenog mora]]. [[Jordan]] posjeduje 27 km obale zaliva Akabe, što je i jedini pomorski izlaz Jordana. Nalazi se izvan tropskih područja, oko 700 km, sjeverno od [[Rakova obratnica|Rakovog povratnika]]. 

Rezervat je poznat i kao najsjeverniji tropski grebenski mozaik na svijetu sa toplinski otpornim [[koral]]ima (''Anthozoa'') koji podržavaju raznoliki morski život i [[Ekologija|ekološke]] procese. Tokom posljednjih 10.000 godina korali su se prilagodili morskim toplinskim valovima, visokoj slanosti i povišenim ljetnim temperaturama. To čini lokalitet važnim za istraživanja vezana uz [[Klima|klimu]] i kao [[Genetika|genetsko]] spremište za klimatski otporne morske vrste.&lt;ref name=&quot;koralji&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.naturalworldheritagesites.org/sites/aqaba-marine-reserve |title= Morski rezervat Akaba |work= Natural world heritage sites |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

[[File:Aqba.jpg|mini|lijevo|Na mapi šireg područja]]
== Zaštićeno područje ==
Zaštićenim područjem proglašen je 1997. god. odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), kao [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje VI]] kategorije - [[područje upravljanja resursima]]. U ovoj kategoriji su područja u kojima je neindustrijska upotreba prirodnih resursa niskog nivoa i kompatibilna s očuvanjem prirode i smatra se jednim od glavnih ciljeva područje. Godine 2025. morski rezervat dodan je na IUCN Zeleni popis.

Godišnja količina padavina iznosi oko 30 mm, a temperatura se kreće od 14°C zimi do 32°C ljeti, s maksimalnom količinom do 50°C. Vlažnost zraka kreće se između 30–55%, a klima je suha.  

Rezervat štiti važne morske genetske resurse i podržava obimnu [[bioraznolikost]], uključujući više od 150 vrsta tvrdih i isto toliko mekih korala, od kojih je znatan broj [[endem]]skih, više od 500 vrsta [[riba]], 1.000 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], 3 vrste slojeva morske trave i dvije glavne vrste plitkih zajednica morskih trava, dubine od pola metra do 40 metara.&lt;ref name=&quot;nomin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/224843 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Granica zaštićenog područja udaljena je od obale oko 350 metara prema moru i oko 50 metara prema unutrašnjosti. Ukupna površina iznosi 7,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a zaštitna zona 23,22 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. 

=== Nastanak korala ===
Potapanje čamaca je raširena praksa u svijetu. Razlog je što su olupine plovila omiljena mjesta za razvoj korala. Ovisno o tačnim uslovima, orijentaciji i materijalu, vrsta korala na olupinama može biti različita. Na terasama se nalaze uglavnom mekani korali. Alternativno, na čeličnim konstrukcijama formiraju se [[Krečnjak|krečnjačke]] alge, dajući koralima osnovu za razvoj. Tako se, nakon godina, pojavljuje koralni greben koji nudi novo stanište za morski život.

Jedno od najpoznatijih ronilačkih mjesta u Jordanu je uz potopljeni brod Cedar Pride u zaljevu Akabe. Budući da je to jedna od rijetkih olupina lako dostupnih s obale, većina ronilaca koji su prošli pored Akabe dolazi istražiti ovaj podvodni ostatak. Od dubine od 16 m do 27 m, olupina je također prikladna za ronioce na otvorenoj vodi. Cedar Pride ima više od 20 godina rasta korala na svojim površinama, posebno na terasi gdje mekani korali bujno rastu.

== Svjetska baština ==
Morski rezervat Akaba upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=&quot;Akaba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1742 |title= Morski rezervat Akaba |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt; Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]&lt;ref name=&quot;zasjedanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jordan&quot;&gt;{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}&lt;/ref&gt;

Dok koralni grebeni širom svijeta i dalje trpe izbjeljivanja uzrokovana porastom temperature mora i zakiseljavanjem okeana, koralni grebeni sjevernog Crvenog mora pokazali su izvanrednu sposobnost podnošenja klimatskih promjena. Naučnici sve više smatraju grebene Akabe među najotpornijim koralnim ekosistemima na Zemlji na klimatske promjene.

Područje doživljava intenzivnu privrednu i turističku aktivnost. Crveno more je širom svijeta poznato kao raj za ronioce. Ekološki stručnjaci naglašavaju važnost zaštite dijela ove obale zbog prisutnosti raznih morskih vrsta: [[Prave raže|raža]] (''Rajiformes''), napoleonriba (''Crassilabrus undulatus''), sipa, lignje, hobotnice, zelena kornjača, i povremeno morski psi i delfini. 

=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;

File:Aqaba Beach - panoramio (1).jpg|Naselje Akaba
File:Beach visitors of Aqaba - panoramio (2).jpg|Plaža za posjetioce
File:Reef2087 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Korali
File:Reef2040 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|Korali
File:Rajiformes in Sea Life Helsinki.JPG|Raža - (''Rajiformes'')
File:Cheilinus undulatus by Patryk Krzyzak.jpg|Napoleonriba - (''Crassilabrus undulatus'')
File:Cuttlefish (4289332662).jpg|sipa
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}

{{Commonscat|Nature of the Gulf of Aqaba}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]]</text>
      <sha1>r7nipi3jturgnbcyxx0tchor8zy9ic3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Panamá (savezna država)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725311</id>
    <revision>
      <id>42684167</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:34:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime                = {{nowrap|Savezna država Panamá&lt;br/&gt;{{small|{{nobold|''Estado Federal de Panamá'' (1855–1863)}}}}&lt;hr/&gt;Suverena država Panamá&lt;br/&gt;{{nobold|{{small|''Estado Soberano de Panamá'' (1863–1886)}}}}}} |izvorno_ime        =  |genitiv            = Paname |kontinent          = Centralna Amerika |regija             =  |država             =  |status             = Savezna država&lt;br&gt;{{small|{{hlist|(Republika Nova Granada|Nov...</comment>
      <origin>42684167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10655" sha1="er4c42l27pl7y8j5r6am0e2tmuj596z" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = {{nowrap|Savezna država Panamá&lt;br/&gt;{{small|{{nobold|''Estado Federal de Panamá'' (1855–1863)}}}}&lt;hr/&gt;Suverena država Panamá&lt;br/&gt;{{nobold|{{small|''Estado Soberano de Panamá'' (1863–1886)}}}}}}
|izvorno_ime        = 
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = 
|status             = Savezna država&lt;br&gt;{{small|{{hlist|([[Republika Nova Granada|Nova Granada]]|[[Granadinska Konfederacija]]|[[Sjedinjene Države Kolumbije]])}}}}

|era                = 
|godina_start       = [[1855.]]
|godina_kraj        = [[1886.]]
|datum_start        = [[27. veljače]] [[1855.]]
|datum_kraj         = [[7. rujna]] [[1886.]]
|događaj_start      = Utemeljena
|događaj_kraj       = [[Panama (departman)|Ukinuta]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Azuero (provincija)
|flag_p1            = 
|p2                 = Chiriquí (provincija)
|flag_p2            = 
|p3                 = Panamá (provincija)
|flag_p3            = 
|p4                 = Veragua (provincija)
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama (departman)
|flag_s1            = 
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Sovereign State of Panama.svg
|zastava_i          = 
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of the Sovereign State of Panama.svg
|grb_i              =
|grb_tip            = 
|geslo              = 
|himna              = 

|mapa               = Panamá in United States of Colombia.svg
|mapa_opis          = Panamá u sklopu [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenih Država Kolumbije]]

|glavni_grad        = {{ubl|[[Ciudad de Panamá]]|{{small|(1855–1862, 1862–1886)}}|[[Santiago de Veraguas]]|{{small|(1862)&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/compendiodehist00sosarich#page/249/mode/1up|title=Compendio de historia de Panamá|year=1911.|author=[[Juan B. Sosa]] i [[Enrique J. Arce]]|page=249|access-date=15. siječnja 2018}}&lt;/ref&gt;
}}}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = [[Savezna država]]
|titula_vođa        = Guverner
|vođa1              = [[Justo Arosemena]] {{small|(prvi)}}
|godina_vođa1       = [[1855.]]
|vođa2              = {{nowrap|''[[Manuel Amador Guerrero|Manuel Amador]]'' {{small|(posljednji)}}}}
|godina_vođa2       = [[1886.]]
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = 
|zamjenik1          = 
|godina_zamjenik1   = 
|zamjenik2          =
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        =
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1874.]]
|stat_površina1     = 86200
|stat_pop1          = 221052
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[Kolumbijski pezo|pezo]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Panama}}

|fusnote            = 
}}
Od [[1855.]] do [[1886.]] godine, [[Panama]] je u sklopu [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]], odnosno zajednice s [[Kolumbija|Kolumbijom]], imala status [[Savezna država|savezne države]], prvo kao '''Savezna država Panamá''' ([[španjolski]]: ''Estado Federal de Panamá''; od [[1855.]] do [[1863.]]),&lt;ref name=&quot;Constitución&quot;&gt;Biblioteca Nacional de Panamá: [http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=const/Constitucion1855.pdf Constitución política del Estado de Panamá de 1855] y [http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=const/Constitucion1863.pdf Constitución política del Estado soberano de Panamá de 1863]&lt;/ref&gt; a onda kao '''Suverena država Panamá''' ([[španjolski]]: ''Estado Soberano de Panamá''; od [[1863.]] do [[1886.]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Cervantes|first=Miguel de|date=|title=Constitución política de los Estados Unidos de Colombia de 1863|url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/colombia-29/html/|access-date=2020-12-02|website=Biblioteca Virtual Miguel de Cervantes|language=es}}&lt;/ref&gt; from 1863 until 1886 when it was dissolved,&lt;ref&gt;{{Cite web|last=|first=|date=|title=Compendio de Historia de Panama|url=http://lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05h.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20090227042521/http://lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05h.htm|archive-date=2009-02-27|access-date=2020-12-02|website=Biblioteca Luis Ángel Arango}}&lt;/ref&gt; Nakon Nove Granade, savezna je država bila dio [[Granadinska Konfederacija|Granadinske Konfederacije]] i [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenih Država Kolumbije]],&lt;ref name=&quot;Estado federal de Panamá&quot;&gt;[http://www.colombiestad.gov.co/index.php?option=com_jbook&amp;task=view&amp;Itemid=&amp;id=736 Colombiestad: Estadística de Colombia 1876] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707053122/http://www.colombiestad.gov.co/index.php?option=com_jbook&amp;task=view&amp;Itemid=&amp;id=736 |date=2011-07-07 }}&lt;/ref&gt; nakon čega je [[1886.]] godine postala [[Panama (departman)|departman]] u sklopu novoutemeljene [[Kolumbija|Republike Kolumbije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Cervantes|first=Miguel de|date=|title=Constitución para la Confederación Granadina de 1858|url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/colombia-26/html/|access-date=2020-12-02|website=Biblioteca Virtual Miguel de Cervantes|language=es}}&lt;/ref&gt; 

Panama je [[1821.]] godine proglasila [[Nezavisnost Paname|nezavisnost od Španjolske]] te je dobrovoljno pristupila tadašnjoj [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], bojeći se španjolske odmazde. Panama je u to vrijeme bila samo dio Velike Kolumbije, a bila je podijeljena na provincije, od kojih je glavna bila Istmo; u vrijeme sticanja autonomije bila je podijeljena na četiri provincije – Azuero, Chiriquí, Panamá i Veragua. Međutim, s vremenom je ideja o većoj autonomiji rasla,&lt;ref&gt;[http://www.saber.ula.ve/db/ssaber/Edocs/pubelectronicas/procesoshistoricos/vol1num2/articulo2-2.pdf La acción de los liberales panameños en la determinación de las políticas del Estado de la Nueva Granada, 1848-1855] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924093818/http://www.saber.ula.ve/db/ssaber/Edocs/pubelectronicas/procesoshistoricos/vol1num2/articulo2-2.pdf |date=2015-09-24 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historia de Panamá&quot;&gt;[http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05e.htm Biblioteca Luis Ángel Arango: Compendio de historia de Panamá, Creación del Estado Federal de Panamá] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222094216/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05e.htm |date=2008-12-22 }}&lt;/ref&gt; čemu je snažno doprinio i proces oblikovanja ideje o panamskoj nacionalnosti, za što je jedan od najzaslužnijih bio pravnik [[Justo Arosemena]]. Arosemena se kroz svoje političko djelovanje borio za veća prava za Panamu te je uspio izboriti veću autonomiju u sklopu Republike Velike Granade, što je ozakonjeno statusom savezne države za Panamu; Arosemena je bio prvi guverner nove savezne države. 

Panama je zadržavala svoj status tijekom tri turbulentna desetljeća, iako se interna administrativna organizacija savezne države mijenjala, tako da je Panama izvorno imala pet,&lt;ref name=&quot;Estado soberano de Panamá&quot;&gt;Geografía Física y Política de la Confederación Granadina: Estado de Panamá, Obra dirigida por el General Agustín Codazzi, 2003&lt;/ref&gt; pa sedam&lt;ref name=&quot;Historia de Panamá&quot;/&gt; pa na koncu šest provincija.&lt;ref name=&quot;Historia de Panamá&quot;/&gt; Formiranjem Republike Kolumbije Panama je izgubila autonomiju, što je dovelo do jačanja pokreta za punu nezavisnost, a koja je ostvarena [[1903.]] godine [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|potpunim odcjepljenjem Paname od Kolumbije]].

== Reference ==
{{reflist}}

{{Authority control}}</text>
      <sha1>er4c42l27pl7y8j5r6am0e2tmuj596z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684168</id>
      <parentid>42684167</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:34:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Panama (savezna država)]] na [[Panamá (savezna država)]]</comment>
      <origin>42684167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10655" sha1="er4c42l27pl7y8j5r6am0e2tmuj596z" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = {{nowrap|Savezna država Panamá&lt;br/&gt;{{small|{{nobold|''Estado Federal de Panamá'' (1855–1863)}}}}&lt;hr/&gt;Suverena država Panamá&lt;br/&gt;{{nobold|{{small|''Estado Soberano de Panamá'' (1863–1886)}}}}}}
|izvorno_ime        = 
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = 
|status             = Savezna država&lt;br&gt;{{small|{{hlist|([[Republika Nova Granada|Nova Granada]]|[[Granadinska Konfederacija]]|[[Sjedinjene Države Kolumbije]])}}}}

|era                = 
|godina_start       = [[1855.]]
|godina_kraj        = [[1886.]]
|datum_start        = [[27. veljače]] [[1855.]]
|datum_kraj         = [[7. rujna]] [[1886.]]
|događaj_start      = Utemeljena
|događaj_kraj       = [[Panama (departman)|Ukinuta]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Azuero (provincija)
|flag_p1            = 
|p2                 = Chiriquí (provincija)
|flag_p2            = 
|p3                 = Panamá (provincija)
|flag_p3            = 
|p4                 = Veragua (provincija)
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama (departman)
|flag_s1            = 
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Sovereign State of Panama.svg
|zastava_i          = 
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of the Sovereign State of Panama.svg
|grb_i              =
|grb_tip            = 
|geslo              = 
|himna              = 

|mapa               = Panamá in United States of Colombia.svg
|mapa_opis          = Panamá u sklopu [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenih Država Kolumbije]]

|glavni_grad        = {{ubl|[[Ciudad de Panamá]]|{{small|(1855–1862, 1862–1886)}}|[[Santiago de Veraguas]]|{{small|(1862)&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/compendiodehist00sosarich#page/249/mode/1up|title=Compendio de historia de Panamá|year=1911.|author=[[Juan B. Sosa]] i [[Enrique J. Arce]]|page=249|access-date=15. siječnja 2018}}&lt;/ref&gt;
}}}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = [[Savezna država]]
|titula_vođa        = Guverner
|vođa1              = [[Justo Arosemena]] {{small|(prvi)}}
|godina_vođa1       = [[1855.]]
|vođa2              = {{nowrap|''[[Manuel Amador Guerrero|Manuel Amador]]'' {{small|(posljednji)}}}}
|godina_vođa2       = [[1886.]]
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = 
|zamjenik1          = 
|godina_zamjenik1   = 
|zamjenik2          =
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        =
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1874.]]
|stat_površina1     = 86200
|stat_pop1          = 221052
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[Kolumbijski pezo|pezo]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Panama}}

|fusnote            = 
}}
Od [[1855.]] do [[1886.]] godine, [[Panama]] je u sklopu [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]], odnosno zajednice s [[Kolumbija|Kolumbijom]], imala status [[Savezna država|savezne države]], prvo kao '''Savezna država Panamá''' ([[španjolski]]: ''Estado Federal de Panamá''; od [[1855.]] do [[1863.]]),&lt;ref name=&quot;Constitución&quot;&gt;Biblioteca Nacional de Panamá: [http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=const/Constitucion1855.pdf Constitución política del Estado de Panamá de 1855] y [http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=const/Constitucion1863.pdf Constitución política del Estado soberano de Panamá de 1863]&lt;/ref&gt; a onda kao '''Suverena država Panamá''' ([[španjolski]]: ''Estado Soberano de Panamá''; od [[1863.]] do [[1886.]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Cervantes|first=Miguel de|date=|title=Constitución política de los Estados Unidos de Colombia de 1863|url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/colombia-29/html/|access-date=2020-12-02|website=Biblioteca Virtual Miguel de Cervantes|language=es}}&lt;/ref&gt; from 1863 until 1886 when it was dissolved,&lt;ref&gt;{{Cite web|last=|first=|date=|title=Compendio de Historia de Panama|url=http://lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05h.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20090227042521/http://lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05h.htm|archive-date=2009-02-27|access-date=2020-12-02|website=Biblioteca Luis Ángel Arango}}&lt;/ref&gt; Nakon Nove Granade, savezna je država bila dio [[Granadinska Konfederacija|Granadinske Konfederacije]] i [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenih Država Kolumbije]],&lt;ref name=&quot;Estado federal de Panamá&quot;&gt;[http://www.colombiestad.gov.co/index.php?option=com_jbook&amp;task=view&amp;Itemid=&amp;id=736 Colombiestad: Estadística de Colombia 1876] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707053122/http://www.colombiestad.gov.co/index.php?option=com_jbook&amp;task=view&amp;Itemid=&amp;id=736 |date=2011-07-07 }}&lt;/ref&gt; nakon čega je [[1886.]] godine postala [[Panama (departman)|departman]] u sklopu novoutemeljene [[Kolumbija|Republike Kolumbije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Cervantes|first=Miguel de|date=|title=Constitución para la Confederación Granadina de 1858|url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/colombia-26/html/|access-date=2020-12-02|website=Biblioteca Virtual Miguel de Cervantes|language=es}}&lt;/ref&gt; 

Panama je [[1821.]] godine proglasila [[Nezavisnost Paname|nezavisnost od Španjolske]] te je dobrovoljno pristupila tadašnjoj [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], bojeći se španjolske odmazde. Panama je u to vrijeme bila samo dio Velike Kolumbije, a bila je podijeljena na provincije, od kojih je glavna bila Istmo; u vrijeme sticanja autonomije bila je podijeljena na četiri provincije – Azuero, Chiriquí, Panamá i Veragua. Međutim, s vremenom je ideja o većoj autonomiji rasla,&lt;ref&gt;[http://www.saber.ula.ve/db/ssaber/Edocs/pubelectronicas/procesoshistoricos/vol1num2/articulo2-2.pdf La acción de los liberales panameños en la determinación de las políticas del Estado de la Nueva Granada, 1848-1855] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924093818/http://www.saber.ula.ve/db/ssaber/Edocs/pubelectronicas/procesoshistoricos/vol1num2/articulo2-2.pdf |date=2015-09-24 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historia de Panamá&quot;&gt;[http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05e.htm Biblioteca Luis Ángel Arango: Compendio de historia de Panamá, Creación del Estado Federal de Panamá] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222094216/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05e.htm |date=2008-12-22 }}&lt;/ref&gt; čemu je snažno doprinio i proces oblikovanja ideje o panamskoj nacionalnosti, za što je jedan od najzaslužnijih bio pravnik [[Justo Arosemena]]. Arosemena se kroz svoje političko djelovanje borio za veća prava za Panamu te je uspio izboriti veću autonomiju u sklopu Republike Velike Granade, što je ozakonjeno statusom savezne države za Panamu; Arosemena je bio prvi guverner nove savezne države. 

Panama je zadržavala svoj status tijekom tri turbulentna desetljeća, iako se interna administrativna organizacija savezne države mijenjala, tako da je Panama izvorno imala pet,&lt;ref name=&quot;Estado soberano de Panamá&quot;&gt;Geografía Física y Política de la Confederación Granadina: Estado de Panamá, Obra dirigida por el General Agustín Codazzi, 2003&lt;/ref&gt; pa sedam&lt;ref name=&quot;Historia de Panamá&quot;/&gt; pa na koncu šest provincija.&lt;ref name=&quot;Historia de Panamá&quot;/&gt; Formiranjem Republike Kolumbije Panama je izgubila autonomiju, što je dovelo do jačanja pokreta za punu nezavisnost, a koja je ostvarena [[1903.]] godine [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|potpunim odcjepljenjem Paname od Kolumbije]].

== Reference ==
{{reflist}}

{{Authority control}}</text>
      <sha1>er4c42l27pl7y8j5r6am0e2tmuj596z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42684179</id>
      <parentid>42684168</parentid>
      <timestamp>2026-09-09T17:44:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Historija Paname]]; +[[Kategorija:Historija Kolumbije]]; +[[Kategorija:Nastanci 1855.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1886.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42684179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10784" sha1="80us7lnpqaqbrfvk5axie63t0j4fddw" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = {{nowrap|Savezna država Panamá&lt;br/&gt;{{small|{{nobold|''Estado Federal de Panamá'' (1855–1863)}}}}&lt;hr/&gt;Suverena država Panamá&lt;br/&gt;{{nobold|{{small|''Estado Soberano de Panamá'' (1863–1886)}}}}}}
|izvorno_ime        = 
|genitiv            = Paname
|kontinent          = Centralna Amerika
|regija             = 
|država             = 
|status             = Savezna država&lt;br&gt;{{small|{{hlist|([[Republika Nova Granada|Nova Granada]]|[[Granadinska Konfederacija]]|[[Sjedinjene Države Kolumbije]])}}}}

|era                = 
|godina_start       = [[1855.]]
|godina_kraj        = [[1886.]]
|datum_start        = [[27. veljače]] [[1855.]]
|datum_kraj         = [[7. rujna]] [[1886.]]
|događaj_start      = Utemeljena
|događaj_kraj       = [[Panama (departman)|Ukinuta]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Azuero (provincija)
|flag_p1            = 
|p2                 = Chiriquí (provincija)
|flag_p2            = 
|p3                 = Panamá (provincija)
|flag_p3            = 
|p4                 = Veragua (provincija)
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Panama (departman)
|flag_s1            = 
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           = 
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Flag of Sovereign State of Panama.svg
|zastava_i          = 
|zastava_tip        = 
|grb                = Coat of arms of the Sovereign State of Panama.svg
|grb_i              =
|grb_tip            = 
|geslo              = 
|himna              = 

|mapa               = Panamá in United States of Colombia.svg
|mapa_opis          = Panamá u sklopu [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenih Država Kolumbije]]

|glavni_grad        = {{ubl|[[Ciudad de Panamá]]|{{small|(1855–1862, 1862–1886)}}|[[Santiago de Veraguas]]|{{small|(1862)&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://archive.org/stream/compendiodehist00sosarich#page/249/mode/1up|title=Compendio de historia de Panamá|year=1911.|author=[[Juan B. Sosa]] i [[Enrique J. Arce]]|page=249|access-date=15. siječnja 2018}}&lt;/ref&gt;
}}}}
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[španjolski]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = [[Savezna država]]
|titula_vođa        = Guverner
|vođa1              = [[Justo Arosemena]] {{small|(prvi)}}
|godina_vođa1       = [[1855.]]
|vođa2              = {{nowrap|''[[Manuel Amador Guerrero|Manuel Amador]]'' {{small|(posljednji)}}}}
|godina_vođa2       = [[1886.]]
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = 
|zamjenik1          = 
|godina_zamjenik1   = 
|zamjenik2          =
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        =
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               = 

|stat_godina1       = [[1874.]]
|stat_površina1     = 86200
|stat_pop1          = 221052
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             = [[Kolumbijski pezo|pezo]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Panama}}

|fusnote            = 
}}
Od [[1855.]] do [[1886.]] godine, [[Panama]] je u sklopu [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]], odnosno zajednice s [[Kolumbija|Kolumbijom]], imala status [[Savezna država|savezne države]], prvo kao '''Savezna država Panamá''' ([[španjolski]]: ''Estado Federal de Panamá''; od [[1855.]] do [[1863.]]),&lt;ref name=&quot;Constitución&quot;&gt;Biblioteca Nacional de Panamá: [http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=const/Constitucion1855.pdf Constitución política del Estado de Panamá de 1855] y [http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=const/Constitucion1863.pdf Constitución política del Estado soberano de Panamá de 1863]&lt;/ref&gt; a onda kao '''Suverena država Panamá''' ([[španjolski]]: ''Estado Soberano de Panamá''; od [[1863.]] do [[1886.]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Cervantes|first=Miguel de|date=|title=Constitución política de los Estados Unidos de Colombia de 1863|url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/colombia-29/html/|access-date=2020-12-02|website=Biblioteca Virtual Miguel de Cervantes|language=es}}&lt;/ref&gt; from 1863 until 1886 when it was dissolved,&lt;ref&gt;{{Cite web|last=|first=|date=|title=Compendio de Historia de Panama|url=http://lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05h.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20090227042521/http://lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05h.htm|archive-date=2009-02-27|access-date=2020-12-02|website=Biblioteca Luis Ángel Arango}}&lt;/ref&gt; Nakon Nove Granade, savezna je država bila dio [[Granadinska Konfederacija|Granadinske Konfederacije]] i [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenih Država Kolumbije]],&lt;ref name=&quot;Estado federal de Panamá&quot;&gt;[http://www.colombiestad.gov.co/index.php?option=com_jbook&amp;task=view&amp;Itemid=&amp;id=736 Colombiestad: Estadística de Colombia 1876] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707053122/http://www.colombiestad.gov.co/index.php?option=com_jbook&amp;task=view&amp;Itemid=&amp;id=736 |date=2011-07-07 }}&lt;/ref&gt; nakon čega je [[1886.]] godine postala [[Panama (departman)|departman]] u sklopu novoutemeljene [[Kolumbija|Republike Kolumbije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Cervantes|first=Miguel de|date=|title=Constitución para la Confederación Granadina de 1858|url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/colombia-26/html/|access-date=2020-12-02|website=Biblioteca Virtual Miguel de Cervantes|language=es}}&lt;/ref&gt; 

Panama je [[1821.]] godine proglasila [[Nezavisnost Paname|nezavisnost od Španjolske]] te je dobrovoljno pristupila tadašnjoj [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], bojeći se španjolske odmazde. Panama je u to vrijeme bila samo dio Velike Kolumbije, a bila je podijeljena na provincije, od kojih je glavna bila Istmo; u vrijeme sticanja autonomije bila je podijeljena na četiri provincije – Azuero, Chiriquí, Panamá i Veragua. Međutim, s vremenom je ideja o većoj autonomiji rasla,&lt;ref&gt;[http://www.saber.ula.ve/db/ssaber/Edocs/pubelectronicas/procesoshistoricos/vol1num2/articulo2-2.pdf La acción de los liberales panameños en la determinación de las políticas del Estado de la Nueva Granada, 1848-1855] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924093818/http://www.saber.ula.ve/db/ssaber/Edocs/pubelectronicas/procesoshistoricos/vol1num2/articulo2-2.pdf |date=2015-09-24 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historia de Panamá&quot;&gt;[http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05e.htm Biblioteca Luis Ángel Arango: Compendio de historia de Panamá, Creación del Estado Federal de Panamá] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222094216/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05e.htm |date=2008-12-22 }}&lt;/ref&gt; čemu je snažno doprinio i proces oblikovanja ideje o panamskoj nacionalnosti, za što je jedan od najzaslužnijih bio pravnik [[Justo Arosemena]]. Arosemena se kroz svoje političko djelovanje borio za veća prava za Panamu te je uspio izboriti veću autonomiju u sklopu Republike Velike Granade, što je ozakonjeno statusom savezne države za Panamu; Arosemena je bio prvi guverner nove savezne države. 

Panama je zadržavala svoj status tijekom tri turbulentna desetljeća, iako se interna administrativna organizacija savezne države mijenjala, tako da je Panama izvorno imala pet,&lt;ref name=&quot;Estado soberano de Panamá&quot;&gt;Geografía Física y Política de la Confederación Granadina: Estado de Panamá, Obra dirigida por el General Agustín Codazzi, 2003&lt;/ref&gt; pa sedam&lt;ref name=&quot;Historia de Panamá&quot;/&gt; pa na koncu šest provincija.&lt;ref name=&quot;Historia de Panamá&quot;/&gt; Formiranjem Republike Kolumbije Panama je izgubila autonomiju, što je dovelo do jačanja pokreta za punu nezavisnost, a koja je ostvarena [[1903.]] godine [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|potpunim odcjepljenjem Paname od Kolumbije]].

== Reference ==
{{reflist}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Historija Paname]]
[[Kategorija:Historija Kolumbije]]
[[Kategorija:Nastanci 1855.]]
[[Kategorija:Prestanci 1886.]]</text>
      <sha1>80us7lnpqaqbrfvk5axie63t0j4fddw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Panama (savezna država)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725312</id>
    <redirect title="Panamá (savezna država)" />
    <revision>
      <id>42684169</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:34:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Panama (savezna država)]] na [[Panamá (savezna država)]]</comment>
      <origin>42684169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="tm357crojfv4329c9vzeuzrhh7l24os" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Panamá (savezna država)]]</text>
      <sha1>tm357crojfv4329c9vzeuzrhh7l24os</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savezna država Panamá</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725313</id>
    <redirect title="Panamá (savezna država)" />
    <revision>
      <id>42684170</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:35:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Panamá (savezna država)]]</comment>
      <origin>42684170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="tm357crojfv4329c9vzeuzrhh7l24os" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Panamá (savezna država)]]</text>
      <sha1>tm357crojfv4329c9vzeuzrhh7l24os</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savezna država Panama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725314</id>
    <redirect title="Panamá (savezna država)" />
    <revision>
      <id>42684171</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:35:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Panamá (savezna država)]]</comment>
      <origin>42684171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="tm357crojfv4329c9vzeuzrhh7l24os" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Panamá (savezna država)]]</text>
      <sha1>tm357crojfv4329c9vzeuzrhh7l24os</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suverena država Panamá</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725315</id>
    <redirect title="Panamá (savezna država)" />
    <revision>
      <id>42684172</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:35:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Panamá (savezna država)]]</comment>
      <origin>42684172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="tm357crojfv4329c9vzeuzrhh7l24os" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Panamá (savezna država)]]</text>
      <sha1>tm357crojfv4329c9vzeuzrhh7l24os</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suverena država Panama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725316</id>
    <redirect title="Panamá (savezna država)" />
    <revision>
      <id>42684173</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:35:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Panamá (savezna država)]]</comment>
      <origin>42684173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="tm357crojfv4329c9vzeuzrhh7l24os" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Panamá (savezna država)]]</text>
      <sha1>tm357crojfv4329c9vzeuzrhh7l24os</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Provincija Venezuela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725317</id>
    <redirect title="Venezuela (provincija)" />
    <revision>
      <id>42684176</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:38:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Provincija Venezuela]] na [[Venezuela (provincija)]]</comment>
      <origin>42684176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="kcgxp2ht83xdiotlahl9vvmp4ul5l00" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Venezuela (provincija)]]</text>
      <sha1>kcgxp2ht83xdiotlahl9vvmp4ul5l00</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Promocija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725318</id>
    <redirect title="Šablon:Promotivni sadržaj" />
    <revision>
      <id>42684182</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:50:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</comment>
      <origin>42684182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</text>
      <sha1>eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Samopromocija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725319</id>
    <redirect title="Šablon:Promotivni sadržaj" />
    <revision>
      <id>42684185</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:50:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</comment>
      <origin>42684185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</text>
      <sha1>eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Promotivno</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725320</id>
    <redirect title="Šablon:Promotivni sadržaj" />
    <revision>
      <id>42684186</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:50:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</comment>
      <origin>42684186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</text>
      <sha1>eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Reklamno</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725321</id>
    <redirect title="Šablon:Promotivni sadržaj" />
    <revision>
      <id>42684187</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:51:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</comment>
      <origin>42684187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</text>
      <sha1>eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Oglas</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725322</id>
    <redirect title="Šablon:Promotivni sadržaj" />
    <revision>
      <id>42684188</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:51:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</comment>
      <origin>42684188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</text>
      <sha1>eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Oglašavanje</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725323</id>
    <redirect title="Šablon:Promotivni sadržaj" />
    <revision>
      <id>42684189</id>
      <timestamp>2026-09-09T17:52:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</comment>
      <origin>42684189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Promotivni sadržaj]]</text>
      <sha1>eeytjumggkr33k420iwlggczlvvluki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Obavještenje o brisanju članka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725324</id>
    <redirect title="Šablon:Obavijest o prijedlogu za brisanje" />
    <revision>
      <id>42684229</id>
      <timestamp>2026-09-09T23:24:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Obavještenje o brisanju članka]] na [[Šablon:Obavijest o prijedlogu za brisanje]]</comment>
      <origin>42684229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="t9x5p2zqwt5j5rhplunojyaktzuyvuv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Obavijest o prijedlogu za brisanje]]</text>
      <sha1>t9x5p2zqwt5j5rhplunojyaktzuyvuv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Tko?</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725325</id>
    <redirect title="Šablon:Tko" />
    <revision>
      <id>42684255</id>
      <timestamp>2026-09-09T23:34:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Tko?]] na [[Šablon:Tko]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42684255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" sha1="2sfnjkluod28tl10nmuk28fzuqm5bjs" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Tko]]</text>
      <sha1>2sfnjkluod28tl10nmuk28fzuqm5bjs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Kristijan Golubović</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725326</id>
    <revision>
      <id>42684262</id>
      <timestamp>2026-09-09T23:46:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122" sha1="453zzauv10tja1vcenrkkuw2iccnv93" xml:space="preserve">{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Кристијан_Голубовић_МОЛБА_ЗА_БРИСАЊЕ}}</text>
      <sha1>453zzauv10tja1vcenrkkuw2iccnv93</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Azra</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725327</id>
    <revision>
      <id>42684264</id>
      <timestamp>2026-09-09T23:48:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Azra}}</comment>
      <origin>42684264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="awty6hoqfmajbiyl8dl7pygi5kib0m9" xml:space="preserve">{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Azra}}</text>
      <sha1>awty6hoqfmajbiyl8dl7pygi5kib0m9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Branko Kitanović</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725328</id>
    <revision>
      <id>42684266</id>
      <timestamp>2026-09-09T23:50:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80" sha1="9cq8z3v3nok2jtmg6mzojngf12y4dw8" xml:space="preserve">{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Brisanje_Branko_Kitanović}}</text>
      <sha1>9cq8z3v3nok2jtmg6mzojngf12y4dw8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Nova stranka (Srbija)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725329</id>
    <revision>
      <id>42684267</id>
      <timestamp>2026-09-09T23:51:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Nova_stranka_(Srbija)}}</comment>
      <origin>42684267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75" sha1="n6tkkwhvpw4dzy9ib1mb04rc3ue9f73" xml:space="preserve">{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Nova_stranka_(Srbija)}}</text>
      <sha1>n6tkkwhvpw4dzy9ib1mb04rc3ue9f73</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Anali (album)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725330</id>
    <revision>
      <id>42684273</id>
      <timestamp>2026-09-09T23:59:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Anali_(album)}}</comment>
      <origin>42684273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67" sha1="ebvz8z6nyx8kgdbreppy6z45j9rtp6d" xml:space="preserve">{{Zadržano|Wikipedija:Članci_za_brisanje/Arhiva_1#Anali_(album)}}</text>
      <sha1>ebvz8z6nyx8kgdbreppy6z45j9rtp6d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Kada?</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725331</id>
    <redirect title="Šablon:Kada" />
    <revision>
      <id>42684275</id>
      <timestamp>2026-09-10T00:04:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Kada?]] na [[Šablon:Kada]]</comment>
      <origin>42684275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="gpi6shfqr1jda9wd9h3jg2hnhx56vts" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Kada]]</text>
      <sha1>gpi6shfqr1jda9wd9h3jg2hnhx56vts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Gdje?</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725332</id>
    <redirect title="Šablon:Gdje" />
    <revision>
      <id>42684277</id>
      <timestamp>2026-09-10T00:04:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Gdje?]] na [[Šablon:Gdje]]</comment>
      <origin>42684277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="5pg15fqi6mrfflwugbadkq3pl8tcdcz" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Gdje]]</text>
      <sha1>5pg15fqi6mrfflwugbadkq3pl8tcdcz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Kako?</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725333</id>
    <redirect title="Šablon:Kako" />
    <revision>
      <id>42684279</id>
      <timestamp>2026-09-10T00:04:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Kako?]] na [[Šablon:Kako]]</comment>
      <origin>42684279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="au6w7j5segk5nhcb8dhvsc1zq1igkp1" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Kako]]</text>
      <sha1>au6w7j5segk5nhcb8dhvsc1zq1igkp1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Zašto?</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725334</id>
    <redirect title="Šablon:Zašto" />
    <revision>
      <id>42684283</id>
      <timestamp>2026-09-10T00:07:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Zašto?]] na [[Šablon:Zašto]]</comment>
      <origin>42684283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="a3z0dm551o4hig99ylxl19ill8k0e67" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Zašto]]</text>
      <sha1>a3z0dm551o4hig99ylxl19ill8k0e67</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Wikiveze</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725335</id>
    <redirect title="Šablon:Nedostaju wikiveze" />
    <revision>
      <id>42684338</id>
      <timestamp>2026-09-10T09:14:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Nedostaju wikiveze]]</comment>
      <origin>42684338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="0q33dhxdwwyo61z97qu60brdw4i6kqn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Nedostaju wikiveze]]</text>
      <sha1>0q33dhxdwwyo61z97qu60brdw4i6kqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srbija ne sme da stane</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725336</id>
    <redirect title="Aleksandar Vučić — Ujedinjena Srbija" />
    <revision>
      <id>42684364</id>
      <timestamp>2026-09-10T09:58:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Boja02</username>
        <id>108864</id>
      </contributor>
      <comment>Boja02 premješta stranicu [[Srbija ne sme da stane]] na [[Aleksandar Vučić — Ujedinjena Srbija]]: Novi naziv</comment>
      <origin>42684364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="1vkdg1yj1ahb3apw6y5o872zhpugaa0" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Aleksandar Vučić — Ujedinjena Srbija]]</text>
      <sha1>1vkdg1yj1ahb3apw6y5o872zhpugaa0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Dead end</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725337</id>
    <redirect title="Šablon:Nedostaju wikiveze" />
    <revision>
      <id>42684366</id>
      <timestamp>2026-09-10T10:07:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>radi AWB-a</comment>
      <origin>42684366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="0q33dhxdwwyo61z97qu60brdw4i6kqn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Nedostaju wikiveze]]</text>
      <sha1>0q33dhxdwwyo61z97qu60brdw4i6kqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Deadend</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725338</id>
    <revision>
      <id>42684367</id>
      <timestamp>2026-09-10T10:07:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: #PRESUMJERI [[Šablon:Nedostaju wikiveze]]</comment>
      <origin>42684367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="dc75eqi92uqujlt6y4ub6t26ac9d429" xml:space="preserve">#PRESUMJERI [[Šablon:Nedostaju wikiveze]]</text>
      <sha1>dc75eqi92uqujlt6y4ub6t26ac9d429</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Underlinked</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725339</id>
    <redirect title="Šablon:Nedostaju wikiveze" />
    <revision>
      <id>42684368</id>
      <timestamp>2026-09-10T10:08:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Nedostaju wikiveze]]</comment>
      <origin>42684368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="0q33dhxdwwyo61z97qu60brdw4i6kqn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Nedostaju wikiveze]]</text>
      <sha1>0q33dhxdwwyo61z97qu60brdw4i6kqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Uncategorized</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725340</id>
    <redirect title="Šablon:Poboljšati kategorije" />
    <revision>
      <id>42684369</id>
      <timestamp>2026-09-10T10:09:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Poboljšati kategorije]]</comment>
      <origin>42684369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="skt4003f8230ajpnf2p80cyrlryhygz" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Poboljšati kategorije]]</text>
      <sha1>skt4003f8230ajpnf2p80cyrlryhygz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Uncategorized stub</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725341</id>
    <redirect title="Šablon:Poboljšati kategorije" />
    <revision>
      <id>42684371</id>
      <timestamp>2026-09-10T10:10:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Poboljšati kategorije]]</comment>
      <origin>42684371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="skt4003f8230ajpnf2p80cyrlryhygz" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Poboljšati kategorije]]</text>
      <sha1>skt4003f8230ajpnf2p80cyrlryhygz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Empty section</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725342</id>
    <redirect title="Šablon:Dopuniti odjeljak" />
    <revision>
      <id>42684374</id>
      <timestamp>2026-09-10T10:18:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</comment>
      <origin>42684374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Dopuniti odjeljak]]</text>
      <sha1>eqbtcty6d0vok0olb4qs5iw5i5eyb10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Improve categories</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725343</id>
    <redirect title="Šablon:Poboljšati kategorije" />
    <revision>
      <id>42684375</id>
      <timestamp>2026-09-10T10:19:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Poboljšati kategorije]]</comment>
      <origin>42684375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="skt4003f8230ajpnf2p80cyrlryhygz" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Poboljšati kategorije]]</text>
      <sha1>skt4003f8230ajpnf2p80cyrlryhygz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:More citations needed</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725344</id>
    <redirect title="Šablon:Nedostaju izvori" />
    <revision>
      <id>42684376</id>
      <timestamp>2026-09-10T10:20:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Nedostaju izvori]]</comment>
      <origin>42684376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="aoeunaj36udigpe4y47l0ejfobr7t1u" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Nedostaju izvori]]</text>
      <sha1>aoeunaj36udigpe4y47l0ejfobr7t1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:BLP unsourced</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725345</id>
    <redirect title="Šablon:Nedostaju izvori" />
    <revision>
      <id>42684377</id>
      <timestamp>2026-09-10T10:21:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42684377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="aoeunaj36udigpe4y47l0ejfobr7t1u" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Nedostaju izvori]]</text>
      <sha1>aoeunaj36udigpe4y47l0ejfobr7t1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:BLP sources</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725346</id>
    <redirect title="Šablon:Nedostaju izvori" />
    <revision>
      <id>42684379</id>
      <timestamp>2026-09-10T10:21:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Nedostaju izvori]]</comment>
      <origin>42684379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="aoeunaj36udigpe4y47l0ejfobr7t1u" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Nedostaju izvori]]</text>
      <sha1>aoeunaj36udigpe4y47l0ejfobr7t1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Akermanpro</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4725347</id>
    <revision>
      <id>42684382</id>
      <timestamp>2026-09-10T11:21:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akermanpro</username>
        <id>390856</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Youtube</comment>
      <origin>42684382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75" sha1="rof8ju0y4jjd6wtsmoqi2ytfcoh1zhp" xml:space="preserve">Igor Taković

20.05.1992

Yotuber

Novi Sad

profil na Youtube

AKERMANPRO</text>
      <sha1>rof8ju0y4jjd6wtsmoqi2ytfcoh1zhp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Stranice koje koriste šablon Multiple image s automatski odmjerenim slikama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4725348</id>
    <revision>
      <id>42684387</id>
      <timestamp>2026-09-10T11:51:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: __HIDDENCAT__  [[Kategorija:Kategorije za praćenje]]</comment>
      <origin>42684387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="2io6cykoj4g28pvuf6tl8hp8qsdwblb" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__

[[Kategorija:Kategorije za praćenje]]</text>
      <sha1>2io6cykoj4g28pvuf6tl8hp8qsdwblb</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>